Vujović: Muzeji omogućavaju javnosti da se poveže sa svojom prošlošću i razumije njen uticaj na sadašnjost i budućnost

0
Vujović: Muzeji omogućavaju javnosti da se poveže sa svojom prošlošću i razumije njen uticaj na sadašnjost i budućnost
Foto Pomorski muzej CG

“Muzeji za obrazovanje i istraživanje”, naziv je panel diskusije koja je u organizaciji Ministarstva kulture i  medija Crne Gore i Javne ustanove Pomorski muzej Crne Gore Kotor održana juče u palati Grgurina u Kotoru.

Događaj je organizovan povodom Međunarodnog dana muzeja, a panelisti su bili direktori nacionalnih muzeja.

Duskisuju je otvorila dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija Crne Gore, istakavši promijenjenu ulogu muzeja kao centara za edukaciju i istraživanja.

“Kroz različite izložbe i događaje, muzeji omogućavaju javnosti da se poveže sa svojom prošlošću i razumije njen uticaj na sadašnjost i budućnost. Ova manifestacija nije samo proslava muzeja kao institucija, već i proslava kulture i istorije koje oni čuvaju” – ocjenjuje Vujović.

Foto Pomorski muzej CG

Isticanjem važnosti muzeja, navodi, podstičemo zajednice na aktivno učešće u očuvanju kulturnog nasljeđa i edukaciju budućih generacija.

“Zadaci jedne institucije su da omogući dublje razumijevanje prisustva artefakata prošlosti, njihovog značaja, korelacije njihove svrhe i uloge, kao i definicije i vrijednosti. Muzeji su tu da usklade lijepo i dobro, da povežu društvo sa pojedincem, da moralne vrijednosti utkaju u opšte znanje i ponašanje pojedinca u svijetu, da podstaknu maštu svima kojima je namijenjena. Zato slobodno možemo reći da su muzeji istinsko sredstvo unifikacije društva” – ističe Vujović.

Inkluzivnost je, kaže, jedan od principa modernih muzeja. “To podrazumijeva aktivno uključivanje marginalizovanih grupa, stvaranje sadržaja koji je pristupačan OSI, promovisanje međukulturnog dijaloga. Inkluzivni muzeji doprinose boljoj socijalnoj koheziji, smanjujući predsrasude i podstičući razumijevanje i poštovanje među različitim zajednicama” – napominje Vujović.

Foto Pomorski muzej CG

Rad na razvoju muzeja i ulaganje u modernizaciju muzejskih postavki, edukaciju stručnog kadra i unapređenje infrastrukture, navodi, omogućava da bolje služimo svojoj zajednici.

Panelisti su bili: mr Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Jakša Ćalasan, direktor Narodnog muzeja Crne Gore, dr Natalija Čađenović, direktorka Prirodnjačkog muzeja i dr Vladislav Šćepanović, direktor Muzeja savremene umjetnosti.

Panelisti su, između ostalog, govorili o tome kako i koliko muzeji daju rezultate, kako da posjetioci izađu bogatiji iz prostora muzeja, koliko pažnje današnji gledalac posvećuje onome što vidi, te koliko poruka i znanja može da ponese iz muzeja.

Direktori nacionalnih muzeja su govorili o izazovima u radu i vizijama institucija koje predstavljaju.

Događaju su prisustvovali: Prjedsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić prisustvovao je danas panel diskusiji pod nazivomglavna administratorka Opštine Kotor Marina Bjelja, dr Anastazija Miranović, predsjednica Crnogorskog nacionalnog komiteta ICOM, direktorka OJU “Muzeji” Kotor Dušica Ivetić i ostali predstavnici muzeologije u Crnoj Gori.

Zvezdin kamp u Tivtu od 15. do 21. juna

0
Zvezdin kamp u Tivtu od 15. do 21. juna
Kamp Zvezda

Na pomoćnom stadionu FK “Arsenal” u Tivtu od 15-21. juna održaće se kamp FK ” Crvena Zvezda” Beograd. Na kampu će biti prisutno pet trenera i koordinator baznih selekcija FK “Crvena Zvezda”.

