Svečana dodjela Nagrade „21. novembar“, najvećeg priznanja Opštine Kotor, upriličena je danas u Crkvi sv. Duha.

Nagrada „21. novembar” dodjeljuje se za zasluge i postignuća od posebnog značaja za grad te simbolizuje trud pojedinaca čiji dometi nadmašuju lične interese i služe uzvišenom cilju – očuvanju grada za buduće generacije.

Najznačajnije kotorsko priznanje posthumno je pripalo prof. dr Gracijeli Čulić i vaterpolo strategu Petru Porobiću, a nagradu je zavrijedila i Bojana Ječmenica, dipl. inženjerka građevine.

Na osnovu pristiglih predloga odluku je donio žiri kojeg su činili Ognjen Vukasović, Miroslava Koh, Milivoje Samardžić, dr Vesna Mačić, dr Tatijana Dlabač, Jelena Franović i predsjednica dr. um. Dušica Ivetić.

Životni vijek Gracijele Čulić bio je duboko vezan za Kotor, anjeno je ime postalo sinonim za istraživanje i promociju bogate kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske. Decenijama se neumorno zalagala za očuvanje živopisnih slojeva kulturnog života Kotora te budućim generacijama, navodi se u odluci žirija, ostavila putokaz kako se grad čuva djelima, znanjem i čestitošću.

Petar Porobić, vrsni trener i pedagog, izuzetnom karijeromispisao je stranice sportske istorije, a njegova veza s „Primorcem” doprinijela je promociji Kotora na svjetskoj vaterpolo sceni, dodatno ističući značaj našeg grada kao vaterpolo centra iz kojeg su potekli brojni uspješni sportisti.

Dugogodišnjim radom i nesebičnim zalaganjem Bojana Ječmenica ostavlja snažan trag u našoj zajednici te postaje nezaobilazna figura u razvoju Kotora. Njeno ime veže se za projekte koji oblikuju naš grad i unapređuju kvalitet života svihgrađana. Osim na infrastrukturnom napretku grada, predano i volonterski učestvuje u stvaranju savremenih uslova u školama, direktno utičući na bolju budućnost kotorske djece.

Nagrade Bojani Ječmenici i porodici Gracijele Čulić i Petra Porobića uručila je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, koja je, ističući snažan doprinos nosilaca priznanja sveukupnom gradskom napretku, naglasila da 21. novembar objedinjuje tri velika praznika, Dan oslobođenja, Aranđelovdan i Gospu od zdravlja.

„Simbolično, ali ne i slučajno jer upravo ova tri praznika najbolje opisuju Kotor i njegove građane. Grad u kojem se vjekovima njeguje bogatstvo različitosti, grad za koji se ne može koristiti riječ suživot već zajednički život njegovih građana, grad koji je simbol tolerancije drugačijeg, grad multivjerskog i nacionalnog sklada, a što sve predstavlja uzvišene vrijednosti Kotora i njegovih građana”, kazala je Mršulja.

Današnji je praznik, podsjeća Mršulja, ujedno jubilej. „Prije tačno 80 godina hrabre, odvažne i istinske patriote položile su svoje živote za najskuplju riječ – slobodu! Trenutak koji je bio istorijska prekretnica, trenutak koji je označio nastavak razvoja našeg grada, kako ekonomskog tako i kulturnog. I zato se danas sa pijetetom sjećamo svih onih koji su u temelje naše sadašnjosti ugradili svoje živote za buduće generacije”, istakla je Mršulja te podvukla kako je Kotor „gorostas koji, opasan bedenima i zidinama, prkosi prolaznosti vremena.”

Kotor je član regionalnih i međunarodnih organizacija teprepoznat po mnogim  lokalnim, regionalnim i međunarodnim projektima.

„Kao jedinstven  prostor darovan rijetkima, izvor je ideja koje se kroz mnogobrojne projekte realizuju i koje čine život naših sugrađana ugodnijim, a brojnim gostima kojih je iz godine u godinu sve više, jedinstveno iskustvo posebnog i u punom smislu riječi neponovljivog Grada”, zaključila je predsjednica Mršulja.

