Dok Herceg Novi i dalje kuburi sa komunalnim neredom, saobraćajnim gužvama, nedostatkom parkinga, devastacijom prostora, sporim infrastrukturnim projektima, kao i otvorenim pitanjima Mandraća, žičare i zaštite kulturnih dobara, energija lokalne vlasti troši se na identitetske performanse.
Sve je, očigledno, “riješeno”, pa se aktuelna vlast, predvođena Demokratama, sada bavi isticanjem trobojki i produbljivanjem podjela među građanima.
Umjesto rješavanja stvarnih problema, svjedočimo još jednom pokušaju skretanja pažnje sa lošeg upravljanja i malverzacija koje prate njihov mandat.
Uživajte, dragi građani, u “divnom pogledu” i još jednoj prodaji magle, jer očigledno je lakše kačiti zastave nego rješavati probleme grada.
Dok Herceg Novi i dalje kuburi sa komunalnim neredom, saobraćajnim gužvama, nedostatkom parkinga, devastacijom prostora, sporim infrastrukturnim projektima, kao i otvorenim pitanjima Mandraća, žičare i zaštite kulturnih dobara, energija lokalne vlasti troši se na identitetske… pic.twitter.com/b7GLEsAr6O
Dvojica mladih maslinara, članova Maslinarskog društva Boka, Ilija Vujadinović (Bratešići) i Damjan Menzalin (Gorovići) iz Gornjeg Grblja, osvojili srebrne medalje na prestižnom takmičenju za najbolje maslinovo ulje na svijetu 2026. u New Yorku.
Svojim predanim radom proizveli su ulje vrhunskog kvaliteta, okitili se srebrom usred Njujorka i učinili nas ponosnim što smo i mi dio ove priče. Zahvaljujući i podršci Opštine Kotor koja je pokrila visoke troškove transporta u Ameriku i prijave uzoraka za ocjenu i takmičenje, dostojno su predstavili i sebe i sve nas.
Pokazali su da se u Grblju mladi ljudi ozbiljno bave maslinarstvom i proizvodnjom maslinovog ulja, čuvajući našu tradiciju i nasljeđe svojih predaka.
To nam, svima, uliva nadu da naše selo ima budućnost, samo treba da svi zajedno, snažno podržimo ljude koji imaju viziju i svojim radom vraćaju život selu.
Čestitamo našim mladim maslinarima i želimo im još mnogo medalja, zlatnih, razumije se, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Parlament je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedjelje u trgovine na veliko i malo. Podršku ovoj odluci su dala 62 poslanika a za nju su glasali i vlast i opozicija.
Poslanici su dali podršku i hitnosti ovih izmjena, pa će one stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.
Izmjenama člana 35a ovog Zakona koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES), neradna nedjelja se traži zbog zaštite zdravlja radnika u trgovinama na veliko i malo i njihovog prava na sedmični odmor i u dane državnih i drugih praznika.
Izuzeci od rada nedjeljom biće apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci, benzinske pumpe, pijace, štandovi, prodavnice, kiosci u autobuskim i željezničkim stanicama, aerodromima i lukama, kao i onima za vrijeme održavanja priredbi, festivala i sajmova, skladištima za trgovinu na veliko…
Zakonom je predviđeno i da će radno vrijeme objekta od ponedeljka do subote određivati trgovac.
Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti, donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo da na rad nedjeljom.
Trgovcima je prethodno upućen i apel iz Vlade – da poslovanje nedjeljom ne počinju, dok vladajuća većina opet ne uvede neradnu nedjelju.
Radna nedjelja bi uvećala cijene
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je kazao da se često manipuliše činjenicom da je povratak radne nedjelje potreban za ekonomiju, ali da o tome nema studija i da podaci pokazuju suprotno.
On je naglasio da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena u prodavnicama i rasta inflacije.
