31 C
Kotor

Slušaj online radio

Umro Matija Dedić, jazz pijanist i skladatelj

0
Umro Matija Dedić, jazz pijanist i skladatelj
Matija Dedić

Jedan od najpoznatijih hrvatskih jazz pijanista te skladatelj Matija Dedić umro je u nedjelju u 53. godini, izvijestili su iz diskografske kuće  Croatia Records.

“S velikom tugom u srcu javljamo da nas je iznenada napustio Matija Dedić, jedan od naših najpoznatijih jazz pijanista. Obitelj moli za razumijevanje u ovom, za njih, iznimno teškom trenutku”, naveli su iz Croatia Recordsa.

Matija Dedić rođen je 1973. godine u Zagrebu gdje je završio srednju glazbenu školu “Vatroslav Lisinski”. Rođen u obitelji istaknutih glazbenika,  kantautora Arsena Dedića i pjevačice Gabi Novak, rano se počeo baviti glazbom.

Nakon završene srednje glazbene škole 1991. odlazi u Graz gdje upisuje jazz akademiju, a diplomirao je 1997. u klasi profesora Haralda Neuwirtha.[2]

U Zagreb se vratio 1997. godine i ubrzo postiže veliki ugled na hrvatskoj glazbenoj sceni. Tijekom tih godina svira s vlastitim sastavom Boliers Quartet s kojim prati velike jazz glazbenike poput Bennyja Golsona, Kennyja Burrella, Roya Haynesa, Joséa Felicianoa te sastav “All Stars Band”. Nastupao je i s Tamarom Obrovac i njezinim kvartetom.

Krajem 1990-ih Matija osniva trio pod nazivom Matija Dedić Trio koji je izvodio njegova autorska djela. Zajedno s njim u sastavu još sviraju iskusni jazz glazbenici iz kvarteta Tamare Obrovac, Žiga Golob i Krunoslav Levačić.

Tijekom godina svirao je u gotovo svim zemljama Europe te u SAD-u s velikim glazbenim imenima kao što su Alvin Queen, Martin Drew, Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean Louis Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White, Kendrick Scott, Jim Madison, Jeff Ballard, Vicente Archer, Buster Wiliams, Larry Grenadier i mnogi drugi.

Matija Dedić pisao je glazbu za televiziju i kazalište, a također nastupa s popularnim glazbenicima hrvatske pop scene.

Godine 2000.  izdavačka kuća Cantus records objavljuje njegov prvi solo album pod nazivom Solo Part 1, a u prosincu 2001. i drugi pod nazivom Handwriting za koji je sljedeće godine osvojio tri diskografske nagrade Porin.

Godine 2004. u nakladi izdavačke kuće Dallas Records objavljuje svoj album Tempera. Matija je na njemu snimio dvanaest Gibonnievih skladbi po vlastitom izboru.

Godinu dana kasnije za istog izdavača objavljuje album Drugi pogled koji sadrži najpopularnije skladbe njegovog oca Arsena Dedića poput “Sve te vodilo k meni”, “Kuća pored mora”, “Ni ti ni ja”, “Ne plači”, “Razgovor s konobarom” i “Moderato cantabile”.

Zajedno s belgijskim kontrabasistom Jean-Louis Rassinfosseom i češkim bubnjarom Marekom Patrmanom 2006. godine snimio je album Visiting Bruxeless. Na albumu Life of Flowers, na kojem svira s glazbenicima raznih stilova, uz vlastite izvodi i skladbe Dore Pejačević.

Odlazak jednog od najpoznatijih hrvatskih jazz pijanista te skladatelja Matije Dedića veliki je gubitak za hrvatsku glazbenu scenu.

Vlada: Rok za ocjenu ponuda za aerodrome biće produžen za 30 dana

0
Vlada: Rok za ocjenu ponuda za aerodrome biće produžen za 30 dana
Vlada CG

Vlada je jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana.

Vlada se, kako se navodi u saopštenju, na danas održanoj tematskoj sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, upoznala sa usmenom informacijom o sprovedenim aktivnostima u postupku dodjele koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.

“Tim povodom, Vlada je jednoglasno prihvatila predlog Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat da se rok za evaluaciju tehničkih ponuda produži za 30 dana”, dodaje se u saopštenju.

Tenderska komisija će, kako se navodi, u cilju povećanja transparentnosti i kompetentnosti, u saradnji sa konsultantom Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), pribaviti dodatna mišljenja, te nakon dobijanja istih konačnu odluku dostaviti Ministarstvu saobraćaja, kako bi bila upućena Vladi na odlučivanje.

