U septembru prošle godine otvoren je Dnevni boravak za starije osobe i lica sa invaliditetom u Kotoru u Rakitama. Namjera je bila da pruži ne samo novi sadržaj, već obezbijedi bolji kvalitet života najstarijim sugrađanima i pruži priliku da se ljudi u trećem dobu okupljaju u moderno opremljenom prostoru u centru grada, kako je prilikom otvaranja naveo predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Od tada, usluge Dnevnog boravka je koristilo između 800 i 1200 osoba. Broj korisnika je znatno uvećan prilikom organizovanih okupljanja, poput rođendana, proslava praznika ili drugih značajnih datuma. Korisnicima je svakog četvrtka od 12h do 13h omogućeno da koriste koriste usluge fizioterapeuta, dok je petkom organizovana novinarska sekcija.
Korisnici usluga boravka su većinom žene starije od 60 godina, a nerijetko ga posjećuju i unuci korisnika, što je zasigurno dodatan izvor zadovoljstva za najstarije sugrađane koji posjećuju boravak.
U sklopu usluge Dnevnog boravka planirano je da se na dnevnoj bazi obezbijedi 20 besplatnih obroka za naše najugroženije sugrađane. Dom starih “Grabovac” je napravio listu potencijalnih korisnika koju je neophodno da odobri Centar za socijalni rad Kotor.
Podsjećamo, Opština Kotor je, osim ustupanja prostora, finansijski podržala otvaranje boravka, a budžetom za 2024. godinu je opredijelila sredstva u iznosu od 35000 eura za funkcionisanje ovog segmenta usluge socijalne zaštite.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić o realizovanim projektima i budžeta u protekloj godini kao i planovima za 2024. godinu.
“Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 92 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku”, kaže Jokić.
Tokom ove godine gradska
uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.
“Planiramo otvoriti novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod…”
Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi na to da će Kremlj postati ozbiljna vojna prijetnja zemljama istočnog krila NATO-a, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas za The Times u ponedjeljak.
“Naša obavještajna služba procjenjuje da će to biti za tri do pet godina, a to u velikoj mjeri ovisi o tome kako ćemo upravljati našim jedinstvom i hoćemo li zadržati stav prema Ukrajini”, istaknula je.
Kallas se oslanja na izvještaj estonske vanjske obavještajne službe (VLA) u kojem se navodi da Moskva smatra Estoniju i druge dvije baltičke države “najranjivijim dijelom NATO-a” i njegovom najvjerojatnijom metom za napad.
VLA je objavila da će najveći prioritet Kremlja nakon okončanja borbi u Ukrajini biti brza obnova snaga u ruskom zapadnom vojnom okrugu, pored istočnih granica NATO.
Estonska vanjska obavještajna služba je navela i da iz perspektive baltičkih država, Rusija još uvijek ima dovoljno snage za izvršiti vjerodostojan vojni pritisak u toj regiji.
Nakon niza ukrajinskih neuspjeha na bojnom polju, unutar Saveza raste zabrinutost oko toga za koliko vremena će se NATO možda morati pripremiti za ponovno pojavljivanje ruskih snaga na granicama, piše britanski list.
Kao rezultat toga, Estonija snažno zahtijeva od svojih zapadnih saveznika da udvostruče vojnu pomoć Ukrajini u nadi za odlučujući udarac na teritorijalne težnje Rusije u godinama koje dolaze, dodaje.
Voju Staniću, povodom njegovog stotog rođendana, biće posvećen 12. Mali salon hercegnovskih galerija.
Izložba koja je tradicionalno organizovana u sklopu Praznika mimoze biće priređena u galerijskom prostoru Dvorane Park. U saradnji Herceg festa sa novskim galeristima, koja je uvijek davala sjajne rezultate, biće odabrana djela za ovu postavku, a posebno raduje i izložbi daje na značaju, dogovor postignut sa Tomom Stanićem da pred publiku budu iznijete i slike iz Vojovog ateljea koje do sada nisu viđene.
12. Mali salon biće realizovan uz podršku Opštine Herceg Novi. U pripremi je zanimljiv katalog, a radni naslov izložbe je “Slike su moje priče”.
