Vaterpolisti Primorca pobjedom su se oprostili od Lige šampiona – tim Vjekoslava Paskovića u posljednjem kolu grupe D u gostima je savladao Sabadelj rezultatom 16:15.
Kotorani su na krilima osvojenog Kupa Crne Gore minule subote odigrali dobar meč u Španiji s ekipom koja je takođe bila bez šansi za nastavak takmičenja u LŠ.
Crnogorski prvak je u drugoj četvrtini postigao čak sedam pogodaka, na polovini meča vodio 11:7, početkom trećeg perioda 12:7, a krajem tog dijela 13:9. Domaćin je uzvratio serijom 4:0, izjednačio na 13:13, ali je posljednju riječ imao kotorski tim – pogocima Nike Šušiašvilija i Balše Vučkovića poveo je 15:13, Han Peres Rodriges minut i sedam sekundi prije kraja dao nadu Sabadelju, da bi Šušiašvili iz peterca otklonio sve dileme.
Gol Aksela Koresa Ernandesa na 20 sekundi do isteka utakmice nije mogao ništa da promijeni…
Šušiašvili je sa četiri pogotka bio najefiksniji u Primorcu, tri je postigao Đorđije Stanojević, dva Dušan Matković…
Za Sabadelj je tri gola upisao crnogorski reprezentativac Kanstantin Averka.
Primorac i Sabadelj sezonu na kontinentalnoj sceni nastaviće u Evrokupu.
Da OSI u Kotoru nisu samostalne i da ne odlučuju o svojim aktivnostima i pravima pokazuje i činjenica da i jedna svečana večera uz muziku za proslavu ovog Dana zavisi od volje lokalne uprave, tačnije, od opštinskog Savjeta za prava OSI, koji već nekoliko mjeseci nema predsjedavajućeg
Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar ove godine u Kotoru nije obilježen kao ranijih- svečanom večerom i druženjem članova i članica nekadašnje Koalicije koja je okupljala više udruženja. Razlog je dijelom u činjenici što Opština nakon izbora još nije formirala vlast, iako se ovakvi datumi i njihova proslava obično planiraju godinu unaprijed u okviru resornog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.
Umjesto druženja i kulturnih sadržaja, kojih osobama sa invaliditetom nedostaje, u Dnevnom centru za odrasla i stara lica u Rakitama okupili su se članovi Uprave, među kojima su i predstavnici Udruženja paraplegičara Kotora.
Kako objašnjava Zoran Radimir ispred Udruženja paraplegičara, u Kotoru je postojala Koalicija osam organizacija osoba različitih tipova invaliditeta, koja je djelovala godinama i čijim radom su postignuti određeni rezultati.
-U međuvremenu je došlo do raspada te koalicije, djelom zbog gašenja nekih od njih (organizacija osoba sa oštećenjem sluha i govora), neaktivnošću drugih, gašenju zbog neispunjavanja zakonskih obveza itd.
Opština Kotor je preko Sekretarijata za kulturnu, sport i društvene djelatnosti godinama primala predstavnike tih invalidskih organizacija u opštini ili na drugim mjestima i na taj način simbolično putem poruka, deklaracija i slično obilježavala taj dan.
Naša komunikacija sa lokalnom upravom je išla uglavnom preko opštinskog Savjeta za prava OSI. Predsjednika tog Savjeta postavlja predsjednik opštine. Prije nekoliko mjeseci ta osoba je napustila to mjesto, tako da od tada Savjet ne djeluje.
Neformalno sam pitao Sekretarijat da li ima kakvih najava za 3. decembar, ali nisam dobio odgovor. Nije mi takođe poznato da li je neka druga NVO nešto pokrenula (neke su mnogo brojnije od naše), ali izgleda da nije, jer u medijima nije bilo nikakvih najava. Možda su ljudi i umorni od deklarativnih izjava (što je potvrdila i današnja prva sjednica Skupštine za OSI) i ne vide neku korist od toga ispraznog “obilježavanja”, kaže nam u odgovoru Zoran Radimir.
