Vatrogasci i forenzički timovi u Španiji saopštili su da su u zgradi u Valensiji koju je u četvrtak zahvatio požar pronađeni posmrtni ostaci 10 osoba.
Podsjećamo, u četvrtak je u zgradi sa 14 spratova izbio požar, a kako prenosi BBC, smatra se da se plamen veoma brzo proširio na čitavu zgradu zbog zapaljive obloge fasade i jakog vetra.
Vlasti su rekle da osim 10 poginulih u požaru, nema nestalih.
U Valensiji je proglašena trodnevna žalost.
Plamen se vrtoglavom brzinom proširio na aluminijske ploče fasade koje su obložene poliuretanom, vrlo zapaljivim materijalom, što je potvrdila Esther Puchades s Fakulteta tehnološkog inženjeringa, koja je sprovela vještačenje u toj istoj zgradi.
Razbuktavanju požara doprinio je i jak vjetar.
Taj materijal je legalan, ali se više ne koristi u toj mjeri nakon tragedije u Londonu kada je izgorjela zgrada Grenfell Tower gdje je život izgubilo 72 ljudi.
Ljudmila Navaljnaja u Kharpu, kaznenoj koloniji u Sibiru Foto: Maxim Shemetov / REUTERS
Glasnogovornica pokojnog Alekseja Navaljnog u petak je rekla da su ruske vlasti njegovoj majci kazale kako će njezin sin biti pokopan na području kaznene kolonije u kojoj je umro, osim ako ona u roku od tri sata ne pristane na to da ga pokopa tako da ne organizira javni ispraćaj.
Navaljni, najpoznatiji i jedan od najžešćih političkih protivnika predsjednika Vladimira Putina, iznenada je umro prije tjedan dana u arktičkoj kaznenoj koloniji u kojoj je služio kaznu u trajanju od više od 30 godina.
Njegova majka Ljudmila (69) već danima od vlasti traži da joj predaju sinovo tijelo kako bi ga mogla pokopati na način koji bi njegovim prijateljima, članovima obitelji i pristašama omogućio da mu odaju počast.
Glasnogovornica pokojnog Alekseja Navaljnog, Kira Jarmiš na X-u je napisala: “Prije sat vremena istražitelj je nazvao Aleksejevu majku i dao joj ultimatum – ili će u roku od tri sata pristati na tajni sprovod bez javnog ispraćaja ili će Aleksej biti pokopan u krugu kaznene kolonije.”
Jarmaš je rekla da Navaljnijeva majka nastavlja odbijati takav ultimatum te i dalje zahtijeva da joj se preda sinovo tijelo.
Zasad ruske vlasti nisu komentirale razvoj događaja.
Turistička organizacija Tivat predstavila je svoju ponudu na 45. Beogradskom sajmu turizma.
Predstavljanje na Beogradskom sajmu turizma od velikog značaja za tivatsku turističku privredu. Tržište Srbije jako važno za Crnu Goru, turisti sa ove destinacije su uvijek na prvom ili drugom mjestu u ukupnoj strukturi gostiju, poručila je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.
“Zbog toga, jako nam je važno da budemo prisutni na ovom tržištu. Koliko god oni znaju za Tivat, jako je bitno da prezentujemo našu ponudu kako bi svi zainteresovani imali informaciju koliko vrijedno radimo kako bi upotpunili sadržaj, ne samo tokom sezone, već gotovo čitavih dvanaest mjeseci u toku godine”, kazala je ona.
Kako je istakla, posjetioce najviše zanimaju kapaciteti smještaja i cijene. Pripreme za ljetnju turističku sezonu su, kako je kazala, već uveliko u toku.
“Do juče bio je raspisan javni poziv kojim TO Tivat pomaže sve zainteresovane organizatore manifestacija. Mi ćemo ovih dana vidjeti ko se sve javio i kolika ćemo sredstva raspodijeliti. Od kraja aprila krećemo velikom dinamikom kada su u pitanju koncerti, manifestacije, predstave i sportske aktivnosti”, poručila je Lakičević.
