Španjolski vaterpolisti su po prvi put u povijesti osvojili naslov europskog prvaka pobijedivši Hrvatsku sa 11-10 (3-5, 3-2, 2-3, 3-0) u finalu odigranom na bazenu Mladost u Zagrebu pred više od 2000 gledatelja.
Bilo je to peto europske finale za “barakude”, nažalost i treći poraz. Srebro smo osvojili i 2003. u Kranju, te 1999. u Firenzi, dok smo “zlatni” bili prije dvije godine u Splitu, te 2010. u Zagrebu.
Španjolcima je ovo četvrto finale, te prvo zlato. Prije četiri godine u Budimpešti su izgubili od Mađarske, dvije godine ranije u Barceloni od Srbije, 1991. u Ateni od Jugoslavije.
Naslov europskog prvaka španjolskim je vaterpolistima donio i izravnu kvalifikaciju za ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu.
Granados i Sanahuja su sa po tri pogotka bili najbolji strijelci Španjolske, dok je kod Hrvatske najefikasniji bio Luka Bukić sa četiri gola. Po dva su postigli Marko Žuvela i Jerko Marinić Kragić. Hrvatskoj nije pomoglo ni 14 obrana sjajnog Marka Bijača.
Kao što se očekivalo bila je to neizvjesna i dramatična utakmica. Hrvatska je veći dio utakmice bila u prednosti, imala i tri gola viška, no Španjolska se nije predavala i na koncu je u završnici susreta s tri gola u nizu okrenula rezultat.
Hrvatska je dobro ušla u utakmicu i povela 2-1, na što su Španjolci odgovorili s dva uzastopna pogotka. Sjajni Luka Bukić je bio pokretač niza u kojem su hrvatski vaterpolisti postigli četiri gola i ostavili Španjolce bez pogotka gotovo šest minuta te poveli sa 6-3. Ipak, Španjolci su se ubrzo oporavili i do kraja druge četvrtine smanjili zaostatak na samo jedan pogodak (7-6).
Hrvatska je pet minuta ostala bez pogotka pri kraju druge i početkom treće četvrtine pa su Španjolci došli do izjednačenja (7-7). Momčadi su ušle izjednačene (8-8) i u zadnjih 100 sekundi trećeg dijela, da bi Marko Žuvela s igračem manje i Loren Fatović iz vrlo teške vanjske pozicije uspjeli donijeti Hrvatskoj dva gola prednosti za posljednjih osam minuta.
Prve četiri minute zadnje četvrtine prošle su bez pogotka, a onda su Španjolci iskoristili igrača više i golom Sanahuje smanjili na 10-9. Španjolci su još jednim razornim šutom Granadosa izjednačili na 10-10 na minutu i 38 sekundi prije kraja. Nažalost, Granados je 49 sekundi prije kraja “šraubom” doveo Španjolsku do prednosti.
Bilo je to tek drugo španjolsko vodstvo nakon 3-2 iz prve četvrtine. Hrvatska je imala napad s igračem više za izjednačenje, ali je šut Lorena Fatovića blokiran i i Španjolska je mogla početi slaviti.
Brončano odličje na ovom prvenstvu osvojila je reprezentacija Italije koja je u utakmici za treće mjesto svladala Mađarsku sa 12-7.
HRVATSKA – ŠPANJOLSKA 10-11 (5-3, 2-3, 3-2, 0-3)
ZAGREB. Plivalište Mladosti uz Savu – 2.000 gledatelja. Suci: Boris Margeta (Slo), Georgios Stavridis (Grč);
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore kao šestoplasirana završila je nastup na Evropskom prvenstvu u HRvatskoj.
Crnogorski vaterpolisti poraženi su večeras u Zagrebu, u meču za peto mjesto, od Grčke 15:10.
Grčku selekciju do pobjede i petog mjesta vodio je Konstadinos Genidunijas sa četiri pogotka.
