Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat, rasvijetlili su krivično djelo razbojništvo koje je izvršeno na štetu jedne sportske kladionice u Tivtu.
Naime, 6. decembra je u pomenutu sportsku kladionicu ušlo je tada nepoznato lice, te u namjeri sticanja protvpravne imovinske koristi, držeći nož u ruci i upućujući riječi prijeteće sadržine po život i tijelo zaposlene, otuđilo novac u iznosu od 9.883 eura, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravou.
Shodno planskim aktivnostima koje su od strane sluzbenika Stanice kriminalisticke policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat preduzete, a u saradnji sa nadležnim tužilaštvom, identifikovan je izvršilac D.Š. (36) iz Republike Srbije.
Po nalogu postupajućeg tužioca protiv ovog lica je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo razbojništvo.
On je nakon izvršenja krivičnog djela napustio Crnu Goru, te je lišen slobode u Republici Srbiji zbog izvršenih krivičnih djela na njihovoj teritoriji.
Napominjemo, ovo lice se tokom svog boravka u Tivtu predstavljalo kao B.Š. iz Republike Srbije, ali je provjerama i vještačenjima utvrđeno da je riječ o D.Š. iz pomenute države.
Humanitarna manifestacija „Festa 2024. Dubrovnik“ održat će se od 23. januara do 2. februara, a donosi raznovrsne kulturno-umjetničke i eno-gastronomske programe uz Dan grada Dubrovnika i uoči proslave blagdana svetog Vlaha, objavila je u subotu udruga Festa Dubrovnik.
Prihod 23. „Feste Dubrovnik“ namijenjen je obnovi crkve sv. Vlaha.
Manifestacija se otvara u utorak, 23. siječnja, predstavljanjem prvog romana Žarka Dragojevića „Prolaz na jugoistok” u Art radionici Lazareti. Koncert dubrovačkog benda Embassy 516 s gostima, klapom Kaše i gudačkim kvartetom održat će se u srijedu 24. januara u Kazalištu Marina Držića, a koncert prati i izložba ilustracija dugogodišnjeg suradnika benda Igora Jurilja, umjetničkog imena Yellow Yuri.
Tradicionalna humanitarna „Festa od klapa” održat će se u četvrtak, 25. januara, u Kazalištu Marina Držića. Središnji gala humanitarni koncert „Dear Mr. Sinatra by Marko Tolja”, posvećen Franku Sinatri, na programu je u subotu 27. januara u Kazalištu Marina Držića.
Na koncertu „Dive u Svetom Vlahu” u nedjelju 28. siječnja u crkvi sv. Vlaha nastupit će Diana Hilje, Terezija Kusijanović, Sara Žuvela, Marija Kristina Tomić i Valentina Elizabeta Šilje u pratnji pijanistice Stefani Grbić, u suradnji s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.
Kazališna družina Kolarin u nedjelju 28. siječnja odigrat će u Kazalištu Marina Držića dječju humanitarnu predstavu „Carevo novo ruho”, a u utorak, 30 siječnja komediju „Do posljednje kapi krvi”.
Izložba Dubrovačke udruge likovnih umjetnika „Sveti Vlaho – znamen u kamenu” otvorit će se u predvorju Kazališta Marina Držića u ponedjeljak 29. siječnja, u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik, Kazalištem Marina Držića, Domom Marina Držića i Maticom hrvatskih iseljenika.
Radionica Feste od vina o tradicionalnim jelima i vinima za sv. Vlaha održat će se u srijedu 31. januara u restoranu Mimoza, u suradnji s Udrugom DEŠA, Turističkom i ugostiteljskom školom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika.
Monografija „Dvadeset godina Ljetne škole filma Šipan” predstavit će se u četvrtak 1. februara u Kinu Visia, a u petak 2. februara, u Gradskoj kavani će se održati Festa od vina na Kandeloru, u suradnji sa županijskim gospodarskom i obrtničkom komorom i Dubrovačko-neretvanskom županijom.
Novi danski kralj Frederik X. izrazio je u nedjelju nadu da će biti kralj koji će ujedinjavati, obraćajući se okupljenom mnoštvu s balkona pačale Christiansborg u Kopenhagenu, pošto je preuzeo tron nakon abdikacije njegove majke Margarete II.
Danska kraljica Margareta II. abdicirala je u nedjelju na 52. obljetnicu stupanja na tron.
