Povećanje stope poreza na turizam je direktan udar na kičmu crnogorske ekonomije. Samo ekonomska neznalica može odlučiti da za preko duplo poveća iznos poreza koji plaća industrija koja je ostvarila pad prihoda ove u odnosu na prethodnu godinu, ocijenio je predsjednik GO SDP i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
„Pri tome turizma utiče na preko 20% bruto društvenog proizvoda naše zemlje i u tom sektoru su zapošljene desetine hiljada crnogorskih građana. Turizam, na kraju, čini i dominantan izvor prihoda za stanovnike i lokalne uprave u trećini naših opština, pa bi ovim antisistemskim djelovanjem došli u opasnost i lokalni prihodi“, naveo je Stanić.
Prema njegovim riječima, kad tome dodamo da je u turističkoj privredi vjerovatno najveća konkurencija na planeti, jer nema zemlje bez turističke atrakcije, gastronomije i gostoprimstva, onda je jasno da aktuelna Mandićeva Vlada radi direktno protiv interesa Crne Gore i da svjesno “tuneluje” najznačajniji potencijal koji imamo.
„Pad prihoda od 50 miliona eura ove godine će biti sitnica u odnosu na sumorna očekivanja za narednu godinu, jer će naša zemlja biti još skuplja, sa sve slabijom aviodostupnošću i ogromnim porezima i akcizama, koji će odbijati strane turiste. Zbog toga je izuzetno bitno da se, poslije vanrednih parlamentarnih izbora, smijeni ova Vlada i formira nova građanska i evropska, koja će raditi u interesu građana Crne Gore i naše privrede, pogotovo one koja ostvaruje najveći prihod“, zaključio je Stanić.
Maersk je potvrdio narudžbu 20 novih kontejnerskih brodova ukupnog kapaciteta 300.000 TEU, koji će zamijeniti dio starijih plovila unutar njihove flote. Brodovi su naručeni od brodogradilišta u Kini i Južnoj Koreji te će svi biti opremljeni LNG dual-fuel pogonskim sustavima, što je promjena u odnosu na prethodne narudžbe koje su se fokusirale na metanol kao gorivo budućnosti, piše Splash247.
Nova flota uključuje dva broda kapaciteta 9.000 TEU i šest brodova od 17.000 TEU koji će biti izgrađeni u kineskom brodogradilištu Yangzijiang Shipbuilding. Osim njih, dvanaest brodova kapaciteta 15.000 TEU bit će podijeljeno između Hanwha Ocean i New Times Shipbuilding.
“Zadovoljni smo potpisivanjem ugovora za 20 novih brodova, čime smo dovršili najavljenu akviziciju kapaciteta od 300.000 TEU. Ova narudžba dio je našeg programa obnove flote, a svi brodovi imat će motore za rad na gorivima s nižim emisijama, u skladu s našom strategijom dekarbonizacije,” izjavila je Anda Cristescu, voditeljica odjela za chartering i novogradnje u Maersku.
Maersk se i dalje drži strategije održavanja ukupnog kapaciteta flote između 4 i 4,3 milijuna TEU, unatoč tome što ga je MSC pretekao u globalnim rangovima brodarskih kompanija, dok je CMA CGM na dobrom putu da ga također prestigne.
U Novom Sadu održan je protest građana povodom mesec dana od tragičnih događaja kada je prilikom pada nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice poginulo 15 ljudi. Skup je počeo u 11.52 sata, tačno u vreme kada se tragedija dogodila, a završio se na centralnom gradskom Trgu slobode koji su učesnici protesta ofarbali u crveno, javlja Anadolu.
Okupljanje u organizaciji studentakih i građanskih organizacija “Stav“ i “Sviće“ je održano kako bi se izrazila tuga i solidarnost sa žrtvama tragedije i ponovili zahtevi za ostavkom srbijanskog premijera i bivšeg gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića, kao i aktuelnog gradonačelnika Milana Đurića.
Učesnici protesta, među kojima je bilo najviše mladih ljudi, prošetali su u tišini od Železničke stanice do Trga slobode, zastajući na 15 lokacija na tom putu, u spomen na 15 žrtava tragedije.
Oni su u tišini prošli i pored prostorija vladajuće Srpske napredne stranke ispred koje su bili članovi štiteći telima stranačke kancelarije na Bulevaru oslobođenja.
Plato oko spomenika Svetozaru Miletiću ispred Gradske kuće, na kojem se još vide tragovi protesta od 5. novembra, ofarban je crvenom bojom uz poruke “Korupcija ubija“, “Krvave su vam ruke“ i “Odgovaraćete“.