“Sva analiza uticaja neradne nedjelje na turističku sezonu se svela na to da turista nedjeljom mora negdje da kupi flašu vode. Posebno zabrinjava što nemamo analizu kako neradna nedjelja utiče na produktivnost radnika. Trebalo bi više pažnje posvetiti uslovima rada onih koji i dalje nemaju nedjelju slobodnu, kao što je uradila Sjeverna Makedonija”, naglasio je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je naglasio da je 2019. godine, tadašnja vlast na čelu sa DPS-om je usvojila ovo rješenje i radnike u trgovinama oslobodila rada nedjeljom. Najavio je da će ovu mjeru opet podržati.
“Uprkos upozorenjima, većina je dopustila da Ustavni sud koji su popunili partijski, ovaj zakon proglasi neustavnim. Netransparentan način izbora sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka – proglašenje neradne nedjelje kao neustavne. To je otvorilo pregovore, neki socijalni partneri, kompanije, već pomalo razgovaraju kako bi ona mogla da bude radna u nekim mjesecima. Raduje što nije ostavljeno prostora za takvu trgovinu…”, kazao je Rakočević i dodao da bi se djelimičnim radom nedjeljom, stavio fokus na privredu umjesto na građane.
On je kazao da se projekti ne završavaju, da su investitori otjerani, dok je poreski sistem nepredvidljiv…
Potrebna šira analiza
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović je kazala da će podržati neradnu nedjelju, te da su zadovoljni da odlukom trgovina da ne rade ovim danom iako imaju pravo na to. Naglasila je da je pravo na sedmični odmor civilizacijsko pravo i da ekonomski učinak ovom mjerom nije smanjen.
Poslanik FORCA-e Ilir Čapuni je dodao da je pitanje kako će oni turisti i oni koji rade ostalim danima trgovati nedjeljom, pa je potreban širi ekonomski i stručni dijalog – ali da do tada treba vratiti neradnu nedjelju.
Pižurica je naglasio da niko od stručnjaka niti medija u analizama ne pominje neradnu nedjelju kao problem domaćeg turizma. Čapuni je naveo da će dati podršku ali da postoje neke anomalije.
Iz Socijalističke narodne partije su kazali da se podrškom štite prava radnika i životi i obezbjeđuje vrijeme za njihove porodice – odnosno da je čovjek važniji od prometa. I oni su najavili podršku ovoj mjeri.
Iz PES-a su kazali da svi zakoni treba da se prilagođavaju potrebama građana, da je ova mjera vrijednost za izgradnju društva i da nedjelja nije privilegija – već pripada porodici. Njihov poslanik Vasilije Čarapić je naglasio da je uvođenje neradne nedjelje 2019. godine, bila jedna od rijetkih pobjeda građana nad tajkunima.
Čarapić je naglasio da ih je Ustavni sud pozvao prije osam mjeseci da uvedu model neradne nedjelje, jer će odluku proglasiti neustavnom. On je naveo da je to bilo odgovorno jer nisu htjeli da spuštaju minimum prava koje radnici imaju – jer bi takvu odluku svi kritikovali, pa su čekali odluku suda.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je istakao da brane princip neradne nedjelje dok Skupština mora da mijenja zakone, jer su određeni poslodavci bezobrazni i nepošteni prema radnicima.
“Radnici rade bez ugovora i nisu prijavljeni, nedjeljom najviše a formalno ne postoje. Ako se desi povreda tokom istovara ti ljudi kažu ti danas nisi ni radio – to je moralna katastrofa. Ovim zakonom Crna Gora prestaje biti mjesto u kom se radnik bori protiv sopstvenog radnog mjesta”, naglasio je Bogdanović.
Iz tog kluba su najavili i da će ubuduće obezbijediti sve predzakonske uslove da se obeštete svi radnici koji su bili gubitnici u periodu tranzicije.
Rast cijena najveći problem
Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je kazao da nedjelja treba da ostane neradna jer je to garancija da će radnici imati slobodan dan.
“Neradna nedjelja nije najveći problem za ekonomiju, problem je nestabilan poslovni ambijent, povećavanja poreza, rad inspekcijskih organa, neefikasnost javne uprave, stanje finansija… Problem je rast cijena, razgovarajte kakvi su došli računi za struju u januaru”, kazao je Konatar.
