Preporuke za čitanje iz Knjižare So

Boka News
-
0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, etnologije, militaristike i knjiga za djecu.

Pesma o tri sveta nova je knjiga Vladimira Pištala o ženi, o Boki Kotorskoj, o svijetu. Ona pravi širok kulturološki zahvat od baroka – doba ranog prosvjetiteljstva, masovnog ropstva i građenja svjetskog sistema, pa sve do Napoleonovog osvajanja Perasta. Kao neko ko ima rijedak dar za razumijevanje tuđih kultura autor prepjevava istoriju pripovijedajući nam o Evropi, Africi i Americi, o prolasku vremena, muzici, o galiotima i galebovima, o gospodarima i robovima. Ovaj antikolonijalni roman vraća glas Ozani Bolici, ženi izbačenoj iz istorije, junakinji sa kojom se tako lako identifikovati. Izdavač je Agora.

Godina kuge Danijela Defoa roman je koji predstavlja izvanredan prikaz velike pošasti. Godine 1665. kuga je zahvatila London i odnijela preko 97.000 života. Defo je u vrijeme kuge imao samo pet godina, ali se oslonio na svoja sjećanja i na novinarsko iskustvo da bi stvorio upečatljivu hroniku epidemije i njenih žrtava. U ovom romanu pripovijedač nas izvještava o razornom napredovanju pošasti koja je u potpunosti preobrazila grad, a svaki građanin ima priču vrijednu da bude oteta od zaborava. Fascinantan je prikaz ljudske prirode koja, i pored iskustva iz prošlosti uporno ponavlja iste obrasce. Izdavač je Laguna.

KGBT+ roman je Viktora Peljevina, najpoznatijeg živog ruskog pisca nove generacije, poznatom po romanima Omon Ra, Život insekta, Čapajev i Praznina, Generacija P… Junak ovog romana specifična je vrsta muzičke zvijezde budućnosti, a zaljubljen je u djevojku koja je android. Kod mladih ruskih naraštaja Peljevin je brzo stekao harizmu lucidnog, ciničnog proroka postsovjetske epohe, a književni kritičari su istakli njegovu sklonost prema postmodernizmu i apsurdu, kao i uticaj ezoteričkih tradicija i satirične naučne fantastike na njegovo stvaralaštvo. Izdavač je Lom.

Spisak knjiga roman je Sare Niše Adams. Udovac Mukeš živi mirnim životom na Vembliju. Uglavnom brine za svoju unuku Priju, koja se zatvara u sobu da čita dok on provodi večeri gledajući dokumentarce o prirodi. Istovremeno, inteligentna tinejdžerka Aglajša preko ljeta prihvata da radi u lokalnoj biblioteci gdje među koricama knjige Ubiti pticu rugalicu otkriva list papira. Na spisku su romani za koje nikad nije čula. Zaintrigirana odlučuje da sve te knjige pročita. U očajničkoj želji da izgradi sponu sa unukom, Mukeš dolazi u biblioteku gdje će mu Aglajša preporučiti naslove koji će mu u toj namjeri pomoći. Izdavač je Laguna.

Srpska narodna jela i pića Jovana Erdeljanovića knjiga je koja nam prestavlja narodni način života, način ishrane, kako sam naslov kaže, vrste narodnih jela i vještinu u njihovom pripravljanju, do kojeje narod došao nešto svojim iskustvom u nebrojenim stoljećima u prošlosti, a nešto primajući tuđe i prilagođavajući ga sopstvenim prilikama i potrebama. Zato su nam ovi opisi, kao i svi radovi ove vrste, dobro došli. Oni će pored naučne imati i praktičnu vrijednost jer mogu čitaocima poslužiti i kao pouka. Od pasulja, preko krompira, zelja, tjestenine, mesa, salata, očekiju nas i poglavlja o pićima. Izdavač je Talija.

U knjizi Vojska bez vojnika autor Pol Šar piše o autonomnom oružju i budućnosti ratovanja. Danas širom planete najmanje trideset država posjeduje oružje koje može samostalno da traga za neprijateljskim metama i da ih uništava. Pol Šar, vodeći stručnjak za ratovanja nove generacije, opisuje te i druge sisteme naoružanja visoke tehnologije – od izraelske bespilotne letilice Harpija do američkog robotskog broda Morski lovac, koji lovi podmornice. Autor razmatra pravila i etička pitanja povezana sa primjenom ovog oružja. Izdavač je Laguna.