U crnogorskoj reprezentaciji po dva gola postigli su Aleksa Ukropina, Marko Mršić i Kanstantin Averka, a po jedan Draško Brguljan, Perković, Đuro Radović i Vasilije Radović.
Muška rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je večeras u Minhenu sa Srbijom 30:29, u utakmici trećeg kola C grupe Evropskog prvenstva u Njemačkoj.
Odlučujući pogodak, za prvi trijumf na šampionatu, uz zvuk sirene postigao je Nemanja Grbović.
Crnogorski rukometaši tom pobjedom osigurali su mjesto u prvom šeširu pred žrijeb za baraž za Svjetsko prvenstvo.
Izabranici selektora selektora Vlada Šole nadigrali su večeras rivala, konstantno bili u vođstvu, koje je na početku meča iznosilo i četiri gola (4:0 i 9:5).
Vodila je i 23:20 u 49. minutu, kao i 28:26 u u 57. minutu.
Srbija, koja je samo jeednom vodila, u samom finišu poravnala je na 29:29, a Crnoj Gori ostalo je svega šest sekundi, što je bilo dovoljno za gol i pobjedu.
Crnogorska selekcija od 34. minuta ostala je bez golmana Nebojše Simića.
Najefikasniji je bio Branko Vujović sa osam, Miloš Vujović i Nemanja Grbović postigli su po sedam, a gol manje Vuko Borozan.
U selekciji Srbije najbolji je bio Lazar Kukić sa sedam pogodaka.
Kroz Crveno more prolazi gotovo 15 posto međunarodne pomorske trgovine na putu od Sredozemnog mora do Indijskog okeana (Reuters)
Još jedan teretni brod napadnut je u Crvenom moru na putu prema Sueckom kanalu, objavile su grčke i britanske vlasti.
Grčka obalna straža potvrdila je za agenciju dpa da je otvorena vatra na grčki teretnjak Zografia, prenosi Hina.
Na brodu su bila 24 člana posade nepoznate nacionalnosti, od kojih nitko nije ozlijeđen, rekla je obalna straža.
Brod, koji plovi pod malteškom zastavom, oštećen je, ali je mogao nastaviti izvornu rutu prema Sueckom kanalu.
Organizacija britanskog trgovačkog brodarstva UKMTO prva je u utorak izvijestila o incidentu u Crvenom moru na platformi društvenih medija X.
Oficir za sigurnost izvijestio je da je brod “pogodio nepoznati predmet u teretnom prostoru”, izvijestio je UKMTO, dodajući da se to dogodilo oko 185 kilometara sjeverozapadno od jemenske luke Salif.
Grčki mediji javljaju da je riječ o raketnom napadu.
Zasad se ne navodi ko je izveo napad na brod.
Napadi Huta
Posljednjih su sedmica Huti u više navrata napadali brodove u Crvenom moru na putu za Izrael, kao odgovor na izrelski rat u Gazi. Grupa je saopćila da će nastaviti sa napadima, uprkos što su SAD i saveznici bombardirali položaje grupe u Jemenu.
Napadi Huta na brodove u Crvenom moru koji su povezani sa Izraelom predstavljaju značajan međunarodni problem, požalile su se u zajedničkoj izjavi vlade 12 zemalja, uključujući Njemačku i SAD, ističući da kroz Crveno more prolazi gotovo 15 posto međunarodne pomorske trgovine na putu od Sredozemnog mora do Indijskog okeana.
Udruženje zakupaca plaža pozvalo je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i ostale nadležne institucije da odustanu od najavljenog povećanja zakupnina i da posljedice i efekte takve odluke posmatraju u širem kontekstu, a ne samo jednostrano kroz uvećanje prihoda Morskog dobra.
Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj nedavno je u intervjuu “Vijestima” najavio da će početkom ove godine donijeti novi cjenovnik početnih naknada za korišćenje morskog dobra sa uvećanim cijenama zakupa kupališta. Morsko dobro je po tom osnovu planiralo u ovoj godini prihod od 15 miliona eura, dok je lani od kompletnog ustupanja kupališta zaradilo osam miliona.
