Doha je šansa da se izađe iz prosječnosti

0
Doha je šansa da se izađe iz prosječnosti
Vaterpolo reprezentacija CG

Šta je pokazalo EP: Crna Gora nije velesila u vaterpolu, smjernice jasne za prvenstvo svijeta, selektor Gojković sa ekipom na raskrsnici



Na Svjetskom vaterpolo prvenstvu u Dohi (počinje 5. februara) dijeliće se četiri vize za Olimpijske igre u Parizu. Crna Gora je u ovoj priči sa još ozbiljna tri konkurenta – Italijom, Srbijom i Hrvatskom.

U grupnoj fazi naša ekipa će premijerni meč odigrati sa SAD, 7. februara protiv Srbije, a dva dana kasnije protivnik je Japan. Pravo na kiks u ovoj grupi nemaju, a prvo mjesto direktno vodi u četvrtfinale.

Upravo ovakav februar, gdje će se rješavati pitanje puta u Pariz (do sada vize iz Evrope imaju Mađarska, Grčka, Francuska i Španija), su priželjkivali naši igrači sa stručnim štabom i selektorom Vladimirom Gojkovićem pred početak Evropskog prvenstva u Hrvatskoj. I stigli su do ovog primarnog cilja, kroz promjenljiva izdanja, uz mnogo oscilacija, ali i sa najvećom pobjedom, nakon peteraca, protiv finaliste i domaćina – reprezentacije Hrvatske. Zbog pada u posljednjoj četvrtini ,,ajkule“ su, takođe u grupnoj fazi, propustile šansu da iznenade Špance koji su na kraju stigli do zlatnog odličja i ulaznice za Olimpijske igre.

Poslije grupne faze, crnogorski vaterpolo tim nije bio na očekivanom nivou, odnosno u ritmu koji je izrađen u Dubrovniku, što se vidjelo kroz poraze u četvrtfinalu od Italije i od Grčke za peto mjesto. Kao da su očekivanja, koja su sebi sami nametnuli, kao i veliki ulog, konkretno sa ,,azurima“, presjekli put do borbe za medalju. A nije da nije bilo šanse, vodili su 4:3 nakon prve četvrtine! I upravo je ovaj poraz – zapravo manje poraz, a više nedostatak individualnog kvaliteta, ali i pobjedničkog

mentaliteta – pokazao gdje je trenutno mjesto našem timu. Za vrh još uvijek nije, a iz prosječnosti mogu da izađu samo pod uslovom ako u Dohi prevaziđu sebe ili, kako je kazao selektor Gojković budu blizu ili na nivou svojih stvarnih mogućnosti.

Težiti maksimumu

– Neke utakmice smo dobro odigrali, posebno u grupnoj fazi. Ali, znamo da bi bili u nekoj konkurenciji za medalje morali bi stalno da budemo na tom nivou, a to nije lako izvesti. Kolektiv mora uvijek da nadoknadi neke individualne kvalitete kada se igra protiv takvih protivnika. Otprilike, u tim utakmicama koje smo pobijedili ili sa Španijom izgubili u posljednjoj četvrtini u Dubrovniku, bili smo negdje blizu svog maksimuma i to je ono čemu težimo i što će nam trebati od prvog kola na Svjetskom prvenstvu u Dohi – istako je selektor Gojković.

Reper za Dohu su možda dva posljednja meča iz grupne faze. Favoritima za odličje, pokazali su u Dubrovniku, mogu da pariraju, ali očigledno da je kontinuitet nešto što posljednjih godina nedostaje i na čemu se još mora raditi.

– To su ekipe koje imaju izuzetan individualni kvalitet, vjerujem da možemo da igramo sa njima kada smo disciplinovani i kada odradimo pripreme kao što treba da ih odradimo. I iz toga su došle pobjede i neke dobre utakmice. Oscilacije su neosporne, ima još puno rada i treba puno da se napreduje da bi se došlo do kontinuiteta i da se parira tim ekipama.