Iz DPS-a su ponovili da su ovaj zakon predložili 2019. godine i usvojili, u polupraznoj sali, dok se sada razvija sistem oporezivanja građana, u kojem trećina radi u javnoj upravi a turistička sezona ostaje bez radne snage.
Oni su kazali da ista pažnja kao trgovinskim radnicima – nije posvećena medicinskim sestrama i tehničarima, te da su zato predali inicijativu u parlament. Tvrde da su ovim kategorijama plate uvećane 15 odsto a isti dan umanjene za deset odsto, čime su dobili po 30 eura.
Tvrde da će građani o radu parlamentarne većine dati ocjenu na narednim izborima te da neće biti dobra, te da će nakon rada parlamentarne većine ostati spržena zemlja.
Podršku neradnoj nedjelji je najavio i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je dodao da se u ovu situaciju došlo jer Vlada i parlamentarna većina nisu uradile ništa da se stanje promijeni, ali da će dati podršku uvođenju neradne nedjelje.
Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur je predložila da se dopuni Ustav ako se poslodavci drugačije ne mogu iskontrolisati.
Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić je kazala da su radnici u trgovinama prethodno radili za minimalac i u dužem radnom vremenu, te da inspekcija ni danas ne može kontrolisati ovaj sektor. Najavila je da će glasati za neradnu nedjelju.
Privrednom društvu Carine DOO Podgorica, vlasnika Čeda Popovića, dat je rok od mjesec dana da sanira prostor koji je dio zaštićene okoline Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, upisanog na UNESCO Listu svjetske baštine. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, navodi se u rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
“Uprava za zaštitu kulturnih dobara – Područna jedinica Kotor donijela je rješenje kojim se privrednom društvu Carine DOO Podgorica nalaže vraćanje u prvobitno stanje lokacije u Baošićima, opština Herceg Novi, koja obuhvata katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići”, piše u rješenju u koje je CdM imao uvid.
Kako se navodi u rješenju, riječ je o prostoru koji predstavlja integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, zbog čega uživa poseban režim zaštite.
“Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti, nakon usmenih prijava građana o izvođenju radova na toj lokaciji. Stručna lica Uprave izašla su na teren 16. februara 2026. godine i konstatovala stanje na predmetnim parcelama”, ističe se u rješenju.
Podsjećaju da Uprava je još 30. avgusta 2023. godine izdala rješenje o konzervatorskim uslovima za potrebe izrade urbanističko-tehničkih uslova za uređenje dijela obale u Baošićima. Na to rješenje Carine DOO je izjavilo žalbu.
“Međutim, u konkretnom slučaju nije postojao konzervatorski projekat za izvedene radove na koji je Uprava dala saglasnost, niti su radovi naknadno odobreni i primljeni”, naglašeno je u rješenju.
Na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Uprava je naložila da se lokacija vrati u prvobitno stanje u roku od mjesec dana od prijema rješenja.
“Za sprovođenje tih radnji investitor je dužan da pribavi nove konzervatorske uslove, izradi konzervatorski projekat i pribavi saglasnost Uprave na taj projekat, u skladu sa propisima o zaštiti kulturnih dobara i izgradnji objekata”, napominje se u rješenju.
U rješenju se naglašava da žalba ne odlaže njegovo izvršenje, pozivajući se na odredbe Zakona o upravnom postupku koje predviđaju hitno postupanje radi zaštite javnog interesa.
Uprava podsjeća da je zaštita kulturnih dobara od javnog interesa i da niko nema pravo da preduzima radnje kojima se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru, posebno kada je riječ o prostoru koji je dio UNESCO zaštićene zone.
Istaknuti gitarista Adnan Ahmedić, rođen u Sarajevu, nastupiće u utorak, 17. februara u 20h na sceni Muzičke sale Kulturnog centra u Kotoru. U programu koji je osmislio pod nazivom „Mediterranean Fusion“ Ahmedić će na klsičnoj gitari izvesti djela starih majstora poput Bacha i Davida Kellnera, španskih kompozitora iz doba impresionizma, grčkih autora, kao i obrade pop i filmske muzike. Publika će imati priliku da čuje i interpretacije tradicionalne muzike sa Balkana. Ulaz je slobodan.