Ovo je slika i prilika o odnosu prema otpadu u tri države koje su kandidati za članstvo u EU, a to su Crna Gora, Srbija i BiH, kazao je predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Podić
Ogromne količine smeća u jezeru na brani Hidroelektrane na Drini predstavljaju rizik od ekološke katastrofe u Višegradu i šire u slivu rijeke Drine, a aktivisti za očuvanje okoliša naglašavaju da rješenje tog problema nije lako i da mora uključivati angažman resornih vlasti i službi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, javlja Anadolu.
Ružne slike rijeke Drine prekrivene hiljadama tona guma, metala, plastike i drugog smeća trebale bi biti alarm resornim službama da se uhvate u koštac i riješe ovaj višegodišnji problem.
Komunalni radnici danima rade na odvozu smeća, ali voda donosi nove količine i jasno je da je neophodno uložiti dodatni trud kako bi se zaustavilo onečišćavanje Drine, ali i drugih rijeka u BiH i regiji.
“Ovo je zapravo slika i prilika o odnosu prema otpadu u tri države koje su kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, a to su Crna Gora, Srbija i BiH. Otpad koji se pri podizanju nivoa vode nakupi pred branom Hidroelektrane dolazi iz ove tri države.UUglavnom iz rijeke Lim koja protiče kroz Crnu Goru, pa kroz Srbiju i onda BiH. Kada nakon velikih kiša naraste nivo rijeke Lim, voda pokupi otpad sa brojnih divljih, a Boga mi i sa zvaničnih deponija smeća koje se nalaze na samim obalama“, kazao je za Anadolu predsjednik Udruženja “Eko akcija“ Anes Podić.
Naglašavajući da ovaj problem nije lako riješiti, Podić je kazao da rješenje zahtijeva sve tri pomenute zemlje potpuno promijene odnos prema otpadu.
Ističući da, izuzev medija, ne vidi da se bilo ko u regiji hvata u koštac sa problemom smeća u rijeci Drini i njenim pritokama, Podić je kazao da prvi korak mora biti uklanjanje divljih deponija na obalama.
“Nije ovo problem samo na Drini. Ovdje je to samo vidljivo jer imamo veliku branu na Hidroelektrani, ali slične probleme imamo i na drugim rijekama u BiH. Naše rijeke su prepune otpada, a stanje je slično i u Srbiji i Crnoj Gori“, kazao je Podić.
Podsjetivši da se smeće iz Drine odvozi na deponiju u Višegradu, za koju je kazao da je obična ledina proglašena deponijom i da je i ona sama ekološki problem, Podić je kazao da ovo smeće predstavlja i rizik po plodna poljoprivredna polja koja se nalaze u slivu rijeke Drine i sa kojih se hrani cijela BiH.
“Otpad iz rijeke dolazi u naš lanac ishrane sa nesagledivim posljedicama. Međutim, s obzirom na oskudne kontrole hrane, mi zapravo i ne znamo šta jedemo. Neuređenost odlaganja otpada može završiti s krupnim posljedicama po zdravlje ljudi“, upozorio je Podić.
Uputio je i oštru kritiku političarima koji pokazuju nemar spram ovom problemu i koji gotovo nikada ne pozivaju na međudržavnu saradnju na pitanju očuvanja i zaštite okoliša.
Brodovi koji su plovili Crvenim morem suočeni su s napadima Hutija sa sjedištem u Jemenu u proteklih nekoliko tjedana, zbog čega su brodarske tvrtke promijenile rute, što je dovelo do skoka vozarina.
Započinjanje dužih obilazaka oko Rta Dobre Nade u Južnoafričkoj Republici povećalo je cijene prekooceanske vozarine do 10.000 dolara po kontejneru od 40 stopa, budući da su kontejnerski brodovi preusmjerili više od 200 milijardi dolara robe s plovnog puta Crvenog mora kako bi izbjegli napade Houthia militanata.
Komercijalni brod u vlasništvu SAD-a, Gibraltar Eagle, napali su u ponedjeljak militanti Hutija, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a.
Neki promatrači tržišta očekuju da bi poremećaji mogli dovesti do preokreta u sudbini industrije koja je prošle godine zapala u recesiju.
