Sud u Ženevi prihvatio je dokaze i vještačenja Opštine, te odbio zahtjev njemačko-austrijskog koncerna WTE/ EVN da im se isplato odšteta na ime raskida ugovora za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima
Drugi arbitražni spor koji je njemačko-austrijski koncern WTE/EVN pokrenuo protiv Opštine Budva, iako je prvi već bio pokrenut na iznos od 66 miliona, okončan je povoljno po Opštinu, saopštio je predsjednik Skupštine opštine Budva, Nikola Jovanović.
Kako je Jovanović kazao, Arbitražni sud u Ženevi odbio je tužbeni zahtjev sa obrazloženjem da je plaćanjem državne garancije od 29,5 miliona zajedno sa prethodnim uplatama opštine, dug za izvedene radove namiren u potpunosti.
“Time je faktički stavljena tačka na sve netačne tvrdnje ovog konzorcijuma za postojanjem pravnog osnova za aktiviranje “lažne opštinske garancije”. Dokazalo se još jednom da smo kao opštinska administracija pravilno postupali jer smo cijelo vrijeme kategorički odbijali da platimo ijedan jedini cent za najkoruptivniji posao u Crnoj Gori. Ovo je velika pobjeda za lokalnu administraciju a posebno za sve građane Budve. Međutim, pravni rat još uvijek nismo dobili jer je u toku postupak za poništenje prve arbitražne odluke pred Regionalnim sudom u Frankfurtu”, naglasio je Jovanović.
Turistička organizacija Tivat je zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore (NTO CG) i lokalnim turističkim organizacijama Herceg Novog i Bara učestvovala na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu, a organizator sajamskog nastupa ispred privrede Crne Gore bila je LTO Herceg Novi. Na crnogorskom štandu u Oslu, svoju ponudu je predstavila i turistička agencija iz Herceg Novog „Trend Travel“.
Sajam je trajao od 12 – 14. januara i bilo je prisutno 166 izlagača sa svih kontinenata, koji su svojom ponudom animirali preko 9000 posjetilaca tokom drugog i trećeg sajamskog dana. Prvi dan sajma bio je rezervisan za poslovne posjetioce, na kojem je pored redovnih izlagača učestvovalo 300 akreditovanih predstavnika turističke industrije iz čitave Skandinavije.
Kako ističu iz lokalne turističke organizacije, Crna Gora je izuzetno atraktivna destinacija za turiste iz Norveške, te je ovaj sajam od velike važnosti za narednu sezonu.
Ovo je drugi put da je TO Tivat nastupala na sajmu turizma u Oslu. Prvi put na ovom sajmu TO Tivat se predstavila 2018. godine. Pozitivno smo iznenađeni brojem posjetilaca, jer je zainteresovanost ove godine bila neuporedivo veća u odnosu na godinu kada smo prvi put turističku ponudu Tivta predstavili u Oslu. Kao jedini izlagači iz regiona, imali smo dodatnu priliku da svu pažnju gostiju usmjerimo prema Crnoj Gori. Norvežani su, uglavnom, informisani o Crnoj Gori kao destinaciji, dobili su preporuke od strane poznanika i imaju namjeru da je posjete. Veliki broj posjetilaca štanda je već bio u Crnoj Gori, te su sa sobom ponijeli pozitivne utiske. „Bez obzira na visoki životni standard Norvežana, zaključili smo da će cijena usluge u destinaciji biti vrlo važna stavka ove godine prilikom njihovog izbora za mjesto odmora“, navodi Milorad Karadžić koji je predstavljao TO Tivat na sajmu turizma “Travel Expo“ u Oslu.
Foto TO Tivat
Drugog dana sajma, štand Crne Gore su posjetile dvije vodeće nacionalne televizije NRK i TV2, koje su snimale prilog za centralni dnevnik. Voditelj NRK je uvodnom govoru upravo istakao kako će, uopšteno, putovanja za Norvežane u ovoj godini biti u prosjeku 10,000 NOK (1000e) skuplji nego lani, na šta je jedna od posjetiteljki našeg štanda iz Norveške za TV NRK izjavila da su ove godine odlučili da sa kamperom posjete Crnu Goru, jer je to najbolji način kako bi mogli da smanje troškove putovanja koji su svuda u svijetu porasli. Prilog sa štanda Crne Gore, na kojem su date izjave i od strane izlagača, emitovan je isto veče, što je dodatno uticalo na interesovanje publike poslednjeg sajamskog dana.
