Kineski brodarski prijevoznik NewNew Shipping Line najavio je proširenje svoje kontejnerske linije kroz Arktik za 2025. godinu, nakon iznimno uspješne sezone u 2024.
Na rusko-kineskoj logističkoj konferenciji “#Containers” u Moskvi, tvrtka je objavila kako je prošle godine obavila 13 plovidbi između Šangaja i Arkhangelska, prevezavši više od 20.000 TEU tereta, piše gCaptain.
Taj prometni uspjeh potvrdio je rastući značaj Sjevernog morskog puta (Northern Sea Route) kao alternativne rute između Azije i Europe, a za ovu godinu NewNew najavljuje uključivanje većih brodova u liniju nazvanu “Arctic Express No. 1”.
Sezona 2023. bila je kraća zbog ranog zaleđivanja Čukotskog mora već sredinom listopada, što je smanjilo prozor za plovidbu za šest tjedana. Unatoč tome, NewNew je već tada privukao pozornost s 9.500 TEU prevezenih u sedam putovanja te godine.
Tvrtka ipak planira daljnje širenje i najavljuje da će u narednim godinama produžiti sezonu plovidbe od lipnja do prosinca. Ključnu ulogu u tome imat će pet novih specijaliziranih kontejnerskih brodova otpornih na led – koji su trenutno u izgradnji u kineskom brodogradilištu.
NewNew je također potvrdio da su operacije tijekom 2024. bile profitabilne, što dodatno motivira širenje flote i učestalost linije kroz ruski Arktik.
Drugi operator na ovoj zahtjevnoj ruti, EZ Safetrans Logistics, još nije objavio planove za 2025., iako je lani zabilježio povijesni trenutak – prvi prolazak Panamax kontejneraša tako blizu Sjevernom polu, na svega 750 nautičkih milja udaljenosti.
Ljetna sezona plovidbe na Arktiku obično počinje krajem lipnja, a Ruska uprava za Sjeverni morski put već je zaprimila prve zahtjeve za dozvole, iako glavnina pristigne tokom maja i juna.
U Gradskoj upravi je promovisana poštanska marka sa motivima Trebinja, dizajnirana povodom proglašenja grada za “Evropski grad sporta 2025”.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je istakao da su ponosni na ovaj projekat koji predstavlja svojevrsnu promociju grada na Trebišnjici.
– Ovo je za nekoga, možda, mali ali za grad Trebinje je veliki projekat. Ova markica će se naći u ozbiljnijim našim dokumentima u budućnosti. Planiramo izradu nove monografije gdje će biti uvrštena i ova poštanska markica. Veliko hvala što je Trebinje odabrano da se nađe na ovoj markici. Veliki broj sportista širom regiona je porijeklom iz Trebinja i na to smo ponosni. Ono što smatramo da je najznačajnije jeste da se preko 3. 000 djece do 18 godina trenutno u Trebinju bavi sportom. Što znači da idemo pravim putem i grad Trebinje se opredijelio da pruži punu podršku sportu, ne samo po broju sportista i klubova nego i sportskom infrastrukturom. Mi ćemo i u narednom periodu podržati sport, a 2025. godina nam je jako značajna, ove godine naš najstariji Trebinjac u sportu – FK Leotar obilježava 100 godina postojanja – rekao je Ćurić.
Miladin Radović, direktor Pošta Srpske je naveo da je ova poštanska marka štampana u tiražu od 8. 000 primjeraka.
– Poštanska marka predstavlja jednog malog ambasadora koji će da prođe čitav svijet i da predstavi kako našu Republiku Srpsku tako i grad Trebinje. Naš dizajner se vodio tim da je Trebinje izabrano za “Grad sporta 2025. godine”. Na markici su Jelena Anžujska i Jovan Dučić. Nastavićemo i u budućnosti da čuvamo tradiciju i kulturu Republike Srpske i svih naših značajnih i bitnih ličnosti – dodao je Radović.
Poštanska markica posvećena Trebinju – “Evropskom gradu sporta za 2025. godinu”, je nominalne vrijednosti 3,3 KM.
Razgovori Rusije i Sjedinjenih Država bili su izazovni, ali korisni, a Ujedinjeni narodi i druge zemlje bit će uključeni u dodatne rasprave, rekao je član ruskog izaslanstva na pregovorima novinskoj agenciji TASS.
– Razgovaralo se o svemu, dijalog je bio intenzivan i izazovan, no vrlo koristan za nas i za Amerikance, rekao je ruski senator Grigorij Karasin te dodao da se razgovaralo o mnogim problemima.