Selektor kaže da je odabrao najbolje i najspremnije za Evropsko prvenstvo. Neki od njih su bili na nivou, neki su bili iznad, ali od eliminacionih rundi (ne računajuči pobjede sa manje kvalitetnim reprezentacijama u osmini finala i razigravanju za plasman od petog do osmog mjesta) falilo je od svega po malo, a negdje i više, kako bi se pariralo favoritima. Da li je moglo nešto da se promijeni u pripremi ili da se sa psihološke strane ,,udari“ temelj da je za velike stvari potrebna mirna glava…

– Ne znam šta bih promijenio, uvijek pitam sebe šta treba da promijenim kada vodim utakmicu. Ali, generalno, u Hrvatsku je došlo 15 igrača koji su dobro odradili pripreme. Rotirali smo sastav na onaj način na koji smo mislili da je najbolji, a ne misim da smo imali bolju opciju od ovoga što smo imali ovdje – jasan je selektor.

Mirna glava je spremna glava

Još jedno veliko takmičenje naša ekipa je odigrala po principu ,,toplo-hladno“, ispostavilo se da je bila i daleko od borbe za medalju. Očigledno je da fali lder u bazenu, kakav je bio na primjer Aleksandar Ivović, fale i ,,bombe“ od šuteva koji bi razdrmali tim, a protivnika doveli do manjka samopouzdanja. Nedostajalo je i više koncentracije u, konkretno, porazima od Grčke i Italije, i to u defanzivi. Laki golovi, kada su snage izjednačene u bazenu, bili su kobni, a i vidjelo se koliko je teško braniti nešto

protiv fizički snažnijih i spremnijih ekipa. Samo od grčkih reprezentativaca, do poluvremana, naš tim je primio tri gola iz kontranapada! Svježine je falilo, vjerovatno i zbog same završnice, ali zbog čega su u ovom segmentu igre Italijani, Grci ili Španci bili na visokom nivou?

Zbog čega Crna Gora ne može da drži isti ritam od prvog minuta? Koliko se još pitanja nametnulo nakon završenog šampionata Evrope! I ono najvažnije: da li će imati dovoljno vremena da se oporave i prikupe novu energiju za san svih generacija – a to je ušešće na Olimpijskim igrama.

– Od 22. januara ćemo krenuti sa punim radom, znači imaćemo neke dvije sedmice treninga do prve utakmice u Dohi. Biće još nekoliko igrača na spisku koji su radili u Herceg Novom dok smo bili na Evropskom prvenstvu.

Do uspjeha se ne dolazi preko noći, niko nema čarobni štapić, ali dugo je naš nacionalni tim na okupu i preduge su godine iščekivanja da će se od jednog do drugog takmičenja stvari popravljati. Jedna ili dvije pobjede protiv velikana ne znači da je put otvoren za velike stvari. Crna Gora u ovom sportu ide korak naprijed, korak nazad, što bi moglo da se promijeni pod uslovom da se na SP osvoji medalja. Plasman na Olimpijske igre ne bi ni smio da se dovodi u pitanje.

– Naša grupa je najteža, to smo već znali i kada smo imali meč sa Rumunijom. Pobjeda nas je vodila u tu grupu, ali mislim da je to taj put i da probamo da pobijedimo sve što možemo. Biće teško, pripremićemo se za grupu koja je kao finale ili kao četvrtfinale jer je svaki meč pitanje, možemo li vizirati pasoš za Olimpijske igre – zaključio je Gojković.

/Ana Marković – Pobjeda/

Izložba “Dodir nasljeđa” u Bući

0
Izložba “Dodir nasljeđa” u Bući
OJU Muzej Tiva

U JU Muzej i galerija Tivat posjetioci mogu da pogledaju izložbu namijenjenu OSI



Balkanska mreža muzeja finansijski je podržala projekat Muzejskog društva Crne Gore, koji je realizovan u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore i udruženjima koja se bave pravima i potrebama osoba sa invaliditetima. U realizaciji projekta učestvovalo je više crnogorskih muzeja, povezujući institucije i predmete u okviru jedne izložbe i putujući od sjevera do juga kako bi je pogledao što veći broj slijepih i slabovidih.

U projekat je uključena JU Muzej i galerija Tivat, a muzejske predmete iz svojih kolekcija predstavili su i OJU“Muzeji“Kotor, Zavičajni muzej u Pljevljima, JU Muzeji i galerije Podgorica, Prirodnjački muzej i Muzeji i galerije iz Nikšića.

U saradnji Muzejskog društva Crne Gore sa stručnjacima za ovu oblast rađene su taktilne slike u 2D formatu sa prevodom na Brajevom pismu. Izložba će u Tivtu biti otvorena do kraja januara.