Uzgajanje ribe koje predstavlja dio marikulture, u današnje vrijeme je postalo neophodno jer je divlje ribe sve manje u Jadranskom moru. Ako se želimo hraniti na mediteranski način, proizvodnja hrane iz mora je od velike važnosti.
Međutim, naučnici ukazuju na činjenicu da se radi o izrazito prljavoj industriji. Istraživanja su pokazala da jedno uzgajalište ribe srednje veličine, zagađuje more, otprilike, kao kanalizacija grada od desetak hiljada stanovnika.
Uzgajališta ribe značajno urušavaju ekosistem mora, te bi njihovi vlasnici trebalo da posvete mnogo više pažnje ekologiji.
Obično se dovoljno ne vodi računa o negativnom uticaju ove privredne grane na ekosistem. Treba biti svjestan da je na mjestima gdje se uzgajališta nalaze, more zagađeno. Radi se o uticaju na podmorje koji je vrlo negativan, za sesilne i slabo pokretne morske organizme.
Naime, plutajući kavezi su iz godine u godinu sve brojniji u Jadranskom moru, pa tako i u Boki Kotorskoj.
Dva uzgajališta ribe u Boki Kotorskoj, iz godine u godinu, povećavaju broj kaveza za uzgoj ribe. Na tim mjestima, ispod uzgajališta, ogromne su količine ribljeg otpada zbog čega bi trebalo mijenjati njihove lokacije, s vremena na vrijeme.
Studija održivosti koju je uradio Institut za biologiju mora Kotor, predviđa da se nakon završetka koncesije za uzgajanje ribe, na mjestima ispod kaveza, uzgajaju morski krastavci kako bi se pročistio morski ekosistem.
Uzgajalište ribe – Boka Kotorska – foto Boka News
Činjenica je da i dijelu obale koji su uzgajivači dobili u koncesiju, građani ne mogu prići, čak ni kao sportski ribolovci, jer je prostor ograđen.
Da li Boki Kotorskoj trebaju uzgajališta ribe, ili bi u budućnosti rješenje trebalo potražiti relokacijom na otvoreno more, jedno je od pitanja na koje ćemo odgovore potražiti od vas, poštovani čitaoci, kroz anketu koju donosimo u prilogu. Zatražićemo i mišljenje struke, naučnika iz IBM Kotor.
Podsjetimo, prije više godina Vlada Crne Gore usvojila je plan Instituta za biologiju mora iz Kotora koji predviđa da se, po uzoru na ruska iskustva, riba uzgaja u specijalnim kavezima, daleko od obale.
“Budućnost marikulture je u udaljavanju od obale kako bi što manje uticala na ekosistem mora, povezala se sa turizmom i povećala snabdijevanje Crne Gore svježom ribom”, rekao je još 2016. godine na konferenciji za novinare, naučnik kotorskog Instituta za biologiju mora, dr Aleksandar Joksimović.
Za ovakav uzgoj neophodni su kavezi koji bi se automatizovano spuštali u vodu. U svaki kavez može stati oko 100 tona ribe.
Prema tadašnjim riječima Joksimovića, “Grupa Alijansa” je bila spremna da sa ruskom kompanijom “Sadko” i specijalistima iz Sankt Petersburga proizvede i isproba prvi sistem od tri do šest takvih kaveza, na dijelu otvorenog mora u Crnoj Gori.
“Proizvodnja ribe na ovaj način udvostručila bi prinose, bez rizika po turizam i morsku sredinu”, rekao je on, dodajući da je jedna od kompanija već izrazila želju da započne sa ovakvim uzgojem ribe.