Karasin, bivši diplomat, rekao je da će se razgovori nastaviti i da će u njih biti uključeni Ujedinjeni narodi i druge neidentificirane zemlje.
– Nastavit ćemo to činiti, uključujući međunarodnu zajednicu, prije svega Ujedinjene narode i pojedinačne zemlje, rekao je ne navodeći o kojim je zemljama riječ.
– Sve u svemu, stekao se dojam konstruktivnog dijaloga, koji je nužno potreban. Za to su zainteresirani i Amerikanci, izjavio je Karasin.
Ruski izvor rekao je Reutersu da je nacrt zajedničke izjave poslan u Moskvu i Washington na odobrenje, a strane ga namjeravaju objaviti u utorak.
Problem nedostatka radne snage u crnogorskom turizmu postaje sve izraženiji, posebno u Budvi, gdje se procjenjuje da će biti potrebno više od 8.000 sezonskih radnika. Poslodavci su ove godine ranije nego ikad počeli da objavljuju oglase za posao, a samo na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno je preko 300 otvorenih pozicija.
Prema riječima Nebojše Vujačića, savjetnika za zapošljavanje na Birou rada Budva, potražnja za sezoncima veća je za najmanje 25% u odnosu na prethodne godine.
“Uobičajeno se tražilo od 5.000 do 6.000 radnika, ali ove godine će taj broj sigurno biti između 7.000 i 8.000”, kaže Vujačić, za RTV Budva.
Najveća potražnja vlada za kuvarima, konobarima, šankerima, barmenima i roštiljdžijama, ali su poslodavcima potrebni i sobarice, servirke i pomoćni radnici. Problem deficita radne snage iz godine u godinu postaje izraženiji, pa sve više preuzima trend koji su ranije imale zapadne zemlje.
Kako bi privukli radnike, neki poslodavci su povećali plate i do 30%, a prema podacima Zavoda za zapošljavanje, konobari i sobarice sada mogu zaraditi od 800 do 1.000 eura mjesečno, dok su plate iskusnih kuvara i barmena još veće.
Budva – foto Boka News
Međutim, i pored rasta plata, trend odlaska radnika u inostranstvo i dalje je prisutan.
“Mnogi naši radnici odlaze u Dubrovnik i druge gradove u Hrvatskoj, gdje su plate 70 do 80% više nego u Crnoj Gori. Istina, tamo se radi duže, ali dobijaju smještaj i hranu, što je za mnoge odlučujući faktor”, objašnjava Vujačić.
Trenutno je na birou u Budvi registrovano 519 nezaposlenih osoba, ali prema riječima Vujačića, mnogi nisu stvarno dostupni za rad. Dio njih koristi pravo na naknadu, dok su drugi izabrali da rade na crno ili traže bolje ponude.
Takođe, problem smještaja za radnike iz godine u godinu postaje sve veći.
“Bez obezbijeđenog smještaja teško je pronaći sezonce. Većina poslodavaca sada nudi smještaj u čak 95% slučajeva, jer su cijene kirija u Budvi previsoke za sezonske radnike”, kaže Vujačić.
Kako domaća radna snaga postaje sve manje dostupna, očekuje se da će veliki broj sezonskih poslova ove godine preuzeti stranci, naročito iz Albanije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
“Nekada je bilo nezamislivo da Budvani ne rade u turizmu, ali danas je situacija drugačija. Većina sezonskih radnika dolazi sa sjevera Crne Gore ili iz susjednih zemalja”, kazao je Vujačić.
Kako bi olakšao zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Crne Gore nudi besplatne prekvalifikacije i obuke za sve nezaposlene koji žele da steknu nova znanja u ugostiteljstvu.
“Obuke traju tri mjeseca, a zavod pokriva sve troškove, putne troškove, smještaj i školovanje. Pozivamo sve koji su zainteresovani da iskoriste ovu priliku”, poručuje.
Kako se sezona približava, broj oglasa za posao raste, a procjenjuje se da će u narednih mjesec dana potražnja dostići vrhunac.
“Do kraja aprila očekujemo da će broj otvorenih radnih mjesta dostići između 7.000 i 8.000. Novi hoteli i turistički objekti samo povećavaju potrebu za radnom snagom, a pitanje je hoće li biti dovoljno radnika da popune sva ta mjesta”, zaključuje Vujačić.
Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je City market na Trećem putu u Kotoru renoviran i spreman da vas dočeka u potpuno novom, modernijem ambijentu!