Restorani “Zrno soli” i “il Ponte” prvi u Hrvatskoj dobili Zlatne plakete Michelin

0
Restorani “Zrno soli” i “il Ponte” prvi u Hrvatskoj dobili Zlatne plakete Michelin
Zlatne plakete Michelin – Foto Hina

Restorani “Zrno soli” iz Splita i “il Ponte” iz Trogira dobitnici su Zlatnih plaketa Michelin za gastronomsku kreativnost  za 2023. godinu, koje se po prvi puta dodjeljuju u Hrvatskoj.

Zlatne plakete su uručene u srijedu navečer u Splitu u organizaciji Metroa Hrvatska i u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) koja je partner u Hrvatskoj globalnom vodiču za razvoj gastronomije Michelinu.

“Hrvatska turistička zajednica godinama surađuje s Michelinom, a ove godine po prvi puta i u Hrvatskoj se dodjeljuje Michelinova Zlatna plaketa što je pokazatelj da se naša gastronomija razvija i plasira na svjetsko tržište kao turistička ponuda”, rekla je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za razvoj proizvoda Hrvatske turističke zajednice.

Hrvatska je postala sedma država u svijetu kojoj se dodjeljuju Michelinove zlatne plakete. To su još: Španjolska, Njemačka, Francuska, Austrija, Italija i Portugal.

Po riječima direktorice Jačan Obratov, Hrvatska trenutačno ima 89 restorana s obilježjima Michelin što je iznimno važno za globalnu afirmaciju hrvatske gastronomije. “Michelinove preporuke  i  recenzije se itekako uvažavaju,” dodala je.

Vlasnik restorana “Zrno soli” u Splitu Ivo Vrdoljak rekao je da mu Zlatna plaketa Michelin jako mnogo znači.

“Zlatna plaketa Michelina ima tako veliku važnost u gastronomiji kao što je to primjerice u nogometu osvajanje Lige prvaka”, kazao je Vrdoljak.

Voditeljica restorana “il Ponte” iz Trogira Marija Šego ponosna je na Michelinovu Zlatnu plaketu.

“Novi smo restoran koji radi tek tri godine i nastojimo se prilagoditi i domaćim i stranim gostima tako da tri puta godišnje mijenjamo meni”, rekla je.

Na prigodnoj svečanosti istaknuto je kako činjenica da su dobitnici  Zlatnih plaketa z Splita i Trogira govori o ubrzanom razvoju gastronomije u tom dijelu Dalmacije. Najavljeno je da će ubuduće dodjele Michelinovih Zlatnih plaketa postati tradicionalne i u Hrvatskoj.

Uhapšen kapetan: Upravljao brodom s čak dva promila alkohola

0
Uhapšen kapetan: Upravljao brodom s čak dva promila alkohola
Brod – foto Boka News

Kapetanu kontejnerskog broda MSC Roshney V sudit će se na Kraljevskom sudu Engleske nakon što je priznao da je upravljao svojim brodom s prekoračenom dozom alkohola u krvi, piše Splash247.

Zbigniew Chowaniec, 65-godišnji poljski državljanin, uhićen je 15. siječnja nakon što je brod od 4.888 TEU stigao u luku Felixstowe.

Odveden je u Policijski istražni centar u Martleshamu, gdje su obavili alkotest kojim je otkrivena vrijednost od 93 mcg alkohola u 100 ml daha, tj. oko dva promila alkohola u krvi. Imao je 68 mcg iznad dopuštene količine alkohola.

Sljedeći dan priznao je krivnju na prekršajnom sudu u Ipswichu, a presuda mu je zakazana za veljaču. Nakon sudskog saslušanja, Chowaniec je dobio uvjetnu jamčevinu i morao se odreći svoje putovnice, navodi Splash247.

MSC Roshney V stigao je u Felixstowe iz luke Antwerpen-Bruges, a plovio je prema luci Canakkale u Turskoj.

Evropski parlament – Prihvaćen zakon Biljane Borzan o trajanju uređaja

0
Evropski parlament – Prihvaćen zakon Biljane Borzan o trajanju uređaja
Evropski parlament Foto: Ilustracija / Shutterstock

Evropski parlament velikom je većinom donio zakon Biljane Borzan kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvode oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka. Zakon je donesen s 593 glasa za, 21 protiv, 14 sudržanih. Sada počinje teći vrijeme koje je dano industriji da se prilagodi, a promjene će najkasnije biti uvedene do 2026.