Adnan Ahmetić je gitaru počeo učiti kod eminentnog gitariste i pedagoga Ivana Kalčine, a studij klasične gitare završio je 2002. godine na Prajner Konzervatoriju u Beču. Tokom karijere nastupao je širom Evrope i Azije, a u Kini je, pored koncertne turneje, predstavljao kulturu Bosne i Hercegovine na međunarodnom „Samitu 17+1“. Objavio je albume „Fiesta“, „Solo & Chamber“ i „Mediterranean Fusion“.
Njegov repertoar obuhvata djela od baroka do savremene muzike, uključujući kompozicije grčkih autora i tradicionalnu muziku Balkana, za koje izrađuje sopstvene transkripcije. Posebno je aktivan i na polju kamerne muzike, nastupajući u saradnji sa klavirom i glasom.
U okviru ovogodišnjeg Praznika mimoze u Igalu će od 20. do 22.02.2026. godine u organizaciji Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore po 27. put biti održano tradicionalno međunarodno takmičenje Kup mimoza u sportskom ribolovu.
Prijavljeno je rekordnih 30 ekipa od čega čak 13 iz inostranstva (Hrvatske i Italije). Takmičari će se u dva takmičarska dana nadmetati u tri discipline i to: tunjom iz barke, štapom iz barke i ekološki ribolov sa obale.
Tutulu ekipnog pobjednika brani ekipa “Ribar” Baošići.
Ekološki ribolov
Generalni pokrovitelje ove manifestacije je, kao uvjek do sada, Opština Herceg Novi.
Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu
Na području Herceg Novog veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti realizuju se bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, uz izražen konflikt interesa i koncentraciju odlučivanja u rukama uskog kruga ljudi, upozorila je predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske, dipl. građevinska inženjerka dr Olivera Doklestić.
Na pres-konferenciji koju je Ekološko društvo Boke Kotorske održalo pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je kazala da je stanje u prostoru Boke Kotorske, a naročito Herceg Novog, dostiglo nivo koji, prema njenim riječima, ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.
Podsjetila je da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupivši stručnjake iz oblasti biologije mora, medicine, prava i inženjerstva, sa ciljem očuvanja mora, priobalja, vodnih resursa, tla, vegetacije, vazduha i graditeljskog nasljeđa.
Doklestić je ocijenila da je u posljednjih nekoliko godina došlo do, kako tvrdi, potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, kao i da se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.
Kao primjere navela je više projekata koji su, prema njenim riječima, oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„Među njima je hotel u Baošićima investitora „Carine“ doo, kapaciteta 1.800 ležaja, površine preko 28 hiljada kvadrata i bruto izgrađenosti veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine je u julu 2024. donijela rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja“, kazala je Doklestić.
Slična odluka, dodala je, donijeta je i krajem 2025. godine, tačnije 31. decembra 2025. za uređenje kupališta u Baošićima, površine preko 12 hiljada kvadrata, koje podrazumijeva suštinske promjene linije obale i stanja priobalja, morskog pojasa, sa uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Rivjera se pretvara u naselje pretrpano gradnjom sa desetinom ekoloških i drugih problema. Ne treba ni govoriti o ambijentalnim promjenama koje potpuno izobličavaju rivjeru.
Ukazala je i na veliko stambeno naselje u Kumboru, izgradnju betonske baze u selu Kameno, kao i projekat panoramske žičare Igalo–Žvinje. Sam Velaš je kao vršilac dužnosti u dva sekretarijata, koji suštinski imaju potpuno suprotne ciljeve i odnos prema prostoru (sekretarijat za urbanizam i sekretarijat za ekologiju) donio odluke o nepotrebnoj izradi procjena uticaja na životnu sredinu iako se radi o objektima koji će tokom izgradnje i funkcionisanja biti značajni činioci štetnih emisija odnosno opasnosti po stanovnike, ali i kulturni pejzaž.
„Za žičaru je ranije postojalo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o potrebi sprovođenja procedure procjene uticaja, zbog mogućeg ugrožavanja kulturnog dobra i pejzaža, dok je Velaš kroz nadležni sam donio protivnu odluku da elaborat nije potreban“, rekla je Doklestić.