Vaša omiljena komšijska radnja sada se prostire na oko 200 kvadrata i nudi više od 3.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala različitih brendova i proizvođača. Poseban akcenat stavljen je na svježe, već pakovano meso Domaće mesare, pažljivo odabrano voće i povrće i savršene pekarske proizvode Naše Pekare
Otvaranje letak City
Povodom ponovnog otvaranja pripremili smo fantastična iznenađenja za sve posjetioce!
Prva tri dana od otvaranja, svi kupci koji koriste Club Plus karticu ili aplikaciju ostvaruju dodatnih 10% povrata novca na sve kupovine. Takođe, očekuju vas i brojni pokloni:
🎁 Prvi dan: Prvih 500 potrošača dobija gratis proizvod
🎁 Drugi dan: Prvih 100 potrošača dobija City privezak za ključeve
🎁 Treći dan: Prvih 50 potrošača koji potroše preko 50 eura dobija City kišobran
Ukoliko još nemate Club Plus karticu ili aplikaciju, dođite na otvaranje od 10 do 14 sati i postanite član lojalti programa na licu mjesta!
Renoviranjem ovog marketa, Domaća trgovina nastavlja da unapređuje svoju mrežu i pruža vam još kvalitetniju uslugu. Posjetite nas i doživite kupovinu iz nove perspektive – u modernom enterijeru, uz širok asortiman i povoljne cijene.
Finalni turnir Regionalne lige u vaterpolu počinje 28. marta na Škveru, a u polufinalu će se sastati Jadran iz Herceg Novog i Jadran iz Splita, kao i Novi Beograd i Radnički iz Kragujevca. Aktuelni šampion je ekipa Novog Beograda.
Jadran iz Herceg Novog je na svom bazenu savladao Solaris sa 20:11, nakon čega se čekao ishod duela između Primorca i Radničkog iz Kragujevca u Kotoru. Ekipa Uroša Stevanovića ušla je u meč sa četvrte pozicije, a pobjeda od 21:15 u Kotoru donijela im je treće mjesto i okršaj sa Novim Beogradom u polufinalu.
Jadran iz Herceg Novog i Jadran iz Splita igraju 28. marta od 17:30, dok je drugo polufinale, između Novog Beograda i Radničkog, na programu istog dana od 20:30. Finale će biti odigrano 29. marta u 19:30.
Rezultati poslednjeg kola: Jadran Split – Šabac 19:18, Novi Beograd – Valis 19:6, Jadran Herceg Novi – Solaris 20:11, Crvena zvezda – Primorje 13:14, Primorac – Radnički 15:21, Jug – Mladost 13:11.
Tabela nakon poslednjeg kola: Jadran Herceg Novi – 57 bodova, Novi Beograd – 56, Radnički – 52 boda, Jadran Split – 51, Mladost – 41 bod, Šabac – 30 bodova, Jug – 28, Primorac – 25, Primorje – 20, Crvena zvezda – 18, Solaris – 14 bodova, Valis – 1 bod.
Za realizaciju velikih investicija potrebna je sinergija centralne i lokalnih vlasti, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da se opštine, u trenutku kada investitori pokažu interesovanje za Crnu Goru, moraju nadmetati za njihovu pažnju.
Spajić se sastao sa predsjednicima južnih opština u Crnoj Gori, sa kojima je razgovarao o investicionim prilikama i interesovanju za moguća ulaganja.
On je, kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Vlade, upoznao sagovornike sa sastancima koje je održao u prethodnom periodu kako bi promovisao investicione potencijale Crne Gore i ukazao na pojačano interesovanje investitora, ali i na nedostatak inicijative i ažurnosti od lokalnih samouprava.
“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore, ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak je da stvaramo prilike, a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata, koji će osigurati bolji životni standard”, poručio je Spajić.
On je istakao i da nove investicije imaju pozitivan uticaj na lokalne privrednike, jer stvaraju šanse za unapređenje njihovog poslovanja.
“U trenutku kada investitor pokaže interesovanje za našu zemlju, opštine su te koje se moraju nadmetati za njihovu pažnju. Stoga je posebno važno unapređivati biznis ambijent i stvarati prilike za razvoj i zapošljavanje lokalnog stanovništava”, istakao je Spajić.
On je saopštio da je Vlada, nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a koji su prethodne vlade propustile da obnove, usvojila taj dokument, te da će on uskoro biti potpisan.
“Sporazum će biti osnova za saradnju u različitim oblastima. Osim toga, sa UAE ćemo potpisati i konkretne sporazume, a jedan od njih će se odnositi i na velike razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje, turističkog karaktera. Sporazumi međudržavnog karaktera omogućavaju da se projekti realizuju mnogo brže i efikasnije”, saopštio je Spajić.
