Ukrajinske postrojbe povukle su se iz Avdiivke, razorenog grada na istoku koji je već dulje pod snažnim napadima ruskog okupatora. To je prvi veći uspjeh Rusa na ratištu od zauzimanja Bahmuta u svibnju prošle godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je vojnim postrojbama i njihovom zapovjedniku na zauzimanju ukrajinskog grada Avdiivke, izvijestile su ruske novinske agencije.
– Za izvanrednu vojnu aktivnost, izražavam svoju zahvalnost svim postrojbama pod vašim vodstvom koje su sudjelovale u borbama za Avdiivku, poručio je Putin zapovjedniku skupine centralnih postrojbi u Ukrajini.
Zauzimanje Avdiivke ključno je za ruski cilj osiguravanja potpune kontrole nad dvjema pokrajinama koje čine industrijsku regiju Donbas, a moglo bi donijeti i pobjedu predsjedniku Vladimiru Putinu na izborima sljedećeg mjeseca.
Zelenski: Vojska se povukla iz Avdiivke da bi spasila živote Ukrajinaca
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u petak da se njegova vojska povukla iz grada Avdiivke da bi sačuvala živote Ukrajinaca.
Bila je to odluka profesionalaca da se spasi što više ukrajinskih života”, rekao je Zelenskij na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.
Upozorio je da nedostatak oružja s kojim je suočen Kijev samo jača ruskog predsjednika Putina.
– Ne pitajte Ukrajinu kada će rat završiti. Zapitajte sebe zašto je Putin u stanju da ga nastavlja, rekao je Zelenski.
Dodao je da je smrt ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u zatvoru bila Putinova poruka zapadu upravo za vrijeme održavanja skupa u Muenchenu.
– Moramo poduzeti ne nešto, nego sve da porazimo Putina, istaknuo je.
Povlačenje, najavljeno dok se Ukrajina suočava s nestašicom streljiva zbog ne donošenja odluke o američkoj vojnoj pomoći u Kongresu, imalo je za cilj spasiti trupe od potpunog okruženja ruskih snaga nakon mjeseci žestokih borbi, objavio je ranije u subotu Kijev.
General Oleksandr Sirski, koji je preuzeo vodstvo ukrajinske vojske u velikom preokretu prošlog tjedna, rekao je da su se ukrajinske snage vratile na sigurnije položaje izvan grada koji je prije rata imao 32.000 stanovnika.
Petorica radnika su poginula, a trojica su teško ozlijeđena nakon što se na gradilištu u Firenci srušila betonska ploča, što je potaknulo zabrinutost kada je riječ o sigurnosnim standardima na radu u zemlji.
Radnici su poginuli u petak ujutro tijekom radova na izgradnji supermarketa za lanac Esselunga. Talijanski mediji pišu da su među žrtvama jedan Talijan, tri Marokanca i jedan Tunižanin.
Vatrogasci su izvukli trojicu preživjelih koji su hitno prebačeni u bolnicu, te još četiri tijela. U subotu su pokušavali izvući i posljednju osobu koja je još bila zarobljena pod ruševinama, a akciju su opisali složenom.
Predsjednik toskanske regije Eugenio Giani za lokalni radio je rekao kako spasioci vjeruju da je i posljednja nestala osoba mrtva.
– Sada možemo reći da ima pet mrtvih, rekao je Giani.
Nesreće na gradilištima u Italiji su prilično su česte. U 2021. u zemlji je zabilježen 601 smrtni slučaj na radnome mjestu, što je drugi najveći broj u Europskoj uniji nakon Francuske, statistički su podaci agencije Eurostat.
Dva najveća sindikata, Cgil i Uil pozvala su 21. februara na dvosatni nacionalni štrajk, okrivljujući za česte nesreće pretjerano iskorištavanje podizvođača zbog čega se smanjuju plaće, sigurnost na radu, manje je obuke i lošiji su radni uvjeti na gradilištima.