Svečano otvaranje kampa je 15. juna u 18 sati.

16. juna će biti testiranje motoričkih sposobnosti djece,

Od 17-21.06 će se realizovati treninzi po metodologiji rada FK” Crvena Zvezda”.

Prijave za kamp su zatvorene i prijavljeno je 120-oro djece.

“Dalekometno oružje za Kijev može imati ozbiljne posljedice za Evropu”

0
“Dalekometno oružje za Kijev može imati ozbiljne posljedice za Evropu”
Vladimir Putin
Foto: Mikhail Metzel / Reuters

Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je Evropi ozbiljnim posljedicama ako se Ukrajini u budućnosti dopusti da prema ruskom teritoriju uputi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.

– Ti predstavnici NATO-a, posebno u Evropi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti čime se igraju, rekao je Putin u utorak u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu na kraju državnog posjeta.

Nagovijestio je da bi Rusija mogla poduzeti vojne protumjere te rekao da osobito manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihovi teritoriji nisu veliki i da su gusto naseljeni.

Putin, koji je prije više od dvije godine počeo ruski agresorski rat protiv Ukrajine, optužio je Zapad za nastavak eskalacije.

– Modernim vojnim sustavima poput raketnog sustava ATACMS ne upravljaju ukrajinski vojnici, nego visokokvalificirani stručnjaci NATO-a na temelju podataka satelitskog izviđanja, ustvrdio je.

Do sada je to oružje uglavnom bilo usmjereno na ukrajinski teritorij koji je okupirala Rusija.

Putin je posebno kritizirao glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koji se zauzima za gađanje vojnih ciljeva na ruskom teritoriju. Stoltenberg se pozvao na pravo Ukrajine na samoobranu.

Ukrajina od SAD-a i drugih zapadnih država traži odobrenje za uporabu projektila i krstarećih raketa za napad na Rusiju kako bi se učinkovitije borila protiv neprijatelja.

Do sada je Kijev za te napade uglavnom rabio dronove vlastite proizvodnje. Ruska je vojska dosad bila u mogućnosti okupljati postrojbe iza granice za nove napade na ukrajinski teritorij ili bombardirati gradove blizu granice, poput Harkiva, zrakoplovima sa sigurne pozicije praktički bez ikakvih smetnji.

Prema Putinovu mišljenju, takvo odobrenje zapadnih država bila bi izravna konfrontacija Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.

Također je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO-a od strane SAD-a.

– Ako se ozbiljne posljedice za Evropu materijaliziraju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju, upitao je.

Od početka rata rusko je vodstvo više puta prijetilo da će upotrijebiti nuklearno oružje kako bi odvratilo Zapad od pružanja veće potpore Ukrajini.

Hrvatska – Procurili podaci vlasnika svih registriranih vozila, Božinović potvrdio izvide

0
Hrvatska – Procurili podaci vlasnika svih registriranih vozila, Božinović potvrdio izvide
D. Božinović

Večernji list je u posjedu prijave incidenta koja je podnesena SOA-i o curenju 2.444.587 zapisa o vozilima 1.195.052 fizičkih osoba – sadrže njihova imena, adrese, OIB-e, JMBG-e, datume rođenja, registracije i ostale podatke o vozilima i njihovim policama osiguranja.

O ovom incidentu o kojem je prvi izvijestio Večernji list, oglasio se i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Od četvrtka kada je SOA obavijestila MUP o kaznenim djelima vezano za raspolaganje određenim podacima, policija je krenula s izvidima i oni se vode intenzivno. Vode se kao kriminalističko istraživanje i kroz Agenciju za obradu podataka. Ono što do sada nije potvrđeno jest da se radi o curenju podataka koji su na internetu dostupni”, rekao je.

“Radi se o setu podataka koji su dodatni uz ono što radi MUP. Tu ima podataka koje MUP ne prikuplja, što upućuje da je to djelo došlo u nekoj od institucija koja ima pravo koristiti podatke MUP-a. Ponavljam, bitno je da u javnom prostoru nema tih podataka. Ne možemo govoriti o klasičnom hakerskom napadu jer očito da to nije bio neovlašten pristup bazama”, dodao je.