Naučna savjetnica u Institutu za biologiju mora, dr Slavica Petović, primila je prestižnu godišnju Nagradu Univerziteta Crne Gore za izuzetan doprinos naučnoistraživačkom radu i međunarodnom ugledu Univerziteta. Nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata UCG.
Dr Petović se već 20 godina posvećeno bavi izučavanjem živog svijeta morskog dna. Njena tema istraživanja je izuzetno kompleksna i zahtijeva stručnost i osposobljenost za obavljanje podmorskih istraživanja, koja su uspješno realizovana zahvaljujući timskom radu.
Tokom svoje karijere, dr Petović je aktivno učestvovala u brojnim nacionalnim i međunarodnim projektima, što je rezultiralo značajnim odlukama poput stavljanja dijela morskog ekosistema pod zaštitu, kako u formi Marine Protected Area (MPA) , tako i u okviru Natura 2000 područja.
Njen angažman u praćenju uticaja klimatskih promjena na morski ekosistem, kao i istraživanje pojave novih vrsta, rezultirao je brojnim relevantnim dokumentima i publikacijama naučnih radova iz ove oblasti. Prošle godine, bila je koautor na četiri rada objavljena u časopisima sa SCI liste, dok broj publikovanih radova i saopštenja na nacionalnim i međunarodnim konferencijama prelazi 120.
U Institutu za biologiju mora, dr Petović je aktivno učestvovala kao koordinator ili član radnog tima u više od 40 međunarodnih i nacionalnih projekata iz oblasti istraživanja morskog ekosistema. Takođe, angažovana je kao mentor studentima doktorskih studija.
Dr. Petović je takođe član radne grupe za non-indigenous species u okviru SPA/RAC (Specially Protected Areas Regional Activity Centre)</span, kao i radne grupe za ranjive morske ekosisteme i održiva riblja staništa u okviru GFCM (Generalna Komisija za ribarstvo Mediterana).
Njen neumorni rad i stručnost u oblasti morske biologije donose ne samo značajne naučne doprinose, već i doprinose očuvanju i zaštiti morskog ekosistema Crne Gore i šireg regiona.
Storija o veličanstvenoj ljubavi prema gradu, mimozi, tradiciji proslavljanja Praznika dužoj od pola vijeka i onima koji su dali pečat njegovom održavanju, ljepoti radosti i života u Herceg Novom, prikazana je u četvrtak u Dvorani Park u premijernom izvođenju mjuzikla “Cvjetaj mimozo mala”.
Idejni tvorac i scenarista je Novljanka Viktorija Samardžić, režiju potpisuje Dragan Buzdovan, muziku Branislav Samardžić, a aranžman Denijel Deranja. Da je publika željno iščekivala premijeru prvog mjuzikla Praznika mimoze, pokazalo je do poslednjeg mjesta ispunjeno gledalište Dvorane, ali i burni aplauzi upućeni glumcima Teatra 303, mažoretkama kluba Lili, kompozicijama koje su otpjevali Ana Ožegović, Dječiji hor Cvrkutići i Zoro Martinetti.
Rađen u Herceg Novom i Kotoru, ali i Beogradu i Podgorici, mjuzikl je pobijedio izazove i pokazao da je sve ostvarivo kada se jarko želi, kazala je Viktorijina majka Natalija Preočanin Samardžić.
Mjuzikl Cvjetaj mimozo mala foto TO HN
„Bilo je nevjerovatno, ovacije i aplauzi publike tokom mjuzikla, puna dvorana u svom rodnom gradu, suze od emocija i svima nama puno srce. Ljudi su zadovoljni, mi smo presrećni. Mjuzikl ima jaku, emotivnu poruku, ali i poruku da trebamo čuvati naš grad, sjećati se ljudi kojih više nema, ali i poštovati one koji sada postoje i stvaraju. Mislim da ću ovo veličanstveno veče pamtiti do kraja života. Hvala svim Novljanima i gostima, TOHN, OHN i JUK HF koji su podržali Viktorijinu ideju u kojoj je ona istrajala junački, spojila dva grada – Herceg Novi i Kotor u istoj ljubavi prema mimozi. Teatar 303 je dao svoj dokaz ljubavi i pokazao koliko mu je važno što su se našli u zvaničnom programu Praznika mimoze, kao što je i Viktoriji velika čast što je njen mjuzikl u 55. izdanju fešte”, kazala je Preočanin Samardžić.
