Proteklog vikenda počela je instalacija računarske opreme u školama na teritoriji Opštine Herceg Novi, kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
“Računarske učionice najveće hercegnovske škole JU OŠ „Dašo Pavičić“ biće opremljene sa 32 računara, dva televeizora 65 inča i dva multifunkcionalna štampača, dok će se u kabinetima instalirati 15 računara, 15 televizora i sedam laptopova. Područna jedinica u Sutorini dobiće dva laptopa i dva projektora, a područna jedinica u Igalu tri računara i tri televizora 65 inča”, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Kabineti škole „Ilija Kišić“ biće opremljeni sa pet računara, pet televizora i pet laptopova, dok će se u računarskoj učionici instalirati 16 računara, televizor i mukltifunkcionalni štampač.
U kabinetima u JU OŠ „Milan Vuković“ biti instalirano devet računara, devet televizora i četiri laptopa a u računarskoj učionici 16 računara, televizor i multifunkcionalni štampač.
Područne jedinice ove škole u Podima i Kruševicama dobiće po laptop i projektor.
U kabinetima JU OŠ „Orjenski bataljon“ biće instalirano osam računara, osam televizora 65 inča i tri laptopa, dok će računarska učionica biti opremljena sa 16 računara, televizorom i multifunkcionalnim štampačem.
Područna jedinica u Kamenarima dobija dva laptopa i dva projektora. U područnoj jedinici u Baošićima, instaliraće se tri računara i tri televizora.
JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ će svoje kabinete opremiti sa tri računara, tri televizora i pet laptopova a računarsku učionicu sa 16 računara, televizorom i multifunkcionalnim računarom.
Ruski oporbeni vođa Aleksej Navaljni umro je prirodnom smrću od krvnog ugruška, izjavio je šef ukrajinske vojne obavještajne službe (GUR) Kirilo Budanov, a prenosi novinska agencija UNIAN.
– Možda ću vas razočarati, ali ono što znamo je da je stvarno umro od krvnog ugruška. I to je više-manje potvrđeno. To je ono što znamo, rekao je Budanov novinarima odgovarajući na pitanje zna li obavještajna služba “na koji način je ubijen”.
Rekao je da ove informacije nisu preuzete s interneta. Po njegovim riječima, riječ je o prirodnoj smrti.
Obitelj i suradnici Navaljnog krive Kremlj za njegovu smrt, što Moskva odbacuje.
Tijelo Navaljnog predato je majci u subotu, a datum pokopa bit će naknadno određen. Navaljni (47) je umro u sibirskom zatvoru 16. februara. Srušio se tokom šetnje dvorištem i umro unatoč pokušajima da ga se oživi.
Služio je kaznu zatvora od 30 godina, među ostalim zbog, kako je navedeno u jednoj od presuda ruskog suda, osnivanja i financiranja ekstremističke organizacije i njenih aktivnosti, a bio je poznat kao oštar kritičar Kremlja.
Ukrajina ima jasan plan za novu protuofenzivu protiv ruskih snaga, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, dodajući da ne može javno otkriti detalje.
Kijevske su snage prošle godine izvele protuofenzivu, ali nisu uspjele probiti pripremljene obrambene linije na jugu i istoku, teritorijima koje su okupirali Rusi.
– Rusija će pripremiti protuofenzivne operacije početkom ljeta, ili krajem svibnja ako bude mogla. Oni će se pripremiti. Mi ćemo se pripremiti za njihov napad. Njihov napad koji je počeo 8. listopada nije donio nikakve rezultate, vjerujem. Mi ćemo sa svoje strane pripremiti naš plan i slijediti ga, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu.
– Postoji plan (za protuofenzivu), plan je jasan, ne mogu vam reći detalje, izjavio je.
Rekao je kako je smjena šefa ukrajinske vojske početkom ovog mjeseca bila povezana s novim planom djelovanja na bojnom polju.
– Ovaj plan se odnosi na promjenu upravljanja, postoje odgovarajuće promjene. Nekoliko planova će biti pripremljeno zbog curenja informacija, rekao je Zelenski ne navodeći detalje.
On je ranije rekao da su planovi Kijeva za provođenje protuofenzive prošle godine procurili i završili “na stolu u Kremlju” prije nego što je operacija uopće započela.
Nije rekao kako je došlo do tog curenja.
Zelenski je također također rekao da su rotacije vojnika ključne za ratne napore i da Ukrajina treba bolje pripremiti svoje pričuvne snage.
– Moramo pripremiti pričuvne snage. One nisu pripremljene kako treba, i to je također činjenica.