Za one među osobama sa invaliditetom, koji su vješti sa virtuelnom komunikacijom, u organizaciji Inicijative mladih sa invaliditetom I MI Boke, na Međunarodni dan OSI održan je vebinar o personalnoj asistenciji, na kome su govorile predstavnice udruženja ENIL-a, ULOBA, STIL-a i YHD – Društvo za teorijo in kulturo hendikepa iz Slovenije. U okviru projekta „Razumimo i jačajmo samostalan život OSI“ koji finansira ULOBA, zainteresovani su na ovaj način mogli da saznaju nešto više o konceptu personalne asistencije i njenom pružanju u Švedskoj i Sloveniji.
Promocija knjige „Gusarska republika Ulcinj“ autora Mustafe Canke u organizaciji Narodne biblioteke Budve biće održana u četvrtak, 5. decembra sa početkom u 19 časova, u holu Akademije znanja. O knjizi novinara i publiciste Mustafe Canke govoriće književnici Miraš Martinović i Đorđe Gregović, kao i sam autor, a program će moderirati Stanka Stanojević.
U uvodu knjige “Gusarska republika Ulcinj; Epopeja duga 200 godina”, na čijim stranicama autor ispisuje zanimljivu priču o svijetu neustrašivih ulcinjskih gusara, između ostalog se navodi: “U Evropi je do 18. vijeka gusarstvo poziv kao i svaki drugi; tim zanimanjem se manje-više mogao baviti svaki čovjek utoliko prije što mu on nije narušavao ugled… Najbolja mjesta za gusare bili su uglavnom gradovi na rubu neke velike države. Takva je tokom dva od tri vijeka življenja u Osmanskom carstvu bila “Gusarska republika Ulcinj“, ta mala država u državi, grad privilegovanog
statusa, sa čvrstom vojničkom organizacijom, čiji su buntovni i moćni gusari uspjevali da budu sami sebi gospodari.
Mustafa Canka je rođen 1969. godine. Živi i radi u Ulcinju, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Osnivač i glavni i odgovorni urednik Portala Ul-info, član redakcije nezavisnog podgoričkog nedjeljnika „Monitor“. Dugogodišnji dopisnik njemačkih medija, Deutsche Welle i WDR iz Crne Gore. Član Upravnog odbora Društva profesionalnih novinara Crne Gore i Instituta za medije Crne Gore. Autor knjiga „Grad – komentari“ (2008), „Ulcinj u Osmanskoj imperiji“ (2012) i „Interkulturalni prikazi – Ulcinj i Bar“ (2020). Sve knjige su objavljene dvojezično (na crnogorskom i albanskom jeziku). Od strane najpoznatijeg medija na francuskom jeziku koji prati dešavanja na jugoistoku Evrope, Courrier des Balkans, proglašen za jednog od 13 heroja Balkana za 2021. godinu.
žStrategija za evropsku i građansku Crnu Goru, STEGA upriličila je konferenciju „Turizam u makazama budžetskih želja, fiskalnih tereta i bezbrojnih problema” sa ciljem da se skrene pažnja na trenutno stanje u turizmu kao privrednoj grani koja pokreće trgovinu, poljoprivredu, ugostiteljstvo, saobraćajne usluge i niz drugih privrednih aktivnosti koje čine značajan dio BDP-a u Crnoj Gori.
Član ekonomskog tima zajednice STEGA, Vladimir Nikaljević je ovom prilikom ukazao na neadekvatan pristup Vlade Crne Gore sektoru turizma i vinogradarstva.
“Vlada u dokumentima koji uređuju poslovni ambijent otežava poslovanje turizmu i vinogradarstvu – tradicionalnim djelatnostima koje sigurno pune budžet i kojima treba olakšati poslovanje, a ne otežavati. Umjesto olakšice i državne pomoći uvode se akcize na mirna vina i porez na smještaj u turizmu. U Crnu Goru se godišnje uvoze vina za preko 6.000.000 eura na koja se neće obračunavati akciza nego samo na domaća vina. Iz Ministarstva poljoprivrede su se čak izjasnili da će ove mjere ugroziti čitav vinski sektor. Pametni savjeti ne trebaju Vladi koja ima druge ciljeve,” kazao je Nikaljević.
Dodaje da Vlada, umjesto da se fokusira turizam i vinogradarstvo, više favorizuje izgradnju stanova.