U Gradskoj kući bile su jake policijske snage opremljene za razbijanje demonstracija, ali nije bilo potrebe za intervencijom, jer incidenata nije bilo.
Okupljeni građani poručili su da je nedopustivo da institucije ostanu nemarne prema tragedijama koje pogađaju zajednicu. Na transparentima su bile poruke poput “Pravda za sve“ i “Zašto ćutite?“, uz jasnu poruku da će nastaviti sa protestima dok se njihovi zahtevi ne ispune.
Prvi naredni protest zakazan je za sutra ispred Gimnazije “Jovan Jovanović Zmaj“ gde će se pružiti podrška profesorima i đacima škole koji su se našli na udaru vlasti zbog učešća u protestima, a drugi će biti u utorak ispred Skupštine grada Novog Sada za kada je zakazana sednica gradskog parlamenta i na kojoj će se raspravljati o inicijativi opozicije da se Milan Đurić smeni sa mesta gradonačelnika.
GlobalConnect radi na popravku puknutog optičkog kabela na kopnu u Finskoj, rekao je u utorak pružatelj digitalne infrastrukture i podatkovne komunikacije.
Dva odvojena reza na kabelu izazvala su veliki prekid u Finskoj, objavio je GlobalConnect na svojoj web stranici, dodajući da nisu pogođeni morski kablovi.
Ovaj prekid uslijedio je nakon nedavnih proboja dva podmorska optička komunikacijska kabela u Baltičkom moru, što je izazvalo sumnje u potencijalnu sabotažu.
Incidenti su se dogodili u ponedjeljak poslijepodne po lokalnom vremenu, a otad su u toku popravci, saopštio je GlobalConnect.
Jedan od dva kvara popravljen je do utorka ujutro, dok je tvrtka još radila na otklanjanju drugog, rečeno je.
“Veliki prekid u Finskoj uzrokovan odvojenim incidentima u našoj mreži, nema utjecaja na morske kabele”, rekao je GlobalConnect.
Javna ustanova (JU) Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa JU Muzej Republike Srpske iz Banja Luke organizuju izložbu “Zmijanjski vez”.
Zmijanjski vez je jedan od najspecifičnijih i najkarakterističnijih vezova sa prostora Bosne i Hercegovine. Specifičnost Zmijanjskog veza manifestuje se u usklađenosti, harmoniji i stilskoj perfekciji geometrijskih ornamenata ukomponovanih sa tamnoplavim koloritom. Zmijanjski vez je 2014. godine upisan na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva.
Na otvaranju će govoritimr Maja Uskoković, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore, Danijela Đukanović, muzejska savjetnica, etnološkinja, autorka izložbe i Jelena Karadžić, muzejska savjetnica, etnološkinja.
Izložba će biti otvorena u Palati Grgurina u utorak 3. decembra sa početkom u 18 sati.
Crnogorska i hercegnovska premijera pozorišne predstave „Kneginja”, po tekstu Jelene Kajgo, biće izvedena u nedelju, 8. decembra u dvorani Park.
Biće to prilika da publika vidi dvoje Novljana u naslovnim ulogama – Milicu Lučić i Dejana Đonovića.
„Kneginja” je ujedno bila i diplomska predstava mlade i talentovane Novljanke, Milice Lučić na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, koja se pridružuje plejadi glumaca, filmskih i pozorišnih stvaralaca koji su ponikli u našem gradu.
Premijera predstave Kneginja
Spisateljica Jelena Kajgo istakla je da se odlučila da piše o Kseniji, jer je to bila žena koja je išla ispred svog vremena, prva žena koja je vozila automobil na Balkanu, prva žena koja je prepoznala umjetnost fotografije i svojim posebnim senzibilitetom i talentom ostavila u zavještanje Crnoj Gori impresivnu umjetničku zbirku.
Premijera predstave Kneginja
„Imala sam sreću da mlada i darovita Milica Lučić donese lik Ksenije vedro i samouvjereno i vrati nas u vrijeme sreće i bezbrižnog života porodice Petrović na Cetinju. Sa druge strane, sigurno nisam mogla poželjeti boljeg glumca za lik kralja Nikole od Dejana Đonovića koji svom junaku daje snagu, odlučnost, harizmu, ali i brižni odnos prema ćerki, dakle koji delikatno i sa velikom glumačkom lakoćom osvijetljava tu drugu stranu vladara, a to je uloga pjesnika i oca”, istakla je Kajgo.