Njezin najstariji sin Frederik naslijedio je majku kao kralj Frederik X. dok je njegov sin, princ Christian, postao novi danski prijestolonasljednik.
Danas je nedjelja, 14. siječnja 2024. Njezino veličanstvo kraljica Margareta II. je abdicirala …. Živjelo njegovo veličanstvo kralj Frederik X., izjavila je premijerka Mette Frederiksen na balkonu palače Christiansborg, pred oko 100.000 ljudi.
Novom kralju u vojnoj odori i njegovoj obitelji dugo se pljeskalo.
– Moja je majka uspjela postati jedno sa svojim kraljevstvom kao malo tko. Nadam se da ću postati kralj koji će ujedinjavati u budućnosti, rekao je Frederik X. “To je odgovornost koju preuzimam s poštovanjem, ponosom i puno radosti”.
– Danas je Njezino Veličanstvo kraljica Margareta II. abdicirala. Želim joj od srca i predano zahvaliti što nas je povezala s prošlošću i pripremila za budućnost. A prijestolonasljednik je kralj kojeg poznajemo, kralj za kojeg se brinemo i kralj kojem vjerujemo, rekla je danska premijerka Mette Frederiksen.
Prije nego je otišao s balkona, novi monarh zagrlio je suprugu, kraljicu Mary.
Odvjetnica australskog podrijetla, Mary je prva kraljica u toj državi koja ne potječe iz kraljevske obitelji.
Oko sat vremena prije nego je Frederik proglašen novim kraljem, njegova majka Margareta II. potpisala je u nazočnosti vlade akt o abdikaciji, prvi u 900 godina tog skandinavskog kraljevstva.
Snimke s tog događaja emitirane na televiziji prikazuju Margaretu vrlo dirnutu kako potpisuje dokument prije nego što ustane i pokaže Frederiku, s njezine desne strane, da sjedne u njezin stolac na kraju stola.
Ne mora se novi kralj bojati za potporu naroda, jer po broju okupljenih koji su došli na njegovo proglašenje, može se zaključiti da ima status zvijezde. Razlog tomu je njegov način života, koji podsjeća na onaj njegove majke, što znači da zrači prijateljstvom, empatijom i razumijevanjem za običnog čovjeka.
Već je davno stekao ljubav i naklonost svojeg naroda. Njegova iskrenost i neposrednost svima je draga, a ljubav prema obitelji, odnosno supruzi, ni ovaj put nije se skrivala. No jedna era ipak je završena, osjećaji su intenzivni i iskreni. Danska voli svoju kraljevsku obitelj.
– Sve je ovo bilo vrlo emocionalno, jer ipak imam 52 godine, i cijelo to vrijeme kraljica je bila dio mog života. Ovaj način, na koji je predala krunu, to je nešto posebno. Nešto divno, rekao je Rene Olsen, kinematograf iz Kopenhagena.
– Mogu samo reći da sam strašno dirnuta, naježila sam se od emocija kada sam vidjela kraljicu kako odlazi s trona, nadovezala se Randi Cederquist, informatičarka iz Kopenhagena.
Danska okreće novu stranicu. Zemlja moderne demokracije i dalje poštuje svoje monarhe. Razlog tomu, tvrde analitičari – upravo je ponašanje kraljevske obitelji, koje prkosi uobičajnim stereotipima. Nema tu elitizma ni dokazivanja posebnosti, već otvorenost i iskrenost, što se u Danskoj očito vrlo cijenjeni.
Ceremonija
Margaretin auto napustio je palaču Christiansborg uz klicanje mnoštva, od kojih su mnogi imali danske zastave i glave prekrivene papirnatom ili plastičnom krunom.
Neki u skijaškoj odjeći, drugi umotani u danske zastave, znatiželjnici su došli iz cijele zemlje kako bi vidjeli kraljevsku obitelj, a neki su stigli i više od pet sati ranije.
Margareta II. najavila je abdikaciju u govoru na Silverstrovo i šokirala naciju.
Kraljica je izjavila da je teška operacija leđa kojoj je bila podvrgnuta u veljači 2023. dala povoda razmišljanjima o odlasku.
Danas je danska kraljevska obitelj među najpopularnijima u svijetu, a uživa i podršku više od 80 posto Danaca.