– Uvriježila se praksa u kojoj ste vi kao potrošač usmjereni isključivo u jedan smjer, a to je da kupite novo, rekla je Biljana Borzan, potpredsjednica socijaldemokrata u Europskom parlamentu, i istaknula da će se novim zakonom dokinuti takva praksa i bolje zaštititi potrošačka prava građana koji smatraju da su uređaji prije trajali dulje nego oni proizvedeni danas.

Najviše uređaja pokvari se između druge i treće godine upotrebe, odnosno nakon isteka obveznog jamstva, pokazalo je istraživanje socijaldemokratkinje. Borzan je naglasila da je teško dokazivo da je proizvođač namjerno ugradio kvar u uređaj, ali da je osmišljen način kako osigurati da potrošači biraju trajnije uređaje.

– Vrlo je teško dokazati, čak i ako ste vrhunski inženjer, teško ćete dokazati da je neki dio stavljen u uređaj baš da ga pokvari prije vremena. Išli smo na jedan posredan način, kako motivirati proizvođače da proizvode kvalitetnije uređaje, rekla je Borzan.

U trgovinama na prostoru EU-a bit će podsjetnik na obvezno jamstvo od dvije godine na sve uređaje, čega većina građana nije svjesna, dok će proizvođač moći istaknuti komercijalno jamstvo na samim uređajima.

– Dok to ne postane uvriježeno, ljudi će, kad vide oznaku 2 na uređaju, misliti da je to samo 2, a ne 4 (godine jamstva). Ili kad vide 5, da to nije 5, već zapravo 7, rekla je Borzan. Izvjestiteljica je rekla da će se na ovaj način motivirati proizvođače da proizvode kvalitetnije proizvode, a istodobno demotivirati potrošače da kupuju proizvode s kraćim jamstvom.

– U praksi, u trgovini kupujete nekakav uređaj i u jednom dijelu trgovine na hrpi su svi uređaji tog tipa, primjerice hladnjaci. Jedan je označen s oznakom 2, jedan s 3, jedan s 5. Onaj koji ima veću brojku je konkurentniji, a onaj koji ima manju znači da je proizvođač sam nesiguran u svoj proizvod, jamči svega možda godinu ili može čak biti nula, odnosno može biti da ne jamči ništa osim onog obveznog jamstva. Taj proizvod će biti automatski manje zamijećen među kupcima jer će svatko tražiti što veću brojku, objašnjava Borzan i dodaje da se očekuje da će ovaj način potaknuti natjecanje među proizvođačima.

Nije zeleno sve što se predstavlja kao zeleno

Potrošači pri kupnji proizvoda sve više razmišljaju o njihovu utjecaju na okoliš. Proizvođači su toga svjesni pa ih zavaravaju uglavnom nepotkrijepljenim tvrdnjama poput “zeleno”, “prirodno”, “održivo”, “ugljično prihvatljivo”. Zato će se zabraniti iznošenje općih tvrdnji o prihvatljivosti određenog proizvoda za okoliš u slučaju da se temelje na kompenziranju okolišnih učinaka poput kupnje ugljičnih kredita ili ako se ne može dokazati njihova učinkovitost na okoliš.

Proizvođači će i dalje moći stavljati slične oznake i tvrdnje na svoj proizvod, ali će se to pitanje početi regulirati. To mora biti provjereno od ovlaštenog tijela, ta oznaka ili tvrdnja mora imati neku osnovu. Jednako tako, ako označavate da će proizvod u budućnosti imati nekakav pozitivan učinak na okoliš, morate imati plan provedbe i provjerljive ciljeve, rekla je Borzan.

Popravak uređaja

Borzan je istaknula da je “cilj imati dobro informiranog potrošača koji zna što kupuje”. Potrošače će se dodatno zaštititi tako što će im proizvođači i trgovci morati osigurati informacije o mogućnostima popravka uređaja prije nego što se odluče za kupnju.

U direktivi se navodi da bi potrošače prije kupnje proizvoda trebalo informirati “o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti rezervnih dijelova potrebnih za njegov popravak, uključujući trajanje razdoblja tijekom kojeg su dostupni rezervni dijelovi i pribor, kao i postupak njihove narudžbe, te o dostupnosti priručnika za upotrebu i popravak, kao i alata i usluga za popravak”.