“Budva je primjer kako dugi niz godina građevinski biznis iz sjenke prevodi turizam u gradnju stanova, a politčari su prije svega tu da omoguće biznis, dok su ideologije komunalne obaveze manje bitne. Zašto se Vlada ne fokusira na građevinarstvo gdje se gube milioni zbog neadekvatne naplate poreza i sivih tokova gdje će se naći sva nedostajuća sredstava da se zakrpi budžet, zašto se ne fokusiraju kako da se smanji uvoz – počevši od vode i vina koji pokrivaju svega 16 posto izvoza? Vidimo da Vlada neće odustati od mjera koje štete crnogorskoj privredi, ali STEGA neće odustati od ukazivanja na njihove dugoročne posljedice,” poručio je Nikaljević.
Profesor dr Rade Ratković ukazao je da su strukturni problemi Crne Gore dugoročni i ne mogu kratkoročno da se riješe.
Prof. dr Rade Ratković
Imamo jedan zastarjeli model destinacijskog menadžment koji je definisan zakonom gdje država ima glavni upliv, te su lokalne turističke organizacije (LTO) koje bi trebale da budu nosioci destinacijskog menadžmenta više afilijacije skupštine i političkih partija. LTO ne mogu da dođu do izražaja od političara. Model kojem treba da težimo je javno-privatno partnerstvo koje se definiše na osnovu ugovora, a ugovor proističe iz Zakona o turističkim organizacijama. Ne može LTO da bude ni javna ni privatna, već javno-privatna, jer je interes turizma i kod privatnog sektora i kod države,“ poručio je profesor Ratković.
Ukazao je da problemi okružuju i pitanje strukture gostiju. Prema podacima koje je Ratković prezentovao favorizovana emitivna tržišta u 2023. su bila Rusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Ukrajina…
„Imamo jako lošu tržišnu strukturu i ne može se rentabilno i profitabilno poslovati. Za sve vrijeme dok su u turističkoj strukturi dominirali Rusija, Ukrajina i Srbija nismo imali dobitke, gubici u turizmu su bilježeni od 1991. godine, sa izuzetkom 2019. kada smo imali 35 posto učešća Zapadnih tržišta. Turizam skoro tri i po decenije emituje gubitke sa izuzetkom jedne jedine godine. Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine. Treba da se latimo korjenite reforme,“ kazao je Ratković.
Dugogodišnji turistički radnik mr Branko Kažanegra napomenuo je da se ne može pričati o problemu tržišta bez ukazivanja na problem dostupnosti.
“Dok god ne riješimo problem dostupnost i dok god je situacija ovakva kakva jeste ne možemo pričati o problemu tržišta. Albanija je 1993. imala tri avionske linije dnevno i aerodrom je bio jedna raka. Ali šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer gdje je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag,” ispričao je Kažanegra.
Svečanom Akademijom sinoć je u Tivtu obilježen jubilej – 110 godina postojanja FK Arsenal. Predsjednik skupštine kluba Ivo Bošković kazao je u svom pozdravnom govoru da Arsenal nije samo fudbalski klub već da je on simbol zajedništva, prijateljstva i ljubavi prema sportu.
“Mnogi od nas pamte trenutke kada smo prvi put kročili na stadion, kada smo sa uzbuđenjem gledali naše igrače kako se bore na terenu i kada smo slavili pobjedu, ali i kada smo učili kako se nositi sa porazima. Tokom ovih 110 godina naš klub je izgradio bogatu tradiciju iza nas su brojne titule, nezaboravne utakmice, igrači i sportski radnici koji su ostavili neizbrisiv trag, ne samo u našem klubu već u srcima navijača i našoj opštini. Svaki od njih je doprinio našem identitetu”, rekao je Bošković.
Na duboku povezanost Tivta i Arsenala podsjetio je Dragan Popadić novinar Radio Tivta i veliki prijatelj kluba.
“Gotovo da u Tivtu nema porodice a da joj neki član nije igrao u ovom klubu. Moj sin je ovdje trenirao, ja sam i igrao i bio direktor kluba, a od 1985. pratim kao ga novinar.
Ja imam dvije velike želje kad je Arsenal u pitanju – da on postane šampion države i da se u Tivtu organizuje turnir klubova koji se zovu Arsenal. Ubjeđen sam da ću živjeti toliko da mi se ispune obije želje”, kazao je Popadić.
