Prethodnog vikenda završen je Međunarodni teniski turnir “Zlatna mimoza 2025”, koji je okupio više od 70 takmičara iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Na terenima se igralo u više kategorija, a pobjednici su:
Miks dubl:
prvo mjesto Marijana Deranja (Dubrovnik) i Saša Marić (Doboj)
drugo mjesto Tijana Milonjić i Vladimir Durutović (Podgorica)
Zlatna mimoza 2025
Ženski dubl:
prvo mjesto Željana Beosan i Marijana Deranja (Dubrovnik)
drugo mjesto Tijana Milonjić (Podgorica) i Olivera Doklestić (Herceg Novi)
Muški dubl 50+:
prvo mjesto Aleksandar Lazić i Dragan Stefanović (Požarevac)
drugo mjesto Ivan Vasić i Milan Rumenić (Kraljevo)
Muški dubl -50:
prvo mjesto Bojan Galić (Novi Sad) i Milan Lakićević (Beograd)
drugo mjesto Saša Marić (Doboj) i Blagoje Nosović (Bileća)
Zlatna mimoza 2025
Čestitamo svim učesnicima na borbenosti i sportskom duhu, a pobjednicima na zasluženim trofejima. Herceg Novi je i ove godine bio domaćin sjajnog sportskog događaja, u duhu tradicije i prijateljstva koje turnir “Zlatna mimoza” njeguje.
Premijera „Lastovska svadba“ KUD-a „Boka“ po scenariju Stevana Koprivice i u režiji Zorana Rakočevića biće održana večeras, srijeda 26. mart u 19 sati u Velikoj sali CZK TIvat.
Igraju Dejan Đonović, Goran Slavić, Marija Đurić, Dora Štampić, Branka Otašević, Miloš Kašćelan i Omar Bajramspahić, kao i članovi KUD-a Boka.
Scenska adaptacija svadbenog običaja Gornje Lastve urađena je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i medija, Opštine Tivat i TO Tivat, čemu je prethodilo kompletiranje istraživačkog procesa na terenu i niz aktivnosti produkcije folklorne predstave, što je krunisano pozorišnim izvođenjem, koje će se večeras naći pred publikom.
Brod – zagađenje vazduha – Foto: Ilustracija/StockCake
Brodari u Velikoj Britaniji uskoro će plaćati naknade za emisije stakleničkih plinova – dio je to šire strategije za pomorsku dekarbonizaciju i ciljano smanjenje emisija na nulu do 2050. godine.
Od početka 2026. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo uključit će brodarski sektor u svoj nacionalni sustav trgovanja emisijama (UK ETS). Time Velika Britanija slijedi korake Europske unije, koja je sličan sustav već proširila na pomorski sektor početkom 2024, piše Splash247.
Novi plan predviđa da će operateri većih brodova, poput tankera i kruzera, morati plaćati za svoje emisije stakleničkih plinova. Istovremeno se potiče korištenje ekološki prihvatljivijih tehnologija i goriva, poput vodika, električne propulzije i amonijaka. Uz to, planira se i šira primjena „shore power” tehnologije – priključivanje brodova na obalnu električnu mrežu tijekom boravka u luci, čime se smanjuje potreba za radom pomoćnih motora.
Ministar za pomorstvo Mike Kane izjavio je: „Naš cilj je učiniti UK zelenom energetskom silom, a pomorska dekarbonizacija ključni je korak u tom smjeru.“
Predsjednik UK Komore za brodarstvo Rhett Hatcher naglasio je da uz jasnu strategiju treba hitno razviti i regulatorni okvir te infrastrukturu koja će omogućiti tranziciju: „Shore power mora postati standard ako želimo stvarne promjene.“
Uz nacionalne napore, UK planira promovirati ambicioznije ciljeve i na međunarodnoj razini, posebno na idućem sastanku Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u travnju, gdje će se raspravljati o globalnim mjerama za smanjenje emisija brodova.
Podsjetimo, EU ETS već obuhvaća sve brodove od 5.000 GT i više koji pristaju u EU luke. Sustav pokriva 100% emisija između dviju EU luka i 50% emisija s putovanja koje započinje ili završava izvan EU. Osim CO2, u budućnosti će se u EU ETS uključiti i metan te dušični oksidi – ali tek od 2026.