Tri JaJa na oko knjiga je u kojoj veliki Ljubivoje Ršumović iznosi svoje promišljanja i zapažanja o pjesnicima, porijeklu, porodici, principima i prirodi. Citirajući duška Radovića koji je rekao: „Vedro misliti i vedro pisati, u smislu – jednostavno, bistro, preledno, čitko, kratko i jasno, to, bezmalo, znači biti Saradnik Sunca“, Ršumović nam kroz cijelu knjigu donosi pregršt predivnih stihova na već pomenute teme. Kombinujući prozu i poeziju uspio je da izatka priču čije rečenice su toliko omamljujuće da osjetimo potrebu da poneku zapišemo, ali onda shvatamo da se teško može nešto preskočiti. Izdavač je Laguna.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Oslobođen grčki kadet s otetog iranskog tankera

Boka News
-
0
Oslobođen grčki kadet s otetog iranskog tankera
Oslobođen grčki kadet s otetog iranskog tankera
St Nikolas-Foto: Marine Traffic

Najmlađi član posade na tankeru St. Nikolas kojeg je prošlog četvrtka zaplijenila iranska mornarica, jučer je oslobođen. Iz kompanije Empire Navigation su saopštili da je grčki kadet pušten i da je na letu nazad u Grčku, piše The Maritime Executive.

Empire Navigation, grčka vlada i Filipini radili su na oslobađanju posade s tankera koji je 11. januara zaplijenjen uz obalu Omana i vraćen u Bandar Abbas u Iranu. Empire Navigation je izvijestio da je satelitska komunikacija s tankerom onemogućena i da s brodom mogu komunicirati samo preko posrednika.

St. Nikolas od 158.500 DWT koji je pod zakupom turske naftne rafinerije Tupras, plovio je natovaren teretom od oko 145.000 metričkih tona sirove nafte utovarene u Iraku i namijenjene za Tursku, kada su se na njega ukrcali Iranci. Tvrtka izvješćuje da posadu na brodu čini 18 Filipinaca i jedan grčki kadet.

Empire Navigation je rekao da su sigurnost i dobrobit posade uvijek glavni prioritet te da nastavljaju raditi na oslobađanju preostalih članova posade.

Predstavnik agencije P&I posjetio je brod tijekom vikenda i izvijestio da je posada dobro te da im je dopušteno kontaktirati svoje obitelji. Empire Navigation očekuje da će veleposlanik Filipina u Iranu posjetiti brod nakon što dobije dopuštenje od lokalnih vlasti, navodi The Maritime Executive.

Odjel za radnike migrante (DMW) i Ministarstvo vanjskih poslova na Filipinima rekli su da rade na oslobađanju posade. DMW je početkom tjedna izvijestio da je vidio fotografiju posade kao “dokaz da su živi” i da su svi u dobrom stanju. I vlada i brodarska tvrtka pružaju pomoć obiteljima otetih članova posade. Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je saopštilo da je radilo na vraćanju kadeta kući i oslobođenju članova posade.

Sve se to dogodilo dok je Iran u srijedu održao konferenciju za novinare kako bi opravdao zapljenu tankera. Rekli su da ga je zaplijenila iranska mornarica u Omanskom moru u skladu s međunarodnim pravom.

“Iran je uzeo natrag ono što mu je ukrao SAD”, rekao je zapovjednik mornarice kontraadmiral Shahram Irani novinarima. Mediji navode da je “naglasio da je Iran djelovao u skladu s normama međunarodnog prava kada je zaplijenio tanker za prijevoz nafte”. Iranski glasnogovornik je istaknuo da za zapljenu broda mornarica ima sudsko odobrenje i potvrdu Organizacije za luke i brodarstvo.

Anžur: Air Montenegro pozitivno poslovao uprkos izazovima, plan kompanije da u ovoj godini leti ka 19 destinacija

Boka News
-
0
Anžur: Air Montenegro pozitivno poslovao uprkos izazovima, plan kompanije da u ovoj godini leti ka 19 destinacija
Mark Anžur

Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro ostvarila je u prošloj godini dva miliona EUR dobiti, uprkos izazovima na operativnom nivou, saopštio je njen izvršni direktor, Mark Anžur.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da je kompanija poslovala pozitivno, pri čemu je operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosila četiri miliona EUR.

“Mislimo da je to uspjeh. Kompanija je, s obzirom na to da je veoma mlada, uspješna i konsoliduje se i finansijski i organizaciono, tako da mislim da smo na pravom putu“, naveo je Anžur.

On je, govoreći o broju putnika, saopštio da je Air Montenegro u prošloj godini prevezao 480 hiljada putnika, što je 30 odsto više od rezultata ostvarenog u 2022. godini.

„Plan za ovu godinu je da prevezemo oko 650 hiljada putnika. Tako da, rast je veliki i zadovoljni smo“, ocijenio je Anžur, koji je funkciju izvršnog direktora preuzeo sredinom prošle godine.

On je naveo da je za period od pola godine uspio da sagleda sveobuhvatnu situaciju u kompaniji.