Za danas su, zbog drastične razlike u bodovanju kojim su Tenderska komisija i njen konsultant iz Svjetske banke ocijenili tehnički dio dvije prijavljene ponude, bile zakazane hitne sjednice lidera vladajuće većine i Vlade, a otkazana je za jutros predviđena sjednica Tenderske komisije, koja je trebalo da verifikuje ispadanje jednog od ponuđača, a otvori finansijsku ponudu drugog.

IFC je u subotu upozorio da će napustititi tu svoju ulogu zato što im Tenderska komisija nije dostavila informaciju o osnovu za faktičku diskvalifikaciju ponude južnokorejske kompanija Incheon International Airport Corporation.

Protest građana Tivta – plaža Belani naš izlaz na more, mi branimo tradiciju, kao način života…

“Mi i branimo tradiciju, kao način života”, “Belani naš izlaz na more”, “Da se ukine Morsko zlo a morsko dobro vrati građanima”, samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane. Podsjećamo, dio te javne plaže dat je u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP Morsko dobro.

Protestu su osim građana prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti. Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.

Potparol Opštine Tivat, Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju.

Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.

Komnenović je u pismu poručio da nakon demokratskih promjena 2020. godine smo očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća promjeniti.

Protest – Plaža Belani – foto Boka News

„Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština.

Morsko dobro od 2018. u našu opštinu uložilo je svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži i ti uz značajno kašnjenje i izgovore. Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu. Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima” – poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.

Prisutnima su se obratili Jovan Brinić, potpredsjednik opštine Tivat, građani Radovan Novaković, Jovica Petković, Dubravka Nikčević, Toni Janović, Vatroslav Belan, Marjan Ribica.

Protest – Plaža Belani – foto Boka News

Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nismo ni sanjali da će doći do toga da moramo protestovati protiv Morskog dobra.

„Sa tim istim  ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko” – kazao je Brinić.

„U pripremi je novi Zakon o morskom dobru i obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nismo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup” – poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.

Protest – Plaža Belani – foto Boka News

Ne može tender na ovaj dio obale. Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas, poručila je Dubravka Nikčević.

Protest – Plaža Belani – foto Boka News

„Mi branimo tradiciju, način  života, vjekove. Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na  Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da  jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru. ” – rekao je Vatroslav Belan.

Pozivam gospodina Mikijelja da dođe, da razgovaramo. Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju – poručio je aktivista Radovan Novaković.

Plaža Belani – foto Boka News

Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da plaže moramo sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.

Sa skupa je poručeno da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.

Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Peti međunarodni karneval u Tivtu okupio preko 600 učesnika (Foto, Video)

0

U Tivtu je u subotu održan 5. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj  posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.

Karneval u Tivtu okupio je preko 600 karnevalista iz 15-tak zemalja, među kojima su bile karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, SAD-a, Italije, Grčke, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije…

Manifestaciju je otvorio potpredsjednik Internacionalnog borda federacije Evropskih karnevalskih gradova (FECC), Aleksandar Cicimov. U ime organizatora učesnike i goste pozdravili su predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović i menadžer karnevala i direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović.

Kako je bilo na 5. Međunarodnom karnevalu u Tivtu u našem video zapisu…

Nakon predstavljanjja karnevalskih grupa na Pinama, koncert je održao regionalna muzička zvijezda Petar Grašo.

Danas Dječiji karneval

Danas, nedjelja 8. juna biće održan Dječji karneval. Povorka mališana kreće sa kružnog toka, kod stare zgrade Opštine, u 19 sati, do rive Pine, gdje će djeca izvesti svoje performanse. Kako su sopštili organizatori očekuju preko 500 učesnika iz Crne Gore i inostranstva.

Više fotogragija na našoj facebook strani.

Greenpeace: Hrvatska može svu struju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030.

0
Greenpeace: Hrvatska može svu struju dobivati iz obnovljivih izvora već od 2030.
Solarna elektrana-Vis

Greenpeaceova studija “100 posto obnovljivo do 2030. – Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike” predstavljena je na Svjetski dan zaštite okoliša, a izradio ju je stručni tim pod vodstvom Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Studija pokazuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. itekako dostižan, ponajprije okretanjem energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu. Tako bi udio solarnih elektrana porastao na pet GW, a vjetroelektrana na ukupno 4.2 GW.

Primjeri iz okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina u Grčkoj je instalirano čak sedam GW solara, a Mađarskoj 5,5 GW.

Za usporedbu, Hrvatska je tek ovih dana dosegla ukupno jedan GW sunčanih elektrana, unatoč tome što je po solarnom potencijalu u samom europskom vrhu.

Krajačić ističe da je potrebna čvrsta politička odluka kako bi Hrvatska postigla zadovoljavanje ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Ta odluka treba uključivati jasne signale prema unapređenju elektroenergetskog sustava te izgradnji i ojačanju mreže i osiguravanju skladištenja energije.