Predstava je na repertoaru u nedelju, 8. decembra u 19.00 časova, a ulaznice po cijeni od 10 eura možete kupiti na blagajni dvorane Park ili online na www.hercegfestulaznice.me.
Podršku su pružili i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
Foto: Marija Momić
Radovi na asfaltiranju ulice Sava Ilića u Igalu počinju u utorak 3. decembra.
Novim asfaltom biće presvučena dionica puta od hotela „Palmon bay“ do bivšeg restorana „Galeb“.
Kako objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, tokom naredna dva dana biće urađeni pripremni radovi, odnosno grebanje postojećeg kolovoznog zastora, a potom slijedi asfaltiranje koje će biti završeno za najviše dva dana.
Radi nesmetanog i bezbjednog izvođenja, tokom trajanja radova biće zabranjeno parkiranje na pomenutoj dionici u ulici Sava Ilića, od hotela „Palmon bay“ do „Galeba“, informišu iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi. Kako navode, radovi će iziskivati kraće prekide u odvijanju saobraćaja.
Po završetku ovih radova, uslijediće asfaltiranje Pete crnogorske, od Petlje do raskrsnice sa ulicom Sava Ilića, u dužini od preko 500 metara.
Vrijednost radova na sanaciji ove dvije veoma frekventne saobraćajnice iznosi ukupno više od 200.000 eura.
Asfaltiranje ulica u Igalu finansira Opština Herceg Novi, u okviru tendera koji uključuju sanaciju dionica lokalnih saobraćajnica u naseljima na teritoriji opštine Herceg Novi, od Igala do Kamenara. Radove izvodi kompanija „Asfalt-beton gradnja“, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač.
Promocija istraživanja u okviru projekta „Lastovska svadba – scenska adaptacija svadbenog običaja Gornje Lastve” održana proteklog vikenda u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“.
Ovaj projekat od lokalnog i nacionalnog značaja realizovan je uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz konkurs „Kultura spaja: od amatera do profesionalaca“, ali i Opštine Tivat, koja je takođe prepoznala njegov značaj. Prezentaciji je prethodio dokumentarni film istraživanja autorskog tima, odnosno četvoro mladih ambicioznih ljudi – Vidaka i Jelene Božović, Monike Trajčevske i Saše Mamule. Govornici na promociji istakli su značaj očuvanja nematerijalne kulturne baštine Tivta, posebno svadbenog običaja Gornje Lastve, kao jednog od specifičnih segmenata lokalne tradicije.
Saša Mamula je, govoreći o istraživačkom dijelu projekta, naglasio koliko je emocija utkano u svaki aspekt realizacije.
Projekat Lastovska svadba
„U video prilogu ste mogli vidjeti samo dio materijala koji smo sakupili tokom brojnih razgovora i istraživanja. Satima smo slušali priče kazivača koje govore o kulturi, tradiciji, porodici i baštini. Uz konsultaciju sa stručnjacima osigurali smo da ovo istraživanje bude izvedeno prema etnološkim standardima, čuvajući autentičnost običaja za buduće generacije,” izjavio je Mamula.
Monika Trajčevska, podsjetila je na dugogodišnji rad Društva na očuvanju lokalne kulturne baštine.
„Naš projekat ima za cilj očuvanje i nematerijalne i materijalne baštine. Pored svadbenog običaja, radimo i na rekonstrukciji jedinstvenih elemenata, poput tradicionalnog pokrivala za mladu – kukuljice, kao i na očuvanju narodnih nošnji i nakita specifičnih za Boku Kotorsku, za šta smo i konkurisali na jednom od projekata Turističke organizacije Tivat“ rekla je Trajčevska.
Posebno emotivan bio je Vidak Božović, koji je ukazao na značaj podrške lokalne zajednice i stručnjaka u revitalizaciji ovog običaja.
„Naša ideja je da kroz dramsku scensku adaptaciju, koju priprema dramaturg Stevan Koprivica u saradnji sa rediteljem Zoranom Rakočevićem, ovaj običaj približimo široj publici. U projekt su uključeni etnolozi, etnomuzikolozi i drugi stručnjaci, kako bi se osigurao profesionalni pristup, uprkos tome što smo lokalni amateri,“ rekao je Božović.
Projekat Lastovska svadba
Jelena Božović osvrnula se na značaj kombinovanja savremenih tehnika i tradicionalnog znanja.