Brodari u okviru EU sustava već moraju prikupiti i predati svoje prve emisijske dozvole do rujna 2025., a kvota pokrivenih emisija će se svake godine povećavati. Za 2025., pokrivenost iznosi 40% emisija iz 2024.
Dogovor je pao u vodu. Velikan Jug nije ispoštovao napore i ogromno zalaganje, koje je, prije svih, početkom sezone, uložio predsjednik Primorca – Siniša Kovačević oko Premijer vaterpolo lige. Preciznije, problemi su nastali jer hrvatski timovi nijesu željeli da nastupaju u bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“.
Nakon iscrpljujućih i dugih pregovara i to je prevaziđeno. Kotorani su rivale iz susjedne zemlje dočekali van svog bazena, u okruženju (u Budvi), a primjer šampiona Crne Gore slijedili su Jadran iz Splita, zagrebačka Mladost, riječko Primorje i Solaris iz Šibenika. Ali, ne i Jug, koji je meč 16. kola sa Primorcem želio da igra u Dubrovniku. Uprava crnogorske ekipe nije bila saglasna, a čelnici Premijer lige odreagovali su na način što su zaostalu utakmicu registrovali rezultatom 5:0 za Primorac.
Dogovor s početka sezone je izostao od strane vaterpolo velikana, a pitanje je da li bi promijenio mišljenje da su bodovi iz ove utakmice odlučivali o putniku završnog turnira. Odgovor na ovo pitanje će izostati jer Jug sa 28 bodova (tri više od Primorca) nije bio ni blizu da ugrozi vodeće timove.
Rusija i Ukrajina dogovorile su se da će prekinuti neprijateljstvo na Crnom moru, objavila je u utorak Bijela kuća, iznoseći pojedinosti razgovora vođenih u Saudijskoj Arabiji.
Sjedinjene Države priopćile su da su sklopile odvojene sporazume s Ukrajinom i Rusijom o osiguranju sigurne plovidbe Crnim morem i o provedbi zabrane napada na energetska postrojenja u dvjema zemljama.
Obje su se zemlje složile da će “na Crnome moru biti zajamčena sigurnost plovidbe, da će se suzdržati od upotrebe sile i da će spriječiti upotrebu komercijalnih brodova u vojne svrhe”, objavila je američka vlada koja je bila posrednik u pregovorima.
Sjedinjene Države se, kada je posrijedi Ukrajina, obvezuju i da će “podržati napore usmjerene na razmjenu zarobljenika, oslobađanje civila i na povratak prisilno raseljene ukrajinske djece”.
Rusija, koja je trenutačno pod brojnim sankcijama, može računati na potporu Bijele kuće kada su posrijedi “ruski pristup globalnom tržištu pri izvozu poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjenje troškova pomorskog osiguranja i poboljšanje pristupa lukama i sustavima plaćanja za te transakcije”.
– Trebat će nam jasna jamstva. Uzimajući u obzir tužno iskustvo sporazuma s Kijevom, jamstva mogu biti samo rezultat izravne naredbe Washingtona Zelenskom i njegovu timu da učine to tako, a ne na bilo koji drugi način. I čini mi se da su naši američki partneri prihvatili ovaj signal, rekao je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov je izjavio da Kijev podržava oba sporazuma o prekidu vatre s Rusijom koja su Sjedinjene Države objavile u utorak te da bi Ukrajina pozdravila i treće zemlje koje bi nadzirale primjenu sporazuma.
U objavi na X-u Umerov je napisao da će Ukrajina smatrati kršenjem sporazuma svako kretanje ruskih mornaričkih plovila izvan istočnog dijela Crnog mora te da će si, dogodi li se takvo što, dopustiti pravo na samoobranu.
– U priopćenju ne piše što će se dogoditi ako netko prekrši sporazume. Razumijem zašto, jer američka strana zaista želi da se sve ovo ne raspadne. Ovo su prvi sporazumi, ne žele da se raspadnu. Zato nisu htjeli ulaziti u mnoge detalje, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
Tijekom razgovora Sjedinjene Države ponovile su “da predsjednik Donald Trump bezuvjetno želi zaustaviti gubitak života na objema stranama”.