Iz Udruženja zakupaca plaža su istakli da zakupnina nije jedini trošak koji plaćaju, već pored nje plaćaju i visoke naknade za odvoz smeća, poreze na promet usluga, struju, vodu, angažovanje brojne radne snage, a ukazuju i da imaju mnogo manje radnih dana od ostalih ugostiteljskih djelatnosti.
“Ukazujemo i da Morsko dobro od početka davanja u zakup kupališta u infrastrukturu i poslovni ambijent nije uložilo ništa, već smo mi kao savjesni zakupci uložili značajna sopstvena sredstva u pogledu infrastrukture, prilaznih puteva, parkinga i slično, kako bi turistički proizvod Crne Gore bio prepoznat i konkurentan na emitivnim tržištima, što takođe govori u prilog činjenici o neosnovano najavljenom uvećanju zakupa i smanjenju referenci”, ocijenili su zakupci u izjavi dostavljenoj “Vijestima”.
Oni su pozvali Mikijelja da javno navede ko su privilegovani pojedinci u čiju su se korist donosile odluke zbog kojih je država u prethodnom periodu ubirala nedopustivo male prihode.
Tivat – Donja Lastva
“Molimo da javno navede ko su ti privilegovani pojedinci, a ne da to pitanje globalizuje i da zbog te konstatacije ispaštaju svi zakupci koji su u prethodnom periodu redovno i ažurno izvršavali sve obaveze i ponašali se u skladu sa odredbama ugovora. On ističe da će se primjenjivati novi pravilnik o učešću na tender i da će se zakupci iz prethodnog perioda tretirati ravnopravno kao i treća lica koja žele da učestvuju u nadmetanju. Smatramo da smanjivanjem broja bodova dugogodišnjim zakupcima i sama metodologija dodjeljivanja istih, grubo ugrožava naše interese jer se dodjeljivanje bodova vrši tako da zakupci koji su pribavili odobrenje za rad kupališta do 1. juna svake od posljednjih 5 godina, može imati neznatni broj bodova po godini. Napominjemo da se zaboravlja na činjenicu da su bile dvije godine pandemije korona virusa i to 2020. i 2021, i da je 2020-te godine bio zabranjen rad ugostiteljskih objekata i kupališta do kraja maja”, navode zakupci, dodajući i da je 2019. bila godina tendera i da su mnogi zakupci bez svoje krivice, već zbog kasne pripreme, početka i složenosti tenderskih postupaka tek polovinom sezone uspjeli da zaključe ugovore.
Oni navode da je postupak pribavljanja odobrenja za rad kupališta složen i da često protekne i više od 30 dana za dobijanje rješenja od dana podnošenja zahtjeva.
“Poređenja radi, imate primjer svih turističkih destinacija poput Grčke, Italije, Francuske, Španije, Hrvatske… da se kupališta i privremeni objekti daju putem koncesije na višegodišnji zakup upravo da bi se zakupci podstakli na ulaganja i proširenje turističke ponude, a ovim bi se demoralisali dosadašnji i budući zakupci jer u kratkom vremenskom periodu nije izvodljivo adekvatno poslovanje. Napominjemo da na tender mogu učestvovati domaća, ali pod istim uslovima i strana fizička i pravna lica, koja bi svoj moguće i sporan kapital steknut na sumnjiv način ulagala u Crnu Goru, a ostvarene prihode iznosila iz Crne Gore, što je sve u suprotnosti sa interesima naše države i narušilo reputaciju Crne Gore, kod već poznatog statusa o ugroženosti od stavljanja na ‘sivu listu’”, saopštili su iz Udruženja zakupaca, navodeći da su oni većinom lokalni privrednici, koji plaćaju poreze, posluju sa domaćim bankama i zaradu troše u Crnoj Gori.
Iz ovog Udruženja navode da su dodjeljivanje neznatnog broja bodova po osnovu referenci i iskustva u prethodnom periodu prihvatili kao kompromisno rješenje između priznavanja investicija i dodjele bodova u cilju zaštite svojih ulaganja.
