Radnici preduzeća “Asfalt-beton gradnja”- Podgorica počeli su da obrađuju rupe i oštećenja na priobalnoj cesti Kotor-Prčanj-Stoliv. Nakon rezanja površinskog sloja asfalta, pripremaju rupe za nanošenje novog sloja asfalta. Ovi radovi se obavljaju na osnovu prošlogodišnjeg tendera, kao završetak sanacije saobraćajne mreže na teritoriji opštine Kotor predviđene za 2023. godinu.
-Sanacija rupa na priobalnom putu od Kotora do Stoliva vrši se po potrebi na mjestima gdje je oštećen asphalt. Radovi se obavljaju prema već raspisanom tenderu od prošle godine, u okvbiru predviđenih troškova od 50 hiljada eura. Za ovu, 2024. godinu predviđeno je još toliko sredstava, a tender će biti uskoro raspisan, kazao je Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor, za Boka News.
Iz lokalne uprave upućuju upozorenje građanima/građankama da pažljivo voze preko pripremljenih površina za asfaltiranje i da imaju strpljenje dok se ne završi sanacija. Poručuju da će asfaltiranje biti završeno čim to vremenske prilike budu dozvolile.
Beograd i Priština su pred novim izazovom u dijalogu o normalizaciji odnosa poslije odluke kosovske središnje banke (CBK) da će od 1. februara jedina dopuštena valuta na Kosovu biti euro, čime se dinar isključuje iz platnog prometa u većinski srpskim sredinama.
Platni promet Srbije u kontinuitetu funkcionira na Kosovu i nakon ratnih sukoba 1999. u većinskim srpskim sredinama, a dinari su posredstvom Trezora Srbije u opticaju u trgovini, srpskim institucijama, ugostiteljstvu i ostalim privatnim uslužnim djelatnostima.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je u Davosu, gdje sudjeluje na Svjetskom ekonomskom forumu, da najava Prištine o ukidanju platnog prometa sa Srbijom predstavlja pokušaj da se ukine dijalog Beograda i Prištine i pokušaj progona srpskog naroda sa Kosova. Istaknuo je uvjerenje da to međunarodna zajednica neće dopustiti, javili su beogradski mediji iz Davosa.
Prema saopštenju kosovske središnje banke (CBK) “jedina valuta dopuštena za obavljanje gotovinskih platnih transakcija – u gotovini u platnom sustavu u Republici Kosovo je euro”. Dodaje se da će euro, po Ustavu RK i zakonu o središnjoj banci, jedina valuta u svim gotovinskim plaćanjima biti euro.
Druge valute mogu se koristiti za međunarodno plaćanje ili za devizne aktivnosti.
Zamjena valuta na Kosovu bit će moguća isključivo u institucijama koje imaju licencu CBK za te usluge.
“Sve druge odredbe, koje su u suprotnosti s ovom uredbom, stavljaju se van snage od trenutka stupanja na snagu ove Uredbe”, navela je CBK u priopćenju o uredbi koja će stupiti na snagu od 1. februara.
Da će se na Kosovu obustaviti platni promet Srbije posredno je u Davosu u srijedu potvrdio i posebni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak. On je uvjeren da – ukoliko počne primjena najavljene uredbe – to “neće dovesti do opasne situacije“, te da će se naći rješenje “bez negativnih posljedica“.
Vremenske neprilike i brodovi preusmjereni preko Rta dobre nade izazvali su gužvu u lučkim terminalima u sjevernoj Europi, izvijestila je u četvrtak danska brodarska kompanija Moller-Maersk.
„Očekuje se da će zimski uvjeti i mogući incidenti u Crvenom moru utjecati na poslovanje u cijeloj Europi i na terminalima čvorišta”, upozorio je Maersk.
“U takvim su uvjetima svi terminali pojačano opterećeni pa molimo klijente da, nakon istovara, što prije preuzmu (teret) i kako bi pomogli da promet teče glatko”, dodali su.
Maersk i brojni drugi brodari preusmjeravaju brodove preko Rta dobre nade kako bi zaobišli Crveno more zbog pojačanog rizika u plovidbi. Od kraja prošle godine jemenska grupa Ansar Allah ometa plovidbu brodova povezanih s Izraelom, tražeći obustavu izraelskih napada na palestinski Pojas Gaze.
SAD odgovorili su napadima na mete u sjevernom Jemenu.
Terminale u sjevernoj Europi zatvorile su pak zimske oluje i gužva u razdoblju božićnih blagdana, priopćila je kompanija.