Nakon što je gradu i Prazniku prošle godine poklonila himnu “Cvjetaj mimozo mala”, Viktorija je u toj priči našla inspiraciju za ovakav muzičko scenski komad, za koji je scenario bio zahtjevan ali pitak, sa snažnom porukom kako i koliko treba voljeti i čuvati svoj grad i tradiciju Praznika.
Iskusni meštar, Dragan Buzdovan, rukovodilac Teatra 303, istakao je da su sve učesnike okupljali u Kotoru, sa nekima radili i virtuelno, ali su istrajali i uspjeli.
Mjuzikl Cvjetaj mimozo mala foto TO HN
„Mlada generacija Teatra 303 zajedno sa mažoretkama Lili iznijela je pred publikom vrlo zahtjevan tekst. Zadovoljan sam što smo uspjeli da kroz priču približimo vrijeme od početka Praznika do danas. Strijepio sam kako će ispasti ali sam uživao u pojedinim djelovima i opustio se, pogotovo kada sam vidio kako publika prati nastup mažoretki, nove kompozicije koje su specijalno spremane. Izazov je bio sve to povezati da bude interesantno i djeci i odraslima, da je poruka jasna od početka do kraja. Ona ima i edukativni karakter – čuvamo mimoze i ostavljamo ih najmlađima da nastave što je i prikazano u dijelu kada oni iz polja mimoza tjeraju one koji ne razumiju da prirodu treba čuvati”, kaže Buzdovan.
Dodaje da je Viktorijina zamisao bila da u mjuziklu igraju srednjoškolci koji u budućnosti treba da predstavljati važne kulturne pregaoce koji su prepoznatljivi danas i koji su na neki način doprinijeli Prazniku mimoze. „Na sceni su bili kotorski gimnazijalci, sedma generacija Teatra 303. Dosta toga je bilo otežavajuće od razdaljine, odsutnosti, sezonskog gripa, ali su želja i ljubav pobijedili kilometre između Beograda, Podgorice, Kotora i Herceg Novog, a Praznik mimoze je za svoj jubilej dobio prvi mjuzikl”, zaključuje Buzdovan.
Nove kompozicije koje su nastale specijalno za mjuzikl – Svuda pođi u Novi se vrati, Princ od mimoze i Leti pjesmo, leti, biće viralne od ponedeljka i predstavljaće veliki doprinos promociji tradicionalne novske fešte.
Kapitalizacijom kapaciteta razvijenih implementacijom IPA projekta WRECKS4ALL, Univerzitet Crne Gore je osnovao prvu istraživačku start-up jedinicu za arheologiju pomorstva i podvodnu kulturnu baštinu u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo na Pomorskom fakultetu Kotor.
Infrastruktura Pomorskog fakulteta i Centra je zaslužna za prepoznatljivost rezultata inicijalne faze razvoja ove inovativne jedinice koja je za godinu dana rada postala član prestižne UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju.