Godišnje se u svijetu baci 45 milijuna tona elektroničkog otpada, od čega se samo 20 posto reciklira, upozorila je Borzan na porazni podatak. Popravak uređaja jedan je od načina da se takav otpad manje gomila, barem u Europi.

– Nama nije cilj uništiti radna mjesta, nego natjerati industriju da u svojim kapacitetima usmjere svoju proizvodnju na rezervne dijelove, na širenje mreže servisa kako bi približili popravak građanima, dodala je Borzan.

Prvi ovogodišnji buking u gradskoj luci Škver

0
Prvi ovogodišnji buking u gradskoj luci Škver
Herceg Novi – foto Opština HN

Tokom zime u gradskoj luci Škver na vezu su uglavnom plovila domaćih klijenata, a rezervacije za nautičku sezonu počinju polovinom februara.

Ove godine prve rezervacije su već stigle.

Kako je kazao direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom, Božo Ukropina, prije pandemije korone nije bio slučaj da rezervacije stignu u januaru, prenosi portal RTHN.

“Prve rezervacije dolazile bi oko 10. ili 15. februara, pa onda onda tokom marta ide jači buking za sezonu, ali prije dva dana smo imali najavu, a jutros nam je potvrđen dolazak 11 jedrilica iz Bugarske 3. juna. To je za nas vijest koja ohrabruje i nadamo se da će taj trend krenuti tim putem, da ćemo imati bolju godinu nego prethodne”, rekao je Ukropina.

Kako je objasnio, pojavom korone, pa ratom Ukrajne i Rusije, dešava se manjak sa tog ruskog tržišta, a tokom korone su bili zatvoreni dvije godine, tako da te posljedice još traju.

Pored toga što je rezervacija prvi put stigla u januaru, prvi put dolazi i sa bugarskog tržišta, a riječ je o novoj agenciji.

“Nikada sa tog tržišta nijesmo imali plovila, što je dobro. Sa dvije agencije iz Hrvatske smo sklopili ugovore, za ovaj dio Mediterana. Očekujemo da ćemo i tu imati dolazaka. Moram da kažem da se dobro pokazalo što smo sa firmom iz Francuske Nevil iz Nice sklopili ugovor prije korone, oni nas nijesu napuštali svo ovo vrijeme. Takođe, očekujemo da i Poljaci, sa kojima godinama sarađujemo, ove godine dođu u punom kapacitetu. Vidjećećmo kako će se u praksi to pokazati, ali nadamo se boljem, a ima naznaka da bi se to poglo dogodit”, saopštio je Ukropina.

U gradskoj luci za narednu sezonu priželjkuju klijente sa tržišta Engleske i Belgije, ali svaki iskorak, poput najavljene saradnje sa agencijom iz Bugarske, Ukropina ocjenjuje kao dobar.

“Imamo mali broj vozova, da ne pričamo o nečemu drugom što svi znaju, nijesmo niti prava marina, ni mala luka, ali ovo čime gazdujemo nekada je pokazivalo da ostvaruje rezultate koji su bili iznad mjere. Sada bismo voljeli da dođemo na neku normalu. Duga je godina, očekujemo da će se ove godine rješavati pitanje statusa. Nadamo se da će Vlada koja je skoro formirana imati više sluha od prethodnih, pa da ćemo i mi disati punim plućima u smislu zaposlenja, ulaganja i svega što je neophodno”, saopštio je Ukropina.

Agencija je tokom prošle godine uspjela da se finansira iz sopstvenih prihoda, uz pomoć lokalne uprave u iznosu od oko 18 hiljada EUR.

Sanirani su u maju pristanište i rasvjeta. Od tada, kako navodi Ukropina, sami se finansiraju, a želja je nabavka malog plovila, ali su to sve relativno mali pomaci u odnosu na kapacitet i potencijal gradske luke na Škveru.

Karavan 55. Praznika mimoze u Beogradu

0

Karavan 55. Praznika mimoze u Beogradu: Najavljen program Festivala uz velike koncerte Halida Bešlića, Cece Ražnatović, Prljavog kazališta



Jedna od najpopularnijih zabavno-turističkih manifestacija u regionu – 55. Praznik mimoze, predstavljena je sinoć u Beogradu, kao svojevrstan poziv gostima da posjete Herceg Novi od 15. februara do 3. marta, u periodu održavanja fešte koja se ove godine održava pod sloganom “Za sve gušte”.