Proteklu godinu u Herceg Novom obilježili su brojni realizovani ili započeti kapitalni projekti, koji polako ali sigurno mijenjaju lice grada. Predsjednik Opštine Stevan Katić u razgovoru za “Dan” ističe da je “cilj započetih investicija i onih koje su u planu da Herceg Novi postane turistička metropola ovog dijela Mediterana, te da slovi kao grad kulture i sporta, odnosno mjesto po mjeri svakog građanina”. Katić naglašava da mu je posebno drago što nakon decenija zanemarivanja država konačno vidi Herceg Novi, što se, kako navodi, odražava kroz različita ulaganja Uprave za kapitalne projekte, a na osnovu projekata koje je lokalna uprava pripremila i inicirala.
– Tokom prošle godine u Herceg Novom je veliki broj projekata realizovan ili je u fazi realizacije. Dugo smo čekali, ali nismo odustajali, zato je sada autobuska stanica u izgradnji, a radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Može se očekivati da se do decembra ove godine završe svi grubi građevinski radovi, a u prvom kvartalu naredne autobuska i svečano otvori – kaže Katić i dodaje da će se pored autobuske stanice graditi zatvoreni bazen olimpijskih dimenzija, a od ostalih projekata posebno ističe izgradnju vodovodne mreže na Luštici, kapitalni projekat vrijedan 10 miliona eura.
– Građani su bili umorni od višedecenijskih obećanja o tome da će voda doći na poluostrvo. Konačno se i to događa i biće ispunjen osnov za bolji život mještana, ali i budućeg strateškog razvoja grada i poluostrva – kaže Katić i dodaje da lokalna uprava rješava i problem eksproprijacije zemljišta za put na Luštici. On ističe i projekat rekonstrukcije šetališta u Igalu, vrijedan oko 3,5 miliona eura, koji je uz popločavanje i uređenje šetališne staze obuhvatio i kompletnu zamjenu kanalizacione, vodovodne i atmosferske mreže, kao i novu javnu rasvjetu.
– Raduje me i što je izabran izvođač radova za rekonstrukciju šetališta od Meljina do hotela Plaža, po tenderu Morskog dobra. Kada posao bude završen, šetalište, po kojem je Herceg Novi prepoznatljiv, biće u potpunosti sređeno, obezbijeđeno i zaštićeno – konstatuje Katić.
Ukazuje i da su na desetine ulica u Herceg Novom sanirane i asfaltirane, za šta je lokalna samouprava prošle godine izdvojila oko 1,7 miliona eura. Novi izgled dobili su i trotoari, stepeništa, postavljena je javna rasvjeta. U sanaciju i poboljšanje vodovodne i kanalizacione mreže uloženo je više od milion eura.
– Budžet za tekuću godinu u iznosu od 29.123.000 eura za našu opštinu je istorijski unazad 30 godina. On odražava odgovoran i domaćinski pristup lokalne samouprave, govori o naglom razvoju grada za koji smo stvorili preduslove i predstavlja rezultat odgovornog rada menadžmenta Opštine i Uprave lokalnih javnih prihoda. Svakako tome je doprinio i jak investicioni momenat, veliko interesovanje investitora koji kupuju i grade, otvaraju svoje kompanije i posluju u Hereg Noom. Zbog toga je vidljiv skok u prihodu poreza na nepokretnosti koji je dostigao cifru od 10 miliona eura, što nam je bio cilj do kojeg smo došli odgovornim radom i trudom. Naravno, istim tempom nastavljamo i u ovoj godini – ističe Katić.
Autobuska stanica HN
Od problema koji se hitno moraju rješavati Katić je naveo problem u funkcionisanju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Očekuje da će taj problem biti riješen do ljeta jer “ne smijemo dozvoliti da nam se javljaju problemi koje smo imali tokom prošlogodišnje turističke sezone”.
Po pitanju koalicione vlasti i odnosa u njoj, Katić kaže da očekuje da će ona biti stabilna, te da i ukoliko bude eventualnih odstupanja, sve se može riještiti dogovorom i kompromisom.
– Nastavićemo da unapređujemo grad, izgrađujemo ga na zadovoljstvo građana, turista, ali i kako bismo opravdali značajna priznanja koja smo dobili prošle i prethodnih godina – zaključuje Katić.
Prate probleme bolnice Meljine, a planiraju izgradnju nove zdravstvene ustanove
Katić ukazuje da se budno prati situacija u Opštoj bolnici Meljine i paralelno rade na izgradnji nove bolnice.