Izvršni direktor Maerska Vincent Clerc rekao je u srijedu da bi poremećaji u globalnom pomorskom prometu koje su izazvali napadi na brodove u Crvenom moru vjerojatno potrajati najmanje nekoliko mjeseci.
“Iako se nadamo održivom rješenju u bliskoj budućnosti i činimo sve što možemo kako bismo pomogli, potičemo korisnike da se pripreme za mogućnost dugotrajnijih komplikacija na tom području i za značajne poremećaje u globalnoj mreži”, u četvrtak je priopćila kompanija u svom ažuriranju u četvrtak.
Maersk je istaknuo da kupcima nudi i mogućnost prebacivanja dijela tereta s plovila na zrakoplove u lukama u Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi se roba dopremila do krajnjih odredišta u Europi ili SAD-u.
Još u trećem tromjesečju upola niže vozarine nego u istom razdoblju 2022. prepolovile su prihod danskog brodara, unatoč 5-postotnom povećanju obujma prevezenog tereta.
Vozarine su u međuvremenu poskočile pa je tako referentni šangajski indeks kontejnerskog prijevoza tereta na kraju prošlog tjedna bio veći više od 16 posto nego tjedan ranije. Na ruti od Šangaja do Europe porasle su za 8,1 posto.
Tivat panorama – foto Anton Gula Marković Boka News
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, izvršili kontrolu u mjestu Donje Seljanovo i tom prilikom utvrdili da se na stambenoj gradi radi nadogradnja sprata i krovne konstrukcije, a bez neophodne dokumentacije i dozvole.
U službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Tivat prikupljena su obavještenja od S.K. (39) za koju je policija došla do sumnje da je bez pribavijene građevinske dozvole i tehničke dokumentacije nadogradila sprat na zgradi i tako dobila stambeni prostor od 150 m2.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem je nalogu protiv S.K. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršila krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
Osim toga, tivatska policija je rasvijetlila krivično djelo ugrožavanje sigurosti koje je izvršeno na štetu jednog lica kojem je, tada nepoznati izvršilac, u telefonskom razgovoru uputio više prijetećih riječi po život i tijelo oštećenog.
Policijski službenici su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, identifikovali i pronašli izvršioca, te je u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Tivat prikupljeno obaještenje od S.V. iz Republike Srbije. Tom prilikom je utvrđeno da je S.V. oštećeno lice pozivala i upućivala mu prijeteće riječi, dok se nalazila na teritoriji Republike Srbije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem je nalogu protiv S.V. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Takođe, u Tivtu je policija lišila slobode i tri lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Kod H.H. (21), A.V. (26) i D.V. (35) je u tri odvojena događaja pronađena manja količina opojne droga marihuana.
Crnogorski šef diplomatije ne isključuje arbitražu oko otvorenih pitanja s Hrvatskom
Crna Gora i Hrvatska će otvorena pitanja rješavati razgovorom, a ako u dogledno vrijeme ne bude postignut dogovor, postoje međunarodni instrumenti za njihovo rješavanje, rekao je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović.
Ivanović je, na konferenciji za novinare nakon sastanka sa albanskim šefom diplomatije Iglijem Hasanijem, upitan kako će se riješiti otvorena pitanja sa Hrvatskom oko broda Jadran i ploče u Morinju i da li ta pitanja utiču na odnose, kazao da su odnosi dvije države dobri i prijateljski.
On je istakao da Hrvatska podržava evropske integracione napore Crne Gore i da je činjenica da postoje određene teme koje nijesu riješene između dvije države.
„Hrvatski kolega i ja smo se saglasili da ta pitanja i te teme rješavamo kroz dogovor i razgovor. Ukoliko u dogledno vrijeme ne uspijemo da postignemo dogovor o nekim od tih pitanja, postoje i drugi uobičajeni međunarodni instrumenti za to“, rekao je Ivanović.
On je kazao da Hrvatska strana u tim pitanjima ima određene dobre argumenti, ali i Crna Gora takođe.
„Te argumente ćemo razmjenjivati, u dobroj i srdačnoj atmosferi, kao što smo ih razmjenjivali i prilikom ranijih susreta“, rekao je Ivanović.
Upitan da li će razmatrati revidiranje Sporazuma državnih tužilaca između Crne Gore i Hrvatske za ratne zlačine i da li će insistirati na rješavanju ratnog zločina u Lori, Ivanović je kazao da i o tome razgovaraju, ali da ne bi davao konkretne detalje.