“Ukidanjem referenci i iskustva smo osuđeni na milost i nemilost potencijalnih novih zakupaca i njihovih dobrih ili loših namjera, a bez realnog unapređenja turističke ponude, što dalje rezultira i raznim kriminalnim radnjama od strane trećih lica ‘iznuđivanje reketa’, upliva prljavog novca… Takođe, u samom Upravnom odboru Javnog preduzeća, direktor za ovakvu odluku nije imao potrebnu većinu od jer su članovi svjesni ulaganja i onoga kroz šta sve prolazi zakupci”, naveli su iz Udruženja zakupaca plaža.
Novi zakupci neće moći urediti kupališta do ljeta?
Zakupci tvrde da je tenderski postupak vrlo složen i zahtjevan, da podrazumijeva više radnji i postupaka – javni poziv traje 30 dana, da je 10-15 dana potrebno do donošenja odluke o izboru, da je rok za žalbe 15 dana, zatim ide usmena rasprava po žalbi, ispitni postupak, rok od 15 dana za zaključenje ugovora…
“Na ovaj način i sadašnji zakupci imaće velike probleme da do 1. maja organizuju kupališta, a posebno potencijalni novi zakupci bi se suočili sa brojnim izazovima i nedostatkom vremena. Postojeću komunalnu infrastrukturu su izgradili sadašnji zakupci, pa bi novi zakupci morali pribaviti nove tehničke uslove kod nadležnih organa, izvesti radove nove infrastrukture, graditi nove objekte u toku sezone i u periodu zabrane izvođenja radova, a sve na kupalištima koja bi već morala biti organizovana za prijem turista. Dakle, intencija gospodina Mikijelja da na kupalištima dovedene nove zakupce ugrozila bi sezonu 2024. godine, na štetu ukupne javnosti i interesa Države Crne Gore”, smatraju zakupci.
DRI: Rizik od propuštene dobiti
Državna revizorska institucija (DRI) je u nedavno objavljenoj reviziji poslovanja Morskog dobra utvrdila da je većina zaključenih ugovora o korišćenju morskog dobra iz 2019. godine, sa istim zakupcima aneksirana i naredne četiri godine, pod istim uslovima i cijenama zakupa, te je prepoznat rizik propuštene dobiti, s obzirom na inflaciju i skok cijena po kojima zakupci izdaju i naplaćuju plažni mobilijar.
“Takođe, Odlukom o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra prema programu privremenih objekata u zoni morskog dobra i Atlasu crnogorskih plaža i kupališta definisani su kriterijumi i potkriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača na način da se smanjuje mogućnost drugim zainteresovanim pravnim/ fizičkim licima da učestvuju u pozivu”, ukazali su iz DRI.
Foto: Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika CG
Deseta sjednica trećeg saziva Senata Prijestonice, kojom je predsjedavao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, održana je danas na Cetinju na inicijativu predsjednika države i gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića u cilju otpočinjanja realizacije projekta izgradnje druge faze žičare Kotor – Ivanova Korita (Lovćen) – Cetinje.
Senat Prijestonice Cetinje dao je punu podršku za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare koja podrazumijeva izgradanju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju.
Predsjednik Milatović je kazao da je projekat izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje jedan od najvažnijih turističkih infrastrukturnih projekata za Crnu Goru, sa aspekta unapređenja turističke ponude, ali i mjerljivih ekonomskih benefita za javni, privatni sektor i građane.
“Izgradnja ove žičare biće jedinstven projekat u svijetu kako zbog svoje dužine, tako i zbog činjenice da je riječ o žičari koja će spajati dva istorijski veoma značajna grada u državi – Cetinje i Kotor. Predstavljaće izuzetan turistički ugođaj, da sa obale Jadrana, iz jednog od najljepših svjetskih zaliva, Boke Kotorske, se uživa u motivima planine Lovćen, a potom i u prijestonici Crne Gore”, kazao je Milatović.