– Inicirali smo izgradnju nove bolnice u Meljinama, za koju je Vlada dala saglasnost za UT uslove. Ona je planirana na parceli nedaleko od postojeće, jer želimo da sa sigurnošću možemo kazati da građani i gosti imaju dobru zdravstvenu zaštitu, da smo obezbijedili uslove da se u Institutu realizuju različiti programi za koje je osnovni uslov blizina bolnice. Dakle, bićemo i dalje podrška magnatu kakav je bolnica Meljine, a trudićemo se da gradu obezbijedimo još jednu zdravstvenu ustanovu kako nijedan građanin ne bi strepio i zavisio od toga kako će se završiti komplikovani pravni procesi u postojećoj bolnici – poručio je Katić.
Vlada da se kvalitetnije pozabavi Institutom
– Kada je riječ o Institutu, očekujemo da se Vlada kvalitetnije pozabavi rješavanjem statusa ove ustanove koja ima privredni značaj ne samo za Herceg Novi već za cijelu Crnu Goru. Očekujem da se nastavi proces po kojem država preuzima dug prema Jugobanci u stečaju, jer to i jeste njena odgovornost, da se rješi pitanje imovine Instituta jer od toga zavisi nastavak procedure oko izgradnje škole u Igalu. Sve što je do lokalne samouprave završeno je, ali su nam za dalje vezane ruke i zavisimo od državnih institucija i njihovog odgovornog pristupa ovom pitanju – direktan je Katić.
Podvlači i da ukoliko se želi da Herceg Novi bude turistički centar, potrebni su novi hotelski kapaciteti, a najprije rješavanje decenijskog problema loše privatizacije Vektre “Boka”.
Saobraćajna policija je tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 32 saobraćajne nezgode u kojima su dvije osobe zadobile lake tjelesne povrede.
Policija je u istom periodu podnijela 118 prekršajnih prijava i izdala 1.203 prekršajna naloga, oduzeli 13 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci policija je lišila slobode 45 vozača, od čega njih 12 u Baru, 11 u Podgorici i sedam u Nikšiću.
Povodom pravoslavne nove godine gradu Budvi smo poklonili više stotina naslova knjiga uglavnom se radi o klasicima svjetske književnosti, školskim lektirama, beletristici, romanina na stranim jezicima a prisutna je i moderna psihologija koja se u posljednje vrijeme sve više čita .
Svjesni činjenice da djeca provode sve više vremena uz telefone, željeli smo na ovaj način da ih motivišemo da čitaju više i da obogaćuju svoj rečnik.
Naš cilj je da uz ove opširne i pametne knjige obogatimo našu mladu generaciju za dobrobit našeg naroda i države.
Nadamo se da će svaka knjiga naći svog čitaoca, a planiramo da i u buduće na neki svoj način kroz kulturu pomognemo ovom gradu i građanima – zaključuje se u saopštenju predsjednika NVO “Serdar” Radka Garčevića.
Egipatski prihodi od naplate prolaza kroz Suecki kanal od početka godine pali su 40 odsto u odnosu na isti period prošle, saopštio je šef uprave kanala, Osama Rabi.
To je posljedica napada jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru, zbog čega su glavni brodski prevoznici počeli izbjegavati tu rutu, prenosi Biznis.ba.
“Promet brodova je manji 30 odsto u periodu između 1. i 11. januara, u odnosu na isti period prošle godine, sa 777 na 544“, rekao je Rabi.
Suecki kanal je ključni izvor stranih valuta koje su neophodne Egiptu. Vlasti u Kairu su se trudile da povećaju taj prihod posljednjih godina, zbog čega je 2015. godine kanal proširen.
Jemenski Huti već sedmicama napadaju komercijalne brodove u Crvenom moru kako bi dali podršku Palestini i Hamasu u borbi protiv Izraela. Mnogi komercijalni prevoznici preusmjerili su brodove na druge rute.
Rabi je rekao da su samo brodovi koji su morali odmah poći na svoje putovanje krenuli rutom oko Rta Dobre nade, dok drugi čekaju da se situacija stabilizuje.
On je dodao da se zabrinutost pošiljalaca za bezbijednost ne može prevazići sniženjem naplate prolaza ili drugim podsticajima koje nudi Suecki kanal.
“Veći dio robe će se vratiti na rutu kroz Suecki kanal kada se ovo završi”, kazao je Rabi.