– Već smo umorni od riječi sućuti. Rad i sigurnost moraju biti u središtu političke pozornosti kako bi se provela konkretna rješenja, počevši od najrizičnijih mjesta kao što su gradilišta, poručili su.
U subotu su žalost zbog smrti radnika u Firenci izrazili papa Franjo, premijerka Giorgia Meloni i brojni talijanski dužnosnici. Papa je pozvao odgovorne za zaštitu radnika da ulože više napora u sigurnost na radu.
Radovi na izgradnji puta Cetinje – Čevo – Nikšić, dionica Cetinje – Čevo teku planiranom dinamikom, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. On je tokom obilaska gradilišta istakao da očekuje da će radovi biti završeni do kraja maja ove godine.
– Riječ je o dionici dugoj 23 km, a vrijednoj nešto više od 33 miliona eura. Zadovoljan sam dinamikom izvođenja radova i vjerujem da će oni biti završeni u roku – rekao je Radulović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, na teritoriji Prijestonice Cetinje trenutno su aktivna tri projekta izgradnje putne infrastrukture, ukupne vrijednost oko 37,5 miliona eura.
– Pored dionice Cetinje-Čevo izvode se radovi na rekonstrukciji Bajičke ulice, u dužini od 1,6 km, koja je sastavni dio regionalnog puta Cetinje – Njeguši – Kotor. Vrijednost ovog projekta je oko miliona 937 hiljada eura. Takođe, u toku su radovi na rekonstrukciji regionalnog puta Čekanje – Čevo (veza puteva Cetinje-Čevo i Cetinje –Njeguši). Vrijednost radova je oko dva miliona 800 hiljada eura, a radovi će biti završeni prije početka ljetnje turističke sezone – navodi se u saopštenju Ministarstva.
Završetkom ovih projekata, kako je kazao Radulović, uspostaviće se veza centralnog i južnog dijela države novim putnim pravcem Nikšić-Čevo-Cetinje-Neguši-Kotor, što će značajno rasteretiti putni pravac Kotor-Budva-Cetinje-Podgorica i uticati na smanjenje saobraćajnih gužvi i nastanka saobraćajnih nezgoda.
Radove sa ministrom Radulovićem obišao je i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
– Prvo gradilište je izgradnja puta od Cetinja ka Čevu. Radi se o projektu vrijednom 33 miliona eura. 99 odsto trase je već pokriveno prvim slojem asfalta, a u toku su i ostali radovi, te se nadamo da ćemo do ljeta uspjeti da privedemo sve radove kraju i pustimo ovaj putni pravac u saobraćaj – saopštio je Vuksanović.
Radulović je poručio da je u narednom periodu na teritoriji Prijestonice Cetinje planiran početak radova na novom putnom pravcu Krstac-Trojica-Kotor vrijednosti 25 miliona eura.
Kolašin ove sezone nije doživio nijedan dan skijanja, ostavljajući turističke radnike s gorčinom zbog najlošije sezone koju pamte, a nedostatak snijega ozbiljno je uticao i na prihode.
Direktor Skijališta Crne Gore, Đuro Milošević, rekao je za Pobjedu da je promet drastično manji u odnosu na prethodnu godinu, naglašavajući da bi investicija u vještački snijeg bila ključna za budućnost.
On je dodao i da očekuju podršku države kako bi prebrodili teškoće.
Milošević je kazao da cijeli Kolašin osjeća posljedice kolapsa turizma, a slično iskustvo gubitaka dijele i vlasnici hotela i privatnog smještaja, uz nadu da će buduće zimske sezone biti osigurane s vještačkim snijegom.
Oni pozivaju na brze akcije i investicije kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, svjesni da su vještački snijeg i podrška države ključni za opstanak turizma u regiji.
Milošević je saopštio da su u januaru ostvarili samo 18 odsto prometa u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je za ove dane februara taj postotak tek pet odsto u odnosu na prošlu godinu.