„Mislim da sam dosta brzo shvatio situaciju, probleme i potencijale koje firma ima. Dosta brzo smo počeli sa otklanjanjem problema i nedostataka, s jedne strane, i, sa druge strane, korišćenjem svih onih potencijala koje možemo da stavimo na tržište u narednim godinama“, rekao je Anžur.

Izazovi su, kako je ocijenio, u svakoj avio-kompaniji dosta slični.

„Bilo je puno izazova na operativnom nivou, pogotovo poteškoća sa slotovima iz Tel Aviva“, naveo je Anžur.

Kao izazov je naveo i rat u Izraelu, kao i neočekivan ulazak dodatnih kapaciteta na liniji ka Istanbulu od strane turskih prevoznika.

“To nam znači dodatnu konkurenciju i naša procjena je da je već polako previše kapaciteta na toj liniji“, dodao je Anžur.

On je, govoreći o trenutnom stanju flote, kazao da su letjeli u prošloj godini sa četiri aviona, od čega tri Embraera.

Anžur: Air Montenegro pozitivno poslovao uprkos izazovima, plan kompanije da u ovoj godini leti ka 19 destinacija
Foto Air Montenegro

„Od tih, dva su naša, a jedan je bio u wet lease-u. Četvrti je bio Airbus 320, takođe u wet lease-u“, rekao je Anžur.

On je najavio da za ovu godinu u planu imaju flotu od pet aviona.

„To jeste četiri Embraera, što znači da ćemo dodati još jedan, i imati Airbus 320 kao avion većeg kapaciteta“, dodao je Anžur.

Crna Gora bi, prema ranijim najavama, mogla ostati bez većine linija niskotarifnih kompanija. Anžur je, na pitanje da li to smatra u nekom dijelu prednošću za domaću avio-kompaniju, odgovorio da to i jeste i nije prednost.

„Mi na neki način nijesmo direktna konkurencija low costerima. Imamo drugi ciljni segment putnika. Mi ipak nudimo produkt koji nudi nešto više – od prtljaga do 23 kilograma do mogućnosti, što ćemo i u narednim godinama više da nudimo, konekcija ili povezanosti preko drugih aerodroma“, objasnio je Anžur.

On je naveo da, što je najvažnije, Air Montenegro ne gleda samo profitabilnost, već i nacionalni interes Crne Gore, a to je povezanost, pogotovo u zimskom periodu, gdje nema puno drugih letova. Naglasio je da na taj način kompanija građanima Crne Gore pruža servis koji im inače ne bi bio dostupan.

Anžur je, govoreći o saradnji koju očekuje sa novim Odborom direktora kompanije, koju je Vlada izabrala krajem prošle godine, kazao da misli da će biti dobra.

„Ipak smo svi profesionalci i nadam se da će biti okej. Jasno je da ponekad ima različitih mišljenja, ali to je sve sa ciljem da se stvari naprave što bolje za kompaniju i za Crnu Goru“, rekao je Anžur.

On je najavio da je plan kompanije da u ovoj godini leti ka 19 destinacija.

„Kao što znate, za zimu 2023/24 dodali smo Rim kao destinaciju, sa kojom smo baš zadovoljni u ovom trenutku. U ljetu 2024. dodajemo još i Izmir, Baku, Ostravu i Minhen. Znači, sve zajedno 19 destinacija, što mislim da je već lijep uspjeh“, zaključio je Anžur.

Planiraju nova pakovanja i bolju saradnju sa turističkom privredom

Boka News
-
0
Planiraju nova pakovanja i bolju saradnju sa turističkom privredom
Planiraju nova pakovanja i bolju saradnju sa turističkom privredom
Crnogorski med

Kuća meda, u cilju ozbiljnijeg uvezivanja sa turističkom privredom, planira uvođenje novih pakovanja meda, aktivnu promociju i prisustvo na sajmovima.

Međutim, suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom, posebno u procesu razrade tržišta za hotelsko pakovanje meda. Jedan od ključnih problema je konkurencija u cijenama.

Direktor Kuće meda, Vladimir Radulović, kazao je za Pobjedu da je proizvođačka cijena njihove PVC kesice sa medom od 15 grama 30 centi, a da se na tržištu sličan proizvod može naći za 15 centi.

On tvrdi da je razlika što Kuća meda pakuje domaći med otkupljen od lokalnih pčelara, dok drugi proizvođači, često trgovci, koriste uvozni med, često sumnjivog porijekla i kvaliteta.

Radulović je poručio da treba “stati na kraj” trgovcima koji proizvode ili prodaju kesice sa uvoznim medom.

“Uglavnom je to med od suncokreta, ili uljane repice, koji košta oko dva EUR po kilogramu. Nerijetko se tako pakuje i invertni sirup (vještački med). Naša otkupna cijena je oko deset EUR po kilogramu. Sa tom cijenom jednostavno je nemoguće obezbijediti niže cijene za hotelska pakovanja”, objasnio je Radulović.