Isto tako, obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost, rekao je Krajačić.

Luštica Bay – zabava na plaži u noći punog mjeseca u srijedu  11. juna

0
Luštica Bay – zabava na plaži u noći punog mjeseca u srijedu  11. juna
Full Moon Party

DJ Kurd Maverick nastupa u Luštica Bay-u



U prvoj ovogodišnjoj ediciji Zabava na plaži u noći punom mjeseca, nastupiće globalni ambasador house zvuka DJ Kurd Maverick, koji s prepoznatljivim muzičkim stilom, već godinama postavlja stantadre u svijetu elektronske muzike – srijeda 11. jun, na Marina plaži, od 21 sat.

Veče otvara energični regionalni DJ duo Divolly & Markward, poznat po zanimljivoj sinergiji house, tech house i progressive zvuka — savršen uvod za svjetski poznatog DJ-a Kurda Mavericka.

Kurd Maverick kombinuju energični house ritam s elementima funk-a i tech zvuka, redovno osvajaju vrhove svjetskih top-lista i podršku najuticajnijih DJ-eva.

Njegov globalni hit The Rub (I Never Rock) ostavio je neizbrisiv trag u klubovima širom svijeta, dok su remiksi za imena poput Basement Jaxx, Robbie Williamsa i Bob Sinclara dodatno učvrstili njegovu reputaciju inovatora i hitmejkera.

DJ Kurd Maverick

Kurd Maverick je nastupao na najpoznatijim svjetskim festivalima i klubovima – od Ibize i Miamija do Tokija i Berlina – donoseći publici energične DJ setove koji spajaju groove, dinamiku i neponovljivu atmosferu. Njegov nastup garantuje jedno: iskustvo koje se pamti, i to ovog puta u Luštica Bay-u.

Očekujte noć ispunjenu živim bojama i neprekidnom energijom, uz: Glow-in-the-dark body painting. spektakularne svjetlosne efekte, zadivljujuće akrobate sa vatrom, osvježavajuće koktele i sjajnu atmosferu

Ulaz je besplatan i otvoren za sve posjetioce — prava proslava početka ljeta i zabave.

U sklopu ovog Festivala u noći punog mjeseca zakazani su i drugi nastupi, na datumima kako mjesec nalaže: 10. jula nastupiće Burak Yeter + Talaz, i 9. avgusta nastupaju Mr. Belt & Wezol + 7visions.

Zbog napada dronovima na Moskvu zatvorene dvije zračne luke

0
Zbog velikih ukrajinskih napada haos u moskovskim zračnim lukama
Aerodrom – foto AA

MOSKVA – Ukrajinski napad dronom usmjeren na Moskvu prisilio je zatvaranje dvije ključne zračne luke koje opslužuju glavni grad, priopćile su ruske vlasti rano u nedjelju.

Ruske jedinice protuzračne obrane uništile su devet ukrajinskih dronova koji su se kretali prema Moskvi do 4 sata, objavio je gradonačelnik Sergej Sobjanin putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.

Hitne službe poslane su na mjesta gdje su ostaci drona pali u noćnom napadu, dodao je. Nije prijavio nikakvu neposrednu štetu.

Ukrajinski napad dronom također je izazvao kratkotrajni požar u kemijskom postrojenju Azot u Tulskoj oblasti, ozlijeđene su dvije osobe, a sedam dronova uništeno je iznad Kaluške oblasti, rekli su regionalni guverneri. Obje regije graniče s Moskovskom regijom južno od glavnog grada.

Ruska uprava za civilno zrakoplovstvo Rosaviatsia priopćila je na Telegramu da, kako bi se osigurala sigurnost zračnog prometa, obustavlja letove u zračnim lukama Vnukovo i Domodedovo.

Izložba “Momentum“ u Tivtu

0
Izložba “Momentum“ u Tivtu
plakat momentum

Izložba akademskog slikara Nikole Kovačevića „Momentum“ biće svečano otvorena u utorak, 10. juna u 19 časova u JU Muzej i galerija Tivat.

Nikola Kovačević rođen je 1973. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1997. godine, u klasi prof. Nikole Gvozdenovića. Od 2000. godine živi i stvara u Parizu, a tokom 2017. i 2018. godine boravio je u Sjedinjenim Američkim Državama, u Los Anđelesu. Njegova djela izlagana su na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Crnoj Gori, regionu, Evropi i SAD-u.

Dobitnik je više značajnih priznanja, među kojima se izdvajaju nagrada za mlade talente Centra za savremenu umjetnost Crne Gore (1997), prva nagrada za sliku na Jesenjem salonu u Parizu (2004), kao i specijalna nagrada galerije Nasse u Njujorku (2005). Kovačević je član ULUCG i udruženja umjetnika Francuske, Maison des Artistes.