Porodično nasilje se odvija kroz različite vidove psihičkog, fizičkog, seksualnog i materijalno-ekonomskog zlostavljanja. Skupština Crne Gore je usvojila izmjene krivičnog zakonika, čime je proširen opis krivičnog djela nasilja u porodici.
Sudija u hercegnovskom odjeljenju Suda za prekršaje u Budvi Andrija Vojvodić informiše da je tokom prošle godine zaprimljeno je 97 slučajeva kršenja zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
– Ukupno je riješeno 82 predmeta, u kojima je izrečeno 69 zaštitinh mjera, radi potpunije zaštite žrtava nasilja – navodi on.
Andrija Vojvodić – sudija Suda za prekršaje foto RTHN
Vojvodić je naglasio da je u decembru Skupština Crne Gore usvojila izmjene krivičnog zakonika, čime je proširen opis krivičnog djela nasilje u porodici.
– Veliki broj oblika verbalnog nasilja, koji je do sada spadao u nadležnost prekršajnih sudova, prelazi u nadležnost krivičnih, odnosno Osnovnih, pogotovo u dijelu koji se odnosi na ozbiljne prijetnje da će se napasti život ili tijelo žrtve i za to će se izricati znatno veće sankcije – kaže Vojvodić.
Sudovi za prekršaje, kako ističe Vojvodić, do sada su bili limitirani prilikom kažnjavanja počinioca nasilja.
– S obzirom zakon o prekršajima propisivao da se kao najveća, može izreći kazna zatvora od 60 dana, a to nekad nije adekvatno da bi se dovoljno uticalo na počinioca nasilja da ponovo ne izvrši sličane ili iste prekršaje – kazao je on.
U 2023. godini u Crnoj Gori su registrovana 454 krivična djela kršenja zakona o zaštiti nasilja u porodici, kao i 454 počinioca krivičnih djela na štetu 517 žrtava, a podnijeto je i 1.562 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protiv 1.313 izvršilaca na štetu 1.916 žrtava.
Šta je pokazalo EP: Crna Gora nije velesila u vaterpolu, smjernice jasne za prvenstvo svijeta, selektor Gojković sa ekipom na raskrsnici
Na Svjetskom vaterpolo prvenstvu u Dohi (počinje 5. februara) dijeliće se četiri vize za Olimpijske igre u Parizu. Crna Gora je u ovoj priči sa još ozbiljna tri konkurenta – Italijom, Srbijom i Hrvatskom.
U grupnoj fazi naša ekipa će premijerni meč odigrati sa SAD, 7. februara protiv Srbije, a dva dana kasnije protivnik je Japan. Pravo na kiks u ovoj grupi nemaju, a prvo mjesto direktno vodi u četvrtfinale.
Upravo ovakav februar, gdje će se rješavati pitanje puta u Pariz (do sada vize iz Evrope imaju Mađarska, Grčka, Francuska i Španija), su priželjkivali naši igrači sa stručnim štabom i selektorom Vladimirom Gojkovićem pred početak Evropskog prvenstva u Hrvatskoj. I stigli su do ovog primarnog cilja, kroz promjenljiva izdanja, uz mnogo oscilacija, ali i sa najvećom pobjedom, nakon peteraca, protiv finaliste i domaćina – reprezentacije Hrvatske. Zbog pada u posljednjoj četvrtini ,,ajkule“ su, takođe u grupnoj fazi, propustile šansu da iznenade Špance koji su na kraju stigli do zlatnog odličja i ulaznice za Olimpijske igre.
Poslije grupne faze, crnogorski vaterpolo tim nije bio na očekivanom nivou, odnosno u ritmu koji je izrađen u Dubrovniku, što se vidjelo kroz poraze u četvrtfinalu od Italije i od Grčke za peto mjesto. Kao da su očekivanja, koja su sebi sami nametnuli, kao i veliki ulog, konkretno sa ,,azurima“, presjekli put do borbe za medalju. A nije da nije bilo šanse, vodili su 4:3 nakon prve četvrtine! I upravo je ovaj poraz – zapravo manje poraz, a više nedostatak individualnog kvaliteta, ali i pobjedničkog
mentaliteta – pokazao gdje je trenutno mjesto našem timu. Za vrh još uvijek nije, a iz prosječnosti mogu da izađu samo pod uslovom ako u Dohi prevaziđu sebe ili, kako je kazao selektor Gojković budu blizu ili na nivou svojih stvarnih mogućnosti.