Takođe, navodi da su med i maslinovo ulje najčešće falsifikovani proizvod u svijetu u oblasti poljoprivrede.

“Godišnja proizvodnja meda u svijetu je oko 1,5 hiljada tona, dok se falsifikuje oko 2,5 hiljada tona. Što se tiče Crne Gore, ne bih rekao da imamo organizovane akcije falsifikovanja meda. Uglavnom se radi o sporadičnim slučajevima i to ljudi izvan pčelarskog sektora. Radi se o pojedinim slučajevima trgovaca koji tokom ljetnje sezone nude med sumnjivog porijekla i sastava turistima. Ovim je problem još veći, jer umjesto da kupe kvalitetan domaći med, turisti najčešće bivaju prevareni”, poručio je Radulović.

Pod prevarom se, kako je naveo, podrazumijeva i prodaja meda koji je kupljen iz okruženja i plasiran kao domaći.

“Med iz okruženja (Srbija, BiH) se može kupiti po značajno nižoj cijeni i prodaje kao domaći. Dobro je, međutim, da domaći kupci imaju razvijenu naviku/kulturu kupovine meda kod pčelara koje poznaju. Tome doprinose i mnogobrojni pčelarski sajmovi”, kazao je Radulović, koji smatra da inspekcija nema organizovan sistem kontrole.

Iako imamo pravilnik o minimumu kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda kontrole su, kako ističe, sporadične i bez efekata.

“Još jedan od mehanizama kontrole kvaliteta, odnosno porijekla meda, jeste uspostavljena laboratorija za utvrđivanje polenske strukture meda. Ovo je vrlo jednostavna metoda kojom se na osnovu polenske strukture meda lako može utvrditi njegovo porijeklo. Dakle, uslovi za utvrđivanje kvaliteta i porijekla meda postoje samo ih treba iskoristiti”, naglasio je Radulović i dodao da se ugostitelji rijetko opredjeljuju na kesice sa domaćim medom od 30 centi koje oni nude.

Kako je objasnio, poslovna politika većine ugostitelja ih opredjeljuje za kupovinu meda po nižoj cijeni.

“Rijetki su oni koji se opredjeljuju za domaće bez obzira na cijenu”, saopštio je Radulović i istakao važnost medijskog predstavljanja i javnog angažmana u podizanju svijesti o značaju pčela i proizvoda koje one pružaju.

Naglasak stavlja na planove formiranja oglednog pčelinjaka, koji će imati višenamjenski karakter, prvenstveno edukativni. Ova inicijativa ne samo da će pružiti prostor za savjetovanja, posebno za mlade i turiste, već će predstavljati i izazov u tržišnoj konkurenciji, naročito u domenu hotelskog pakovanja meda.

Radulović je saopštio da od prošle godine mogu preko polenske analize meda utvrditi porijeklo meda.

“Utvrđivanjem vrste polenovog praha u medu determinišu se vrste biljaka koje čine strukturu meda. Ukoliko se u medu nađu botaničke vrste, koje nijesu karakteristične za naše podneblje, onda ne uzimamo taj med. Ovo je jedan od značajnih stvari u definisanju vrste i porijekla meda. Ponavljam da je ovo pitanje u nadležnosti inspekcijskih službi koje bi trebalo da sprovedu strože i efikasnije mjere na terenu”, zaključio je Radulović.

Evropa sve glasnije razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka

Boka News
-
0
Evropa sve glasnije razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka
Evropa sve glasnije razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka
NATO

Dok na ukrajinskom tlu rat ulazi u treću godinu, ostatak Evrope sve glasnije razmišlja o jačem naoružavanju i uvođenju obveznog vojnog roka. Da se Evropa mora pripremiti na potencijalnu obranu od ruskog napada, upozorava i Njemačka.

Na sličnom su tragu i izjave iz Nizozemske – zemlje koja također razmatra uvođenje obveznog vojnog roka. Vrh europske politike slaže se u jednome – Ukrajina ne smije izgubiti.

600 bunkera tvorit će baltičku liniju obrane. U strahu od moćnog i nepredvidivog susjeda, Estonija, Latvija i Litva počinju graditi obrambene linije. Sustav bunkera i opskrbnih lanaca na granici Estonije i Rusije stajat će 60 miliona eura.

– Baltičke zemlje geografski su različite. Estonija ima zahtjevan teren, Latvija je malo otvorenija, ali Litva ima velike otvorene, prostrane poljane. Važno ih je zaštititi, istaknuo je Kaido Tiitus, savjetnik u estonskom ministarstvu obrane.

24. februara 2022. nepovratno je promijenio sigurnosnu arhitekturu Starog kontinenta. Neutralna Finska ušla je u NATO, a Švedska je još u čekaonici. Finci s velikim susjedom dijele i ratnu povijest.