Trenutno nema podatke o kojem broju korisnika bi mogla biti riječ. “To ne na nekakvom mediju, pretpostavljamo USB sticku i zato se nije proširilo, a na policiji je da sazna tko sve ima pristup tim bazama podataka i da se nađe počinitelj. AZOP nadzire korištenje i zlouporabu podataka i uvjeren samo da ćemo u zajedničkom radu doći o odgovara”, naveo je.

Izložba slika Željka Dapčevića u Gradskoj galeriji Kotor

0
Izložba slika Željka Dapčevića u Gradskoj galeriji Kotor
Željko Dapčević – izložba

Izložba slika Željka Dapčevića u Gradskoj galeriji Kotor biće otvorena u četvrtak, 30. maja sa početkom u 20 sati.

Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.

Željko Dapčević je rođen na Cetinju 1955. godine. Završio je Pravni fakultet u Titogradu.

Izlagao je u: Titogradu, Valjevu, Skoplju, Nišu, Gadžinom Hanu, Kolašinu, Podgorici, Baru, Nikšiću, Herceg Novom.

Živi i radi u Herceg Novom i u Podgorici.

Belgijski turoperatori u Crnoj Gori

0
Belgijski turoperatori u Crnoj Gori
Foto NTO

Nacionalna turistička organizacija (NTO) ugostila je turoperatore iz Belgije, koji su imali priliku da se upoznaju sa raznovrsnom crnogorskom turističkom ponudom.

Predstavnici nekih od najznačajnijih turoperatora na tržištu Belgije – TUI, Asteria Expeditions, Amazing Destinations, Neckermann i Yellosun, su tokom putovanja uživali u nacionalnim parkovima Skadarsko jezero i Lovćen, krstarili jezerom i upoznali se bogatom kulturno istorijskom baštinom Crne Gore. Osim toga, obišli su Budvu, Kotor, Cetinje i Podgoricu, te posjetili neke od poznatih lokaliteta i hotela na ovim prostorima.

Shana de Loght ispred turoperatora Neckermann kazala je da joj je Perast ostao u najljepšem sjećanju, kao i cijeli Bokokotorski zaliv uz vožnju brodom.

„Posmatrali smo zaliv i iz drugog ugla, sa vrha žičare Kotor – Lovćen. To je zaista nevjerovatno mjesto sa spektakularnim pogledom, a doručak na takvoj visini, okruženi prirodnim ljepotama, pravi je užitak. Ovaj izlet je bio jedan od najljepših doživljaja u mom životu i jedva čekam da ponovo istražujem Crnu Goru. Posebno bih željela da pohvalim organizatora putovanja i vodiča, koji su bili izuzetno profesionalni i ljubazni, te nam pružili nezaboravno iskustvo“, rekla je Loght.

Predstavnik turoperatora TUI, Pedro van Ryssel, istakao je da je Crna Gora je zaista veoma zanimljiva destinacija i da će je rado predstaviti klijentima.

„Crna Gora je predivna zemlja koja ima mnogo toga da ponudi, tako da je ovo putovanje bilo prava kombinacija odmora i posla, sa odličnim izborom hotela koji bi bili savršeni za moje klijente. Vidimo veliki potencijal u Crnoj Gori i nadamo se da možemo dodatno ojačati saradnju između NTO i TUI Belgija“, poručio je Ryssel.

Predstavnici turoperatora su kazali da su sve aktivnosti tokom putovanja pružile dubok i sveobuhvatan uvid u smještajne kapacitete, bogatstvo prirodnih ljepota i kulturnog nasljeđa zemlje.

„Bilo je divno putovanje, a hoteli u Crnoj Gori su izuzetno lijepi i udobni. Ono što me posebno oduševilo jeste jedinstvena kombinacija predivnih zaliva i kristalno čistog mora, sa planinama i zelenim brežuljcima u pozadini“, kazao je predstavnik turoperatora YelloSun, Ulrich de Smet.

Radi umrežavanja naše privrede sa belgijskim tržištem, NTO je organizovala i poslovnu radionicu na kojoj je učestvovalo više od 20 crnogorskih turističkih privrednika. Tom prilikom je predstavljena bogata ponuda destinacije, smještaja i turističkih atrakcija, te razvijena potencijalna saradnja sa belgijskim turoperatorima.