Laboratorija za arheologiju pomorstva je opremljena najsavremenijom opremom za podvodna istraživanja. Posjeduje ronilačko plovilo sa dva motora, opremu za ronjenje, kamere za digitalizaciju podvodnih lokaliteta, laserski skener, BlueRov2 podvodni robot i komjuterske radne stanice za obradu 3D i prostornih podataka. Podvodna kulturna baština, skrivena ispod talasa Jadranskog mora, postala je dostupna javnosti kroz WRECKS4ALL sobu virtuelne realnosti na Pomorskom fakultetu i WRECKS4ALL mobilnu aplikaciju, interaktivnu online mapu i 3D modele
U okviru projekta Podvodni kulturni predjeli Crne Gore, u saradnji sa hidrografskom jedinicom Zavoda za hidrometereologiju i seizmologiju i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, Laboratorija je otpočela digitalizaciju podvodnih lokaliteta i formiranje institucionalne baze podataka. Metodama daljinske detekcije, digitalizovani su podvodni predjeli, ali i olupine francuskog razarača Dag, britanskog aviona Spitfire, parobroda Tihany i Cetinje, torpednih čamaca Higins 78 i Golešnica 91, patrolnog broda PBR 512. Objedinjavanjem podataka, prikupljenih različitim vrstama sonara, stvorena je prva baza podataka koja institucijama olakšava donošenje odluka i upravljanje podvodnom kulturnom baštinom.
Izložba Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
Uz podršku Laboratorije za arheologiju pomorstva i institucija opštine Kotor, Pomorski muzej Crne Gore, pokrenuo je manifestaciju Podvodnu kulturni predjeli Crne Gore koja ima za cilj da metode i rezultate istraživanja i digitalizacije približi građanima i turistima. Ostvarena je međunarodna zapaženost rezultata kroz kapitalizaciju na pozivu IPA South Adriatic koja će iskustva razvoja i viziju projekta WRECKS4ALL prenjeti na Albaniju i južnu Italiju. Podvodna kulturna baština i istorija Crne Gore će se promovisati kroz inovativnu video igru u okviru projekta CreaMare, a Laboratoriji će za dalji razvoj koristiti iskustva sa Horizon Europe projekta BCTHubs na kome je pridruženi partner.
Laboratorija za arheologiju pomorstva kao najbrže rastući istraživački start up Univerziteta Crne Gore nastavlja da istražuje i digitalizuje podvodnu kulturnu baštinu omogućavajući njenu budućnost i dostupnost generacijama digitalnog doba. Time Laboratorija prati viziju razvoja Univerziteta Crne Gore koji ove godine obilježava pedesetogodišnjicu pod sloganom FuturUM.
Dojava o podmetnutoj eskplozivnoj napravi u Srednjoj pomorskoj školi bila je lažna – kazao je vršilac dužnosti direktora škole Gojko Jokić.
Jokić je kazao da je upozorenje stiglo na školski e mail, o čemu ga je po dolasku na radno mjesto jutros oko sedam sati obavijestila koleginica iz službe računovodstva.
– Odmah smo obavijestili Odjeljenje bezbjednosti Kotor, evakuisali učenike, nakon čega je uslijedio pregled prostorija škole i nije nađeno ništa – kazao je Jokić.
S obzirom na to da se u istoj zgradi nalazi i Gimnazija Kotor, evakuisani su učenici obje škole.
Rekonstruisani pomoćni teren Fudbalskog kluba Igalo 1929 dobio je šest novih reflektora, čime je omogućen trenažni proces i odigravanje utakmica i u večernjim terminima.
Projekat je izveden u saradnji Opštine Herceg Novi, Fudbalskog saveza Crne Gore i FK Igalo 1929, a koštao je ukupno 160 hiljada eura, od čega je lokalna samouprava izdvojila skoro 32 000 sa PDV-om. Radove je izvela „La Collina“ iz Podgorice, koja se bavi osvjetljavanjem sportskih objekata.
FK Igalo 1929 sada ima savremeni pomoćni teren sa vještačkom travnatom podlogom, urađen po UEFA standardima, kompletiran sa reflektorima koji se postavljaju na pomoćnim fudbalskim terenima u najboljim evropskim klubovima.
Planiraju i uređenje prostora između pomoćnog i glavnog terena, te postavljanje montažnih tribina na tom dijelu.
Monteput ispituje alternativne koridore brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, pri čemu će biti detaljno razmotreni ekološki i kulturni aspekti zaštite Bokokotorskog zaliva, rekli su za Forbes Crna Gora iz tog državnog preduzeća.