Trebaju li uzgajališta ribe Bokokotorskom zalivu? (ANKETA)
/Team Boka News/
* Projekat – Society Against Corruption in Montenegro – Project Partners: Balkan Investigative Reporting Network and Civic Alliance
Više od 94 odsto anketiranih građana/ki Kotora je zadovoljno dosadašnjim tokom Kotorskih zimskih fešti.
Presjek ankete koju je sprovela Opština Kotor na viber kanalu, nakon tri dana pokazuje da se, od 1.176 građana koji su iskazali svoje mišljenje odabirom jednog od pet ponuđenih odgovora, najveći procenat izjasnio kao izuzetno zadovoljan.
Naime, 875 sugrađana/ki odnosno 74,40% dalo je najvišu ocjenu (izuzetno zadovoljan), veoma zadovoljno je bilo 146 građana/ki (12,41%), 89 (7,57%) je bilo zadovoljno, dok je djelimično zadovoljno bilo 3,49% odnosno 41. Najmanji procenat je bio nezadovoljan , i to svega 2,13% odnosno njih 25.
“Anketu smo sproveli jer nam je važno da znamo potrebe naših građana, njihove pozitivne ili negativne reakcije, primjedbe i sugestije. To nam pruža mogućnost da uskladimo svoje ideje i potencijale sa jasnom percepcijom zadovoljstva odnosno nezadovoljstva stanovnika Kotora”, poručuju iz Opštine.
Nova koncertna sezona Crnogorskog simfonijskog orkestra počinje u petak – Nastupaju solisti Begović i Arsić
Klarinetista Damjan Begović iz Kotor zajedno trubačem Aleksandrom Arsićem nastupiće pod upravom dirigentkinje Ive Marcano u petak, 19. januara na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore od 20 sati, na prvom ovogodišnjem koncertu Crnogorskog simfonijskog orkestra pod nazivom “CSO soloists Winds”.
Damjan Begović (Kotor, 1992) je osnovne akademske studije završio na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, potom kroz program Erasmus kao stipendista države Švajcarske svoje obrazovanje nastavlja u Lucernu na Hochschule fur Musik Luzern. Magistrirao je na Muzičkoj akademiji u Ljubljani u klasi prof. Jože Kotara. Specijalističke Studije završio je sa najvišom ocjenom u klasi prof. dr. Veljka Klenkovskog na FMU u Beogradu. Od 2016. godine zaposlen je na poziciji drugog klarineta i bas klarineta u Crnogorskom simfonijskom orkestru. Nastupao je kao solista sa Crnogorskim Simfonijskim Orkestrom i orkestrom Deutche Streicherphilharmonie kao i na brojnim festivalima poput: Budva Grad Teatar Barski Ljetopis KotorArt i KlarinetFest čiji je suosnivač. Angažovan je u projektima VIVUM podržanim od UNICEF-a. Od 2006. godine stalni je član duvačkog orkestra Gradska muzika Kotor 1842.
Bavi se i pedagoškom djelatnošću od 2018.godine u ŠOSMO Vida Matjan u Kotoru. Držao je majstorske kurseve u Beogradskoj filharmoniji na Međuna- rodnom ljetnjem kampu za mlade muzičare u Strumici (Sjeverna Makedonija) na KlarinetFestu u Kotoru (Crna Gora) Ljetnjem kampu za kamernu muziku na Ivanovim Koritima na Cetinju (Crna Gora). Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i regionu u kategorijama za solo klarinet i kamernu muziku. Svira Buffet Crampon Legende instrumente.
Aleksandar Arsić (Beograd, 1983) završio je master i specijalističke studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Usavršavao se kod Morisa Andrea u Cirihu na ljetnjoj akademiji 2005. i 2006. godine i pohađao brojne seminare kod priznatih solista i pedagoga. Dobitnik je preko dvadeset nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima (Concours Europen d’Interpreta- tion Musicale, Jenuesse Musicales i Concours de Musica Benidorm). Kao solista nastupa od svoje šesnaeste godine svirao je 20 solo resitala a nekoliko puta je svirao i kao solista uz pratnju Sarajevske filharmonije i Crno- gorskog simfonijskog orkestra.