O Staroj maslini u Baru i njenom teškom stanju se protekle sedmice puno pisalo i govorilo. Mnogi su se osjetili pozvanim da komentarišu situaciju, razmatrali su što je trebalo uraditi, a što nije urađeno, koliko je ugrožena i ima li joj spasa ili ne. Tako da su službenici, književni kritičari, ekonomisti i mnogi drugi komentarisali da li su agrotehničke mjere koje su primjenjivane na Staroj maslini bile adekvatne, da li je rezidba bila pravovremena ili odakle dolazi voda i gdje nestaje, te ima li „rješenja“ kako je spasiti, saopšteno je iz Društva maslinara Bar.
Obraćanje Društva maslinara Bar prenosimo u cjelosti:
Sve agrotehničke mjere su na Staroj maslini su od 16. aprila 2020. do početka avgusta 2023. godine potpuno volonterski sprovodili članovi Društva maslinara Bar. Kako bi javnost bila tačno informisana i kako pojedinci Staru maslinu ne bi koristili za političke promocije, odlučili smo da se obratimo ovim saopštenjem za javnost.
Društvo maslinara Bar je, kao najveća maslinarska organizacija, sa JP Kulturni Centar početkom 2020. godine sklopilo Ugovor o održavanju Stare masline i primjeni agrotehničkih mjera.
Prije nekoliko dana, Opština Bar je navela da nije imala uvid u taj Ugovor, za šta smatramo da je vrlo čudno, jer je Kulturni centar opštinsko preduzeće. Mi Ugovor posjedujemo i spremni smo da ga damo na uvid kad god zatreba.
Agrotehničke mjere su, kako je Ugovorom definisano, primjenjivane u skladu sa preporukama Biotehničkog fakulteta.
Zaštitu Stare masline su vršili maslinari koji su položili odgovarajući ispit, a rezidbu takođe maslinari koji posjeduju licence za rezidbu maslina, a uz to imaju dogogodišnju porodičnu tradiciju u tom poslu. Pored primjene agrotehničkih mjera, Društvo je radilo i na promociji Stare masline, aktivno je sarađivalo sa obrađivačem Studije zaštite (a dijelom zahvaljujući i tome, ona je, na insistiranje Opštine Bar, ponovo proglašena Spomenikom prirode), a u oktobru 2021. i 2022. organizovalo javne berbe kojima su prisustvovali mnogobrojni maslinari, ali i zvaničnici (ministar poljoprivrede, predsjednik Opštine Bar, predsjednik Skupštine Opštine Bar, javne ličnosti grada…)
Stara maslina – Društvo maslinara Bar
Još početkom 2022. godine su primijećene promjene na Staroj maslini. U njenom najstarijem dijelu listovi su počeli da žute, a kasnije i da opadaju. Društvo maslinara je odmah obavijestilo sve odgovorne i stavilo se na raspolaganje za sprovođenje svih mjera koje propišu sa Biotehničkog fakulteta. Društvo je takođe ponudilo organizovanje dolaska u Bar poznatih stručnjaka za maslinarstvo iz regiona i EU, koji bi pomogli u spašavanju Stare masline, ali za to nije bilo interesovanja.
Profesorice sa Biotehničkog fakulteta su obilazile Staru maslinu i o stanju sačinjavale izvještaje koje su dostavljale JP Kulturni centar Bar. Društvo maslinara je od odgovornih iz JP Kulturni centar Bar dobijalo naloge koje mjere trebaju biti sprovedene, po čemu smo hitno postupali. Komunikacija u četvorouglu: JP Kulturni centar Bar, Biotehnički fakultet, Opština Bar (koja se naknadno uključila) i Društvo maslinara nije bila baš najbolja, i često mi u Društvu ne bi znali čije naloge treba da sprovodimo. Kako bi što ozbiljnije pristupili rješavanju problema Stare masline, insistirali smo na održavanju sastanka gdje bi se jasno definisalo ko je za što odgovoran i ko što treba da radi.
Sastanak je održan 8. avgusta 2023. godine. Predstavnici Društva maslinara su apelovali na prisutne da se rješavanju problema sa Starom maslinom što hitnije pristupi, jer je stanje alarmantno. Predstavnik Opštine je prisutne upoznao da će predsjednik Opštine Bar formirati Stručnu komisiju koja će u budućem periodu sprovoditi sve aktivnosti po pitanju borbe za opstanak barskog svetog drveta. Nekoliko dana nakon održanog sastanka, neformalno smo saznali da je Komisija formirana i da u njoj nema predstavnika Društva maslinara Bar.
