Eko-fond je opredijelio 25.046,99 € preduzeću d.o.o. Komunalno Kotor za realizaciju projekta nabavka komunalne opreme i uređaja za upravljanje otpadom.
Tim sredstvima izvršena je nabavka 60 komada plastičnih kontejnera od 1.100 litara (zelena boja 30 komada i plava boja 30 komada), 450 komada plastičnih kanti za smeće od 120 litara (zelena boja 225 komada i plava boja 225 komada), 100 komada plastičnih kanti za smeće od 240 litara (zelena boja 50 komada i plava boja 50 komada).
Plasticni kontejneri
Preko 170 domaćinstava je dobilo kante. Ugostiteljskim objektima i građanima koji se bave turizmom odnosno izdavanjem smještaja dodijeljene su kante od 240 litara, dok su ostala domaćinstva dobili kante od 120 litara.
Opredijeljeni iznos predstavlja garant čistije životne sredine u ovom gradu na jugu Crne Gore, sto će poseban značaj imati u susret predstojećoj turističkoj sezoni.
Vlada je, na predlog ministra turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, Vladimira Martinovića, usvojila programe za podsticanje energetske efikasnosti u hotelskoj industriji i objektima koji pružaju ugostiteljske usluge.
U saradnji sa ministrom energetike i rudarstva, Sašom Mujovićem, pokrenut je sveobuhvatan program za podsticanje energetske efikasnosti u hotelskoj industriji i objektima koji pružaju ugostiteljske usluge.
Martinović je, kako se navodi u saopštenju, objasnio da tim mjerama žele da pomognu hotelijerima i ugostiteljima da smanje izdatke za električnu energiju.
“Kao odgovorna Vlada koja analizira stanje u privredi, odlučili smo da obezbijedimo programe podrške vrijedne 3.5 miliona i što je najznačajnije, bespovratna sredstva od 30 do 70 odsto, čime kao država dijelimo teret sa našom turističkom privredom”, rekao je Martinović i dodao da će javni poziv za programe raspisati Eko-fond kao implementaciona jedinica odmah u junu, a potpisivanje ugovora sa krajnjim korisnicima očekuje se krajem septembra.
On je naveo da se ovim i prethodnim mjerama pokazuje da Vlada čvrsto stoji iza turističkih privrednika, i da im je oslonac i podrška.
“Nema ubrzanog razvoja bez kvalitetne strategije i podrške države. Mi nemamo vremena za riječi, već prelazimo na konkretna djela. Djelima govorimo o našem radu”, rekao je Martinović i dodao da je to samo početak i mali dio programa koje će 44. Vlada sprovesti u svom mandatu.
Riječ je o programu za podsticanje energetske efikasnosti u hotelskoj industriji, čiji je budžet tri miliona EUR i programu za podsticanje energetske efikasnosti u objektima koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu, čiji je budžet 500 hiljada EUR.
Programi će obezbijediti bespovratna sredstva na kliznoj skali od 30 do 70 odsto, kako bi mala i mikro turistička preduzeća mogla da implementiraju mjere koje će poboljšati energetsku efikasnost i smanjiti operativne troškove.
Prioritet će imati hoteli koji posluju tokom cijele godine i ugostiteljski objekti u manje razvijenim opštinama, naročito na sjeveru države.
Sredstva za ovaj program obezbijeđena su direktno iz budžeta u okviru paketa hitne podrške Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana, uz tehničku podršku Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i saradnju sa Eko-fondom.
“Ovi programi su dio šire strategije Crne Gore da unaprijedi turistički proizvod zasnovan na principima održivog razvoja, obezbjeđujući kvalitetnu i raznovrsnu ponudu koja poboljšava konkurentnost destinacije. Posebna pažnja je posvećena razvoju ruralnog turizma, što će doprinijeti diversifikaciji turističke ponude”, zaključio je Martinović.
U cilju očuvanja i unapređenje jedinstvenog i jednog od najvažnijih zdravstvenih i turističkih resursa naše zemlje na današnjoj sjednici Vlade, usvojena je Plaforma za spašavanje i restrukturiranje Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu.