Mažoretke, trombonjeri, Gradska muzika Herceg Novi i članovi Maškara prodefilovali su Knez Mihailovom, a potom nastupili na Trgu Republike gdje je priređena promocija Praznika mimoze uz zabavni program i koncert klape Castel Nuovo. Brojna publika uživala je u mirisu mimoze, atmosferi i zvucima Mediterana.

Ovom veselom karavanu prijateljstva prisustvovao je i predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić koji je istakao da je Praznik mimoze jedna od najprestižnijih manifestacija još iz doba bivše Jugoslavije, koja traje do danas.

“Kada neka manifestacija opstane punih 55 godina to znači da ima sve što je neophodno, a to je prije svega kvalitet i posjećenost. Postoje ljudi koji 30, 40 godina zaredom dolaze na Praznik mimoze, zato je važno da ljudi dođu i da vide kako to izgleda, jer onaj ko jednom dođe, sigurno će se ponovo vrati. Fešta u Beogradu već najavljuje ono što se čeka ove godine u Herceg Novom, a to će definitivno biti jedan spektakl koji će trajati od 15. februara do 3. marta,” poručio je Katić.

Praznik Mimoze u Beogradu

Novljane i mnogobrojne posjetioce koji u tom periodu dođu u grad od skalina, očekuje bogat program. Svečanosti počinju Abrumom u četvrtak, 15. februara, a Praznik će zvanično biti otvoren u petak, 16. februara nakon čega slijedi veliki koncert legendarnog Halida Bešlića na platou ispred hotela Igalo. Drugog vikenda, tačnije 24. februara nastupiće Svetlana Ceca Ražnatović, dok će svečano zatvaranje biti organizovano 2. marta uz spaljivanje Karnevala i koncert Prljavog kazališta.

“Osim koncerata velikih regionalnih zvijezda posjetioce očekuju naše tradicionalne pučke svečanosti, posebno Berba mimoze – Fešta od mimoze, ribe i vina, koja privlači najveći broj posjetilaca i koja će biti organizovana 17. februara kada se očekuje više od 30, 40 hiljada posjetilaca. Biće organizovano preko 50 programa za sve goste i posjetioce koji dođu u Herceg Novi, tako da bilo koji termin da izaberu, u Herceg Novom će ih nešto lijepo dočekati,” saopštio je predsjednik Opštine.

Promociju Praznika mimoze je podržao i predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić.

“Meni je posebno drago da Gradska opština Zvezdara, zahvaljujući sporazumu o saradnji koji ima potpisan sa Herceg Novim, bude dio ove prelijepe priče. Ko želi zaista jedan provod koji će se dugo pamtiti, onda je idealno da u periodu trajanja Praznika mimoze vrijeme provede u Herceg Novom,” kazao je Jeremić.

Promocija 55. izdanja Praznika mimoze danas će biti upriličena na Zlatiboru, dok su naredne sedmice planirane promocije u Sarajevu i Banja Luci, početkom februara i u Trebinju.

Praznik Mimoze u Beogradu

“Praznik mimoze donosi druženje, zabavu i gostoprimstvo. Očekujemo dosta posjetilaca, sigurno preko 20 hiljada. Iz regiona svakodnevno, dobijamo pozive, mejlove – velika je zainteresovanost,” istakao je menadžer za tradicionalni marketing Turističke organizacije Herceg Novi, Vasilije Ćuković i pozvao zainteresovane da za sve dodatne informacije posjete zvaničnu stranicu praznikmimoze.me.

Delegaciju grada činili su i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, glavni administrator OHN Nenad Đorđević i Jovan Mićunović ispred TO Herceg Novi.

Praznik Mimoze u Beogradu

Promociju su podržali i predstavnici ambasade Crne Gore u Srbiji, kao i beogradskih opština Stari grad, Zemun, Zvezdara i Sopot.

Organizatori 55. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest.