Herceg Novi – foto TO Herceg Novi
Posebno je problematizovala institucionalnu strukturu odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe predstavlja ozbiljan rizik od konflikta interesa.
Doklestić je navela da se Vladislav Velaš od 2019. godine nalazi na čelu Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje, u statusu vršioca dužnosti, a da istovremeno pokriva i resor ekologije i energetske efikasnosti, kao i građevinsku inspekciju.
„Imamo situaciju da ista osoba učestvuje u planiranju prostora, odlučuje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i vrši nadzor nad gradnjom, jer se građevinska inspekcija nalazi unutar sekretarijata za urbanizam. To je model ‘kadija te tuži, kadija te sudi’“, kazala je Doklestić.
Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima, posebno imajući u vidu da se, kako tvrdi, projekti velikih investitora redovno oslobađaju obaveze izrade EIA procedura.
Ona je dodala da se u Herceg Novom formirao „uzak krug odgovornih lica“ koji kontroliše proces planiranja, projektovanja i izdavanja dozvola, uz, kako tvrdi, vertikalne veze sa državnim institucijama.
Doklestić je kritikovala i dio Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama Starog grada, podgrađa i drugih osjetljivih područja, sa kojima će doći do velikih izmjena u prepoznatljivosti Herceg Novog u gubljenju njegove autentičnosti.
Prema njenim riječima, taj obiman dokument radio je jedan autor, bez šire stručne revizije i ozbiljne javne rasprave, te je usvojen bez konsultovanja većeg broja eksperata iz oblasti arhitekture, konzervacije i sociologije prostora.
„Obimni dokument sa 1023 strane, Knjiga 5 – posebne lokacije, dio je planskog dokumenta Prostorno-urbanistički plan Herceg Novog, izmjene i dopune (koji je usvojen u julu 2025.) i čitav je obradilo jedno lice, umjesto multidisciplinarnog tima eksperata arhitektonske, urbanističke, građevinske i drugih struka. Nije poznato da li je Knjiga 5 prošla reviziju, a svako nije imala javno predstavljanje“, navela je Doklestić.
Bitna je jer, kako tvrdi, znači drastične promjene u prostoru za zaštićena područja Starog grada, Istočnog i Zapadnog podgrađa.
„To jedno lice, sa takvom snažnom ingerencijom, imenovano je od strane Opštine, iako takav pojam imenovanja ne postoji u zvaničnom pravnom smislu. Radi se o istom licu koje je obrađivač i projekta uređenja Gradske pijace sa spomenikom Mirku Komnenoviću, ali i Njegoševe ulice. Njegoševa ulica je, takođe, morala da ima i procjenu uticaja na životnu sredinu zbog kontakta sa zakonom zaštićenim područjem parka „Boka“ i njegovom vegetacijom, što je sve značajno devastirano tokom izvođenja radova na rekonstrukciji ulice, ali procjena uticaja nikada nije rađena jer nadležni sekretarijat nije smatrao da treba“, kazala je Doklestić.
Podsjetila je da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, u okviru pregovora sa Evropskom unijom, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu jedna od ključnih obaveza.
„Ekologija danas nije ‘zelena tema’, već pravna mina. Izrada procjene uticaja je osnovna pravna obaveza u zakonodavstvu EU. Njeno sistemsko izbjegavanje može biti indikator slabosti sistema i prepreka zatvaranju Poglavlja 27“, kazala je Doklestić.
Ona je zaključila da Herceg Novi, koji je nekada bio prepoznat kao primjer planskog razvoja, danas, prema njenoj ocjeni, svjedoči modelu upravljanja prostorom koji dovodi do degradacije obale, nestanka tradicionalnih ambijenata i trajnih promjena prirodnih i urbanih vrijednosti.
„Nažalost, u stanju smo da kapital, lični i partijski interesi, su pokretač velikih građevinskih radova, ali oni su katalizatori velikih problema u prostoru, devastaciji prepoznatljivog ambijenta i trajnim štetnim posljedicama. Konflikt interesa je dominantan u donošenju ključnih odluka za građevinske dozvole i to je jasno vidljivo“, zaključila je Doklestić.