Osim NTO, studijsku posjetu belgijskih turoperatora su podržali njeni strateški partner – hotelska grupacija Budvanska rivijera, lokalne turističke organizacije Bara, Kotora, Cetinja i Budve, Nacionalni parkovi Crne Gore, Kotor Cable Car, Forza Kuk, hoteli Iberostar, Hilton, Hyatt Regency Kotor Bay Resort, hotel Budva, Regent i AMI, hotel Tara, Conte, Gradska kafana na Cetinju i Citadela.

Luštica može da nadmaši elitne turističke destinacije

0
Foto Vlada CG

Crna Gora ima ogroman potencijal, a Luštica je biser koji bi mogao da nadmaši elitne turističke destinacije Evrope, ocijenjeno je na sastanku premijera Milojka Spajića i predstavnika Orascom developmenta na čelu sa predsjednikom, Nagibom Samihom Savirisom.

Na sastanku je, kako je saopšteno iz Vlade, zaključeno da su dosadašnja ulaganja u Luštica bej tek djelić onoga što investitor planira, pa je zato važno da administracija efikasno odgovori na zahtjeve za ubrzanje projekata i početak novih investicija.

Spajić je kazao da su brojne reforme na polju jačanja vladavine prava, koje bi trebalo da budu potvrđene i kroz dobijanje IBAR-a, podstrek i za investitore.

„Vjerujem da je to dobra poruka i za sve one koji dolaze da koriste vaše usluge“, rekao je Spajić koji je naglasio da će razvojem putne infrastrukture i aerodroma, biti olakšano da ambiciozni planovi u Luštici bej rezultiraju benefitima za sve.

Foto Vlada CG

Iz kompanije, koja razvija veliki projekat na Luštici, poručili su da su spremni da ubrzaju investicije i da su zbog toga zadovoljni saradnjom sa ministarstvima i nadležnim institucijama, od formiranja 44. Vlade.

Izvršni direktor kompanije Omar el Hamamsi kazao je da su zadovoljni odnosom koji država ima prema njihovim naporima da prošire posao.

Luštica može da nadmaši elitne turističke destinacije
Luštica Bay – foto Boka News

„Tek smo počeli sa ulaganjima, jer zaista mislimo da Luštica ima ogroman potencijal. Želimo dobru saradnju, jer imamo planove za narednih deset, 20, pa i 50 godina“, dodao je El Hamamsi.

Kako se dodaje, u tom kontekstu razgovarano je o svim otvorenim pitanja, koje je neophodno riješiti kako bi se nesmetano razvijali potencijali na Luštici.

Naglašeno je da se sve odvija željenom dinamikom što je osnov za još produktivniju saradnju.

„Apostrofirano je i da je za poboljšanje poslovanja vrlo važna edukacija kadrova i u tom smislu će biti organizovani zajednički seminari za usavršavanje zaposlenih, zajedno sa švajcarskim ogrankom kompanije“, rekli su iz Vlade.

Privremeno odlagališta otpada Tisove grede od danas održava “Čistoća“ Herceg Novi

0
Privremeno odlagališta otpada Tisove grede od danas održava “Čistoća“ Herceg Novi
Foto Čistoća herceg Novi

Nakon nabavke potrebne mehanizacije koja podrazumijeva bager, utovarivač, kamion, kao i drugu potrebnu opremu, stekli su se uslovi da D.O.O. „Čistoća“ počne samostalno da održava privremeno odlagalište otpada „Tisove grede“.

Prvi koraci koji će biti preduzeti u narednom periodu su prekrivanje odlagališta dovoljnim količinama inertnog materijala, izgradnja bokobrana, kao i odvajanje starog dijela odlagališta.

Nakon toga potrebno je preduzeti radnje na saniranju dijelova koji su bili podložni zapaljenju u ranijem periodu, te rekonstruisati prilazni put do privremenog odlagališta.