Plan prediđa niz mjera koje će omogućiti modernizaciju i unapređenje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam.
– Ovaj Plan, između ostalog, ima za cilj stabilizaciju poslovanja Instituta sa posebnim akcentom na očuvanje radnih mjesta te unapređenje kvaliteta usluga koje Institut pruža – saopšteno je iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Kako je podrška manjinskih akcionara od suštinskog značaja za usvajanje i realizaciju ovog plana, iz Ministarstva su pozvali sve akcionare da prepoznaju važnost zajedničkih napora i saradnje u ovom kritičnom trenutku.
– Pored medicinskog odnosno rehabilitacionog aspekta koji su od nemjerljivog značaja za naše građane, Institut ujedno igra značajnu ulogu u privlačenju stranih turista i diversifikaciju turističke ponude Crne Gore, što direktno doprinosi ekonomskom rastu i razvoju države – istakao je ovim povodom ministar državne imovine prostornog planiranja i urbanizma Janko Odović.
U Ministarstvu kažu da 44. Vlada od samog početka svog mandata ulaže najveće napore kako bi se stvorili uslovi za nastavak rada Instituta.
– Imajući u vidu tešku, skoro bezizlaznu situaciju u koju su dovedeni Institut i svi zaposleni, prvi korak u tom pravcu bilo je pružanje urgentne pomoći u visini od 1,136 mil eura Sindikatu kao vid podrške zaposlenima. Uvjereni smo da će predložena Platformu za spašavanje i restrukturiranje Instituta donijeti dugoročnu stabilnost i prosperitet Institutu, što će biti na zadovoljstvo svih njegovih korisnika i zaposlenih. Na toj liniji, Vlada Crne Gore ostaje posvećena unapređenju i očuvanju ključnih zdravstvenih i turističkih resursa naše zemlje, vjerujući da će ovaj plan spašavanja biti prepoznat kao značajan korak ka boljoj budućnosti za sve građane Crne Gore – poručuju u resoru Janka Odovića.
Druga faza potpune rekonstrukcije šetališta Obale Nikole Kovačevića u Igalu ušla je u završnicu.
Radovi na dionici od Omladinskog parka do hotela Palmon bay biće okončani tokom naredne sedmice, a na pomenutoj trasi biće posađeno i 12 palmi.
Projekat rekonstrukcije obuhvatio je postavljanje kompletno nove komunalne infrastrukture – vodovodna, kanalizaciona, atmosferska i hidrantska mreža, položeni su novi telekomunikacioni kablovi, urađeni armirno-betonski radovi i popločavanje u najvećem dijelu dionice.
U naredna tri dana biće završeno postavljanje kanalizacione pumpe kod Inexa, a potom i popločavanje preostalog manjeg šetališnog dijela.
Završena je sanacija platoa ispred Pošte, slijedi i popločavanje ovog dijela, a očekuje se i skori početak uređenja fasade ovog objekta što će biti realizovano u saradnji lokalne samouprave i Pošte Crne Gore. U saradnji sa Morskim dobrom, Opština će završiti i uređenje terasa u priobalnom dijelu šetališne staze.
rekonstrukcija šetališta – foto Opština HN
Novi izgled, kao što je ranije dogovoreno, dobiće i Omladinski park, ali svjesni činjenice da je u Herceg Novom već prisutan veliki broj turista, posao će biti ostavljen za septembar jer bi radovi tokom juna ometali tok turističke sezone. Za opremanje parka, opredijeljeno je oko 26,5 hiljada eura sa PDV-om i odabran dobavljač.
Vodeći računa da konstantno bogati biljni fond i obnavlja vrste po kojima je Herceg Novi prepoznat, na ovoj dionici će biti posađeno 12 stabala palmi Vashingtonia koje nisu u riziku od palminog surlaša.
U koordinaciji sa Službom za inspekcijske poslove i Komunalnom policijom, naloženo je uklanjanje nedostataka sa privatnih objekata i javnih površina kako bi njihov izgled bio usklađen sa novim i uređenim šetalištem kako i dolikuje primorskom, turističkom mjestu.