Pristaše pokojnog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u ponedjeljak obilježavaju drugu godišnjicu njegove smrti, dok vodeće europske vlade ponavljaju optužbe da ga je otrovala Moskva.
Prema podacima tima Alekseja Navaljnog koji djeluje u egzilu, komemoracije su planirane u Rusiji i u više od 20 država diljem svijeta.
Oštri kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina umro je 16. veljače 2024. u kažnjeničkoj koloniji u arktičkoj regiji.
Stanovnici Moskve Navaljnom odaju počast polaganjem cvijeća na Borisovskom groblju gdje je pokopan, dok su bilo kakvi prosvjedni skupovi u Rusiji i dalje strogo zabranjeni.
Udovica ubijenog političara Julija Navaljna izravno optužuje Putina za ubojstvo supruga.
Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavili su u subotu kako analize posmrtnih ostataka Navaljnog upućuju na tragove visokopotentnog toksina epibatidina.
– Rusija je tvrdila da je Navaljni umro prirodnom smrću. No s obzirom na toksičnost epibatidina i prijavljene simptome, uzrok smrti je vrlo vjerojatno trovanje. Navaljni je umro u zatvoru, što znači da je Rusija imala sredstva, motiv i priliku da mu da taj otrov, stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. U izvješćima se ne navodi kako su uzorci pokojnikova tkiva dospjeli na Zapad.
Amnesty International ponovno je pozvao na hitno rasvjetljavanje svih okolnosti njegove smrti. Navaljni je još 2020. godine jedva preživio pokušaj ubojstva kemijskim agensom novičokom.
Ruske vlasti i dalje ustraju u tvrdnjama da je Navaljni umro prirodnom smrću.
Unatoč apelima njegove majke, vlasti danima nisu htjele predati tijelo obitelji, što je izazvalo sumnje da se čekalo da se povuku tragovi otrova u organizmu, prenosi dpa.
Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da je Navaljni samo jedan od tisuća političkih zatvorenika u Rusiji, od kojih je samo nekolicina oslobođena u razmjenama sa Zapadom.
Grand Chalet, kao drugi hotel u okviru projekta Kolašin Valleys, spreman je za otvaranje, ali infrastrukturna pitanja vezana za vodu i električnu energiju uslovljavaju kada će hotel biti pušten u rad.
PR & marketing savjetnica Kolašin Valleys, Dragana Bećirović, kazala je da se Grand Chalet sa 116 ključeva u dva objekta, nalazi na ski centru Kolašin 1450.
– Kada se stvore određeni uslovi za infrastrukturu koja se tiče struje i vode hotel će biti pušten u rad. To nije jedini hotel koji čeka bolje infrastrukturne dane na ski centru Kolašin 1450, tu je još jedan hotel koji je spreman za otvaranje, a koji ne pripada našem projektu. Za sada hoteli stoje pod ključem do trenutka kada uslovi po pitanju infrastrukture ne budu bolji – rekla je Bećirović, prenosi Mediabiro.
Prema njenim riječima, treba da se osiguraju dovoljne količine vode i električne energije, a to će u perspektivi biti problem u cijelom Kolašinu, s obzirom na to da se u narednom periodu u samom gradu očekuje otvaranje pet ili šest hotela koji bez odgovarajuće infrastrukture neće moći da budu otvoreni.
Bećirović je navela da rješavanje ovog problema u najvećem obimu zavisi od Vlade.
– Mi smo u komunikaciji i pregovorima sa državom kako bismo pojasnili projekat i omogućili da se infrastrukturni uslovi što prije osiguraju. Ovdje nije u pitanju samo naš projekat na Bjelasici, već i budući hoteli renomiranih svjetskih hotelskih lanaca koji treba da se otvore u Kolašinu. Od 160 sekundnih litara, koliko je prema postojećem projektu vodosnabdijevanja Kolašina i osnježavanja skijališta potrebno da se preuzme vode sa vodoizvorišta Ljevaje, 110 litara je namijenjeno za sam grad i buduće hotele, dok je 50 litara namijenjeno za planinu – 30 litra za hotele, a 20 za vještačko osnježavanje – objasnila je Bećirović.