Knjiga pod Feral: Mali festival regionalnih pisaca

0
Knjiga pod Feral: Mali festival regionalnih pisaca
Knjiga pod Feral

Četvrti festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće u četvrtak, 30. maja na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će u 21h početi nastupom umjetnika koji živi i stvara na relaciji Nikšić – Beograd, Moriana Lagartije (Vladimira Kosića) koji će predstaviti svoj novi album „Psoglav“ i otvoriti festival.

U nastavku programa stihove uz performans govoriće nam Nataša Sardžoska iz Skoplja, a na kraju prve festivalske večeri predstaviće se i Aleksandar Radunović –Popaj.

LP album “Psoglav” je konceptualni album čiji naziv označava mitološko čudovište sa konjskim kopitama umjesto stopala, jarećim nogama, mišićavim muškim torzom, snažnim rukama sa dugačkim oštrim kandžama umjesto noktiju, s glavom psa na ramenima i velikim trećim okom na sredini čela. Kroz devet numera bend pripovijeda krimi-noir ali i horor priču o susretu popularnog pisca i striptiz igračice u bjekstvu od zakona, bivšeg dečka i vjerenika u malom gradu Štenarevu. Stilski album predstavlja mešavinu različitih alternativnih muzičkih žanrova u rasponu od postanka preko dark i nju vejva pa do gotik roka sa elementima hip- hopa i rejva.

Nataša Sardžoska (Skoplje, 1979), pjesnikinja, spisateljica, književni prevodilac i poliglot- tumač, antropolog. Živjela je u mnogim evropskim gradovima, uključujući Milano, Lisabon, Pariz, Brisel, Beograd, Hajdelberg, Rijeku, Štutgart, Barselonu. Doktorirala je antropologiju na Univerzitetu Eberhard Кarls u Tibingenu, na Novoj Sorboni u Parizu i na Univerzitetu Bergamo. Objavila je knjige poezije Plava soba, Кoža, On me povukao nevidljivom niti, Živa voda, Кrstna kost, a objavljuje i kratke priče, eseje, kritičke tekstove i akademske radove.

Pjesme su joj prevedene i objavljene na srpski, italijanski, španski, njemački, hrvatski, slovački, hebrejski, engleski, albanski, grčki, portugalski i bugarski jezik. Objavila je knjige
poezije u Italiji i u SAD. Poeziju izvodi u recitalima sa performativnim i interaktivnim karakterom, kombinujući vokalne eksperimente, muziku, improvizaciju, crtanje tijela i ples.
Nastupala je na festivalima u Đenovi, Rijeci, Bratislavi, Berlinu, Кalkuti, Hondurasu, Tel Avivu… U okviru Dana makedonske kulture, nastupila je sa svojom poezijom u Beogradu u
Ustanovi kulture „Stari grad“ i u Makedonskom kulturnom centru i Sofiji. Pjesme Rada Šerbedžije, zajedno s njim na gitari, izvodila je na engleskom jeziku u tršćanskom muzeju „Revoltela“. Dobila je posebno priznanje „Don Luiđi de Liegro“ za pjesničko stvaralaštvo na italijanskom jeziku i Nagradu italijanske Vlade za prvi prevod knjige „Pinokio“ s italijanskog na makedonski jezik. Njena pjesma „Marioneta“ objavljena je na engleskom i španskom jeziku u Međunarodnoj antologiji poezije protiv zlostavljanja djece.

Aleksandar Radunović – Popaj rođen je 1971. godine na Cetinju. Diplomirao je na FDU Cetinje, odsjek dramaturgija. Master studije završio na FDU u Beogradu. U zvanje docenta izabran je u junu 2021. godine. Na FDU Cetinje predaje više predmeta iz
oblasti Dramaturgije. Izdavačka kuća Fokalizator objavila je knjigu njegovih drama u julu 2021. godine. Drama Leptir je postavljena u produkciji Zetskog doma na Cetinju 2016. godine (rd. Andraš Urban), kao i u sarajevskom Narodnom pozorištu 2018. godine (rd.Emir Kapetanović). Po njegovim tekstovima postavljene su i predstave Istraga (rd. Stefan Sabljič) na sceni CNP 2017., Noć (rd. Andrej Cvetanovski) na sceni Zetskog doma (2017) i “Stub soli” (rd. Javor Gardev) na sceni Zetskog doma (2024).