Na današnjoj sjednici donešen je zaključak da Prijestonica Cetinje, u cilju stvaranja preduslova za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare, primjenu Urbanističko-tehničkih uslova i izradu tehničke dokumentacije, iz kapitalnog budžeta za 2024. godinu finansira izradu Studije opravdanosti, Cost-Benefit analize, Detaljnu studiju predjela i izradu idejnog projekta.
Gradonačelnik Đurašković istakao je da bi nastavak izgradnje žičare i njen konačan završetak imao brojne benefite kao što su kreiranje nove turističke ponude u Crnoj Gori, povećanje atraktivnosti Crne Gore stranim turistima i pune valorizacije turističkih i kulturnih potencijala crnogorske prijestonice.
“Prva faza projekta podrazumijevala je izgradnju žičare od početne stanice Dub do međustanice Kuk i realizovana je u potpunosti, a nastavak izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje podrazumijevao bi izgradnju druge međustanice Ivanova korita i završne stanice na Cetinju ukupne dužine oko 10.780m. Međustanica Ivanova korita nalazi se u centru Nacionalnog parka „Lovćen“ na 1.265m nadmorske visine, a početna stanica Cetinje se planira na lokaciji u blizini Ljetnje pozornice, uz obavezno poštovanje važećih urbanističko-tehničkih uslova kako se ne bi narušila zaštićena zona pozorišta na otvorenom”, kazao je Đurašković.
Senat, koji je zasijedao u proširenom sastavu, donio je zaključak da Agencija za zaštitu životne sredine u saradnji sa NP „Lovćen” preispita poziciju trase žičare Kuk – Ivanova korita – Cetinje zadate Prostornim Planom posebne namjene NP „Lovćen”, kao i da Prijestonica Cetinje sa relevantnim nadležnim ogranima ostvari saradnju po pitanju ukrštanja trase žičare sa saobraćajnicama i dalekovodom.
Nakon dobijanja potrebne dokumentacije Senat Prijestonice će organizovati posebnu sjednicu na kojoj će se donijeti konačna odluka o načinu nastavka realizacije projekta izgradnje žičare Kotor – Ivanova korita (Lovćen) – Cetinje i modelu njenog finansiranja.
Žičara – ilustracija
Članovi Senata iskazali su zadovoljstvo realizacijom prve faze projekta žičare Kotor- Lovćen i saglasili se da treba voditi računa o zaštiti životne sredine Nacionalnog parka Lovćen. Uzimajući u obzir istorijski i kulturni značaj Prijestonice, izgradnja druge faze žičare, koja bi povezala Kotor i Cetinje, doprinjela bi punoj valorizaciji turističkih potencijala Prijestonice i turističkoj ponudi Crne Gore. Prisutni su istakli da je neophodno ubrzati aktivnosti svih nadležnih institucija kako bi došlo do povezivanja žičare sa Cetinjem i izraditi sve neophodne analize uz puno učešće i posvećenost svih relevantnih institucija.
Žičara Kotor – Lovćen
Sjednici u proširenom sastavu prisustvovali su predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović, sekretarka Senata Olivera Krivokapić, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti prof. dr Dragan K. Vukčević, rektor Univerziteta Crne Gore dr Vladimir Božović, direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Vladimir Martinović i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, Savjetnik Predsjednika Crne Gore za ekonomiju Mladen Grgić, Savjetnik Predsjednika Crne Gore za pravna pitanja Ivan Šikmanović i zamjenik gradonačelnika Prijestonice Marko Brnović.
U drevnom gradu Kotoru, na Svečanoj akademiji održanoj u dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“, nekadašnjoj crkvi sv. Duha, kroz duboku simboliku 13. januara, kada su moći sv. Tripuna donesene u Kotor, potpisan je istorijski značajan Sporazum o saradnji između matične Bokeljske mornarice Kotor i organizacija Bokeljske mornarice iz Tivta i Herceg Novog, te Hrvatskih bratovština “Bokeljske Mornarice 809” iz Splita, Rijeke, Pule i Zagreba.