Monteput je 8. februara raspisao javni poziv za izradu idejnih rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.
Svrha izrade tehničke dokumentacije je, kako su objasnili, ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mrežem odnosno projekat treba, na osnovu projektnog zadatka da ponudi rješenja, na osnovu kojih će se donijeti odluke o eventualnoj izgradnji.
Na pitanje Forbesa Crna Gora da li će trasa ići samo obalom bez gradnje mostova preko zaliva, s obzirom na to da je Bokokotorski zaliv pod zaštitom UNESCO, odgovorili su da je u ovoj fazi prerano govoriti o konkretnim detaljima trase brze saobraćajnice, uključujući pitanje gradnje mostova preko Bokokotorskog zaliva.
„Prelazak preko Bokokotorskog zaliva za potrebe izgradnje brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve predstavlja izuzetno važan i kompleksan projekat, posebno imajući u vidu status Bokokotorskog zaliva kao zaštićene UNESCO zone. Odluka o trasiranju saobraćajnice, uključujući pitanje da li će trasa ići samo obalom ili će uključivati gradnju mostova preko zaliva, zavisiće od više ključnih faktora“, naveli su.
Prije svega, kako su kazali, prilikom izrade rješenja projektant treba da detaljno razmotri ekološke i kulturne aspekte zaštite Bokokotorskog zaliva.
Brza saobracajnica-Boka- Montepu
„Potrebno je da se sagleda prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom. Svako rješenje mora biti u skladu sa zahtjevima i smjernicama UNESCO-a za očuvanje prirodnih i kulturnih dobara“, rekli su iz Monteputa.
Drugo, kako navode, tehnička izvodljivost i ekonomska opravdanost, takođe igraju ključnu ulogu u odabiru trase, a kao treće, važno je razmotriti potencijalne turističke i ekonomske koristi koje projekat može donijeti.
„Kao što smo naveli, ova dokumentacija bi trebalo da posluži kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore, kao i za buduće odluke Vlade Crne Gore za dalji plan ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu“, kazali su iz Monteputa.
Na platou hotela „Talija“ danas je svečano otvoren jubilarni 25. Kup Mimoze u sportskom ribolovu. Na ovom sportskom događaju učestvuje 62 takmičara iz 21 kluba iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Takmičenje u hercegnovskom zalivu organizuje Savez za sportski ribolov na moru, u diciplinama, štapom iz barke, ekološki ribolov–uhvati, izmjeri i vrati ribu u more.
Pozdravljajući takmičare iz ekipa: Marinareska Muđa, (Italija), Aero Celja (Slovenija), Gof Rogoznice (Hrvatska), Zente (Split), Poljuda (Split), Jugola Grakalića (Herceg Novi), Sabljarke (Meljine), Igala, Ribara (Baošići), Bokeških Jedara (Đenovića)-dvije ekipe, Rumije (Bar), Pristana (Bar), Sipe (Tivat), Bojane (Ucinj), Ame Kostanjica, Gran Pri iz Kotora, predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi je izrazio zadovoljstvo što se dvije i po decenije održava ovo klupsko takmičenja najvišeg nivoa.
– Kup mimoze je jedan od najistaknutijih programa u okviru Praznika mimoze, kada govorimo o sportskim takmičenjima. Želim svima dobro more, dobar ulov i pozivam vas da se pridružite i ostalim programima u okviru Praznika mimoze.
Takmičare je pozdravio i poželio sportsku i fer borbu Mladen Rostović, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore.
-Založili smo se da sve bude organizovano na najvišem nivou, a trudićemo se da i takmičenje protekne na isti način, iako su naljavljeni nepovojni vremenski uslovi. Želim svima dobar ulov, da bude fer plej kazao je Rostović i zahvalio se svim koji su pomogli u pripremi rernomiranog takmičenja.
Pred učesnicima su dva dana takmičenja, a svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada zakazani su za sutra od 20:00 sati u hotelu Talija.