Obzirom da je time Društvo maslinara Bar izopšteno iz svih događaja povodom Stare masline, iako nismo zvanično obaviješteni da je Ugovor sa JP Kulturni centar raskinut, nemamo više informacije što se dešava, kakve se mjere preduzimaju i da li se preduzimaju.
Dakle, da još jednom ustvrdimo, mi smo nakon 8. avgusta 2023. godine isključeni iz svih aktivnosti oko Stare masline.
Takođe, važno je naglasiti da je Društvo maslinara Bar još 27. oktobra 2020. godine povodom javne rasprave na dokument „Studija zaštite Stare masline“, Opštini Bar dostavilo pismene primjedbe, od kojih se prva odnosila na reviziju urbanističkog projekta „Stara maslina“, gdje se upozorava da voda u kojoj „leži“ korjenov sistem može trajno da ga ošteti. Svi građani, a posebno organizacije, imali su priliku da Opštini dostave slične primjedbe, ali nam nije poznato da je to neko uradio.
Pored ostalog, moramo da se zapitamo, kako je moguće da 2006. godine, kada je sprovedena revizija Urbanističkog projekta „Stara maslina“ i kada se krenulo sa betonom i mermerom na Staru maslinu, tadašnje rukovodstvo maslinarske organizacije nije formalno reagovalo protiv toga?
Pitamo se kako niko od slobodnih novinara i intelektualaca Bara nije digao glas protiv „betonizacije“ Stare masline? Ili možda jeste, a mi danas to ne znamo.
Dobili smo isječak iz novina u kojem agronom Ratko Bataković iz Nikšića još 2006. godine upozorava na opasnost od betoniranja. Čestitke i zahvalnost Ratku, ali je sramota da tako nešto niko iz Bara, osim Anta Bakovića i njegove NVO, nije učinio. Ti što su tada mirno sve posmatrali, danas su se osjetili pozvanim da „procjenjuju“ koliko dobro se Društvo brinulo o Staroj maslini i je li ono „zaslužno“ što je maslina u lošem stanju i to što joj prijeti nestanak. Društvo maslinara je preduzelo sve mjere, poštujući sve preporuke Biotehničkog fakulteta, i mnogo ranije upozoravalo na problem.
I dalje smo mišljenja da je bilo neophodno dovesti stručnjake za maslinarstvo iz Evropske unije koji imaju dugogodišnje praktično iskustvo, a uz to se bave i naučnim radom iz maslinarstva.
Takođe, smatramo da je vrijeme koje je proteklo od formiranja Komisije (avgust 2023) pa sve do današnjih dana previše dug period da se tek sada, nakon pet mjeseci, krene sa zbrinjavanjem Stare masline.
Ponavljamo da nakon formiranja Komisije, 8. avgusta, Društvo nema bilo kakve nadležnosti, a uz to ni odgovornosti. Žao nam je što je tako, puno vremena smo proveli volontirajući oko Stare masline i sa iskrenom željom da bude sačuvana. Većina članova Upravnog odbora Društva ima i tradiciju i iskustvo, odlične prijateljske konekcije sa stručnjacima iz regiona, ali na žalost to nikoga ne interesuje.
Bez obzira na sve, kada neko procijeni da u borbi za očuvanje Stare masline možemo biti korisni, mi ćemo uvijek biti tu i sve uraditi samo da se Staroj maslini vrate zeleni listovi, da nastavi da cvjeta i daje plodove, te da naša generacija ne ostane zapamćena kao nemarna za čije vrijeme je izgubljeno bogatstvo našeg grada.
Ostaje nam da vjerujemo Komisiji da će, i bez stručnjaka iz inostranstva, uspjeti da sačuvaju Staru maslinu i da će ponos našeg grada i države nastaviti da živi i daje plodove.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović smatra da će dijalogom biti riješene trenutne nesuglasica između Crne Gore i Hrvatske.
On je u Dnevniku Televizije Crne Gore kazao da je uvjeren u dobronamjernost crngorske Vlade i ministra odbrane Dragana Krapovića, ali i u podršku koju Hrvatska pruža Crnoj Gori na evropskom putu.
“Mislim da će dijalog biti rješenje nesulasica koje u ovom momentu postoje između Crne Gore i Hrvatske”, rekao je Zenović.