Član je ansambla za ranu muziku New Trinity Baroque u kome svira baro- knu trubu. Učestvovao je na festivalima kao sto su BEMUS BELEF A Tempo Mokranjčevi dani Sarajevska zima KotorArt. Svirao je u Francuskoj Italiji Španiji Austriji Mađarskoj Švajcarskoj i Americi. Od 2008. godine je solista i prvi trubač Crnogorskog simfonijskog orke- stra a kao honorarni član sarađuje sa orkestrom Beogradske filharmonije Makedonskom filharmonijom Simfonijskim orkestrom RTS-a Operom Mad- lenijanum Sarajevskom filharmonijom. Član je No Borders Orchestra kao i internacionalnog kvinteta Busina Brass koji okuplja soliste iz vodećih orke- stara u regionu.
Dirigentkinja Iva Marcano, koja je debitovala sa Crnogroskim simfonijskim orkestrom u septembru 2022. godine, diplomirala je na odsjeku Opšta muzička pedagogija na Muzičkoj akademiji na Cetinju nakon čega prelazi na odsjek Orkestarsko dirigovanje kod profesora Igora Simovića (osnovne i specijali- stičke studije). Na istoj akademiji pod mentorstvom prof. Simovića nastavlja i sa postdiplomskim studijama Orkestarskog dirigovanja tokom kojih biva angažovana na predmetima Horsko dirigovanje i orkestar sa poznavanjem orkestarske literature i kao dirigent na projektima sa horom i orkestrom Muzičke akademije. Usavršavala se iz Opersko-simfonijskog dirigovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Mladena Tarbuka.
Iz Muzičkog centra Crne Gore potsjećaju da je cijena karte 10 eura, dok je za đake i penzionere 7 eura. Biletarnica je otvorena radnim danima od 9 do 15 sati, a za rezervacije i informacije možete pozvati 068 004 900.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić i izvršni direktor NVO “Centar za omladinsku edukaciju” Jugoslav Radović potpisali su ugovor o saradnji na realizaciji projekta Evropske omladinske kartice (EYCA) u Tivtu.
Evropska omladinska kartica (EYCA) je jedina zvanična i besplatna benefit kartica podržana od strane Ministarstva sporta i mladih, koja u Crnoj Gori omogućava svim crnogorskim građanima i građankama uzrasta 13-29 godina da koriste preko 250 popusta u našoj zemlji i preko 30 hiljada popusta u čitavoj Evropi. Značaj projekta i pozitivni efekti na kvalitet života mladih ljudi su prepoznati kroz različita strateška dokumenta, kao što su Srednjoročni program rada Vlade Crne Gore (2022-2024) i Program osnaživanja Evropske omladinske kartice (2022-2024), te lokalne akcione planove i strategije.
Projekat Evropske omladinske kartice (EYCA) u Crnoj Gori od 2018. godine realizuje NVO Centar za omladinsku edukaciju uz podršku i pokroviteljstvo Ministarstva sporta i mladih, u ime Vlade Crne Crne Gore.
Korisnici Evropske omladinske kartice (EYCA) svoja prava mogu ostvarivati,pokazivanjem fizičke EYCA kartice ili digitalne EYCA kartice (mobilna aplikacija EYCA Montenegro) i ostvariti popust u iznosu od 15%.
Podsjetimo da su predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i izvršni direktor NVO “Centar za omladinsku edukaciju” Jugoslav Radović potpisali tokom oktobra 2023. godine ugovor o nastavku saradnje na realizaciji projekta Evropske omladinske kartice (EYCA) u Tivtu. Potpisivanju ugovora o produžetku saradnje prisustvovali su sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević i savjetnik u Sekretarijatu Aleksandar Daković.
Smatrajući da kultura treba da bude dostupna što većem broju mladih što predstavlja širi javni interes mogu samo da iskažem zadovoljstvo što se JU Muzej i galerija Tivat pridružila ovoj akciji ističe direktorica Danijela Đukić.