Dobitnica priznanja Bojana Ječmenica istakla je zahvalnost dosadašnjem predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću na nominaciji, zatim žiriju, kao i Sekretarijatu za investicije, preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ i drugim lokalnim institucijama na višegodišnjoj plodonosnoj saradnji.

„Teško je riječima izraziti kolika mi je čast biti dobitnica najznačajnije nagrade našeg grada, a naročitu čast predstavlja čuti danas svoje ime uz velikane kakvi su bili profesorica Gracijela Čulić i gospodin Petar Porobić. Uz takvu priliku i čast, pripala mi je i obaveza da se u ime njihovih porodica zahvalim na dodijeljenom priznanju. Vjerujem da njihova dijela ne treba posebno isticati i da će ona dugo služiti na čast njihovim najmilijima kao i svima nama, njihovim sugrađanima“, naglasila je Ječmenica.

Prilika da se odužim mom gradu i doprinesem zajednici mimo svog svakodnevnog posla, dodala je, oduvijek mi je donosilo veliku ličnu satisfakciju.

„Duboko sam uvjerena da su volonterski i društveno koristan rad okosnica svakog zdravog i prosperitetnog društva i donekle obaveza svakog ostvarenog profesionalca prema sredini u kojoj živi i radi, bez obzira na oblast djelovanja“, apostrofirala je Ječmenica.

Na ceremoniji je prikazan savremeno koncipiran film koji donosi informacije o najznačajnijim projektima, realizovanim ili pokrenutim u prethodnoj godini.

Projektovan je najveći budžet u istoriji grada, od 45 miliona eura, a realizacija kapitalnog budžeta veća je od 90 posto.

Uz potpuno rekonstruisano Odjeljenje pedijatrije KBC-a Kotor, gradi se 309 stanova za zaposlene u zdravstvu, prosvjeti i javnoj upravi, koje će moći da kupe po povoljnim uslovima. Često zaboravljani Grbalj konačno dobija uredno snabdijevanje vodom započetom izgradnjom modernog vodovodnog sistema, aizgrađeno je i rekonstruisano preko 25 kilometara saobraćajne mreže.

Tamna mjesta kotorskog urbanizma promijenjena su u svijetle tačke naše svakodnevnice, što potvrđuje novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, kao i Veliki gradski park, oaza od 12 hiljada kvadratnih metara, sa igralištem, amfiteatrom i mediteranskim zelenilom, nastao na prostoru zapuštenog fabričkog postrojenja u srcu grada.

Briga o budućnosti ogleda se u produženom boravku za sve učenike prvog i drugog razreda u svim školama, mnoštvu besplatnih radionica, punoj subvenciji đačkog prevoza i u ideji da boravak djece u vrtićima bude besplatan. U minulom periodu, uz to, obnovljeno je i izgrađeno 25 sportskih terena i dječijih igrališta te sale i toaleti u osnovnim i srednjim školama.

Upravo Iva i Goran, mladi akteri filma, simboli su generacija koje stasavaju u gradu pod zaštitom UNESCO-a, odrastajući u prostoru koji poštuje prošlost i gradi budućnost.

„Svaka investicija je novi kamičak u dragocjenom kotorskom mozaiku koji njihovo odrastanje čini posebnim. I upravo zbog toga – Kotor nije samo nasljeđe. On je živi grad, priča koja se nastavlja, za našu djecu i one koji tek dolaze”, poruka je filma.

Na dodjeli nagrada su pročitane čestitke koje su uputili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.

Državnu himnu je otpjevao hor ŠOSMO „Vida matjan“, dok je u muzičkom programu učestvovala klapa „Incanto“, koja je izvela pjesmu za koju je riječi napisala Gracijela Čulić, a muziku komponovao Ivan Tomas.

Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, podsjećamo da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.

“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – svojevremeno je govorio pokojni don Anton Belan.

Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.

Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.

Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.

Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju.

Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta.

Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.