Nakon pet decenija Igalo dobija uređeno i funkcionalno šetalište, a za rekonstrukciju kompletne dionice u dužini od 1350 metara, od Titove vile do Omladinskog parka, izdvojeno je oko 3,5 miliona eura sa PDV-om.
Vlade se mijenjaju, a Boka trpi… 42, 43, 44, one prije i one koje će biti poslije, ostavljaju iste problem, naročito vidljive uoči sezone. Loši putevi, ljetnji kolaps u vožnji jer nemamo zaobilaznicu, besomučna gradnja bez ikakvog plana, uništavanje obale kao i otimanje novca koji kasnije dobijamo na kašičicu, izaziva sve veće nezadovoljstvo gradjana Boke prema Podgorici. Jedini mogući izlaz je decentralizacija Crne Gore, podjela na regije, kaže se u saopštenju GO Bokeški Forum, koje potpisuje Martin Bilafer.
Bokeški Forum je i nastao na toj ideji da bi se zaštitila kultura i priroda Boke.
Imamo 25 opština, prekomjerni broj zaposlenih da bi se osigurali glasovi na izborima.. Građani sve to plaćaju, a pitanje je koliko to njih, opterećeni drugačijim stvarima i šovinističkim ludilom, želi to da vidi.
Bližom saradnjom opština i regionalnom organizovanošću, ubrzao bi se razvoj i upravljalo bi se svojim resursima na svojoj teritoriji!
Što je veći stepen decentralizacije to je država razvijenija. Tako barem eksperti u razvijenim državama objašnjavaju . Primjer su Španija , Italija, Njemačka, Švajcarska, Austrija, Norveška , Švedska itd..
Protivnicima decentralizacije izgovor je, da će se regije otcijepiti, pripojiti nekoj drugoj državi a sve pod izgovorom zadržavanja postojećeg stanja: nerad i otimanje od primorskih opština .
Crna Gora nema plan razvoja, jasno je da idemo ka EU ali nemamo viziju razvoja države za sledećih 20-30 godina. Poljoprivreda, stočarstvo . zdrave energije, sunce, vjetar, voda, zatim proizvodnja hrane i obezbjedjenje tržišta za naše proizvode.
Jednostavno je riješenje , samo treba raditi.. Ili ćemo nastaviti sa uzimanjem kredita i krpiti rupe u budžetu. Umjesto da taj novac uložimo u proizvodnju iI na taj način podignemo životni standard. Regionalizacija može samo dobro donijeti državi Crnoj Gori.
Jer, Crna Gora je naša država, Boka nam je dom, kaže se u saopštenju GO Bokeški Forum, koje potpisuje Martin Bilafer.
Crnogorski vaterpolo reprezentativac Đuro Radović (25) novi je član trostrukog prvaka Srbije i prvaka Regionalne lige ekipe Novi Beograd.
Radović je ponikao u PVK Jadran i igrao za Olimpijakos iz Atine i prošle sezone za prvaka Hrvatske, ekipu Jadran Split, sa kojom je juče osvojio titulu prvaka. U poslednjoj utakmici zbog povrede nije igrao ali njegov učinak za Splićane u prve dvije utakmice u Splitu i Dubrovniku bio je značajan. U Beogradu ostaje naredne dvije sezone.
Jedan je od aduta selektora Vladimira Gojkovića na 33. Olimpijskim igrama u Parizu.
Izraelske trupe stacionirane su u većem dijelu područja poznatog kao Filadelfijski koridor, 14 kilometara dugog područja uz granicu Egipta i pojase Gaze, izvijestilo je nekoliko medija u srijedu navečer pozivajući se na vojsku.
U izvješćima se navodi da postoji 20-tak tunela koji vode u Egipat na tom području.
Hamas je među ostalim koristio tunele za krijumčarenje oružja u Pojas Gaze. Neki od tunela navodno su uništeni.
Navodno se na tom cijelom području nalaze ukupno 82 tunela.