“Što se tiče viših stopa u 2024., to bi moglo dodati više milijardi na krajnji rezultat VOCC-a čak i ako to potraje još samo dva ili tri tjedna”, rekao je Alan Baer, izvršni direktor logističke tvrtke OL USA, za CNBC u e-poruci.
VOCC (Vesel-Operating Common Carriers) su prekooceanski prijevoznici koji posjeduju i upravljaju plovilima odgovornim za upravljanje teretom i njegov prijevoz. Maersk, Evergreen i COSCO neki su od istaknutih VOCC-ova.
“Ako ovo potraje tri do šest mjeseci, [profit] će se opet polako približiti razinama iz 2022. jer bi operativni troškovi trebali biti niži od onoga što su prijevoznici iskusili tijekom kaosa 2021. i 2022.”, rekao je Baer.
Globalna pomorska industrija bila je u padu, povučena visokim zalihama i padom potrošačke potrošnje što je dovelo do nekoliko bankrota prošle godine. Prije napada na Crvenom moru, globalne cijene brodskih kontejnera više su se nego prepolovile od 2022., što je snažan preokret u odnosu na procvat nakon pandemije.
Prosječne vozarine za Aziju i Europu iznosile su oko 1550 USD/FEU 2023., ali sada su se više nego udvostručile na više od 3500 USD/FEU, navodi se u nedavnoj bilješci istraživanja Jefferiesa. FEU je standardna jedinica za mjerenje kapaciteta brodskog kontejnera od 40 stopa, što je obično najveća standardna veličina za kontejnerske brodove.
“Kad smo bili u studenom, skoro smo vidjeli dno… stope su bile samo dno bačve”, rekao je Paul Brashier, potpredsjednik odvoza i intermodalnih usluga u ITS Logistics. Primijetio je da se nevjerojatno niske stope odnose ne samo na otpremu, već i na prijevoz kamionima. To nije uvijek bio slučaj.
Kontejnerske brodarske tvrtke zaradile su dobit od 364 milijarde dolara u 2021. i 2022. godini zajedno, prema podacima John McCown Container Reporta, industrijskog sažetka, koji su zapanjujući u usporedbi s kumulativnim gubitkom od 8,5 milijardi dolara koji je industrija zabilježila od 2016. do 2019. .
Ali neto prihod industrije pao je 95,6% na godišnjoj razini na 2,6 milijardi dolara u trećem kvartalu 2023.
Iako nedavni porast vozarina možda neće pomoći brodarima da ponovno prožive svoje dane slave nakon pandemije, oni bi značajno povećali profitabilnost.
Očekuje se da će se profitabilnost kontejnerskih brodova oporaviti u prvom tromjesečju 2023. uz trenutna poskupljenja, izjavio je viši ekonomist ING-a Nico Luman u prošlotjednom izvješću.
Projektni predlog pod nazivom „Dekarbonizacijom u pomorskomsektoru do zelenog Bokokotorskog zaliva”, akronim,DeMS-GBB, (eng. Decarbonization of the Maritime Sector – Green Boka Bay)našao se među 22 najbolje rangirana projekta na Konkursu za sufinansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekata Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, raspisanog 11. maja 2023. godine.
Ovaj projekt ima za cilj postizanje održivog pomorskog saobraćaja i smanjenje emisija štetnih gasova u području Bokokotorskog zaliva u Crnoj Gori. Fokus projekta je usmjeren na predlaganje inovativnih rješenja koja doprinose dekarbonizaciji Bokokotorskog zaliva, a temelje se na primjeni obnovljivih izvora energije, poput sunčeve energije.
Aktivni istraživači na projektu uključuju stručnjake iz različitih oblasti, a rukovodilac projekta je prof. dr Tatijana Dlabač sa Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore. Ostali članovi tima su:prof. dr Nikola Momčilović sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr Maja Krčum sa Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr Jelena Nikčević, prof. dr Senka Šekulrac Ivošević i doc. dr Zorica Đurović sa Pomorskog fakulteta Kotor.Stručni saradnici su mr Ilija Knežević, mr Ivana Čavor, Đorđe Nedeljkov i Ana Babović sa Pomorskog fakulteta Kotor, dok supartneri na projektu firme „UNA” d.o.o. i „Koložunj” d.o.o.