Međunarodna arbitraža: Budva ne mora da plati 40 miliona eura njemačko-austrijskom koncernu

0
Međunarodna arbitraža: Budva ne mora da plati 40 miliona eura njemačko-austrijskom koncernu
Budva foto Boka News

Sud u Ženevi prihvatio je dokaze i vještačenja Opštine, te odbio zahtjev njemačko-austrijskog koncerna WTE/ EVN da im se isplato odšteta na ime raskida ugovora za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima



Drugi arbitražni spor koji je njemačko-austrijski koncern WTE/EVN pokrenuo protiv Opštine Budva, iako je prvi već bio pokrenut na iznos od 66 miliona, okončan je povoljno po Opštinu, saopštio je predsjednik Skupštine opštine Budva, Nikola Jovanović.

Kako je Jovanović kazao, Arbitražni sud u Ženevi odbio je tužbeni zahtjev sa obrazloženjem da je plaćanjem državne garancije od 29,5 miliona zajedno sa prethodnim uplatama opštine, dug za izvedene radove namiren u potpunosti.

“Time je faktički stavljena tačka na sve netačne tvrdnje ovog konzorcijuma za postojanjem pravnog osnova za aktiviranje “lažne opštinske garancije”. Dokazalo se još jednom da smo kao opštinska administracija pravilno postupali jer smo cijelo vrijeme kategorički odbijali da platimo ijedan jedini cent za najkoruptivniji posao u Crnoj Gori. Ovo je velika pobjeda za lokalnu administraciju a posebno za sve građane Budve. Međutim, pravni rat još uvijek nismo dobili jer je u toku postupak za poništenje prve arbitražne odluke pred Regionalnim sudom u Frankfurtu”, naglasio je Jovanović.

/RTV Budva/

TO Tivat na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu: Veliko interesovanje Norvežana za Crnu Goru

0
TO Tivat na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu: Veliko interesovanje Norvežana za Crnu Goru
Foto TO Tivat

Turistička organizacija Tivat je zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore (NTO CG) i lokalnim turističkim organizacijama Herceg Novog i Bara učestvovala na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu, a organizator sajamskog nastupa ispred privrede Crne Gore bila je LTO Herceg Novi. Na crnogorskom štandu u Oslu, svoju ponudu je predstavila i turistička agencija iz Herceg Novog „Trend Travel“.

Sajam je trajao od 12 – 14. januara i bilo je prisutno 166 izlagača sa svih kontinenata, koji su svojom ponudom animirali preko 9000 posjetilaca tokom drugog i trećeg sajamskog dana. Prvi dan sajma bio je rezervisan za poslovne posjetioce, na kojem je pored redovnih izlagača učestvovalo 300 akreditovanih predstavnika turističke industrije iz čitave Skandinavije.

Kako ističu iz lokalne turističke organizacije, Crna Gora je izuzetno atraktivna destinacija za turiste iz Norveške, te je ovaj sajam od velike važnosti za narednu sezonu.

Ovo je drugi put da je TO Tivat nastupala na sajmu turizma u Oslu. Prvi put na ovom sajmu  TO Tivat se predstavila 2018. godine. Pozitivno smo iznenađeni brojem posjetilaca, jer je zainteresovanost ove godine bila neuporedivo veća u odnosu na godinu kada smo prvi put turističku ponudu Tivta predstavili u Oslu. Kao jedini izlagači iz regiona, imali smo dodatnu priliku da svu pažnju gostiju usmjerimo prema Crnoj Gori.  Norvežani su, uglavnom, informisani o Crnoj Gori kao destinaciji, dobili su preporuke od strane poznanika i imaju namjeru da je posjete. Veliki broj posjetilaca štanda je već bio u Crnoj Gori, te su sa sobom ponijeli pozitivne utiske. „Bez obzira na visoki životni standard Norvežana, zaključili smo da će cijena usluge u destinaciji biti vrlo važna stavka ove godine prilikom njihovog izbora za mjesto odmora“, navodi Milorad Karadžić koji je predstavljao  TO Tivat na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu.

Foto TO Tivat

Drugog dana sajma, štand Crne Gore su posjetile dvije vodeće nacionalne televizije NRK i TV2, koje su snimale prilog za centralni dnevnik. Voditelj NRK je uvodnom govoru upravo istakao kako će, uopšteno, putovanja za Norvežane u ovoj godini biti u prosjeku 10,000 NOK (1000e) skuplji nego lani, na šta je jedna od posjetiteljki našeg štanda iz Norveške za TV NRK izjavila da su ove godine odlučili da sa kamperom posjete Crnu Goru, jer je to najbolji način kako bi mogli da smanje troškove putovanja koji su svuda u svijetu porasli. Prilog sa štanda Crne Gore, na kojem su date izjave i od strane izlagača, emitovan je isto veče, što je dodatno uticalo na interesovanje publike poslednjeg sajamskog dana.