Izraelska vojska također je rekla da je otkrila desetke Hamasovih raketnih bacača duž Filadelfijskog koridora.
Početkom maja izraelske trupe počele su napredovati u dijelove grada Rafaha na jugu pojasa Gaze.
Zauzele su jedini granični prijelaz prema Egiptu na palestinskoj strani.
Izraelske napade na Rafah žestoko je kritizirala međunarodna zajednica jer u gradu žive stotine tisuća palestinskih interno raseljenih osoba.
Dvostruko nominovan za Gremi nagradu, slovenački gitarista Mak Grgić, nastupiće u okviru Međunarodnog takmičenja gitarista 1. juna u Tivtu.
Svjetski poznat, Grgić je u New York Times-u opisan kao „maštovit, nadaren i izražajan”, a u Washington post magazinu kao „gitarista kog treba držati na oku”. Inovativan je muzičar, čije djelovanje obuhvata djela etno nasljeđa Balkana, avangardnu, klasičnu muziku, kao i filmska ostvarenja. Njegov „ekspanzivan i avanturistički reportoar” svjedoči o njegovoj raznovrsnosti i širokim intersovanjima. Kao solista i saradnik, Mak u prosjeku ima osamdeset pet nastupa godišnje. Trenutno je angažovan kao redovni profesor na Univerzitetu Južna Karolina (SAD). Osnivač je i izvršni direktor startup kompanije Notey, koja pravi edukativnu muzičku igricu za mobilne telefone.
Ulaz za koncert, koji će početi u 20h u sali DTV Partizan, u Centru za kulturu, je slobodan.
Festival Međunarodnog takmičenja gitarista Tivat realizuje Anagastum Guitar Society, uz podršku Centra za kulturu Tivat.
Žena iz Kalifornije dobila je ogromnu kaznu u iznosu od 88,000 dolara, što je protuvrijednost veća od 81 hiljadu eura, a sve nakon što su njezina djeca razigrano sakupljala školjke na plaži, bez dozvole za ribolov.
Charlotte Russ bila je na obiteljskom putovanju, na plaži poznatoj kao “Svjetskoj prijestolnici školjki”, uživala je sa svojom obitelji na plaži, no za ovu američku obitelj sve se odjednom pretvorilo u pravu noćnu moru.
Naime, Charlotte je na poznatu plažu Pismo, u Kaliforniji dovela svoju djecu koja su se igrala u plićaku i sakupljala školjke. Ni manje ni više, pokupila su 72 komada piše ABC 7.
Odjel za ribe i divlje životinje ovoj majci petero djece priopćilo je da su njezina djeca sakupljala školjke bez dozvole te su joj izdali kaznu. Ispostavilo se naime, da su povađene školjke bile vongole, koje lokalna vlast strogo regulira pa je mama zaradila ne samo kaznu, već i tužbu.
Na plaži Pismo vongole su zaštićene i dozvoljeno ih je uzeti do 10 na dan pa su se lokalni inspektori iz Uprave za zaštitu ribe i divljih vrsta odmah pojavili na plaži i djeci oduzeli ove 72 školjke.
– Sve ovo me jako rastužilo i deprimiralo. Uništilo nam je putovanje – rekla je Russ za medije. Kazala je da ju je cijelo ovo iskustvo naučilo, kao i njezinu djecu, vrijednu lekciju o propisima o divljim životinjama.
No, ovo nije jedini slučaj kažnjavanja za izlov vongola. Lani je na plaži Pismo zbog sličnih situacija propisano čak 58 kazni, a iz Uprave za zaštitu ribe i divljih vrsta objašnjavaju da se propisi moraju provoditi jer vongole moraju narasti više od deset centimetara da bi se razmnožile, piše NY Post.
Ova kalifornijska plaža poznata je po vongolama. Naziva se i Svjetskom prijestolnicom vongola i iskopavanje ovih školjki iz pijeska velika je atrakcija. Vongole s plaže Pismo čak se i zovu po njoj – Pismo vongole. Mogu naći samo u istočnom Pacifiku, a poznate su po debelim trokutastim školjkama u bojama od bež do smeđe.