– Sada je najteži trenutak za naše jedinstvo i ako se svi raspadnemo izvana i ne daj Bože iznutra, onda će to biti najslabiji trenutak. To se još nije dogodilo, rekao je Zelenski.
– Treća godina je prekretnica. Godina izbora, defokusiranja, svega odjednom, izazova izvana, iznutra… Vjerujem da će o ovoj godini ovisiti format kako će rat završiti, istaknuo je.
Što se tiče pomoći iz SAD-a, rekao je da “postoji nada u pogledu Kongresa, i siguran sam da će biti pozitivna… Oni znaju da trebamo potporu u roku od mjesec dana.”
Kad govorimo o američkoj pomoći, moramo shvatiti da se ne radi o financijskim rezervama, nego o oružju… Samo ćemo biti oslabljeni na bojnom polju… A ja ovdje nemam rezerve, imamo oružje koje imamo.”
– Što se tiče (pitanja o mom) legitimitetu, to nije mišljenje zapadnih partnera ili bilo koga unutar Ukrajine. To je narativ i program Ruske Federacije, ustvrdio je Zelenski.
– Sve obavještajne agencije G7 imaju relevantne dokumente. U osnovi je jasno da je ovo ruski program. Svi su protiv njega (dovođenja legitimiteta u pitanje), apsolutno svi, rekao je.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog su saglasni sa zaključcima sastanka u Privrednoj komori Crne Gore, kao i ranijim sveobuhvatnim saopštenjem zakupaca plaža.
“Čvrsto podržavamo argumentovane stavove koji su iznešeni nedovoljno obaviještenoj, pa i dezinformisanoj crnogorskoj javnosti”, navode zakupci.
Naime, čelnici JP Morsko dobro predlažu radikalne promjene cjenovne i tenderske politike davanja u zakup lokacija na crnogorskoj obali.
“Stava smo da će takvom politikom Crna Gora olako odreći zdravog i kvalitetnog turističkog kadra – na račun rasta profita Javnog preduzeća Morsko dobro, što je višestruko kontraproduktivno”, ističu zakupci.
Kako su dodali, prioritet na tenderima za zakup kupališta će biti visoke finansijske ponude, na račun drastičnog smanjenje vrijednosti referenci za bodovanje znanja i iskustva dosadašnjih zakupaca (sa ranijih 40 na sada predloženih 12,5, odnosno 20 bodova).
“Na ovaj način vrlo netransparentno i bez prethodnih konsultacija struke i iskustva, uredni zakupci se politikom bodovanja tendera praktično „protjeruju“ sa lokacija u koje godinama ulažu i razvijaju ih u skladu sa propisanim razvojnim ciljevima. Sa novim zakupcima, koji ne poznaju posao, čitava sezona stavlja se na kocku”, navode u saopštenju.
Kada govore o Herceg Novom javnosti je poznato da je njegov razvoj na državnom nivou bio dugo zapostavljen zbog čega su bili prinuđeni da prilagode cjenovnu politiku i godinama drže najniže cijene plažnog mobilijara u regiji, daleko ispod nivoa koji se pominje u medijima.
“Takođe, zbog specifičnog reljefa hercegnovske rivijere, prilagođavali smo neadekvatnu konfiguraciju terena potrebama turističke privrede, izgradili mnoga kupališta na samim stijenama – što nas je onemogućavalo da apliciramo za Plavu zastavicu. Time smo dodatno diskriminisani i dovedeni u nepovoljan položaj zbog čega, pored ostalog, smatramo neprihvatljivim predložene tenderske promjene”, dodaju u saopštenju.
Podsjećaju da je u primorskom turizmu najteže razvijati i održati lokaciju.
“Prije svega znanjem ljudi koji na njoj rade, zbog čega insistiramo da se ne diraju bodovi za reference, jer su u njima sadržana sva naša godinama uložena sredstva (mimo cijene zakupa koji smo plaćali), naša ljubav i posvećenost poslu, kao i svi drugi oblici dobre prakse koji turistički proizvod čine prepoznatljivim i na međunarodnom planu. Uostalom, znanje je najskuplji resurs u turizmu”, ističu u saopštenju.
Međutim na osnovu stavova ministra nadležnog za pitanja državne imovine i direktora JP Morsko dobro, koji su iznešeni u javnosti, očigledno je, kažu, da se ne prepoznaju temelji i osnovni postulati turističke privrede.