On je kazao da postoji opravdano uvjerenje da je Crna Gora lider evropskih integracija.
“Crna Gora pregovara sa EU u formatu koji je nasloženiji u istoriji evropskih integracija, i u takvim okvirima je lider”, kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, postoji optimizam da Crna Gora u mandatu ove Vlade može da dođe do interne spremnosti za integracije.
“Rješavanjem institucionalne krize važnim imenovanjima u pravosuđu i političkom dinamikom koja postoji između Vlade i Skupštine, riješeni su problemi koji su postojali u prethodnom periodu i opet postoji optimizam da Crna Gora ovom dinamikom, u mandatu ove Vlade, može doći do interne spremnosti za integracije”, poručio je Zenović.
Jadran – Tivat – foto M. Marušić
On je podsjetio da nova revidirana metodologija predviđa da bez ispunjavanja mjerila u okviru poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava nije moguće zatvoriti druga poglavlja.
Prema riječima Zenovića, trenutno postoji takozvana interna spremnost za zatvaranje poglavlje koje se odnose na javne nabavke, intelektualnu svojinu, privredno pravo i industrijske politike i preduzetništvo.
“Onog trenutka kada bi bilo ispunjena mjerila iz oblasti vladavine prava i ono što predviđa nova metodologija, Crna Gora bi vrlo brzo krenula u proces zatvaranja”, naveo je Zenović.
U Luku Kotor do kraja ove godine uploviće 505 kruzera sa preko 700 hiljada putnika, saopštio je direktor te kompanije Ljubo Radović.
On je za Emisiju za pomorce Radija Crne Gore kazao da ukoliko se te najave i ostvare, Kotor će se pozicionirati kao stožer kruzing industriji Jadransko-Jonskog regiona.
Radović je naveo da je Luka Kotor uspješno okončala prošlogodišnju kruzing sezonu, pri čemu su 434 broda za kružna putovanja tokom prošle godine uplovila u akvatorijum drevnog grada u Boki, prenosi portal RTCG.
“Luka Kotor je prošlu godinu imala kao jednu od najuspješnijih godina. Broj dolazaka brodova je bio na nivou 434 broda što je identično onom ostvarenom u prethodnoj godini, a ali sa značajnim uvećanjem broja putnika. Preko 20 odsto smo imali povećanje broja putnika ako ukupno posmatramo putnike sa kruzera i sa jahti, nekih 508 hiljada”, kazao je Radović.
On je naveo da su prešli pola miliona putnika što predstavlja veliki zazov i veliki značaj jer ako se sagleda kruzing industrija sa aspekta turizma onda je broj putnika glavni turistički proizvod cjele naše industrije.
Luka Kotor, prema trenutnim potvrđenim rezervacijama, očekuje rekordnu ovu godinu, najavljuje Radović.
“Najavljeno je 505 brodova što je svakako impresivan broj koji izaziva posebnu pažnju i odnos u planiranju u operativnom smislu realizacije svih tih dolazaka. To su potvrđene rezarvacije. Tu treba uzeti u obzir mogućnost da u tom operativnom dijelu dođe do nekih otkaza”, kazao je Radović.
Prema njegovim riječima, ono što je za nas jako značajno kada je broj putnika u pitanju to je brojka koja ide preko 700 hiljada putnika.
“Mislim da su to brojke koje će Crnu Goru da svrstaju na nivo onoga više od onoga što Dubrovnik ima a biću slobodan i Venecija zbog onih ograničenja koja Venecija ima kada je u pitanju boravak brodova. Tako da se Kotor, kao destinacija, pozicionirao kao jedan od najvećih stožera kruzing industrije u Jadransko-Jonskom basenu”, kazao je Radović.
Luka Kotor će, kao i što je predviđeno Ugovorom o prvenstvenoj koncesiji, uskoro realizovati gradnju pilona, koji će se koristiti za vez većih plovila.
Do kraja januara, kako je naveo, očekuju da bude završena i studija koja će definisati smjernice razvoja Kotora kao održive kruzing i turističke destinacije. Taj dokument izradiće Globalni savjet za održivi turizam, neprofitno udruženje, koje funkcioniše u okviru Ujedinjenih nacija (GSTC). Izradu studije sufinansiraju krovna Svjetska kruzing asocijacija /Crusing Line Industry Association/ (CLIA), Luka Kotor i Opština Kotor.