Ona je ukazala na velike potencijale Kolašina kao turističke destinacije zbog kojih bi što prije trebalo krenuti sa rješavanjem infrastrukturnih pitanja.
– Kolašin već ima poziciju cjelogodišnjeg centra održivog turizma. Bilježi dobru posjetu tokom zime kada ima snijega, ali i tokom ljetnje sezone, što znači da polako izrasta u jedan dvanaestomjesečni centar održivog turizma. Bez otvaranja novih hotela neće moći da nastavi u tom pravcu – istakala je Bećirović.
Ona je saopštila da će posebnoj vrijednosti Kolašina kao turističke destinacije doprinijeti i projekat Kolašin Valleys.
– Sam Kolašin Valleys, osim Swissôtel Resort koji je već otvoren i Grand Chalet koji je spreman, ima u planu da otvori još deset hotela i 73 chalet-a u dva ski sela – 1600 i 1450. To je najambiciozniji projekat na cijelom sjeveru koji redefiniše način na koji se posmatraju planinski turizam, životni stil i prostor u nekom savremenom evropskom kontekstu – kazala je Bećirović.
Ovaj projekat je osmišljen kao integrisana turistička destinacija koja objedinjuje ski-in i ski-out koncept sa premium turističkim i rezidencijalnim sadržajima, definišući prostor Bjelasice i sjever Crne Gore kao jedan premium turistički potencijal.
– To sve pomaže jačanju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije koja se bazira na održivom turizmu i jača sve kapacitete sjevera, kao i lokalnu i regionalnu ekonomiju – zaključila je Bećirović.
U hrvatske morske luke u 2025. je prispjelo 352,5 tisuća brodova ili 0,7 posto više nego 2024., dok su s 36,1 milijunom putnika u blagom minusu od 0,3 posto, a s ukupnim prometom robe u blagom plusu, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Promet robe u morskim lukama u 2025. godini dosegnuo je 21 milijun tona što je 0,4 posto više nego 2024., čemu je pridonio porast tog prometa u četvrtom tromjesečju 2025. od 4,4 posto, na 5,1 milijun tona, najviše zbog, kako kažu iz DZS, porasta prometa robe u kontejnerima, dok je promet tekućeg tereta i suhe rasute robe bio manji.
Među pet luka koje ostvaruju 91 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, luka Rijeka je u četvrtom tromjesečju 2025. ostvarila najveći promet robe, od 1,4 milijuna tona i najveći porast od 31 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. Slijedi luka Omišalj sa 1,2 milijuna prometa robe ili 13,6 posto manje, zatim Ploče sa velikim porastom prometa od 25,1 posto, sa 775,4 tisuće tona, dok su luke Split i Bakar imale manji promet robe, za 11,6 i 10,2 posto.
Za razliku od robe, brodova i putnika je u morskim lukama u četvrtom tromjesečju 2025. bilo manje nego u istom 2024., odnosno brodova je u te luke prispjelo oko 61,3 tisuće ili 2,2 posto manje, a isti (negativni) postotak imaju i s 4,7 milijuna putnika koji su se ukrcali/iskrcali s brodova.
Putnika je u četvrtom tromjesečju 2025. bilo najviše u luci Split, više od 813 tisuća, ali je time jedina među prvih pet u minusu u odnosu na isto razdoblje 2024. Ostale u prvih pet su imale poraste, ali sa znatno manje putnika od Splita, primjerice druga je luka Zadar sa njih oko 490 tisuća, treća luka Dubrovnik sa oko 389 tisuća, pa Preko na Ugljanu, Supetar na Braču itd.
Četvrto tromjesečje je u ukupnim fizičkim rezultatima morskih luka jedno od najslabijih u godini, pa je tako i u 2025. u ukupnom prometu putnika imalo udjel od 13 posto, a u godišnjem broju prispjelih brodova od 17 posto, dok je u ukupnom prometu robe udjel nešto ‘jači’ ili iznad 24 posto.