“Njihov stav da „državna imovina mora biti dostupna svima“ je poslovno neodrživ! Državna dobra naravno da trebaju biti dostupna svima sa aspekta korišćenja, ali sa aspekta poslovanja i upravljanja njome – samo stručnim licima”, navodi se u saopštenju
Ubijeđeni su da će predloženi uslovi tendera privući nestručan kadar koji će ugroziti sezonu.
“Takođe i sumnjivi kapital. Da li nama to treba? U krajnjem, šta znači i rast profita JP Morsko dobro ako izgubimo stotine familija zakupaca i bez posla ostavimo hiljade njihovih zaposlenih koji su održavali zdravom turističku privredu. Ne kažemo da nije bilo privilegovanih zakupaca, moguće, ali je to propust JP Morsko dobro i inspekcijskih organa što se takvi na vrijeme nisu odstranili od zdravog tkiva kojem pripadamo. Kažnjavati sve nas, i to ovako drastično, zbog pojedinačnih anomalija prethodnog perioda – vjerujte da budi sumnju kako ovdje ima nečeg drugog osim proklamovane „pravde za sve“!?”, dodaju.
Prema njihovim riječimma, decenijama punimo kasu JP Morsko dobro, kao mnogoljudna jeftina radna snaga, koja nije prihvaćena kao kredibilan i pouzdan partner.
“Naša riječ se ignoriše i negira na neprihvatljiv način, o čemu dodatno svjedoči i činjenica da u Upravnom odboru nema predstavnika zakupaca”, dodaje se.
Smatraju da je opšti interes da se ovaj problem sa šireg konteksta razmotri.
“Tražimo promišljeno zajedničko rješenje i u tom pravcu očekujemo od resornog ministra i Vlade Crne Gore da razgovaraju sa predstavnicima zakupaca plaža i da saslušaju naše argumente. U konačnom tražimo od Vlade Crne Gore da sagleda i odmjeri koliki je društveni značaj rast profita JP Morsko dobro – a šta se za račun toga gubi? Kao i da li nam trebaju nove podjele na „mi i oni“ koje se povodom ove teme promovišu u javnosti. Zakupci svakako nisu iz te priče, mi smo samo specifičnog znanja u svome poslu”, zaključuje se u saopštenju.
Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu, organizovali su nedavno u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela izložbu „Sunce, more i masline” akademske slikarke Mile Đerković, saopšteno je iz galerije Galatea.
Predstavljajući slikarku publici, Galatea Gallery je na taj način nastavila dugogodišnju saradnju sa Župnim uredom u Perastu.
Navedena izložba je bila već četrnaesta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu čime su predstavljanja umjetnika sa izložbama postala tradicija u Pomirbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela.
Stoga je već početkom ove godine počela priprema za organizovanje jubilarne petnaeste izložbe koja će se održati takođe u predivnom ambijentu otoka Gospa od Škrpjela u zalivu Boke Kotorske nevjeste Jadrana. Na izložbi će biti predstavljeni radovi Mića Žarkova Blagojevića umjetnika sa Žabljaka.
U postavci će biti zastupljene istovremeno i skulpture u drvetu i slike.
Pomirbena dvorana inače kamena kuća mjesto svih održanih dosadašnjih četrnaest izložbi i nove petnaeste se nalazi naspram same crkve Gospe od Škrpjela i bila je mjesto sa posebnom namjenom na otoku. Stoljećima je služila da se u njoj mire zavađene strane, prijatelji, familije, bilo katolici ili pravoslavci, bez razlike. U njoj su spriječene mnoge krvne osvete, jer je onaj koji pristane na razgovor u njoj, zbog svetosti mjesta se unaprijed odricao nasilja i uvreda, tako da su u normalnom razgovoru mnoge situacije rješavane na miran način, navodi se u saopštenju.
Sve slabe „karike“ u vodovodno-kanalizacionom sistemu Bokokotorskog zaliva postanu vidljive uvijek pri obilnim padavinama, kakve su bile i ove subote u cijelom priobalju. Južina i olujni vjetar u talasima su donosili jaku kišu, koja je izazvala nagli priliv vode sa padina okolnih brda, opteretila bujične kanale i izbila kroz šahte.
Jedna od najopterećenijih šahti je i ona na prilazu Kotorskoj bolnici (KBC), iz koje je voda kuljala i prelivala se obilno preko ceste, ometajući tako saobraćaj i dovodeći u pitanje bezbijednost vozača i putnika. Ni autobusko stajalište nije bilo pošteđeno bujice, koja je u tom dijelu potopila cijeli priobalni pojas da bi se potom ulila u more.