Sastanku su prisustvovali predsjednici opština Tivat, Budva, Bar, Kotor, Herceg Novi i Ulcinj, Željko Komnenović, Nikola Jovanović, Dušan Raičević, Vladimir Jokić, Stevan Katić i Genci Nimanbegu.
Oni su pozdravili inicijativu Spajića da se odluke koje se tiču razvojnih politika donose u saradnji sa lokalnim zajednicama.
Predsjednici opština su ocijenili da su planska dokumenta, infrastruktura i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, važne pretpostavke za realizaciju razvojnih projekata.
Raičević je kazao da je barska opština u prošlosti osjetila šta znači izgubiti kredibilnog investitora i propustiti priliku.
“Kada idete u međudržavne sporazume sa UAE, molim vas nemojte preskočiti Bar. Imamo potencijala za razvojne projekte, a jedan od njih je Luka Bar, zatim aerodrom”, rekao je Raičević.
Jovanović je konstatovao da Budva odavno nema značajnije kapitalne projekte, te da valorizaciji Jaza i Buljarice treba da prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
I iz ostalih opština sa juga Crne Gore su saopštili da imaju potencijala za razvojne projekte, te da će sagledati koje konkretno mogu kandidovati za zainteresovane investitore.
Spajić je poručio da je dovođenje novih investicija u Crnu Goru zajednički cilj svih nivoa vlasti, te da prema kredibilnim investitorima moramo imati poseban senzibilitet, jer to konačno utiče i na imidž zemlje kao investicione destinacije.
“Politički, i bilo čiji lični interesi, ne smiju stajati na putu razvoja Crne Gore”, kazao je Spajić i dodao da nerazumijevanje na bilo kom nivou ne može biti alibi za propuštene šanse.
Spajić je konstatovao i da Crna Gora nema luksuz da gubi priliku za razvoj.
„Konkurencija je u regionu i šire velika. Ako mi nećemo, ima ko hoće da ih dočeka, širom raširenih ruku” zaključio je Spajić.
Turski predsjednik Tayip Erdogan u ponedjeljak je rekao da su se protesti zbog zatvaranja istanbulskog gradonačelnika Ekrema Imamoglua pretvorili u “pokret nasilja” i dodao da će glavna oporbena stranka odgovarati za ozlijeđene policajce i štetu na imovini.
Pritvaranje Erdoganova najvećega političkog rivala prošle srijede izazvalo je najveće ulične proteste u Turskoj u više od zadnjih deset godina.
U nedjelju ga je sud poslao u zatvor zbog optužbi za korupciju koje on negira. Ondje će biti do početka sudskog procesa.
Turska pritvorila devet novinara tokom protesta protiv hapšenja Imamoglua
Turske vlasti pritvorile su devet novinara koji su tokom noći pratili proteste u nekoliko gradova protiv hapšenja istanbulskoga gradonačelnika Ekrema Imamoglua, saopštio je u ponedjeljak sindikat novinara Turske.
Zasad nije jasno zašto su novinari pritvoreni. Turski sud zatvorio je u nedjelju gradonačelnika Istanbula Imamoglua, glavnog političkog suparnika predsjednika Tayyipa Erdogana, do suđenja za korupciju u potezu koji je izazvao najveće prosvjede u zemlji u više od desetljeća.
Unatoč zabranama uličnog okupljanja u mnogim gradovima, u nedjelju su petu noć zaredom održani uglavnom mirni protuvladini prosvjedi.
Glavna oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) poziva na prosvjede protiv sudske odluke o Imamogluu koju ocjenjuju ispolitiziranom i nedemokratskom.
Vlada niječe da su istrage politički motivirane i kaže da su sudovi neovisni.
Imamoglu je negirao optužbe s kojima se suočava odbacivši ih kao “nezamislive optužbe i klevete” i pozvao je na prosvjede širom zemlje.
U obraćanju prosvjednicima u istanbulskoj četvrti Sarachane ispred zgrade općine, čelnik CHP-a Ozgur Ozel rekao je u nedjelju da će nastaviti prosvjede dok Imamoglu ne bude pušten na slobodu.
Među privedenim novinarima je i fotograf agencije France Presse (AFP), objavio je sindikat novinara na X-u.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Kotor uhapsili su Ž.M. (48) zbog nasilja u porodici i ugrožavanja sigurnosti, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su, postupajući po prijavi da je između dvije osobe u rodbinskim odnosima, u mjestu Kavač, došlo do verbalnog konflikta, službenici OB Kotor preduzeli mjere i radnje u cilju sprečavanja nasilja, i od Ž.M.(48) oduzeli pištolj CZ 99, pištolj ČZ 75, kao i 94 komada municije.