Planirano je da projekat DeMS-GBB traje tri godine, a u okviru projekta predviđeno je i zaposlenje mladog istraživača, doktoranda na Pomorskom fakultetu Kotor, mr Nemanje Pudara, koji će u sklopu ovog istraživanja raditi na svojoj doktorskoj disertaciji.
Uz ulaganja u Sportski centar Igalo, Opština Herceg Novi izdvojiće sredstva za renoviranje hotela Play koje je započelo u susret brojnim kampovima u narednom periodu. Za renoviranje dva nivoa hotela neophodno je uložiti 50.000 eura.
Prema riječima direktora Radovana Ralevića podnijeli su zahtjev Opštini Herceg Novi za podršku u cilju renoviranja.
– Opština Herceg Novi je prepoznala značaj investiranja i u hotel. Dosta sredstva je uložila je i u Sportski centar, od parketne podloge do sistema za grijanje i hlađenje. Hotelu koji donosi najveću zaradu, je bilo neophodno renoviranje. Opština je dala punu podršku i počelo je renoviranje soba. Do kraja januara završićemo 50% posla – kazao je Ralević.
Renoviranje dva nivoa hotela, podrazumijeva promjenu namještaja i pratećeg mobilijara s obzirom na neophodnost nakon više od decenije korišćenja.
– Ta dva nivoa će koštati oko 50.000 eura. Smatramo da nije velika investicija, ali će donijeti mnogo, jer će nam omogućiti i da podignemo cijene usluga, koja je vrlo korektna. Nama je u cilju da imamo kvalitetnu uslugu kako bi nam se gosti vraćali – kazao je Ralević.
Ulaganjem u infrastrukturu otvaraju se nove mogućnosti za pripreme, a hotel Play visoko je pozicioniran na listi interesovanja sportskih kolektiva kako iz regiona tako i šire, zaključio je Ralević.
Jemenski hutisti projektilom su pogodili teretni brod u vlasništvu američke tvrtke koji je plovio u Adenskom zaljevu. Tako su ostvarili prijetnje da više neće napadati samo brodove povezane s Izraelom, nego i američke i britanske brodove. Nakon današnjeg incidenta, najmanje 15 tankera na tom području okrenulo se i promijenilo smjer zbog straha od projektila iz Jemena.
Oko 160 kilometara južno od obale Jemena, projektil je pogodio teretni brod u vlasništvu američke kompanije Eagle Bulk. Američka vojska tvrdi da je riječ o protubrodskom dalekometnom projektilu.
– Kao posljedica udara, plovilo je pretrpjelo ograničenu štetu tovarnog prostora, ali je stabilno i udaljava se iz tog područja. Nitko od članova posade nije ozlijeđen. Plovilo prevozi čelične proizvode, priopćila je tvrtka Eagle Bulk Shipping.
Hutisti kažu da su napad izveli zbog zajedničkih američko-britanskih zračnih udara na njihove položaje u Jemenu.
– Jemenske oružane snage smatraju sve američke i britanske ratne i ostale brodove koji sudjeluju u agresiji protiv naše zemlje neprijateljskim metama u dometu naših snaga. Jemenske snage poručuju da je odgovor na američke i britanske napade neizbježan i da nova agresija neće proći nekažnjeno, rekao je Yahya Sarea, glasnogovornik hutista.
Američki državni vrh zasad je bez komentara. Britanski premijer kaže da želi smiriti stanje u tom području, ali upozorava.
– Nećemo oklijevati kad je riječ o sigurnosti britanskog naroda, naših interesa i naše imovine, rekao je Rishi Sunak, britanski premijer.
Iran, koji je glavni pokrovitelj hutista, poručuje SAD-u: licemjerni ste jer ne želite da se rat iz Gaze proširi u regiji, ali napadate Jemen.
– Islamska Republika Iran snažno podržava sigurnost plovidbe u regiji. Upozoravamo Ameriku i Britaniju da odmah zaustave rat protiv Jemena, rekao Hossein Amir-Abdollahian, iranski ministar vanjskih poslova.
Nedugo nakon incidenta na moru, u zračnoj luci kod jemenskog grada Al-Hudaide odjeknula je snažna eksplozija. Riječ je o području pod nadzorom hutista, ali zasad nitko nije objavio što se točno dogodilo.