Poplava na cesti kod Bolnice Kotor
Mještani smatraju da su šahte pune raznoraznog otpada, plastičnig boca i kesa, te da zbog toga voda nema slobodan protok i izliva se preko puta.
Poplava na cesti kod Bolnice Kotor
Ni Boka nije „imuna“ na globalne klimatske promjene, očigledno je da se i nivo mora u Zalivu povećava, a postojeća infrastruktura, kako ona u Starom gradu, tako i na mnogim kritičnim mjestima gdje su atmosferski kanali začepljeni ili devastirani nekontrolisanom urbanizacijom, više nije dovoljno efikasna da isprati sve ekstremne meteorološke (ne)prilike izazvane obilnim padavinama. Potrebno je da nadležni razmotre moguću taktiku preventivne zaštite od mogućih poplava, čiji smo svjedoci svaki put kada padne velika kiša.
U Crnoj Gori se mora hitno reagovati na svim nivoima jer je zagađenje otpadom stvar od nacionalnog interesa, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Zero Waste Montenegro i dodaju da spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i odživa rješenja.
Programska koordinatorka u toj NVO Vanja Cicmil kazala je u intervjuu agenciji MINA da je upravljanje otpadom kompleksna oblast koja ima značajne posljedice na klimatske promjene zbog načina na koji se otpad obrađuje i zbrinjava.
Prema njenim riječima, da bi se u Crnoj Gori u toj oblasti napravio napredak neophodne su sistemske i sinhronizovane promjene na svim nivoima.
“Neophodno je hitno reagovati na svim nivoima, i lokalnim i centralnom, jer zagađenje otpadom kojem danas svjedočimo u Crnoj Gori je stvar od nacionalnog interesa, utiče na javno zdravlje, prirodno okruženje, crnogorsku privredu, turizam, dakle na sve aspekte života”, kazala je Cicmil.
Ona je navela da su klimatske promjene kojima svjedočimo u velikoj mjeri izazvane ljudskim aktivnostima, a prije svega kroz emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Objašnjavajući da su glavni izvori tih emisija sagorijevanje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) za proizvodnju energije i transport, Cicmil je naglasila da je jedan od uzroka i način na koji se obrađuje otpad.
Ona je istakla da klimatskim promjenama doprinose sječe šuma, promjene u korišćenju zemljišta, industrijska proizvodnja, ali i sektor otpada koji značajno doprinosi emisijama.
“Smanjenje ovog uticaja zahtijeva sistemske promjene u energetskom sektoru, transportu, industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, i njihovo usklađivanje sa održivim praksama u upravljanju resursima i zaštitom prirode”, rekla je Cicmil.
Ona je objasnila da se otpad koji završi na deponijama anaerobno razlaže, čime se ispuštaju emisije metana, snažnog gasa sa efektom staklene bašte.
Cicmil je naglasila da ni spalionice i postrojenja za pretvaranje otpada u energiju nijesu dobra i održiva rješenja.
“Magična rješenja koja obećavaju brzo, ali i skupo, rješavanje nagomilanog otpada, kao što su spalionice, postrojenja za pretvaranje otpada u energiju, termička obrada i slično ne bi se smjela uzimati u obzir”, kazala je Cicmil.
Ona je objasnila da takva rješanja nijesu ekonomski isplativa i dodala da su operativno nefleksibilna.
Osim toga, takva postrojenja, prema riječima Cicmil, imaju ogroman negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.
Ona je kazala da djelovanje države mora biti usmjereno na održivo upravljanje otpadom u skladu sa propisanom hjerarhijom prioriteta i principima cirkularne ekonomije, za šta, kako je dodala, već postoje dokazano efikasni i javno dostupni načini i smjernice koji su uklopljeni u zero waste metodologiju, odnosno metodologiju nultog otpada, koju preporučije i Evropska unija (EU).
Karate reprezentacija Crne Gore posljednjeg, trećeg, takmičarskog dana seniorskog prvenstva Balkana u Podgorici osvojila je tri zlatne medalje i nastup na šampionatu završila kao prvoplasirana u generalnom plasmanu.
Crnogorski karatisti do prvog mjesta došli su sa sedam zlatnih, jednom srebrnom i tri bronzane medalje.
Prvaci Balkana posljednjeg dana šampionata postali su muški i ženski kata timovi i muški tim u borbama.
Na korak od pobjedničkog postolja bio je i ženski tim u borbama, ali je izgubio meč za medalju.
Muški kata tim, u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević, Arijan Kočan i Nikola Milić, u finalu pobijedio je Tursku 25,70 – 24,40.