„Ukupni promet za decembar, januar i februar iznosi svega 150 hiljada EUR, dok je prošle godine do 31. marta promet iznosio 1,25 miliona, kada je završena zimska sezona. Ove godine ne očekujemo više od 250 hiljada za cijelu sezonu“, naveo je Milošević.
On je rekao da se suočavaju s ozbiljnim problemima u funkcionisanju preduzeća, te da očekuju pomoć države, posebno za isplate zarada zaposlenima.
„Postupak Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) je završen u našu koristi za sva prethodna davanja iz perioda ranijih vlada, pa očekujemo pomoć iz budžeta“, kazao je Milošević.
On je podsjetio da je Agencija u decembru 2020. godine pokrenula postupak u vezi s novčanom pomoći od 250 hiljada EUR, koja je data Skijalištima za pripremu zimske turističke sezone 2018. godine, da bi potom obuhvatila i ostale godine.
Početkom 2021. AZK je Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć Skijalištima, dok se ne okonča ispitni postupak. Međutim, u 2021. godini Skijališta dobijaju 1,5 miliona.
AZK je, ipak, ustanovila da je pomoć koju je Vlada dodijelila Skijalištima usklađena sa zakonom o kontroli državne pomoći.
Milošević tvrdi da bi situacija bila potpuno drugačija da je bilo vještačkog osnježavanja i da bi postojanje topova za stvaranje vještačkog snijega omogućilo da se sezona održi koliko-toliko.
„Upoređujući situaciju s drugim skijaškim destinacijama u regionu, poput Jahorine, Kopaonika i Zlatibora, primjećujemo da su upravo zahvaljujući vještačkom snijegu imali uspješnu sezonu. Iako nijesu imali prirodni snijeg, uspjeli su da produže sezonu i privuku goste zbog vještačkih staza. I u decembru i januaru smo imali perioda s temperaturama ispod nule koji su omogućavali proizvodnju tehničkog snijega“, saopštio je Milošević.
On je podsjetio da problem loše zimske sezone ne pogađa samo Skijališta, već i vlasnike privatnog smještaja, hotela, restorana i kafića, zbog čega se sledeća zima ne smije čekati bez topova za vještački snijeg.
„Prošle godine je počeo postupak. Javna nabavka je završena i trebalo je da se krene sa radovima, međutim bilo je problema sa mještanima, tako da očekujem da će nadležni riješiti taj problem i da će se krenuti u prvu fazu vodosnabdijevanja, odnosno dovođenja vode do skijališta. Vodovod i Opština Kolašin rade projektni zadatak preko Uprave za kapitalne projekte“, objasnio je Milošević.
Vlasnici manjih hotela i privatnog smještaja u Kolašinu dijele slično iskustvo loše sezone, ističući da su ove zime doslovno ostali bez gostiju. Nedostatak posla postao je tako ozbiljan da su se našli u nemogućnosti da isplate zarade radnicima, dodatno pogoršavajući ekonomsku situaciju u zajednici.
Vlasnik hotela Čile, Predrag Bulatović, kazao je da je zažalio zbog odluke da otvori hotel tokom zime, s obzirom na katastrofalne rezultate. Taj hotel raspolaže sa 15 soba i pruža uslugu noćenja s doručkom, ali i pored toga nije bilo gotovo nikakvih posjeta, čak ni tokom novogodišnjih praznika.
Bulatović je naveo da su imali samo jednu grupu inspektora koji su boravili u hotelu deset do 15 dana, ali da to nije bilo dovoljno da pokrije troškove poslovanja.
On smatra da je ova sezona najgora koju pamti u 40 godina iskustva.
„Ubuduće, Kolašin ne smije dočekati zimu bez vještačkog snijega“, poručio je Bulatović.
Privatni smještaj Rakočevića, Lidije i Ljubiše, takođe je ostao prazan. Sve što su imali rezervisano za februar je otkazano, uprkos tome što su očekivali goste iz različitih djelova zemlje, poput Beograda i Novog Sada, kao i grupe koje su planirale boravak od po nedjelju dana.