– Vidjeli smo što je Rusija u stanju učiniti Ukrajini, ali ne vidim trenutačno nikakvu neposrednu vojnu prijetnju za Finsku. Finci noću spavaju mirno jer znamo da smo dobro pripremljeni. Ali članice EU-a i NATO-a morat će biti spremne za sve moguće scenarije, istaknuo je Petteri Orpo, finski premijer.

Na europskom kontinentu ukupno 16 zemalja ima neki oblik služenja vojnog roka, dok se ostale oslanjaju na profesionalnu vojsku. O ponovnom uvođenju vojnog roka razgovara se u Nizozemskoj, Rumunjskoj, Njemačkoj, Srbiji. Njemačka je obvezni vojni rok ukinula 2011., ali Bundeswehr se suočava s manjkom ljudi. Da se moraju pripremiti za mogući rat s Rusijom, upozorio je nedavno i zapovjednik nizozemske vojske.

– Nije to nikakvo zveckanje oružjem, to je nužna potreba. Vidimo da jedan značajan niz zemalja ima već služenje vojnog roka. Sve skandinavske zemlje imaju služenje vojnog roka. I Danska i Švedska sad uvodi nazad, i Norveška i Finska. Finska nikada nije ni prestala s time. Konkretno kod naših susjeda, Austrija ima služenje vojnog roka, tako da je za očekivati da će i druge zemlje razmišljati o tome, rekao je Marinko Ogorec, vojni analitičar.

Američki predsjednik Joe Biden upozorava da bi ruska pobjeda imala posljedice i za Balkan.

– Ako okrenemo leđa Ukrajini i Rusija je uspije poraziti, što mislite što će se dogoditi s balkanskim zemljama? Što će se dogoditi od Poljske do Mađarske? Promijenila bi se cijela dinamika, rekao je Joe Biden, američki predsjednik.

Da Ukrajina ne smije izgubiti, slažu se i struka i politika.

– To bi na neki način moglo potencirati određene procese koji ne bi bili dobri, moglo bi povećati neke tenzije. Vidimo da se neka retorika itekako ponovno vraća. Vidimo da ono što je bilo memorandum SANU, pa Memorandum SANU 2 sada tzv teorija srpskog sveta to su sve različiti nazivi za isto zlo a to je velikosrpski imperijalizam. On kao ideja nije nestao, rekao je Ogorec.

U Njemačkoj, Poljskoj i baltičkim zemljama iduće sedmice počinje simulacija rata s Rusijom. Crtat će se borbene linije, a nebo će parati zrakoplovi britanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva. Riječ je o operaciji “Nepokolebljivi branitelj”, najvećoj NATO-ovoj vježbi od hladnog rata u kojoj će sudjelovati 90 tisuća vojnika.

Drugo kolo Primorske lige trčanja 21. januara

Boka News
-
0
Drugo kolo Primorske lige trčanja 21. januara
Drugo kolo Primorske lige trčanja 21. januara
Primorska liga trčanja

Drugo kolo Primorske lige trčanja u organizaciji triatlon klubova Budva i Kotor, biće održano u nedjelju 21. januara od 9 sati. Start je na donjem putu u Dobroti na Svetom Stasiju.

“Trči se 5 km, a dobrodošli su svi. Potrebno ponijeti dobro raspoloženje i osmijeh. Cilj je druženje, kvalitetan zajednički trening, podsticaj i podrška početnicima i rekreativcima da se odvaže i krenu da trče i da se trkaju. Učešće je besplatno, a možete se prijaviti putem linka : https://forms.gle/5EeGa1UwKh2RrFJ58  “- poručuju iz Triatlon kluba Kotor.

Jadrolinija slavi 77. godišnjicu: “Plovi, plovi bili brode”

Boka News
-
0
Jadrolinija slavi 77. godišnjicu: “Plovi, plovi bili brode”
Jadrolinija slavi 77. godišnjicu: “Plovi, plovi bili brode”
Trajekt – luka Split

Riječka Jadrolinija, čija flota broji 55 brodova koji godišnje prevezu 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila, na dan 20. siječnja obilježava 77. godišnjicu pod geslom “Plovi, plovi bili brode”.

Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom tradicijom, osnovana je 20. januara 1947. u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih brodara obalne plovidbe još od 1872. godine.

Iz Jadrolinije su se, uz obljetnicu, prisjetili bogate povijesti koju bijela flota piše već gotovo čitavo stoljeće.

– Jadrolinija cruises i kružna putovanja dalekim destinacijama bijelim brodovima bili su “pravi hit”, a u nedostatku hotelskog prostora, trajekti Liburnija i Jadran poslužili su kao hotelski objekti za smještaj sudionika međunarodnog sajma u Tripoliju, u Libiji, piše u Jadrolinijinoj objavi.