Muski-tim-u-borbama
Prethodno je slavio i protiv Srbije 24,90 – 23,30 i treći put uzastopno došao do zlatnog balkanskog odličja.
“Zlatna medalja i titula prvaka Balkana predstavlja sjajnu uvertiru za Evropsko prvenstvo u Zadru. Forma ide uzlaznom putanjom, nadam se da će nas i zdravlje poslužiti”, rekao je Mijač.
Ženski tim, za koji su nastupali Mila Mraković, Maša Đukanović i Džena Canović, u finalu pobijedio je Srbiju 24,40 – 23,70.
Zenski-kata-tim
U polufinalu crnogorski tri eliminisao je Bosnu i Hercegovinu 23,70-23,10.
“Ostvarile smo veliki uspjeh. Zlatna medalja biće nam veliki podstrek za još jači rad, kako bi još spremnije dočekale naredna takmičenja”, rekla je Canović.
Muška ekipa u borba do zlatne medalje došla je pobjedom protiv Srbije 3:1.
Ekipa u sastavu, Nenad Dulović, Nikola Malović, Nemanja Mikulić, Emre Saljiu, Nemanja i Lazar Jovović i Lazar Potpara, prethodno je slavila protiv Hrvatske 3:2 i Turske 3:0.
“Čestitke momcima na izvanrednom rezultatu. Postali smo prvaci Balkana, a o veličini ostvarenog rezultata najbolje govori činjenica da smo pobijedili Hrvatsku, prvake Evrope, a u finalu Srbiju, koja je prošle godine bila šampion Balkana”, rekao je Malović.
Ženska ekipa u borbama, za koju su nastupali Vasilisa Bujić, Ana Drašković, Milena Jovanović i Dragana Konjević, eliminisala je na startu Tursku, dok je u meču za finale izgubila od Hrvatske.
U meču za medalju nijanse su odlučile na stanu selekcije Kosova.
muski-kata-tim
Zlatne medalje juče su osvojili Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67) i Nemanja Mikulić (do 75), a u petak Vladimir Mijač u katama.
Srebrni je bio Nikola Malović (do 84), dok su bronzane medaje osvojili Ognjen Otašević (do 60), Nemanja Jovović (preko 84) i Milena Jovanović (preko 68).
Uspješan nastup imao je i Igor Dijanić, koji je u konkurenciji veterana preko 45 godina (kategorija preko 85 kilograma) osvojio bronzanu medalju.
Šampionat u dvorani Verde okupio je 298 takmičara iz 12 država, članica Balkanske karate federacije.
“Vodi me tamo kraj plavoga mora, vodi me…”, pjevao je Oliver koji je dobro znao koliko je more važno u životu svakog Splićanina i Dalmatinca. Baš zato je Tomislav Mrduljaš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, predložio da se novi brod u floti Jadrolinije, koji plovi na relaciji Split – Vela Luka – Split, nazove Oliver Dragojević ili, jednostavno, Oliver.
Nekim ljudima ne treba prezime da bi svi odmah znali o kome se radi, piše Slobodna Dalmacija.
“Bio je običan, a opet veliki čovjek, koji je pjesmom ušao u naše domove. Oliver je, još za života, ostavio neizbrisiv “trag u beskraju”. Smatramo da nema čovjeka koji se ne bi potpisao ispod ovih rečenica Igora Brešana i da nema onog koga nije dotaknuo neki otpjevani stih pjesme i glas Olivera Dragojevića”, govori Mrduljaš.
VJEČNI TRAG
Kaže da bi time brod nazvan po znamenitom pjevaču i glazbeniku, veloluškom Splićaninu, povezivao dva najdraža Oliverova grada.
“Brod Oliver bio bi spomen na vječni trag koji je Oliver ostavio u nasljeđe generacijama. Ponosno sačuvajmo uspomenu na velikog umjetnika čije su pjesme spajale svijet i brisale granice te ugostimo brojne prijatelje, domaće i strane turiste na brodu koji će nositi njegovo ime. Pokažimo svima da cijenimo naše najveće umjetnike koji su stvarali našu glazbeno-kulturnu baštinu i kolika je bila njihova ljubav prema moru i domovini”, poručuje Mrduljaš.
Novinari Slobodne Dalmacije uputili su upit s ovim prijedlogom Jadroliniji, a kazali su im da će prijedlog gospodina Mrduljaša razmotriti. Radi se o nedavno kupljenom brodu koji je u flotu Jadrolinije stigao iz Grčke, a čije je trenutno ime Vela Luka.