Za Ljubišu Rakočevića ovo je najgora sezona koju pamti i ističe da se ne sjeća da na Bjelasici nije palo pola metra snijega, što dodatno potencira težinu situacije.
„Desio se najgori mogući scenario. Najgora sezona za mojih 60 godina. Sve je propalo, a treba vraćati kredite, troškovi su veliki. Trebalo je pripremiti ogrjev. Sve smo pripremili i sve džaba“, kazao je Ljubiša Rakočević.
On smatra da bi se, da je postojao sistem za vještačko osnažavanje, moglo spasiti čak 80 odsto sezone.
Veliki maskenbal 55. Praznika mimoze održan je sinoć u sali Instituta „Dr Simo Milošević” gdje je za goste i oko 260 maski priređena odlična zabava. Po mišljenju publike, najbolja grupna maska je Rent a tunel, pojedinačna Boginja mora, dok je žiri prvu nagradu dodijelio Ružama.
Bal pod maskama muzikom je tradicionalno otvorio bend Exodusi, podijumom su potom prodefilovale mažoretke i Gradska muzika, a za dobru atmosferu u nastavku bio je zadužen Inspiracija bend.
Novljanima su se po tradiciji pridružile maske iz Kotora, Tivta i Budve, gradova koji imaju tradiciju maškaranja, kazao je član Direkcije i predsjednik NVO Maškare, Ivan Peulić.
„Pod maskama je oko 260 ljudi za koje je Direkcija Praznika mimoze i Opština Herceg Novi obezbijedila bogat fond nagrada. Nadam se da će maskenbal pokazati da je duh maškaranja onakav kakav je uvijek i bio u Herceg Novom. Uz sve politički atraktivne maske, tu su i salonske koje su za paradu, a sud ko je najbolji donijeće publika. Novina je da ove godine imamo stručni žiri koji će nagraditi tri najbolja kostima, jer je ranije iskustvo pokazalo da dosta maski koje su kvalitetne ne mogu da dovoljno animiraju publiku i osvoje glas, pa ostanu bez nagrade. Novina je i da publika može glasati na instagramu, na profilu praznikmimoze.me, a pobjednik će biti proglašen večeras (18.2.) u 21.00 čas”, kazao je Peulić.
Prva Nagrada Grupe
Ovogodišnji maskenbal imao je do sada najveći novčani fond, pa je prvonagrađeni u kategoriji grupnih maski – Rent a tunel osvojio 1 000 eura.
„Mi smo prva firma u Crnoj Gori koja privatno kopa tunele. Saznali smo da je to unosan posao, nije potrebno iskustvo, radi se samo treća smjena i milina. Radimo samo uveče i što iskopamo, iskopamo.Kopamo i podzemne i nadzemne tunele. Samo se morate čuvati jer može promaja da vas uhvati, to je najgore”, u šali komentarišu članovi grupe.
Na drugom mjestu, po mišljenu publike su Aladin i čarobna lampa kojima je pripala nagrada od 800 eura, dok su na trećem mjestu Balerine sa konca i konopca, a njihova nagrada je 500 eura.
Prvo mjesto u kategoriji pojedinačnih maski, po mišljenju publike, osvojila je Boginja mora, za koju je Direkcija praznika izdvojila 700 eura.
„Inspiracija je u našem okruženju, a maškaranje je tradicija koju gajimo od malena i u meni uvijek postoji isto dijete. To učim i svoju djecu, oni će biti narednog vikenda na dječijem maskenbalu”, ističe Jovana Salatić – Boginja mora.
Drugu poziciju i novčanu nagradu od 500 eura dijele maske Hobotnica i FBI night shift, dok je na trećem mjestu maska Sve je to ljubav koja je osvojila 300 eura.
Po odluci žirija, najbolja je bila maska Ruže iz Kotora koja je osvojila 600 eura.
„Sve je posvećeno JPU Radost, uz mališane odlučile smo da pravimo maske i u zadnjih par godina to radimo veoma uspješno. U Herceg Novom smo se predstavile maskom Ruže, a već za 25. pripremamo nešto novo za karneval u Kotoru”, kazala je Vjera Rašković Perojević, članica Ruža.
Na drugom mjestu su Mahaluše koje je Direkcija nagradila sa 400 eura, dok trećeplasirani Indijanci koji su nagrađeni sa 200 eura. Najbolji iz ove kategorije dobili su i po paket Plantažinog vina.
Druga Nagrada – Žiri
Maske je obradovao i bogat fond robnih nagrada koje su dodijeljene za mjesta od četvrtog do osmog, u kategorijama pojedinačnih i grupnih.
Naredna fešta pod maskama na 55. Prazniku mimoze biće organizovana u petak, 1. marta u Parku Boka uz koncert grupe Tap 011 i već najavljeno učešće karnevalista iz države i regiona.
Organizatori Praznika mimoze, koji traje do 3. marta, su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
Kompletan program pogledajte na www.praznikmimoze.me, fb profilu Praznik Mimoze Herceg Novi i na instagram profilu praznikmimoze.me.
Predstavljanje projekta – foto Roko Stjepčević – Boka News
U odbrani i zaštiti ekologije Boke Kotorske nužno je uspostaviti mnogo bolju saradnju između svih državnih organa, donosilaca odluka, civilnog sektora, medija i drugih subjekata, čulo se na Community Eventu koji je u petak održan u hotelu “Palma” u Tivtu.
Portal Boka News je na panelu “Ekologija i korupcija” predstavio rezultate koji je u prethodnih osam mjeseci realizovao u okviru projekta “Society Against Corruption in Montenegro“.
Partneri na ovom projektu bili su Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) i Građanska alijansa (GA), projekat je realizovan uz podršku Ministarstva vanjskih poslova SAD.
U uvodnoj riječi glavni urednik portala Boka News, Miro Marušić, predstavio je pet istraživačkih tema koje je novinarski tim portala istraživao tokom proteklog perioda, dok je novinarka Mirjana D. Popović govorila o problemima sa kojima se Boka News-a susretao tokom rada na istraživačkim tekstovima.
Teme koje je portal Boka News tokom realizacije projekta objavio su:
Anarhija u Budvi mora se okončati, poručili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Budve, dodajući da je u tom gradu potrebno organizovati izbore.
Iz DPS-a su saopštili da je, nakon što su odbornici dijela bivšeg Demokratskog fronta (DF) napustili sjednicu lokalnog parlamenta i time sprječili glasanje o imenovanju Jasne Dokić za zamjenicu pritvorenog predsjednika Opštine Mila Božovića, ogoljen loš politički karakter budvanskog DF-a.
“Prisustvom sjednici, dali smo kvorum za dnevni red koji je važan za nastavak funkcionisanja Budve, iako su odbornici vlasti morali da sa iste izađu i time pokažu šta im je na prvom mjestu“, kazali su iz DPS-a.
Oni su dodali da je na taj način građanima Budve priušteno da vide sav nemar i „nevaspitanje” ljudi koji i dalje, kako su naveli, nelegitimno upravljaju Budvom.
„Ponavljamo po stoti put, anarhiju u Budvi moramo pod hitno okončati, i to izborima, jer vrijeme prolazi, a Budva nam propada”, poručili su iz budvanskog DPS-a.
“Suočeni sa činjenicom da nam je grad raskopan do ljeta, da anarhija vlada u svim preduzećima, da će prvi gosti naići na nepripremljene ugostiteljske objekte, juče su ostaci nekadašnjeg DF-a još jednom bacili rukavicu u lice građanima Budve”, naveli su iz DPS-a.
Oni su kazali da će takva vlast upropastiti turističku sezonu.
„I da ćemo svi koji direktno ili indirektno od nje živimo, platiti cijenu neodgovornih i nedobronamjernih ljudi koji nam vode grad, od kojih svakog dana neko biva uhapšen zbog najtežih krivičnih djela”, poručili su iz DPS-a.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore nema pravo nikome da prijeti, ali ima pravo da se nada da protiv svih rivala u grupi može da igra egal mečeve, kazao je selektor Vladimir Gojković.
On je komentarisao žrijeb za vaterpolo turnir na Olimpijskim igrama u Parizu, koji je Crnu Goru svrstao u A grupu sa Italijom, Hrvatskom, Rumunijom, Grčkom i selekcijom Sjedinjenih Američkih Država.
Gojković je kazao da će to biti izuzetno jak olimpijski turnir, navodeći da nije bilo mnogo prostora da se bira.
“Prošli bismo bolje da smo dobili Australiju umjesto SAD, koje su pokazale da su bolje u ovom momentu. Sve ostale su ekipe vrhunskog nivoa. U grupi smo sa Hrvatskom i Italijom, finalistima Svjetskog prvenstva. Imamo dosta vremena da se pripremimo”, rekao je Gojković.
Rivali u B grupi biće Španija, Mađarska, Srbija, Australija, Japan i domaćin Francuska.
Crna Gora je nastup na Olimpijskim igrama obezbiejdila plasmanom u četvrtfinale Svjetskog prvenstva u Dohi.
Vaterpolo olimpijski turnir na programu je od 28. jula do 11. avgusta, kada će biti odigrano finale.
Hrvatska muška vaterpolska reprezentacija osvojila je naslov svjetskog prvaka u Dohi, u finalu je svladala Italiju sa 15-13 (2-3, 3-2, 3-2, 3-4; 4-2) nakon peteraca.
Najefikasniji u sastavu Hrvatske bio je Konstantin Harkov s četiri gola, Jerko Marinić Kragić je dodao tri, Rino Burić dva, a Josip Vrlić i Matias Biljaka po jedan, dok je za Italiju Andrea Fondelli zabio pet pogodaka, po dva su dodali Francesco Di Fulvio i Nicholas Presciutti, a po jedan Luca Marziali i Francesco Condemi.
Za Hrvatsku je ovo treći naslov svjetskog prvaka, nakon Melbournea 2007. i Budimpešte 2017.
Broncu je osvojila Španjolska koja je u susretu za treće mjesto svladala Francusku sa 14-10.
Fešta od mimoze, ribe i vina - foto Miloš Samardžić
1 od 11
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Fešta od mimoze, ribe i vina
Berba mimoze – fešta od mimoze, ribe i vina okupila je danas duž hercegnovske rivijere preko 35 000 gostiju iz gradova Crne Gore i regiona, prevazišla očekivanja i donijela izuzetno dobru zabavu. Posjetioci tradicionalno najpopularnije svečanosti Praznika mimoze, uživali su uz more u mediteranskoj muzici i kulturno umjetničkom programu, po sunčanom danu i proljetnjih 17 stepeni.
Rijeka gostiju pratila je svečani defile mažoretki, trombonjera, Gradske muzike HN, Mjesne muzike Đenović i Maškara koji se od Kumbora kretao ka Đenoviću, gdje je nastupao bend Trio Mare, a potom i do Baošića gdje su za odličnu atmosferu bili zaduženi klapa Stari kapetan i bend Trio gušt.
Predsjednik Mjesne zajednice Baošići, Đuro Cvjetković ističe da su zadovoljni i domaćini i gosti, a kako bi sve njih spremno dočekali, pripremili su za 30-50% više posluženja.
„Baošići su danas prepuni, što pokazuje ispunjenost smještajnih kapaciteta. Na 12 vatri smo pržili ribu, imamo 1500 kilograma ribe, kao nikada do sada, duplirali smo mimozu u odnosu na prethodne godine pa je podijeljeno oko 350 kilograma, imamo tradicionalne sponzore vina i piva – od Plantaža smo dobili 200 litara, mi smo kupili dodatnih 500, a od Nikšićke pivare smo dobili i 1300 litara piva“, kazao je Cvjetković.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić je potvrdio da 55. Praznik mimoze obara rekorde, ali i da ispunjava ono što se očekivalo – danas na rivijeri 35 000 gostiju.