Bokeljska mornarica Kotor, uz snažno zalaganje svih organizacija Mornarice iz Crne Gore i Hrvatske, pokrenula je inicijativu za uspostavu saradnje i obnavljanje davno prekinutih veza. Kroz povezanost i zajedničke nastupe, druženja, razmjenu iskustava i zajedništvo, cilj je, prije svega, čuvanje tradicije koja traje duže od 12 stoljeća, te unapređenje rada Mornarice. Uz zajedničke napore, radit će se na očuvanju i obogaćivanju kulturne baštine i vjere, koja čini temelj ove organizacije. Nastavit će se graditi mostovi saradnje, čuvajući naslijeđe i jačajući povezanost između organizacija koje baštine zajedničku tradiciju Bokeljske Mornarice.
Predsjednici Matice Kotor, podruznice TV i HN, HB BM Split, Rijeka, Pula i Zagreb
Ovim sporazumom otvara se novo poglavlje u istoriji Bokeljske mornarice i stvaranje snažnih veza između matice i bratovština u Hrvatskoj, kazao je Denis Vukašinović predsjednik Bokeljske mornarice Kotor.
Sv. Tripun na Karike – Bokeljska mornarica
Predvođeni admiralom Vičevićem, tek izabranim malim admiralom Vukašinovićem (stupa na dužnost 27.januara), majorom Petrovićem, časnicima, kopljanicima i mornarima Bokeljske mornarice Kotor, predsjednik Bokeljske mornarice Kotor, Vukašinović i predstavnici hrvatskih bratovština, Perković, Schubert, Šatara i Brguljan, prisustvovali su svečanoj svetoj misi u Katedrali svetog Tripuna. Uz mnoge građane i brojne visoke zvanice naklonili su se Slavnoj glavi sv. Tripuna i zajedno proslavili dan donošenja svečevih moći u Kotor, označivši ga jednim od najvažnijih dana za Bokeljsku mornaricu i grad Kotor”.
U septembru prošle godine otvoren je Dnevni boravak za starije osobe i lica sa invaliditetom u Kotoru u Rakitama. Namjera je bila da pruži ne samo novi sadržaj, već obezbijedi bolji kvalitet života najstarijim sugrađanima i pruži priliku da se ljudi u trećem dobu okupljaju u moderno opremljenom prostoru u centru grada, kako je prilikom otvaranja naveo predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Od tada, usluge Dnevnog boravka je koristilo između 800 i 1200 osoba. Broj korisnika je znatno uvećan prilikom organizovanih okupljanja, poput rođendana, proslava praznika ili drugih značajnih datuma. Korisnicima je svakog četvrtka od 12h do 13h omogućeno da koriste koriste usluge fizioterapeuta, dok je petkom organizovana novinarska sekcija.
Korisnici usluga boravka su većinom žene starije od 60 godina, a nerijetko ga posjećuju i unuci korisnika, što je zasigurno dodatan izvor zadovoljstva za najstarije sugrađane koji posjećuju boravak.
U sklopu usluge Dnevnog boravka planirano je da se na dnevnoj bazi obezbijedi 20 besplatnih obroka za naše najugroženije sugrađane. Dom starih “Grabovac” je napravio listu potencijalnih korisnika koju je neophodno da odobri Centar za socijalni rad Kotor.
Podsjećamo, Opština Kotor je, osim ustupanja prostora, finansijski podržala otvaranje boravka, a budžetom za 2024. godinu je opredijelila sredstva u iznosu od 35000 eura za funkcionisanje ovog segmenta usluge socijalne zaštite.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić o realizovanim projektima i budžeta u protekloj godini kao i planovima za 2024. godinu.
“Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 92 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku”, kaže Jokić.
Tokom ove godine gradska
uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.
“Planiramo otvoriti novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod…”