Brod Dubrovnik – foto: montenegrolines.net

Trajekt Liburnija je izvan sezone osim automobila, prevozio i južno voće iz afričkih i grčkih luka za potrebe Splita i Rijeke.

Kroz bogatu bijelu flotu prošlo je mnoštvo brodova – od drvenih brodova i parobroda do današnjih vizija brodova na električni pogon. No, neki od brodova u prošlosti Jadrolinije imali su ugrađene – tračnice. Trajekt Ero je u svojoj matičnoj zemlji Danskoj prevozio vagone te je s ugrađenim tračnicama zaplovio Jadranom.

Ali, nije bio jedini – trajekt Vladimir Nazor, izgrađen u Kraljevici, bio je naručen za prijevoz vagona cisterni iz Bakra u Omišalj. Ipak, namjena mu je promijenjena te s ugrađenim tračnicama pripao Jadroliniji.

Nevjerojatna je i činjenica, kažu, da je uz brojne oluje, poneku pomorsku nesreću i čitav jedan rat – zabilježena pogibelj tek jednog Jadrolinijinog putnika. Taj se nemili događaj zbio 1991. tokom zračnog napada na luku Prizna.

Uloga Jadrolinije u životima otočana, kao i turističkom i gospodarskom razvoju hrvatskih otoka je neporeciva- prve veze, prvi dolasci automobila na hrvatske otoke… Sve je to bila Jadrolinija. Klimno, Bodulka, Kačjak prvi su trajekti koji su prevozili putnike i vozila.

Jadrolinija je nekoć imala i vlastiti list, a ta publikacija nije služila samo za izvještavanje o radu tvrtke, već je donosila stručne članke, priče iz plovidbe, razne anegdote, intervjue s posadom, pa čak i prigodne viceve. Na jedan nov i moderan način, tu dugu tradiciju nastavlja Jadrolinijin newsletter.

Flota Jadrolinije trenutno broji 55 brodova od čega 10 brzih putničkih brodova, četiri klasična putnička broda i 41 ro-ro putnički brod. Bijela flota Jadrolinije godišnje preveze više od 12 milijuna putnika i tri milijuna vozila što čini više od 80 posto godišnjeg broja svih prevezenih putnika i vozila u pomorskom prometu Hrvatske.

Brodovi tokom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata.

Lijepa vijest – Kotor dobija park na 11.000 kvadratnih metara, pogledajte kako će izgledati (FOTO)

Boka News
-
0
Lijepa vijest – Kotor dobija park na 11.000 kvadratnih metara, pogledajte kako će izgledati (FOTO)

Pripremljen teren za uređenje gradskog parka na prostoru bivše “Livnice” – Otkrivena mreža atmosferskih kanala iz doba Austrougarske, koja nije postojala u katastru instalacija i nije bila zabilježena ni u jednom gradskom dokumentu

Novoj zelenoj površini- gradskom parku “Livnica”, na površini oko 11 hiljada kvadratnih metara, raduju se i mladi i stari, svi ekološki osviješćeni građani i građanke Kotora, koji nestrpljivo očekuju mart, kada su iz Sekretarijata za investicije Opštine Kotor najavili njegovo kompletno opremanje i otvaranje.

Na terenu se već mogu vidjeti ugrubo izdvojene cjeline i staze budućeg parka. Predviđene su zaštitna obodna zona, centralna zona (popločana površina sa različitim vrtno-arhitektonskim elementima), zona dječjeg igrališta, zona parka za pse, zona amfiteatra na otvorenom sa jednom rerezentativnom kupolom za mnoge vrste kulturno-zabavnih programa, te zona za pasivan miran odmor sa ležaljkama, naravno – šetne staze i trim-staza, kao i lijepa pejzažna arhitektura. Jedan dio parka parka će biti opremljen senzornim mobilijarom prilagođenim za djecu sa posebnim potrebama, jedini takve vrste u Crnoj Gori.

Budući izgled Parka u Kotoru

Izvođači radova iz Privrednog društva “Bomakos“ d.o.o. iz Podgorice su detaljno očistili tlo i uklonili temelje ruševnih objekata nekadašnje fabrike “Livnica”, te naručili drenažne cjevi, koje će uskoro postaviti, kao i ivičnjake, kojima će formirati planimetriju budućih staza i platoa. Predstoji im nasipanje, formiranje neophodne nivelacije, te fino tamponiranje i humusiranje ostatka prostora.

Tokom dosadašnjih radova na parceli su otkriveni stari atmosferski kanali, koji su detaljno snimljeni, te je urađena izmjena projekta, kako bi se postojeći kanali stavili u upotrebu i povezali sa čitavim kompleksom – susjednom pješačkom stazom i potokom-Zverinjak (Zvirnjak), sa postojećim stambenim zgradama Livnice, naseljem Škaljari i crkvom sv. Vićenca, kao i sa prostorom “Autoboke”. Pristupili su i sređivanju postojećeg drvoreda koji se zadržava uz pješačku stazu prema Škaljarima.