Težiti maksimumu
– Neke utakmice smo dobro odigrali, posebno u grupnoj fazi. Ali, znamo da bi bili u nekoj konkurenciji za medalje morali bi stalno da budemo na tom nivou, a to nije lako izvesti. Kolektiv mora uvijek da nadoknadi neke individualne kvalitete kada se igra protiv takvih protivnika. Otprilike, u tim utakmicama koje smo pobijedili ili sa Španijom izgubili u posljednjoj četvrtini u Dubrovniku, bili smo negdje blizu svog maksimuma i to je ono čemu težimo i što će nam trebati od prvog kola na Svjetskom prvenstvu u Dohi – istako je selektor Gojković.
Reper za Dohu su možda dva posljednja meča iz grupne faze. Favoritima za odličje, pokazali su u Dubrovniku, mogu da pariraju, ali očigledno da je kontinuitet nešto što posljednjih godina nedostaje i na čemu se još mora raditi.
– To su ekipe koje imaju izuzetan individualni kvalitet, vjerujem da možemo da igramo sa njima kada smo disciplinovani i kada odradimo pripreme kao što treba da ih odradimo. I iz toga su došle pobjede i neke dobre utakmice. Oscilacije su neosporne, ima još puno rada i treba puno da se napreduje da bi se došlo do kontinuiteta i da se parira tim ekipama.
Selektor kaže da je odabrao najbolje i najspremnije za Evropsko prvenstvo. Neki od njih su bili na nivou, neki su bili iznad, ali od eliminacionih rundi (ne računajuči pobjede sa manje kvalitetnim reprezentacijama u osmini finala i razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta) falilo je od svega po malo, a negdje i više, kako bi se pariralo favoritima. Da li je moglo nešto da se promijeni u pripremi ili da se sa psihološke strane ,,udari“ temelj da je za velike stvari potrebna mirna glava…
– Ne znam šta bih promijenio, uvijek pitam sebe šta treba da promijenim kada vodim utakmicu. Ali, generalno, u Hrvatsku je došlo 15 igrača koji su dobro odradili pripreme. Rotirali smo sastav na onaj način na koji smo mislili da je najbolji, a ne misim da smo imali bolju opciju od ovoga što smo imali ovdje – jasan je selektor.
Mirna glava je spremna glava
Još jedno veliko takmičenje naša ekipa je odigrala po principu ,,toplo-hladno“, ispostavilo se da je bila i daleko od borbe za medalju. Očigledno je da fali lder u bazenu, kakav je bio na primjer Aleksandar Ivović, fale i ,,bombe“ od šuteva koji bi razdrmali tim, a protivnika doveli do manjka samopouzdanja. Nedostajalo je i više koncentracije u, konkretno, porazima od Grčke i Italije, i to u defanzivi. Laki golovi, kada su snage izjednačene u bazenu, bili su kobni, a i vidjelo se koliko je teško braniti nešto
protiv fizički snažnijih i spremnijih ekipa. Samo od grčkih reprezentativaca, do poluvremana, naš tim je primio tri gola iz kontranapada! Svježine je falilo, vjerovatno i zbog same završnice, ali zbog čega su u ovom segmentu igre Italijani, Grci ili Španci bili na visokom nivou?
Zbog čega Crna Gora ne može da drži isti ritam od prvog minuta? Koliko se još pitanja nametnulo nakon završenog šampionata Evrope! I ono najvažnije: da li će imati dovoljno vremena da se oporave i prikupe novu energiju za san svih generacija – a to je ušešće na Olimpijskim igrama.
– Od 22. januara ćemo krenuti sa punim radom, znači imaćemo neke dvije sedmice treninga do prve utakmice u Dohi. Biće još nekoliko igrača na spisku koji su radili u Herceg Novom dok smo bili na Evropskom prvenstvu.
Do uspjeha se ne dolazi preko noći, niko nema čarobni štapić, ali dugo je naš nacionalni tim na okupu i preduge su godine iščekivanja da će se od jednog do drugog takmičenja stvari popravljati. Jedna ili dvije pobjede protiv velikana ne znači da je put otvoren za velike stvari. Crna Gora u ovom sportu ide korak naprijed, korak nazad, što bi moglo da se promijeni pod uslovom da se na SP osvoji medalja. Plasman na Olimpijske igre ne bi ni smio da se dovodi u pitanje.
– Naša grupa je najteža, to smo već znali i kada smo imali meč sa Rumunijom. Pobjeda nas je vodila u tu grupu, ali mislim da je to taj put i da probamo da pobijedimo sve što možemo. Biće teško, pripremićemo se za grupu koja je kao finale ili kao četvrtfinale jer je svaki meč pitanje, možemo li vizirati pasoš za Olimpijske igre – zaključio je Gojković.