„Veza između mladih i starijih je izuzetno važna ne samo za ovaj projekat, već i generalno za očuvanje kulturne baštine. Mi mladi sada poznajemo nove tehnike, imamo bolje obrazovanje i pristup savremenim tehnologijama, i šteta bi bilo ne koristiti te resurse. Kroz savremene metode, poput dokumentarnih filmova, možemo i starijima izmamiti osmijeh i mladima pružiti kvalitetnu edukaciju,“ izjavila je Božović.
Ona je istakla da je pažnja današnjih generacija sve kraća, pa je važno da prezentacije budu dinamične i prilagođene savremenim potrebama. Ipak, naglasila je da mladi ne mogu raditi sami bez pouzdanih izvora.
Gornja Lastva – foto Anton Gula Marković
„Nemoguće je govoriti o istoriji bez uključivanja starijih generacija i njihovih iskustava. Oni su neprocjenjiv izvor znanja i temelj ovakvih projekata. Uz njihovu podršku, možemo na savremen način očuvati kulturnu baštinu za buduće generacije. Veliki je put od ideje do realizacije, ali na dobrom smo putu jer je već dobar dio istraživanja završen. Mladi danas koriste prilike za apliciranje na razne projekte, ali ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez podrške lokalne zajednice. Ta podrška, kroz iskustva, sjećanja i istorijske priče mještana, ključna je za uspjeh svakog projekta,“ zaključila je Božović.
Prvu fazu projekta Vidak Božović posvetio je porodici Stjepčević – Mirjani, Anđelku i Dejani, porodici koja mu je dostavila knjigu od koje je sve ovo i krenulo.
Promocija je označila završetak prve faze projekta, dok se naredni koraci odnose na edukativne radionice i muzejske postavke koje će dodatno osnažiti svijest o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa, dok je završena faza scenski prikaz. Kroz ovaj projekat, KUD „Boka“ nastoji sačuvati i unaprijediti nasljeđe koje predstavlja neprocjenjivo bogatstvo za Tivat i cijelu Crnu Goru.
Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) pozdravlja odluku Vlade Crne Gore da neće privatizovati, odnosno prodati dragulj crnogorskog zdravstvenog turizma kakav je Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo (Institut), kao i opredjeljivanje značajnih sredstava za njegov spas kroz planirani Budžet za 2025. godinu.
Istovremeno, pridružujemo se pozivu Vlade Crne Gore da manjinski akcionari podrže plan restrukturiranja i daju doprinos razvoju Instituta kao začetnika i nosioca zdravstvenog turizma kao grane koja je jedna od stubova budućeg razvoja Crne Gore.
Višegodišnja borba zaposlenih da očuvaju Institut i svoja radna mjesta, u interesu Crne Gore i njenog imidža, beskompromisno podržana od strane USSCG i svih građana/ki Crne Gore, urodila je plodom. Uprkos prethodnim, nimalo obećavajućim prognozama, danas možemo svjedočiti iskrenoj namjeri da se očuva jedan od svojevrsnih brendova po kojima je Crne Gora prepoznata daleko izvan svojih granica.
USSCG želi da vjeruje da će kroz naredne dane, usvajanjem plana restrukturiranja posebna pažnja biti posvećena imovini Instituta i zaštiti iste, odnosno domaćinskog odnosa prema istoj, osim u mjeri koja nužno iziskuje njegovu dalju održivost u budućnosti.
Odlučnom namjerom da se Institut očuva, Crna Gora štiti i čuva jednu od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu za djecu i odrasle. Očuvanjem Instituta vodi se računa o budućnosti svih zaposlenih u Institutu, njihovih porodica ali i budućnosti ne samo primorske regije nego i cijele Crne Gore. Takođe, očuvanjem Instituta očuvaće se jedinstveni Centar za naučno-istraživački rad orjentisan na fundamentalna i klinička istraživanja iz oblasti preventivne medicine, rehabilitacije i fizikalne medicine, kao i nastavna baza Fakulteta primjenjene fizioterapije kao studijskog programa Medicinskog fakulteta, Univerziteta Crne Gore.
Ovakva odluka Vlade Crne Gore dokaz je da javni interes uvijek mora biti u prvom planu u kreiranju svih politika i mjera, te daje nadu da ćemo i u budućnosti, zajedničkim naporima, moći da zaštitimo sve privredne subjekte od nacionalnog interesa što je u duhu Kongresne rezolucije USSCG promovisane kroz aktuelnu kampanju „Nije sve na prodaju!“. Samo odgovornim odnosom prema onome što imamo, možemo unaprijediti postojeće stanje i obezbijediti zalog za sve buduće generacije, kaže se u saopštenju Izvšnog odbora USSCG.