-Na lokaciji je otkrivena mreža atmosferskih kanala iz doba Austrougarske, koja nije postojala u katastru instalacija i nije bila zabilježena ni u jednom gradskom dokumentu, te smo ovo otkriće morali da uvažimo i da njemu prilagodimo projekat rješavanja atmosferske kanalizacije. Svi ti kanali su zaštićeni, urađen je novi projekat odvoda i dogovorili smo da se na fekalnu kanalizaciju priključi i stambena  zgrade na ulasku u Park. Ovom investicijom ćemo riješiti i taj ozbiljan problem stanara ove zgrade, kaže za Boka News Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor i dodaje da su takođe riješili imovinsko-pravne odnose na toj parceli.

Ostaci kanalizacije iz doba Austrougarske

-Ideja vodilja opštinske uprave je da vidimo koje su to slobodne javne površine u vlasništvu Opštine, što je bilo imovinski upitno, te da nađemo način na koji ćemo te površine valorizovati. Zbog skučenog prostora, u unutrašnjem dijelu Zaliva nema mnogo javnih površina koje su slobodne, a mi smo prednost dali projektima koji nemaju komercijalnu namjenu. Izgradnja zgrada je sa ekonomskog aspekta najisplativija, ali dugoročno to nije najkorisnije za građanstvo, kaže sekretar Sekretarijata za investicije.

Isto tako, riješili su i stambeno pitanje za dvije porodice koje su živjele u ovom prostoru.

-Opština je pokazala društvenu odgovornost, s obzirom da lica koja su živjela na toj lokaciji nisu imala pravni osnov za to, riješili smo stambeno pitanje dvije porodice. Sada jedna porodica živi na Kampu, a druga u Tivtu, u boljim uslovima od onih u kojima su boravili prije, kaže Vukasović.

Interesanto je da jedan dio parka će biti opremljen senzornim mobilijarom prilagođenim za djecu sa posebnim potrebama, ističe za naš portal Ognjen Vukasović.

Ugovorena vrijednost radova je 899.958,27 €. Projektant je Enforma studio iz Kotora, a revident “All Ing” d.o.o. Kotor. Projekat konzervacije i rekonstrukcije crkve Sv. Vićenca uradila je firma firma “Projektor” d.o.o. Tivat.

Pored radova na Parku “Livnica” u toku su i radovi u naselju Sveti Stasije, gdje se na opštinskoj zemlji uređuje veliki plato, namijenjen za uređenje pijace, parkinga i trga. Ta je investicija vrijedna 650 hiljada eura, a završetak radova planira se u martu.

Konzervatorski projekat zaštite crkve sv. Vićenca pokloniće Biskupiji

Crkva sv. Vićenca u Kotoru

Opština je parcelisala dio na kome se nalazi crkva, koju namjerava da zaštititi od mogućeg negativnog uticaja prilikom budućih posjeta parku, ali konzervacija i restauracija crkve, čiji je krov već urušen, za sada nije u planu. Crkva sv. Vićenca je u doba socijalizma, dok je fabrika bila aktivna, bila pretvorena u jedan od fabričkih pogona, a kasnije je prešla u vlasništvo Kotorske Biskupije. Pitanje je koliko će za buduće korisnike Parka biti bezbjedno  da prolaze blizu tako devastirane crkve.

-Crkva Sv. Vićenca je pod upravom Kotorske Biskupije, nije u nadležnosti upravljanja Opštine Kotor. U cilju dobre saradnje sa Biskupijom, Sekretarijat će joj pokloniti konzervatorski projekat zaštite ove crkve. Isto tako zaštitićemo prilaz crkvi koja će biti integralni dio Parka, ali za sada ne planiramo radove na njenoj rekonstrukciji, ta sredstva nismo predvidjeli budžetom, jer to i nije dio ovog projekta. Za ozbiljnu rekonstrukciju sa svim konzervatorskim elementima i zaštitom kulturne, prirodne i vjerske baštine, to bi bio ozbiljan iznos. To bismo mogli da, zajedno sa Biskupijom, planiramo za budući period, dodaje sekretar.