U JU Muzej i galerija Tivat posjetioci mogu da pogledaju izložbu namijenjenu OSI
Balkanska mreža muzeja finansijski je podržala projekat Muzejskog društva Crne Gore, koji je realizovan u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore i udruženjima koja se bave pravima i potrebama osoba sa invaliditetima. U realizaciji projekta učestvovalo je više crnogorskih muzeja, povezujući institucije i predmete u okviru jedne izložbe i putujući od sjevera do juga kako bi je pogledao što veći broj slijepih i slabovidih.
U projekat je uključena JU Muzej i galerija Tivat, a muzejske predmete iz svojih kolekcija predstavili su i OJU“Muzeji“Kotor, Zavičajni muzej u Pljevljima, JU Muzeji i galerije Podgorica, Prirodnjački muzej i Muzeji i galerije iz Nikšića.
U saradnji Muzejskog društva Crne Gore sa stručnjacima za ovu oblast rađene su taktilne slike u 2D formatu sa prevodom na Brajevom pismu. Izložba će u Tivtu biti otvorena do kraja januara.
Restorani “Zrno soli” iz Splita i “il Ponte” iz Trogira dobitnici su Zlatnih plaketa Michelin za gastronomsku kreativnost za 2023. godinu, koje se po prvi puta dodjeljuju u Hrvatskoj.
Zlatne plakete su uručene u srijedu navečer u Splitu u organizaciji Metroa Hrvatska i u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) koja je partner u Hrvatskoj globalnom vodiču za razvoj gastronomije Michelinu.
“Hrvatska turistička zajednica godinama surađuje s Michelinom, a ove godine po prvi puta i u Hrvatskoj se dodjeljuje Michelinova Zlatna plaketa što je pokazatelj da se naša gastronomija razvija i plasira na svjetsko tržište kao turistička ponuda”, rekla je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za razvoj proizvoda Hrvatske turističke zajednice.
Hrvatska je postala sedma država u svijetu kojoj se dodjeljuju Michelinove zlatne plakete. To su još: Španjolska, Njemačka, Francuska, Austrija, Italija i Portugal.
Po riječima direktorice Jačan Obratov, Hrvatska trenutačno ima 89 restorana s obilježjima Michelin što je iznimno važno za globalnu afirmaciju hrvatske gastronomije. “Michelinove preporuke i recenzije se itekako uvažavaju,” dodala je.
Vlasnik restorana “Zrno soli” u Splitu Ivo Vrdoljak rekao je da mu Zlatna plaketa Michelin jako mnogo znači.
“Zlatna plaketa Michelina ima tako veliku važnost u gastronomiji kao što je to primjerice u nogometu osvajanje Lige prvaka”, kazao je Vrdoljak.
Voditeljica restorana “il Ponte” iz Trogira Marija Šego ponosna je na Michelinovu Zlatnu plaketu.
“Novi smo restoran koji radi tek tri godine i nastojimo se prilagoditi i domaćim i stranim gostima tako da tri puta godišnje mijenjamo meni”, rekla je.
Na prigodnoj svečanosti istaknuto je kako činjenica da su dobitnici Zlatnih plaketa z Splita i Trogira govori o ubrzanom razvoju gastronomije u tom dijelu Dalmacije. Najavljeno je da će ubuduće dodjele Michelinovih Zlatnih plaketa postati tradicionalne i u Hrvatskoj.
Kapetanu kontejnerskog broda MSC Roshney V sudit će se na Kraljevskom sudu Engleske nakon što je priznao da je upravljao svojim brodom s prekoračenom dozom alkohola u krvi, piše Splash247.
Zbigniew Chowaniec, 65-godišnji poljski državljanin, uhićen je 15. siječnja nakon što je brod od 4.888 TEU stigao u luku Felixstowe.
Odveden je u Policijski istražni centar u Martleshamu, gdje su obavili alkotest kojim je otkrivena vrijednost od 93 mcg alkohola u 100 ml daha, tj. oko dva promila alkohola u krvi. Imao je 68 mcg iznad dopuštene količine alkohola.
Sljedeći dan priznao je krivnju na prekršajnom sudu u Ipswichu, a presuda mu je zakazana za veljaču. Nakon sudskog saslušanja, Chowaniec je dobio uvjetnu jamčevinu i morao se odreći svoje putovnice, navodi Splash247.
MSC Roshney V stigao je u Felixstowe iz luke Antwerpen-Bruges, a plovio je prema luci Canakkale u Turskoj.