Izložbu koja će biti postavljena na dva galerijska nivoa otvoriće direktorica, mr Danijela Đukić.

WWF: Hitno zaštititi livade morske poseidonie u Sredozemlju od šteta sidrenjem

0
WWF: Hitno zaštititi livade morske poseidonie u Sredozemlju od šteta sidrenjem
Posidonia oceanica

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u nedjelju je upozorila da hitno treba zaštititi livade morske posidonie u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem, jer je samo u prošloj godini potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice direktno pogođeno sidrenjem plovila.

Razmjere štete koju sidrenje velikih plovila nanosi livadama morske posidonie u Sredozemlju, otkrilo je WWF-ovo novo izvješće koje su objavili na Svjetski dan oceana, 8. juna.

Izvješće pod nazivom “Zaštita livada morske posidonie u Sredozemlju od šteta uzrokovanih sidrenjem” temelji se na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova.

Procijenjeno je da je u Sredozemlju u 2024. potencijalno 50.000 hektara Posidonia oceanice – ključne vrste morske cvjetnice – direktno pogođeno sidrenjem plovila, što predstavlja ekonomski gubitak od preko četiri milijarde eura raznih usluga ekosustava, naveli su iz WWF-a.

Sidrenje ističu kao jednu od najkritičnijih, ali i najlakše sprječivih prijetnji za Posidoniju oceanicu, spororastuću endemsku vrstu koja je važna za zaštitu obale od erozije te usporavanje gubitka bioraznolikosti.

Kao ključno stanište, rastilište i mrijestilište za veliki broj komercijalnih vrsta riba, posidonija je važna za ribarstvo, a zbog njezine sposobnosti da veže velike količine ugljika, ona je saveznik u borbi s klimatskim promjenama, dodaju u WWF-u.

“Ipak, približno 34 posto livada posidonije izgubljeno je u posljednjih 50 godina”, upozoravaju.

WWF-ovo izvješće otkriva da se u Sredozemlju više od 179.000 plovila potencijalno sidrilo na livadama morske cvjetnice u 2024. godini, od čega je 45 posto plovila dulje od 24 metra.

Velika plovila koja se usidre na morskoj travi, odgovorna su za gotovo 60 posto ukupno pogođenih područja, a žarišne regije uključuju Italiju, Španjolsku, Tursku, Grčku, Francusku i Hrvatsku. U nekim zonama, kažu u WWF-u čak 50 posto livada je pogođeno nereguliranim sidrenjem.

Područja sa strogim propisima o sidrenju, poput juga Francuske, bilježe znatno niže stope utjecaja sidrenja na livadama morske cvjetnice.

“Šteta od sidrenja sporo zacjeljuje. Livadama je potrebno i više od 100 godina da se oporave. Zaštita i poboljšano upravljanje predstavljaju najučinkovitije načine očuvanja ovih važnih ekosustava”, poručio je Patrik Krstinić, voditelj morskog programa WWF Adrije.

Napominje da očuvanje i obnova livada morske cvjetnice nije samo ekološka misija, već i strateška, a vlade trebaju djelovati kako bi zabranile štetne prakse sidrenja.

Ključne preporuke WWF-a uključuju provedbu zabrane sidrenja na livadama morske cvjetnice za plovila dulja od 15 metara, proširenje infrastrukture za ekološko sidrenje i zaštićene zone te jačanje prekogranične suradnje u zaštiti morske posidonie.

Tivat – danas protest za spas plaže Belane

0
Tivat – danas protest za spas plaže Belane
Plaža Belani – foto Boka News

Grupa građana Tivta poziva sugrađane da im se pridruže na velikom protestu za spas plaže Belane, koji su zakazali za danas, nedjelja, 8.jun u 17 sati.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom na tenderu ustupilo južni dio plaže Belane podgoričkoj firmi Civil Engineer pod četvogodišnji zakup, koja je po važećoj Državnoj studiji lokacije, ova plaža prepoznata kao zona za sport i razonodu, na čemu je insistirala i Opština Tivat, koja u zaleđu plaže završava dugogodišnji projekat uređenja šetališta.

„Ovo je jedna od malobrojnih javnih plaža u Tivtu, predviđena za građane našeg grada koji žive sa morem. Za jedriličare, kite surfere, veslače. Ali i za našu djecu, za porodice koje ne mogu priuštiti da za odlazak na more izdvoje više desetina eura za ležaljke i suncobrane. Nama je neophodno da sačuvamo kontakt s morem, u pitanju je naša životna sredina. More nije mašina za pravljenje para, more je naš život, naš način života,“ kazao nam je član inicijalnog odbora protesta, Ilija Belan.