Kanalizacija kroz Prčanj i Stoliv krajem godine, na ljeto prvi vodovod u Donjem Grblju

Ognjen Vukasović

-U drugoj polovini ove godine očekujemo početak radova na projektu kanalizacije, koji je kapitalan za naš grad. Odmah nakon usvajanja Budžeta Opštine raspisaćemo tender za izgradnju sekundarne mreže vodovoda za pet sela Donjeg Grblja (Vranovići, Pobrđe, Lješevići, Glavatičići, Bigova), koja bi trebalo prvi put u svojoj istoriji da dobiju vodu sa vodovodne mreže. Jedino Opština može da radi objekte komunalne infrastrukture i u tim okvirima radimo primarnu vodovodnu mrežu, koja će ići do objekata “Bigova Bay”. Na primarnu vodovodnu mrežu, čije je izvođenje u toku, a koja će se završiti do maja, radiće se i sekundarna vodovodna mreža za ovih pet sela. Očekujemo da će vodu dobiti do kraja ove godine, u zavisnosti od dinamike radova, objasnio je Vukasović.

Fjord i Rivijera i dalje ruglo

Opština nema ingerencija na privatnim površinama kakve su kod bivšeg hotela “Fjord” i bivše fabrike “Rivijera”, koje se nalaze u najatrakivnijem dijelu Bokokotorskog zaliva.

-Mi ne možemo da određujemo šta će da se radi na tim lokacijama, ne možemo da utičemo na investiture kada će, na koji način i kojom dinamikom će realizovati svoje nekretnine. Ono što možemo je da im obezbijedimo dokumentaciju u dijelu izdavanja urbanističko-tehničkih uslova, tj. praćenja primjene propisa u vezi poštovanja uslova konzervatorskih mjera, kazao je Vukasović.

/Mirjana D. Popović/

Uprava policije – Još nepoznato kako je preminuo Tivćanin, istraga u toku

Boka News
-
0
Uprava policije – Još nepoznato kako je preminuo Tivćanin, istraga u toku
Uprava policije – Još nepoznato kako je preminuo Tivćanin, istraga u toku
Policija Tivat – foto Boka News

Tivatska policija saopštila je da je će se nakon vještačenja i istrage utvrditi pod kojim okolnostima je preminuo D.S. (44) iz Tivta.

“Povodom događaja koji je juče prijavljen tivatskoj policiji, kojom prilikom je pronađeno beživotno tijelo D.S. (44) u njegovoj prodičnoj kući, službenici policije u koordinaciji sa Sektorom za borbu protiv kriminala, a uz aktivno učešće službenika Forenzičkog centra, sprovode aktivnosti kojima rukovodi državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, obavještavamo javnost da se u ovoj fazi izviđaja ne može nedvosmisleno zaključiti pod kojim okolnostima je nastupila smrt osobe, saopštila je Uprava policije.

“Kako su pojedini mediji prenijeli određene detalje iz istrage, a koji se odnose na lice mjesta i lice čija je smrt nastupila, obavještamo vas da te činjenice ne korespondiraju sa stvarnim stanjem, nakon sprovedenih mjera kao i iz razloga što je obdukcija u toku, a uzimajući u obzir, kako smo preliminarno obaviješteni da je uzrok smrti još uvijek nepoznat, da su neophodne dodatne sudsko – medicinske analize koje zahtjevaju određeno vrijeme”, kazali su iz policije.

Službenici Uprave policije preduzimaju sveobuhvatne mjere na utvrđivanju svih okolnosti, te će nakon sprovedenih određenih vještačenja javnost biti blagovremeno informisana.

“Ajkule” počinju pripreme za SP, Gojković objavio spisak kandidata

Boka News
-
0
“Ajkule” počinju pripreme za SP, Gojković objavio spisak kandidata
“Ajkule” počinju pripreme za SP, Gojković objavio spisak kandidata
Vladimir Gojković

Vladimir Gojković, selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore, saopštio je spisak igrača koji će početi pripreme za Svjetsko prvenstvo, koje se održava u Dohi od 5. do 17. februara.

Prvi dio priprema “ajkule“ će obaviti u Trebinju, od 22. do 27. januara, zatim se sele u Bukurešt, odakle će 2. februara otputovati u Dohu.

Na šampionatu svijeta, na kome se dijele posljednje četiri vize za Olimpijske igre u Parizu, Crna Gora će igrati u grupi C u kojoj su Srbija, Sjedinjene Američke Države i Japan.

Prvi meč je 5. februara protiv SAD, dva dana kasnije je duel sa Srbijom, a 9. februara sa Japanom.

U četvrtfinale će se plasirati pobjednici četiri grupe, drugoplasirane i trećeplasirane selekcije razigravaće za plasman među osam najboljih.

Pripreme će početi:

Pear Tešanović, Dejan Lazović, Darko Đurović, Draško Brguljan, Stefan Vidović, Vlado Popadić, Vladan Spaić, Kanstantin Averka, Aleksa Ukropina, Dušan Banićević, Đuro Radović, Dušan Matković, Aljoša Mačić, Martin Gardašević, Miroslav Perković, Vuk Drašković, Vasilije Radović, Jovan Vujović i Marko Mršić.

1...663664665...4.516Stranica 664 od ukupno 4.516