Olivera Mišković Vidojević sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti istakla je da je FK Arsenal simbol posvećenosti borbenosti zajedništva, a sve to zahvaljujući predanim igračima, trenerima, upravi kao i vjernim navijačima,
!Kroz sve ove godine Arsenal je postao nezaobilazan dio naše multikulturalne zajednice, ne samo zbog sportskih postignuća, već zbog duhovne snage koje je prenio na sve nas. Klub je ujedinjavao ljude pružio im priliku da zajedno slave, da zajedno proživljavaju pobjede, ali da zajedno prevazilaze izazove. Partnerstvo Opštine Tivat i Fudbalskog saveza Crne Gore predstavlja revolucionarno djelovanje u sportu, a sve u službi mladih djece, fudbalera. Zahvaljujući gipkosti Opštine Tivat i FSCG i djelovanja Uprave Arsenala realizovane su brojne investicije na stadionskoj infrastrukturi i ona na današnji dan iznosi oko milion i po eura. Vjerujemo da će se do nove godine organizovati nova fešta povodom ceremonije paljenja reflektora na glavnom stadionu Arsenala, a na pomoćnom biti otvorene svlačionice za omladinski pogon” poručila je Mišković Vidojević.
Dejan Kandić predsjednik FK Arsenal zahvalio se svima koji su kroz istoriju gradili klub.
“Večeras ovom Svečanom Akademijom i započetom Monografijom udaramo temelje naše nepobitnosti i postojanja. Arsenal je posebna vrsta kulturne baštine i urezana je u kolektivno pamćenje Tivćana premda su rijetke ili ih prosto ni nema, porodice ciji članovi nisu nosili boje našeg kluba. Hiljade fudbalera dokaz su da kult Arsenala nikada nije prestajao da živi u grudima mnogih Tivćana i svih onih koji su nosili dres našeg kluba. Za mene je večeras ovo Velika čast, a opet i nelagoda govoriti nakon mojih prethodnika, o njima je suvišno govoriti jer iza njih govore njihova djela. Oprostite mi na skromnosti ili pak neskromnosti, djela mojih saradnika i mene u protekle nepune 4 godine, dovela su do toga da noćas ponosno stojim ovdje jer smo uspjeli ostvariti ono o čemu su sanjale generacije, mastale hiljade, radovali se savremenici, pominjace potomci”.
FK Arsenal iz Tivta obilježio jubilej
Potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, Mojaš Radonjić, takođe je uputio riječi podrške, ističući značaj Arsenala za crnogorski fudbal.
“Kroz 11 decenija, koliko postoji ovaj klub bio je kuća velikom broju igrača koji su ne samo na terenu u Tivtu, već širom Crne Gore, nekadašnje Jugoslavije, davali sve od sebe da na pravi način predstavljaju svoj klub, svoj grad, svoju zemlju iz koje dolaze. Njihove igre, način na koji su se borili za grb Arsenala oblikovali su klub i sve igrače koji su nastupali za njega. Svi igrači Arsenala i svi građani Tivta mogu da budu ponosni na rezultate koje njihov voljeni klub o slavi kroz istoriju”.
Na proslavi su uručena priznjanja zaslužnima za ulazak u Prvu ligu, onima koji su izborili Evropu, porodici Buzić za dugogodišnji doprinos klubu, treneru Božidaru Tujkoviću za doprinos razvoja omladinskog kluba, kao i starim članovima i funkcionerima kluba koji su ostavili neizbrisiv trag, a dodjeljena su i priznanja sadašnjoj Upravi kluba.
Tivatska policija uhapsila je K.V.(18), R.M.(18), K.V.(20) i S.P.(18) zbog sumnje da su da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu jedne osobe, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
K.V, R.M, K.V. i S.P. su, kako se sumnja, na dijelu magistralnog puta u Tivtu, putničkim motornim vozilom presreli i zaustavili vozilo oštećenog, nakon čega su mu zadali više udaraca u predjelu glave i tijela. Oštećeni je zadobio tjelesne povrede konstatovane u ljekarskom izvještaju i zadržan je na bolničkom liječenju.
“K.V, R.M, K.V. i S.P. će danas biti sprovedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost”, zaključuju iz policije.