U Buzetu su se sastali ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije. Davor Božinović, Boštjan Poklukar i Matteo Piantedosi razgovarali su o nezakonitim migracijama. Ministar Božinović potvrdio je da će se idući susret ministara održati u ožujku na Brdu kod Kranja te da su na njega pozvani i ministri zemalja zapadnog Balkana.
Podsjetimo, potkraj studenog u Trstu je, uz ostalo, dogovorena i uspostava stalne strukture za ustroj mješovitih policijskih ophodnji, zajedničkih točaka ili centara za razmjenu informacija te da će ministarski skupovi postati trajni. Sve što je dogovoreno na prošlom sastanku u Trstu – provedeno je u djelo, naglasio je Davor Božinović nakon sastanka.
– Mi smo tada dali ravnateljima naših policija upute, da naša i inače dobra suradnja – dobije novu dimenziju. (…) Danas smo konstatirali da, unatoč uvođenju internih kontrola nadzora unutarnjih granica, koje su slijedile kao posljedica napada na Izrael – građani naših triju država nisu osjetili. To nije omelo njihove svakodnevne aktivnosti i prelazak preko granica. Naročito se to odnosi na područja uz granicu, kazao je Božinović.
‘Idući sastanak s predstavnicima naših istočnih susjeda’
Dodao je da ovakva suradnja mora ići dalje te da je u tom kontekstu uz razmjenu podataka dogovoren i sljedeći sastanak ministara u Brdu kod Kranja u ožujku. Na tom sastanku, najavio je Božinović, bit će ministri unutarnjih poslova zemalja zapadnog Balkana kako bi se moglo usklađeno i intenzivnije pristupati zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti koja nam dolazi preko naših istočnih susjeda.
– Želja nam je saslušati ih kako bismo poduzeli intenzivnije korake vezano za prilagodbu viznih režima tih zemalja s viznim režimom EU-a. Želimo istražiti sve mogućnosti u zajedničkoj borbi protiv krijumčarenja migranata, naglasio je.
Poklukar: Kontrole urodile plodom
Njegov kolega iz Italije istaknuo je da su kontrole urodile plodom i da je od 21. oktobra prošle godine do danas talijanska policija kontrolirala 160 tisuća osoba i 96 tisuća vozila te da je u tom razdoblju zabilježeno 1.600 ilegalnih prelazaka granica, od čega je i 900 njih vraćeno. Osim toga, zatečeno je sedamdesetak sumnjivih osoba, od kojih je su pedesetak bili krijumčari ljudima, a nekoliko desetaka osoba koji su pokušali prijeći granicu bili su poznati policiji vezano za terorizam.
Ustvrdivši kako trenutno šengenski prostor ne funkcionira, slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar naglasio je kako je na ministarskoj razini dogovoreno da se kod policijskih kontrola neće zaustavljati promet robom te da se neće stvarati problemi ljudima u pograničnom području koji moraju prelaziti granicu radi posla.
– Dogovorili smo se da ćemo zajednički surađivati na području zapadnog Balkana budući da imamo velik broj ilegalnih migranata. Slovenija je lani u ilegalnom prijelazu granica uhvatila 60 tisuća stranaca. To je velik broj za Sloveniju, poručio je Poklukar, dodavši kako se tijekom sastanka razgovaralo o prisutnosti Frontexa u susjednoj BiH putem koje u Hrvatsku i dalje u ostale zemlje EU dolazi velik broj ilegalnih migranata te o podupiranju ulaska Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor.
Članovi HPD „Sniježnica“, HPD „Brotnjo“ te HGSS-a Čapljina i Čitluk krenuli su s čišćenjem i označavanjem 147 kilometara duge trase staze Camino Dubrovnik-Međugorje. Riječ je o projektu Grada Dubrovnika, koji se realizira u suradnji s općinama Dubrovačko primorje, Neum, Ravno, Čitluk te gradom Čapljina.