“Ž.M. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Ž.M. odredio zadržavanje do 72 sata.
Hrvatskoj će ove godine trebati oko 70 hiljada sezonskih radnika u turizmu. No, poslodavci će samo manji dio pronaći na domaćem tržištu rada. Kako bi osigurali radnike, nude i veće plaće.
Iz mjeseca u mjesec stotine oglasa za radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, trgovine. Odrađena je i manifestacija Dani poslova u turizmu.
– Koja je ove godine održana u šest hrvatskih gradova: Bjelovaru, Požegi, Virovitici, Osijeku, Sisku i Zagrebu, to je jedna prilika gdje se poslodavci direktno mogu povezati sa zainteresiranim osobama za zapošljavanje, rekla je Maja Čeko, rukovoditeljica Odjela za tržište rada, Područni ured HZZ Šibenik.
A velike hotelske kuće mjesecima regrutiraju potreban kadar.
– Trenutno smo u fazi dogovora s novim zaposlenicima, kontaktiranjem naših stalnih sezonaca i praktički očekujemo da bi tamo negdje do 5. mjeseca trebali imati više-manje kompletiranu sliku što se tiče radne snage za ovu sezonu, rekao je Matej Rukavina, direktor Odjela ljudskih resursa hotelskog naselja.
Sezonce je mnogo lakše pronaći onima koji rade cijelu godinu.
– Jedna od boljih stvari je što smo već posljednje 2-3 godine u stalnom kontaktu sa sezoncima koji ostaju blizu nam, u pomoć kad imamo neke kongrese, konferencije, rekao je Marko Plavčić, direktor marketinga hotelske tvrtke.
No, manji poslodavci u turističkim mjestima svjesni su da ih svaku sezonu čeka nova potraga.
– Nešto se tih radnika od prošle godine može povući u slijedeću godinu, ti neki kvalitetni radnici ostaju. Ali opet ostaje veliki broj koji svake godine trebate tražiti ispočetka. Dosta je teško, moramo tražiti radnike iz trećih zemalja, rekla je Anita Periš, voditeljica smještajnog objekta.
Boljim uvjetima rada, prije svega povećanjem plaća, poslodavci nastoje na vrijeme osigurati potrebnu radnu snagu.
Konobari
– Mogu reći da će samostalni konobari u sezoni zarađivati između 1400 i 1600 eura neto, specijalisti na pozicijama kuhara između 1600 i 1800, dok npr. pozicije u domaćinstvu kao što su sobarice i čistačice će zarađivati otprilike 1300 i 1400 eura neto u ljetnoj sezoni, rekao je Matej Rukavina.
Nastoje hotelijeri privući i one koji tek ulaze na tržište rada.
– Radimo neke temelje na mlađim zaposlenicima, studentima i srednjoškolcima, koji izađu iz svog obrazovanja i nastave dalje zapošljavati kod nas, rekao je Marko Plavčić.
Problem sezonske radne snage iz godine u godinu sve je izraženiji, no nema kvalitetnog rješenja. Samo veliki poslodavci u turizmu, koji rade cijelu godinu, donekle mogu zadržati kvalitetan kadar.
Radne snage itekako će ove sezone trebati i na Kvarneru. Ondje se i u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi rast broja dolazaka i noćenja, a na Kvarneru je već ovih dana oko 10 iljada gostiju.
– Na Lošinju je ovaj vikend bilo preko hhiljadu gostiju, većinom vezanih za biciklističku utrku i regatu koju smo imali. Sportska događanja i kongresi su u biti glavni motiv dolazaka u ovom dijelu godine. Prema bookingu u ovom prvom dijelu godine smo čak oko 15 posto bolji u bookingu. A što se tiče glavne turističke sezone, možemo reći da ćemo sigurno ponoviti rezultat od prošle godine. Najave su dosta dobre, pogotovo sa tržišta Mađarske, Poljske, Srbije i SAD-a, rekao je Dalibor Cvitković, direktor TZ-a Malog Lošinja gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Kad je riječ o radnoj snazi kaže:
– Kao i većina destinacija naravno problem je radne snage. Osmadeset posto radne snage nalazimo od radne snage koji su bili proteklih godina na Lošinju. Većinom su to iz zemalja bivše Jugoslavije. Ali i ovo produženje sezone nam olakšava pristup radnoj snazi. Ne tražimo više radnu snagu za nekoliko mjeseci nego za razdoblje od sedam osam mjeseci. A što se tiče Lošinja s radnom snagom smo osigurani za ovu sezonu, istaknuo je.