Javna rasprava o Nacrtu Programa uređenja prostora za opštinu Tivat za 2025. godinu počinje danas /3. decembra 2024. godine/ i trajaće 15 dana, zaključno sa 18. decembrom. Centralna javna rasprava održaće se u četvrtak 12. decembra u multimedijalnoj sali Opštine Tivat sa početkom u 16h. Program javne rasprave, koji sprovodi Direkcija za investicije i kompletna dokumentacija dostupni su na linku.
Nacrtom se za poslove rješavanja imovinskih pitanja predviđa iznos od 2 miliona eura, dok se za izradu projektno-tehničke dokumentacije za narednu godinu planiraju sredstva u iznosu od 752.650€. U planu je izrada glavnog projekta za uređenje trga i objekta pijace na otvorenom u centru grada, izrada projekta za saobraćajnice u Mrčevcu (S7), Gornjem Kalimanju (S47), Tomičićima, projekta saobraćajnice Pod Kuk – Seljanovo i mosta koji povezuje Gradiošnicu i Kavač. Između ostalog Nacrtom uređenja prostora planira se izrada glavnog projekta za objekat policijskog i vatrogasnog doma, ali i izrada GIS-a.
Više od 5 miliona eura biće usmjereno na izgradnju brojnih infrastrukturnih projekata: IV faza šetališta Belani (800.000€), dalja ulaganja u sportsku infrastrukturu u ukupnoj vrijednosti od 150.000€, dalji radovi na uređenju Velikog gradskog parka u iznosu od 250.000€. Za sidrišta i marinu za komunalne vezove na Seljanovu izdvojeno je 400.000€.
U planu su dalji radovi na adaptacija i modernizaciji ulica (500.000€), betoniranju ulica na više lokacija (270.000€), rekonstrukcija rasvjete i njeno proširenje na nekoliko lokacija u gradu (225.000€), sanacija fasada stambenih zgrada (100.000€), ali i radovi na uređenju atrijuma kompleksa Buća-Luković i Ljetnje pozornice.
U rekonstrukciju i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže biće investirano 9.181.000€, a radiće se u Radovićima, Pod kuku, Mažini… U planu su dalje aktivnosti na vodosnabdijevanju ostrva Gospe od Milosti, dok se 7 miliona eura odnosi na nastavak projekta jačanja vodovodne i kanalizacione mreže u više gradskih naselja, sve iz sredstava kredita KfW banke.
Nosioci aktivnosti su Direkcija za investicije, Direkcija za imovinsko-pravne poslove i Sekretarijat za uređenje prostora.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a deset lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Baru tri, a u Herceg Novom i Tivtu po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Budvi i Beranama.
Izdato je 338 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 56 prekršajnih prijava.
Turistička organizacija Herceg Novi organizuje nagradni konkurs “Izlozi pričaju prazničnu bajku“ i poziva vlasnike i zakupce poslovnih prostora na teritoriji opštine Herceg Novi da učestvuju u nagradnom konkursu.
Konkurs podrazumijeva prijave u kategorijama:
1.Najljepši izlog / staklena površina
2.Najljepše dekorisana terasa/bašta/staklena površina ugostiteljskog objekta
Uslovi za prijavu: izlog mora da bude okićen novogodišnjim motivima, staklene površine treba da budu oslikane u duhu novogodišnjih praznika, što se odnosi i na dekorisanje terasa/bašta ugostiteljskih objekata.
Budite kreativni i maštoviti, donesite nam praznično raspoloženje i uljepšajte grad, a mi vas nagrađujemo vrijednim nagradama.
Prijave se mogu podnijeti putem email adrese: i lično u prostorijama TOHN svakog radnog dana od 7h do 15h.
Konkurs je otvoren od 01. do 20. decembra do 15h. Nakon zatvaranja konkursa tročlana komisija će obići sve prijavljene objekte. Prijavite se putem e-maila: manifestacije.tohn@gmail.com
Nagrade koje dodjeljuje TOHN prema ocjeni komisije su:
I mjesto 500 €
II mjesto 300 €
III mjesto 150 €
Nagrada za najljepši izlog / staklena povrsina po sudu publike na našoj FB stranici 200 €.
Nagrada za najljepše dekorisanu terasu/baštu/staklenu površinu ugostiteljskog objekta 300 € uz poklon set profesionalnih fotografija.