HPD „Sniježnica“ je u subotu i nedjelju krenula s čišćenjem i označavanjem dijelova trase na prvoj dionici koja se proteže od Grada odnosno benediktinskog samostana u sv. Jakovu do Gromače. Čišćena je i označena dionica od tvrđave Imperijal na Srđu preko Strinjčere i Nuncijate do povijesnog Onforijevog vodovoda. U subotu je označeno nešto više od osam kilometara odnosno potez od Srđa do Čajkovića. U nedjelju je označena i očišćena dionica povijesnog puta od Mokošice do Petrova sela te potez od Pobrežja prema Zatonu.
Na dionici Kolojanj-Sjekose, dijelu pete dionice Camina Dubrovnik, pripadnici HGSS-a Čapljine i Čitluka te planinari HPD „Brotnjo“ u subotu su organizirali akciju čišćenja. Radi se o dva kilometra vrlo zahtjevne trase starog puta koji se od Kolojanja, središnjeg ilirskog naselja na ovim prostorima, spušta do Svitavskog jezera i parka prirode Hutovo blato.
Inače, staza Camino Dubrovnik-Međugorje ima šest dionica i trebala bi biti završena i otvorena do 1. svibnja ove godine. Staza je u listopadu predstavljena u Europskom parlamentu u Briselu, a Grad Dubrovnik je zbog ovog projekta primljen i u Europsku federaciju puteva sv. Jakova.
U francuskoj produkciji ARTE snimljen je dvodijelni dokumentarni film o nevjerojatnoj sudbini broda “Vasa”, švedskog jedrenjaka iz 17. stoljeća, inače najbolje očuvane olupine na svijetu.
Dana 10. kolovoza 1628., “Vasa”, ratni brod sagrađen da osigura švedsku nadmoć u ratu protiv Poljske, potonuo je 18 minuta nakon što je isplovio iz luke Stockholm, i to na svom prvom putovanju, za vrijeme laganog povjetarca. Potonuo je na dubini od 32 metra, a s njim i tridesetak članova posade od 150 članova. Švedski “Titanic” nije mogao nositi silno oružje i dekoracije kojima je bio nakrcan. U ono vrijeme “Vasa” je trebao predstavljati najmoćniji brod na svijetu, a umjesto toga napunio se morem i potonuo.
Uspješno je izvađen iz mora 1961. godine, a na njemu je bilo sačuvano tisuće artefakata i ostaci najmanje 15 osoba oko trupa i u njemu. Ta otkrića pružila su povjesničarima vrlo precizan uvid u pomorsko ratovanje, tehnike brodogradnje i svakodnevni život prve polovice 17. stoljeća. “Vasa” se sada nalazi u istoimenom muzeju u Stockholmu i jedna je od švedskih najpopularnijih turističkih atrakcija.
Za potrebe snimanja dokumentarca korištena je sva dostupna tehnologija kako bi se rekonstruirale prilike u to doba, odjeća, oružje, oprema broda, prehrana, pa čak i lica članova posade.
Nastavljeni su radovi na izgradnji bulevara Tivat-Jaz u dužini od 16 km, a radove je obišao ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.
“Radovi bi trebalo da budu završeni za dvije godine nakon čega ćemo na ovoj dionici puta značajno unaprijediti protočnost i bezbjednost saobraćaja”, rekao je Radulović.
Investitor radova su Uprava za saobraćaj i „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.
“Nastavkom izgradnje bulevara kroz Tivat i obilaznice oko Budve, imaćamo put koji će značajno smanjiti gužve u saobraćaju a koje su naročito bile izražene u ljetnjim mjesecima i čime će se poboljšati povezanost aerodroma Tivat sa primorskim gradovima”, poručio je Radulović.
Filip Radulović u Tivtu
Projektom rekonstrukcije je predviđena izgradnja saobraćajnice sa po dvije saobraćajne trake i razdjelnim ostrvom širine dva metra. Na trasi je planirano da bude izgrađeno 12 kružnih tokova i pet trokrakih raskrsnica na mjestima ukrštanja sa lokalnim saobraćajnicama.
Nakon obilaska radova na izgradnji bulevara Tivat-Jaz ministar Radulović razgovarao je sa predsjednikom opštine Tivat Željkom Komnenovićem u vezi sa infrastrukturnim projektima koji su planirani na terioriji te opštine.