Washington će “nastaviti s organizacijom pregovora između dviju strana da bi se u konačnici realizirao miran ishod”, stoji u objavama.
Američka administracija u priopćenju je zahvalila saudijskom prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu u čijoj su zemlji održani pregovori.
Ozbiljna politička kriza u Srbiji i val protesta koji se događaju već četiri mjeseca, počela je ostavljati traga na ekonomiju i turizmu, smatraju stručnjaci.
Pad dolazaka turista procjenjuje se na oko 30 posto, a još je veći utjecaj na kongresni turizam. Iako studentski prosvjedi i blokade traju već nekoliko mjeseci, u siječnju se nisu osjetile posljedice, barem kada je u pitanju turizam.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u siječnju je zabilježen porast dolazaka turista od 16,1 posto i noćenja od 16,7 posto u odnosu na siječanj prošle godine. Također, veći rast zabilježen je kod stranih turista, čiji je broj noćenja veći za 18,6 posto, te kod domaćih turista za 15,1 posto. No, analitičari i ekonomisti smatraju da će se negativan utjecaj osjetiti već u veljači, a njegov značajniji utjecaj ovisit će o trajanju krize u kojoj se Srbija nalazi.
Aleksandar Seničić iz Nacionalne asocijacije putničkih agencija (UTA) kaže za Danas da još nema konačnih podataka, ali da im hotelijeri već prijavljuju ovaj problem. Prema tim podacima, kaže, ima i do 30 posto otkaza rezervacija, što grupnih, što pojedinačnih. Seničić dodaje da se otkazuju i neki kongresi.
“Velike konvencije planirane za kraj godine još nisu otkazane, ali i to je u opasnosti”, upozorava. Seničić ističe da su osim gradskih ugroženi i hoteli u unutrašnjosti, a problem su i domaći gosti, a ne samo strani.
Ukidaju se i izleti, rekreacija i slično, pa muku muče i turističke agencije koje se bave tom vrstom turizma, dodao je Seničić. Napomenuo je da su i rent-a-car agencije doživjele pad.
“Njihova otkazivanja u posljednjih mjesec dana kreću se oko 30 posto”, kaže Seničić.
Na pitanje kako komentira to što se ne ukidaju pristajanja kruzera, naš sugovornik kaže da je ovaj vid turizma u povojima i da Srbija ima prednost što je relativno nova destinacija, a turisti žele nova iskustva. S druge strane, da bismo imali veću korist, trebali bismo što više ulagati u infrastrukturu, jer osim dunavske obale, sve ostalo je u povojima, i gotovo zanemarivo u odnosu na druge zapadnoeuropske zemlje.
– Osim što je riječ o novoj i neotkrivenoj destinaciji, još uvijek postoje pristupačne cijene za ovu vrstu gostiju kada su u pitanju izvanpansionski troškovi i jednodnevni izleti – kaže Seničić.
Kako se navodi, samo za ovu godinu najavili su 603 pristajanja, a ukupno 1.376 pristajanja u svim lukama u Srbiji.
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Direktorata za ribarstvo, protekle sedmice je održana Javna rasprava o Nacrtu Zakona o morskom ribarstvu, a sve u cilju da se osigura transparentan i inkluzivan proces donošenja ovog veoma važnog propisa. Usvajanje zakona o morskom ribarstvu jedno je od mjerila Evropske komisije za zatvaranje Poglavlja 13 – ribarstvo.
Na javnoj raspravi se čuo veliki broj zamjerki na Nacrt imali su iz Nacionalnog udruženja ribara, kaže predsjednik, Marko Kise. Zakon je kreiran za zemlje Evropske unije i prilično je represivan za domaće ribare, jer je strog i uključuje dosta administrativnih obaveza.
– U ribarstvu je problem što je ovaj Zakon predvidio sve ono što mi moramo da ispunimo, ali nije predvidio ono što država prema nama mora da ispuni. Zato je prema nama dosta represivan. Ući ćemo u Evropsku uniju, a i dalje nemamo ribarske luke, nemamo zvaničnu cijenu goriva, kao što su super 95 ili eko dizel, da imamo goriva za poljoprivrednike i ribare. Država to neće da uradi – ističe on.