Trebaju li uzgajališta ribe Bokokotorskom zalivu? (ANKETA)

Trebaju li uzgajališta ribe Bokokotorskom zalivu? (ANKETA)
Uzgajalište ribe – Boka Kotorska – foto Boka News

Uzgajanje ribe koje predstavlja dio marikulture, u današnje vrijeme je postalo neophodno jer je divlje ribe sve manje u Jadranskom moru. Ako se želimo hraniti na mediteranski način, proizvodnja hrane iz mora je od velike važnosti.

Međutim, naučnici ukazuju na činjenicu da se radi o izrazito prljavoj industriji. Istraživanja su pokazala da jedno uzgajalište ribe srednje veličine, zagađuje more, otprilike, kao kanalizacija grada od desetak hiljada stanovnika.

Uzgajališta ribe značajno urušavaju ekosistem mora, te bi njihovi vlasnici trebalo da posvete mnogo više pažnje ekologiji.

Obično se dovoljno ne vodi računa o negativnom uticaju ove privredne grane na ekosistem. Treba biti svjestan da je na mjestima gdje se uzgajališta nalaze, more zagađeno. Radi se o uticaju na podmorje koji je vrlo negativan, za sesilne i slabo pokretne morske organizme.

Naime, plutajući kavezi su iz godine u godinu sve brojniji u Jadranskom moru, pa tako i u Boki Kotorskoj.

Dva uzgajališta ribe u Boki Kotorskoj, iz godine u godinu, povećavaju broj kaveza za uzgoj ribe. Na tim mjestima, ispod uzgajališta, ogromne su količine ribljeg otpada zbog čega bi trebalo mijenjati njihove lokacije, s vremena na vrijeme.

Studija održivosti koju je uradio Institut za biologiju mora Kotor, predviđa da se nakon završetka koncesije za uzgajanje ribe, na mjestima ispod kaveza, uzgajaju morski krastavci kako bi se pročistio morski ekosistem.

Uzgajalište ribe – Boka Kotorska – foto Boka News

Činjenica je da i dijelu obale koji su uzgajivači dobili u koncesiju, građani ne mogu prići, čak ni kao sportski ribolovci, jer je prostor ograđen.

Da li Boki Kotorskoj trebaju uzgajališta ribe, ili bi u budućnosti rješenje trebalo potražiti relokacijom na otvoreno more, jedno je od pitanja na koje ćemo odgovore potražiti od vas, poštovani čitaoci, kroz anketu koju donosimo u prilogu. Zatražićemo i mišljenje  struke, naučnika iz IBM Kotor.

Podsjetimo, prije više godina Vlada Crne Gore usvojila je plan Instituta za biologiju mora iz Kotora koji predviđa da se, po uzoru na ruska iskustva, riba uzgaja u specijalnim kavezima, daleko od obale.

“Budućnost marikulture je u udaljavanju od obale kako bi što manje uticala na ekosistem mora, povezala se sa turizmom i povećala snabdijevanje Crne Gore svježom ribom”, rekao je još 2016. godine na konferenciji za novinare, naučnik kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Aleksandar Joksimović.

Za ovakav uzgoj neophodni su kavezi koji bi se automatizovano spuštali u vodu. U svaki kavez može stati oko 100 tona ribe.

Prema tadašnjim riječima Joksimovića, “Grupa Alijansa” je bila spremna da sa ruskom kompanijom “Sadko” i specijalistima iz Sankt Petersburga proizvede i isproba prvi sistem od tri do šest takvih kaveza, na dijelu otvorenog mora u Crnoj Gori.

“Proizvodnja ribe na ovaj način udvostručila bi prinose, bez rizika po turizam i morsku sredinu”, rekao je on, dodajući da je jedna od kompanija već izrazila želju da započne sa ovakvim uzgojem ribe.

Trebaju li uzgajališta ribe Bokokotorskom zalivu? (ANKETA)

/Team Boka News/

* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance