Teški zimski uslovi u blizini Estonije uzrokovali nasukavanje dva teretna broda

0
Teški zimski uslovi u blizini Estonije uzrokovali nasukavanje dva teretna broda
Ro-ro-trajekt- Foto: Marine Traffic

Dva broda za opšte terete ostala su nasukana tokom noći dok je područje oko Estonije između Riškog zaljeva, Finskog zaljeva i Baltika, doživjelo teške zimske uvjete. Lokalni dužnosnici rekli su da u proteklih nekoliko godina nije bilo većih problema s ledom, ali jaki vjetrovi u kombinaciji s plutajućim ledom, preko noći su uzrokovali imobilizaciju dva mala teretna broda, piše The Maritime Executive.

Jedno plovilo, brod Bugoe od 5.500 DWT, koji plovi pod portugalskom zastavom, ostao je zarobljen čekajući da se vremenski uvjeti poprave. Drugo plovilo, brod Friendland od 4.700 DWT, koji plovi pod latvijskom zastavom, spasio je lokalni trajekt i nastavio je svoje putovanje preko Baltika do Finske.

Pomorske službe Estonije objavile su izvješća o teškim zimskim uvjetima u regiji koje je pogoršala oluja s jakim vjetrovima.

Estonska brodarska tvrtka Praamid, koja upravlja trajektima TS Laevad koji voze između estonskog kopna i niza zapadnih otoka na sjevernom kraju Riškog zaljeva, izvijestila je da je u srijedu ujutro primila poziv za pomoć od latvijskog teretnog broda koji je rekao da je zaglavio u ledenim tokovima.

Tijekom noći puhali su jaki vjetrovi oko 30 mph koji su uzrokovali da plutajući led blokira plovni put, zbog čega je brod bio prisiljen stati. Unatoč trupu najviše klase, Friendland je izvijestio da je zarobljen u moru Vainameri na svom putu do Baltika.

Trajekt Toll uspio je stići do nasukanog teretnog broda pokušavajući očistiti plovni put. Ro-ro trajekt nosivosti 5.000 bruto tona Estonija koristi za pomoć pri probijanju leda u regiji kada je to potrebno. Uspio je otvoriti kanal i otpratiti Friendland natrag na jug, gdje je brod mogao nastaviti svoje putovanje prema Finskoj, navodi The Maritime Executive.

Bugoe, međutim, nije bio te sreće. Plovilo je bilo južno od Muhua u sjevernom dijelu Riškog zaljeva kada je izvijestilo da je skrenulo s kursa zbog jakog vjetra i leda. Brod se nasukao u plitkim vodama. Lokalni tegljač i peljarski brod pokušali su pomoći teretnom brodu, ali su izvijestili da nisu mogli dovršiti spašavanje zbog trenutnih vremenskih uvjeta.

Brod je ostao zaglavljen. Nada ostaje da će vjetrovi promijeniti smjer i stišati se do petka, dopuštajući da se više vode vrati u kanal kako bi brod mogao nastaviti s plovidbom.

U Crnoj Gori skoro 17,4 hiljade turista

0
U Crnoj Gori skoro 17,4 hiljade turista
Petrovac – turizam – Crna Gora – foto Boka News

U Crnoj Gori, prema nezvaničnim podacima, boravi 17,37 hiljada turista, saopštio je vršilac dužnosti sekretara u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog i razvoja sjevera, Nikola Tomašević.

– To predstavlja ostvaranje od 92,66 odsto u odnosu na uporedni podatak za prethodnu godinu, odnosno rast od 138 odsto u odnosu na 2019., kazao je Tomašević za Televiziju Vijesti.

Prema podacima turističkih organizacija, najviše turista je u Budvi, Herceg Novom i Baru. Najviše je turista iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Turske, Kosova, Njemačke, Austrije i Rusije.

Početak godine u znaku eksplozivnog nastupa Buraka Yetera u Portonovom

0
Početak godine u znaku eksplozivnog nastupa Buraka Yetera u Portonovom
Burak

Portonovi rizort je u novu 2024. godinu ušao sa brojnim događajima koje je pratila velika posjećenost. Uz veliki broja posjetilaca koji su u luksuznu marinu došli zbog prazničnih manifestacija, veliku pažnju, prvenstveno gostiju iz inostranstva, je privukao i hotel One&Only Portonovi koji je radio u punom kapacitetu i tokom zimske sezone.

“Za nas je ovo svakako obećavajuće, ali i negdje obaveza da ponudimo nove aktivnosti i da sa našim zakupcima kreiramo dodatne sadržaje kako bismo privukli ljudi ne samo iz Crne Gore i regiona, već i iz svijeta u Boku i Herceg Novi,” istakla je direktorka marketinga i komunikacija Portonovog, Adrijana Husić.

Publika

Korak ka tom cilju uspješno je ostvaren uz organizaciju prazničnog bazara na Marina trgu uz svakodnevne koncerte u sklopu kojih je svoj senzacionalni i eksplozivni nastup sinoć upriličio turski DJ i producent Burak Yeter.

“Yeter je poznat po različitim projektima koje radi kada je muzička industrija u pitanju. Imali smo prilike da ga slušamo u Tapasake-u prethodne godine u okviru One&Only Portonovoga i negdje se prirodno nastavila ta saradnja. Burak je ove godine naš gost, boravi u Portonovom i vjerujem da će koncert koji će večeras prirediti biti prava poslastica za sve one koji vole dobru muziku i sjajan performans,” dodala je Husić pred sam početak nastupa.

Adrijana Husić

Popularni DJ je svoj set otvorio globalnim hitom “Tuesday”, te je spektakularnu energiju zatim održao svakom novom pjesmom. Yeter je mnogobrojnim kultnim pop hitovima dao novi zvuk, a ludu žurku upotpunio specijalnim efektima, topovima sa konfetama i šarenim trakama, te zastavama sa svojim logom koje je publika oduševljenoj prihvatila i s njima mahala prateći svaki ritam. Svi prisutni u Portonovom su neprestanim plesom i sjajnom energijom još jednom pokazali da je ljubav između internacionalno poznatog DJ-a i crnogorske publike i te kako uzajamna.

“Jako sam srećan što sam ovdje, dolazim skoro svake godine barem po dva puta jer moji najbolji prijatelji dolaze ovdje na odmor. Osjećam se kao kod kuće, imam ludu inspiraciju kada sam u Crnoj Gori, ponesem laptop i slušalice, gledam u planine i pravim muziku. Ljudi u Crnoj Gori imaju sjajnu energiju, dobar vajb. Možda se čak i preselim u Crnu Goru,” istakao je Yeter.

Burak Yeter

Zahvaćajući ovakvoj inspiraciji slavni producent je u svoj repertoar uvrstio i pjesme iznenađenja, te se oduševio kako je publika u Portonovom prihvatila njegov remix pjesme iz “La casa del papel”.

Yeter je ovom prilikom najavio i novi uzbudljivi projekat kojim će, ako sve prođe po planu, biti prvi muzičar koji je imao koncert uživo u svemiru.

“Radim na ovom projektu više od dvije godine, planiram da odem u svemir za dva, tri mjeseca. Ja i kapetan ćemo se plinskim balonom popeti na 55.000 stopa (16.764 kilometra) visine gdje ću sat vremena puštati livestream muziku, polećemo iz Barselone. Jako sam uzbuđen jer bi ovo bio prvi koncert uživo u svemiru,” kazao je Yeter.

Nakon ovakvog nezaboravnog nastupa izuzetnog Buraka Yetera, u Portonovom će narednih dana uslijediti još tri koncerta. Poseban muzički doživljaj svim posjetiocima će večeras priuštiti Trio Gušt, nastup pop pjevačice Tijana Bogićević će uslijediti 6. januara, dok je veliko finale praznične sezone u Portnovom rezervisano za 7. januar, i zatvaranje Praznične sezone uz muzičke nastupe zavisno od vremenskih prilika.

Kotor – Djeda Mraz, Baba Mrazica i vilenjaci posjetili mališane narušenog zdravlja

0

U okviru manifestacije “Od Božića do Božića” održana je “Bajka za nazdravlje” gdje su Djeda Mraz, Baba Mrazica i vilenjaci posjetili mališane narušenog zdravlja na Dječijem odjeljenju Kliničkog centra Kotor kao i novorođene bebe na porodilištu.

Velika zahvalnost Jumbu, Apoteci “Medicor” – sponzorima poklona.

Kao što tradicija nalaže, pokloni su pakovani sa specijalnom pažnjom a za to su zaslužni kreativni članovi NVU Karampane i Turističke organizacije opštine Kotor.

Za Božić neradni dani 6, 7. i 8. januar

0
Za Božić neradni dani 6, 7. i 8. januar
Božić Izvor: Shutterstock

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su naveli da, na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici koji Badnji dan i Božić obilježavaju po Julijanskom kalendaru, imaju pravo na plaćeno odsustvo 6, 7. i 8. januara.

„Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede obavljanje poslova čijim bi prekidom mogle natupiti posljedice po građane ili državu”, navodi se u saopštenju.

Crna Gora nakon peteraca savladala Francusku

0
Crna Gora nakon peteraca savladala Francusku
Vaterpolo reprezentacija Crna Gora

Crnogorska vaterpolo reprezentacija savladala je Francusku nakon peteraca 20:19 (u regularnom dijelu meča je bilo 10:10) i osvojila je dva boda na startu Evropskog prvenstva u Hrvatskoj.

Gol za pobjedu, u posljednjoj desetoj seriji, postigao je Aleksa Ukropina, a golman Petar Tešanović zaostavio je drugi put sa pet metara šut kapitenu reprezentacije Francuske. Ugo Kruzije je bio tragičar, a džoker ,,ajkula“ – kapiten Tešanović koji je upisao, u regularnom dijelu meča, 11 odbrana.

Igrači selektora Vladimira Gojkovića nijesu oduševili na premijeri, ali ono najvažnije upisali su dva boda i očigledno prebrodili brige oko potencijalnog rivala u osmini finala. Teško je povjerovati da će ,,trikolori“ osvojiti bodove u grupi A protiv domaćina ili Španije, a naši momci, nakon što su uspjeli da preskoče možda i najvažniju prepreku, sada mogu mirnije i sa više samopouzdanja da čekaju naredne rivale. Prvi je u subotu Španija, a u poneđeljak je Hrvatska.

Orlandić: Nema govora o krivičnim djelima koja su Aerodromi pompezno najavili medijima

0
Orlandić: Nema govora o krivičnim djelima koja su Aerodromi pompezno najavili medijima
Tivat- foto Boka News

Potpredsjednik Socijaldemokrata Danilo Orlandić reagovao je na saopštenje Odbora direktora Aerodroma Crne Gore u kojem se navodi da su Aerodromi ODT-u podnijeli prijavu zbog sumnje na prevaru u toku isplate vansudskih poravnanja u periodu od 2019. do 2021.

Njegovo reagovanje prenosimo u cjelosti

“Uvaženi gospodine Dobardžiću,, zbog javnosti koju uporno obmanjujete bombastičnim naslovima, moram Vas podsjetiti na nekoliko činjenica koje namjerno izostavljate.

Vjerovatno ste zaboravili da prije donošenja odluke o podnošenju krivične prijave, pročitate čak tri mišljenja uglednih crnogorskih advokata koje ste Vi angažovali, o osnovanosti podnošenja krivične prijave povodom zakonito sprovedenih vansudskih poravnanja. Želim da vjerujem da ste ih temeljno pročitali, a ako niste imali tu priliku, ja ću Vam ih rado dostaviti. Tu ćete pročitati da, apsolutno nema govora o krivičnim djelima koja ste pompezno najavili medijima i da se ne može krivično odgovarati za pravnu procjenu ishoda nekog spora, osim ako postoji namjera da se nekom pribavi materijalna korist ili pričini šteta, a povodom koje su advokati ocijenili da nema dokaza da je ta namjera postojala.

Da Vas podsjetim, da je takav stav iznio nedavno u svom javnom nastupu i jedan od članova Odbora direktora Aerodroma, koji je vjerovatno bolje od Vas uradio domaći zadatak i detaljno pročitao data mišljenja. Koliko vjerujete u osnovanost prijave, takođe govori i činjenica da je niste podnijeli duže od 3 mjeseca od donošenja zaključka na temu predmetnog izvještaja, nego nakon medijskog teksta koji govori o Vašim nezakonitim postupanjima.

Za razliku od Vaše, moja krivična prijava zasnovana je na pravosnažnoj presudi i zvaničnim dokumentima Odbora direktora. I to u zapisniku sa sjednice odrzane u oktobru 2021.godine u kojem ste konsatovali da je počinjena greška prilikom donošenja odluke o mom razrješenju.

Zato Vas pozivam i ohrabrujem da objasnite javnosti kako je Vaša greška koštala kompaniju više desetina hiljada koje su mi dosuđene u sudskom postupku, a da su mi iste odmah isplaćene zbog činjenice da su Aerodromi povukli žalbu na tu presudu i time omogućili tu isplatu.

Vjerujem da ćete isto postupiti i povodom ove krivične prijave koju ste najavili i da ćete je ubrzo povući”.

Čak 18 brodara zaobilazi Crveno more, vozarine će biti najmanje udvostručene

0
Čak 18 brodara zaobilazi Crveno more, vozarine će biti najmanje udvostručene
Brod – foto Boka News

Skupina od 18 logističkih tvrtki zaobilazi Crveno more zbog napada na trgovačke brodove i preusmjerava ih na alternativnu rutu oko Afrike, objavila je Međunarodna pomorska organizacija (IMO).

Značajan broj kompanija” već je preusmjerio brodove na rutu oko Rta dobre nade “kako bi se napadi prorijedili i, naravno, kako bi se ublažio (njihov) utjecaj, posebno na pomorce”, rekao je glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez pred Vijećem sigurnosti UN-a u srijedu.

Jemenski Huti ometaju plovidbu brodova povezanih s Izraelom u Crvenom moru u znak podrške Palestincima u Pojasu Gaze. SAD je pak oformio međunarodnu koaliciju koja bi trebala jamčiti sigurnost plovidbe.

Napadi predstavljaju “značajan međunarodni problem”, požalile su se u zajedničkoj izjavi u srijedu vlade 12 zemalja, uključujući Njemačku i SAD, ističući da kroz Crveno more prolazi gotovo 15 posto međunarodne pomorske trgovine na putu od Sredozemnog mora do Indijskog oceana.

Preusmjeravanje preko Rta dobre nade povećava troškove i odgađa dostavu robe za nekoliko tjedana. Francuska brodarska grupa CMA CGM najavila je da će od 15. siječnja udvostručiti vozarine za kontejnerski prijevoz na potezu od Azije do Mediterana.

Vozarina na ruti Azija-zapadni Mediteran iznosit će 6.000 dolara po kontejneru od 40 stopa, stoji u obavijesti objavljenoj u utorak na web stranici CMA GMA. Na početku godine iznosila je 3.000 dolara.

Podigli su i vozarine na ruti prema Jadranu, na 6.100 dolara po kontejneru od 40 stopa, i prema istočnom Mediteranu, na 6.200 dolara. Vozarina na ruti prema Crnom moru iznosi sada 6.300 dolara.

Hrvatski građani planiraju zimske odmore i potrošiti više nego lani – istraživanje

0
Hrvatski građani planiraju zimske odmore i potrošiti više nego lani – istraživanje
Zimski turizam

Dvije trećine hrvatskih građana ili 69 posto planira ove zime putovanja na odmore, najviše u inozemstvo i na skijanje, te tako provesti prosječno tjedan dana i pritom potrošiti više nego lani, pokazalo je istraživanje portala MojPosao u povodu “hrvatskog skijaškog tjedna”.

To istraživanje o zimovanjima MojPosao proveo je na uzorku od 400 ispitanika starijih od 16 godina, a od dvije trećine ili 69 posto građana koji planiraju zimovanje, više ih od polovice ili 53 posto namjerava na zimovanje i više puta tijekom zimske sezone.

“Zimski odmori kraće traje nego ljetni godišnji odmori, ali više koštaju”, napominju istraživači, potvrđujući to i podacima iz istraživanja da 43 posto ispitanih smatra da će na zimovanje potrošiti više nego na ljetovanje, a 29 posto planiraju potrošiti jednako kao i tijekom ljetovanja.

Njih 28 posto na zimovanje planira potrošiti manje nego na ljetovanje, i to prvenstveno oni koji idu na kraća putovanja i češće putuju unutar Hrvatske.

U inozemstvu znatno veća potrošnja na zimovanju nego u Hrvatsko

Većina anketiranih koji će putovati u zimskim mjesecima ili njih 83 posto reklo je da ide na zimovanje, a manji dio ili njih 17 posto planira putovanje koje nije vezano uz zimske radosti nego za odlaske u toplije krajeve.

Najčešće trajanje planiranog zimskog odmora je tjedan dana, što je reklo njih 33 posto, dok će ih nešto kraće, dva do tri dana na tim putovanjima boraviti njih 27 posto, a četiri do pet dana 28 posto.

Na zimovanje u Hrvatskoj odlučuje se tek manji broj ispitanih građana, 10 posto, najvjerojatnije, kako procjenjuju s portala MojPosao, zbog malog broja skijališta, te će ih većina s tim ciljem putovati u Austriju, Italiju, Sloveniju, Francusku te Bosnu i Hercegovine.

Razlika je velika i u potrošnji, pa tako među onima koji planiraju u inozemstvo na zimovanje svaka peta ispitana osoba rekla je da namjerava potrošiti više od 2.000 eura, dok će oni na zimovanju u Hrvatskoj potrošiti manje odnosno svaka druga osoba rekla je da će za to izdvojiti do 500 eura.

“Imajući u vidu cijene zimovanja, ne čudi podatak da se zimovanje ne financira od plaće isplaćene za mjesec u kojem se odlazi na zimovanje, već se najčešće ‘grabi’ u ušteđevinu, oko 82 posto ispitanih. Također, suprotno uvriježenom mišljenju, na zimovanje se ne ipak većinom ne ide “na kredit“ niti na rate, jer to tako čini tek 1 odnosno 8 posto građana”, navode iz MojPosao.

Oni pak koji ne idu na zimske odmore, to ne čine prvenstveno zbog nedostatka novca, njih 66 posto, a njih 26 posto je reklo da ih zimovanje uopće ne zanima, dok ih 12 posto nema dana godišnjeg za to.

Snijeg i led okovali sjever Evrope, kolaps u prometu

0
Snijeg i led okovali sjever Evrope, kolaps u prometu
Snijeg i led Evropa – foto EPA

Sjever Evrope zahvatio je val ekstremne hladnoće. Najniže temperature zabilježene se u nordijskim zemljama, na Baltiku te u Rusiji. Istodobno, jug Velike Britanije i sjeverozapad Francuske pogodila je jaka oluja, uz snažne vjetrove i bujične poplave. Golemi su problemi u cestovnom i željezničkom prometu.

Snijeg i led okovali su sjever Europe. U Švedskoj ledena noć. Živa u termometru pokazala je minus 43, 6 stupnjeva. Smrzavaju se čak i oni koji su na debele minuse naviknuti.

– Naviknut sam na hladnoću, ali kada se temperature spuste ispod -40, čak je i meni hladno.

Kolaps je i u prometu. Dio autobusa ne vozi, vlakovi stoje, nestaje i struje.

– Na nekima od dionica temperatura pada i do minus 40. Vlakovima je potrebna struja da bi se grijali, a u slučaju da se nešto dogodi i da sve stane – bilo bi to previše opasno za putnike, kazao jeJoakim Berg, djelatnik u željeznici.

Građane koji pokušavaju putovati automobilima, poziva se da se drže isključivo glavnih prometnica.

– One su prve na redu kad je riječ o čišćenju leda. Trebate znati da sol koju upotrebljavamo za ceste ne pomaže kad temperatura padne ispod -8 Celzijevih stupnjeva, objasnio je Bengt Olsson, glasnovornik prometne uprave, Trafikverket, Švedska.

Snježne mećave probleme stvaraju i u Danskoj. Zbog naleta vjetra zatvoreni su brojni mostovi i otkazane trajektne linije.

– Krenula sam na posao, ali ne mogu stići. Ne voze ni autobusi ni vlakovi, rekla je jedna gospođa.

Grad Galten, u središnjoj Danskoj, zatrpao je snijeg. Građan ne mogu izaći iz svojih domova.

Oni koji su se našli na putu, nisu mogli izaći iz automobila. Ostali su zaglavljeni čak 20 sati.

Za to vrijeme u Engleskoj i Njemačkoj probleme stvara obilna kiša. Vatrogasci ispumpavaju vodu iz brojnih objekata.

Jaka promjena vremena stiže i u Hrvatsku. Od subote kiša, jugo, a od nedjelje i snijeg.