Kise kaže da ribari u Crnoj Gori nabavljaju ribomaterijal preko Hrvatske, ali koji Italija uvozi, pa na tu cijenu moraju da plate i razne dažbine prilikom uvoza u Crnu Goru.
Predložili su da se u Zakon uvrste norme koje će poboljšati status ribara, a neće se kositi sa direktivama koje nalaže Evropska unija.
– Tim Zakonom nije obuhvaćeno, a to je ono što tražimo, kako će se država ponašati prema ribarima u slučaju elementarnih nepogoda, dugotrajnog nevremena, kiše, vjetrova ili nedostatka ribe, kao što je sada. Nažalost, već četiri mjeseca ne možemo biti u plusu – navodi Kise.
Marko Kise – foto Boka News
Iz Udruženja su uputili zamjerku da država nema isti odnos prema privrednim i sportskim ribarima.
– Uputili smo primjedbu, jer je država prema ribarima maćeha, a prema sportskim i rekreativnim ribarima majka. Tražićemo da se odvoji privredni od sportskog i rekreativnog ribanja. Rekreativno ribanje je šansa za Crnu Goru da izda dnevne, sedmične, mjesečne ili godišnje dozvole, gdje se mogu loviti razne vrste riba i gdje se mogu velike pare sliti u budže države za pomoć ribarima – smatra Kise.
Usvajanjem ovog Zakona, koji je usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom Evropske unije, biće stvoreni uslovi za dugoročno održivo iskorištavanje ribljih resursa, detaljno uređenje privrednog, sportsko-rekreativnog i naučno – istraživačkog ribolova, bolja kontrola ribolovnih aktivnosti, veća zaštita riba i drugih vodenih organizama i značajno unaprijeđenje mehanizama za zaštitu, očuvanje i unaprijeđenje riba i drugih vodenih organizama.
Centralnoj Javnoj raspravi prisustvovali su ovlašćeni predstavnici Direktorata za ribarstvo, predstavnici ribarskih udruženja i zainteresovani ribari, predstavnici Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora Kotor.
Izložba slika i crteža akademskog slikara Miroslava Mira Šukovića
Izložba slika i crteža slikara Miroslava Mira Šukovića biće otvorena u četvrtak, 27. marta u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotor.
Miroslav Šuković je rođen 1977. godine u Bihaću. Živi i radi u Kolašinu i Podgorici. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Dobitnik je nagrade Cetinjskog likovnog salona „Trinaesti novembar” 2015. godine.
Učestvovao je u više međunarodnih projekata i likovnim kolonijama. Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.
U organizaciji boračkih organizacija OBNOR-a 1941-1945 Budve, Kotora, Herceg Novog i Tivta u utorak je u Poborima kod Budve obilježena 83 godišnjica, jedne od najvećih borbi partizana protiv italijanskog okupatora na području Boke Kotorske. Bitka u noći između 24. i 25. marta 1942. Godine ostala je prepoznatljiva i zapamćena po hrabrosti partizanskih boraca i samog stanovništva Pobora.
Danas je odata pošta stradalom stynovništvu koje je odvedeno na Mamulu i poginulim partizanskim borcima i civilnim žrtvama iz te bitke.
Borba koja je vođena 25.marta 1942. godine u Poborima i u Grblju spada u red većih oružanih sukoba partizana sa italijanskom okupatorskom vojskom na području Boke Kotorske. Po snagama koje je okupator u njoj upotrijebio i vatrenoj moći koncentrisanoj na relativno malom prostoru, to je bila jedna od najžešćih bitaka. O tim danima govorio je Radojica Radojičić, predsjednik OBNOR-a Crne Gore.
-Slavimo više nego značajan datum u istoriji ovog mjesta i ovog kraja. Ovo je dan otpora slobodara. Sa svim ranama i zgarištima koje su zločinci uradili pamti se i ne zaboravlja. Naš zadatak je da lekcije naučene u prošlosti prenesemo na buduća pokoljenja rekao je Radojičić.