„Veliki je broj gostiju iz naših gradova prijatelja i pobratima, gradova iz Crne Gore i regiona, tu su i ambasadori i predstavnici diplomatskog kora iz različitih država… To sve potvrđuje da se svi oni vrlo rado odazovu našem pozivu i zaista su puni pozitivnih utisaka kako i na koji način se ove godine Praznik organizovao“, kazao je predsjednik Katić. U pogledu turističke sezone, on je dodao i da „ako se po jutru dan poznaje, možemo očekivati rekordnu godinu“.
Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vladimir Martinović ističe da se Praznik mimoze pokazao kao veličanstven događaj koji je važan ne samo za Herceg Novi i lokalnu turističku privredu, već i kompletnu Crnu Goru, jer je putokaz kako lokalne samouprave mogu dati svoj doprinos i organizovati događaje koji će dovesti brojne goste iz regiona.
Fešta od mimoze, ribe i vina
„Znamo da se sinoć u Herceg Novom tražio krevet više, što dovoljno govori o tome da je lokalna samouprava na čelu sa predsjednikom Katićem zaista odradila odličan posao i ova manifestacija je na ponos ne samo Herceg Novom, već i cijeloj Crnoj Gori. Naravno, kao resorno ministarstvo i kao Vlada, uvijek ćemo se truditi da doprinosimo ovakvim i sličnim manifestacijama i stvarima gdje možemo konstruktivno da utičemo. Herceg Novi je prepoznao da želi da mu sezona traje ne samo u ljetnim mjesecima, već tokom cijele godine i zato upućujem sve pohvale na račun organizatora“, kazao je Martinović.
Ambasador Sjeverne Makedonije, prof. dr Zećir Ramčilović je u Herceg Novom i na Prazniku mimoze drugi put, a posebno ističe pozitivnu energiju i gostoprimstvo Novljana.
„Ovo je stvarno prelijepo i sama tradicija Praznika prevazilazi nacionalni i regionalni značaj. Tu je i naša delegacija iz Bitolja, koji je Herceg Novom pobratimski grad, a na Salonu vina imamo i jednu vinariju. Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Herceg Novi ovako spajaju ljude i šire lijepu i pozitivnu energiju“, istakao je Ramčilović.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić nije krio zadovoljstvo posjetom programima Praznika mimoze.
„Utisci su zaista izvanredni i potvrdilo se ono što smo na kraju krajeva i znali: organizatori jedne ovakve manifestacije su sjajan tim koji krasi sjajna energija. Zato 55. Praznik mimoze izgleda ovako božanstveno. Po broju posjetilaca se može vidjeti da će i ove godine biti pun pogodak i ja sam siguran da će svi koji posjete manifestaciju uživati u zaista bogatom sadržaju koji je pripremljen“, kazao je predsjednik Gradske opštine Zvezdara, Vladan Jeremić i naglasio da je ponosan na činjenicu da su Opštine Herceg Novi i GO Zvezdara potpisale Sporazum o saradnji i bratimljenju, što pokazuje da je saradnja moguća u raznim vidovima – turizmu, sportu, kulturi, obrazovanju i zdravstvu.
Zamjenica načelnika Foče, Vesna Rašević istakla je odličnu saradnju sa Herceg Novim.
„Ovdje se osjećam sjajno kao i svaki put kada dođem. Saradnja je intezivirana nakon našeg bratimljenja na svakom nivou”, kazala je Rašević.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Svečanosti su prisustvovali i ambasadori SAD, Rumunije, Ruske federacije, NR Kine, Mađarske, Rumunije, Turske, Bugarska, Srbije i Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić, kao i delegacije više od 15 gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog.
Organizatori 55. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