Dramski tekst „ Leptir „dobio je nagradu za najbolji dramski tekst na Mit festivalu , koji organizuje Kraljevsko pozorište Zetski dom sa Cetinja. Oktobra 2017. na Bijenalu crnogorskog teatra komad Leptir dobija šest nagrada stručnog žirija od kojih Radunović dobija nagrade za najbolji dramski tekst i za autorsku muziku iz predstave Leptir. Dramski tekst „ Istraga“ je na konkursu CNP-a za najbolji dramski tekst 2014. godine, od strane stručnog žirija preporučen za postavljanje na scenu. Dramski tekst „ Noć „ je na konkursu Europlays proglašen za jedan od tri najbolja teksta koji se bave tradicijom i sva tri su predviđena za postavljanje na scenu. Premijera ovog komada u režiji Andreja Cvetanovskog , u produkciji Zetskog doma sa Cetinja održana je septembra 2017. godine. Dugometražni igrani film „ The books of knjige – Slučajevi pravde „ , snimljen po njegovom scenariju, u kojem glumi jednu od glavnih uloga , je premijerno prikazan na Montenegro film festivalu u Herceg Novom , avgusta 2017. godine, a potom i na Sarajevo film festivalu, na Mojkovačkoj filmskoj jeseni i na festivalu u Mostaru. Film je u redovnoj bioskopskoj
distribuciji u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini pogledalo oko 50.000 gledalaca.

Sa organizacijom The Books of Knjige , čiji je suosnivač i stalni član, je u proteklih dvadesetak godina osmislio , producirao i snimio veliki broj televizijskih emisija, tv skečeva, tv i radio reklama, radio emisija, putopisnih reportaža a kao krunu dosadašnjeg rada navodi realizaciju dugometražnog igranog filma koji je realizovan 2017. godine. Radi kao scenarista i koscenarista na svim projektima The Books of knjige, a kao
kompozitor, aranžer i gitarista u grupi Perper koja je više od dvadeset godina jedna od najpopulrnijih i najuspješnijih u Crnoj Gori. Sa kolegama iz organizacije The Books of Knjige od 1993. godine na podgoričkom radiju Antena M vodi jednu od najslušanijih
emisija u regionu.

Komponovao je muziku za preko dvadeset pozorišnih predstava . Sarađivao je sa relevatnim pozorišnim režiserima iz regiona, među kojima su : Ivica Kunčević, Dino Mustafić, Lidija Dedović, Blagota Eraković, Slobodan Đurović, Snežana Trišić, Ana Vukotić, Veljko Mićunović i drugi. Sa grupom Perper je objavio sedam CD-a, sa The Books Of Knjige jedan, a samostalno je objavio dva albuma instrumentalne muzike .

Grčka zaplijenila više od 109 kilograma kokaina među smrznutim lignjama

0
Grčka zaplijenila više od 109 kilograma kokaina među smrznutim lignjama
droga

Grčke vlasti zaplijenile su više od 109 kilograma kokaina skrivenog u kontejneru sa smrznutim lignjama na brodu u luci Pirej, rekli su policijski izvori.

Kontejner je dopremljen iz Perua, a odredište je bila Hrvatska, rekao je jedan od zvaničnika.

Proizvodnja kokaina u Južnoj Americi porasla je tokom protekle decenije, a balkanski trgovci narkoticima doprinijeli su da se Evropa pretvori u vodeće svjetsko tržište kokaina.

Grčka je prošle sedmice saopštila da je razbila međunarodnu kriminalnu grupu koja je trgovala kokainom u transportnim kontejnerima iz Latinske Amerike u Evropu. U istrazi je pomogla i američka Uprava za borbu protiv droge.

Desetine plastičnih kesa sa više od 210 kilograma kokaina pronađene su i zaplijenjene u kontejnerima sa smrznutim škampima.

Policija istražuje sve veze sa operacijom od prošle sedmice i sarađuje sa stranim službama u pribavljanju dokaza koji bi mogli da dovedu do hapšenja osumnjičenih, rekli su zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.