Sa zadovoljstvom vas obavještavamo da je City market na Trećem putu u Kotoru renoviran i spreman da vas dočeka u potpuno novom, modernijem ambijentu!
Vaša omiljena komšijska radnja sada se prostire na oko 200 kvadrata i nudi više od 3.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala različitih brendova i proizvođača. Poseban akcenat stavljen je na svježe, već pakovano meso Domaće mesare, pažljivo odabrano voće i povrće i savršene pekarske proizvode Naše Pekare
Otvaranje letak City
Povodom ponovnog otvaranja pripremili smo fantastična iznenađenja za sve posjetioce!
Prva tri dana od otvaranja, svi kupci koji koriste Club Plus karticu ili aplikaciju ostvaruju dodatnih 10% povrata novca na sve kupovine. Takođe, očekuju vas i brojni pokloni:
🎁 Prvi dan: Prvih 500 potrošača dobija gratis proizvod
🎁 Drugi dan: Prvih 100 potrošača dobija City privezak za ključeve
🎁 Treći dan: Prvih 50 potrošača koji potroše preko 50 eura dobija City kišobran
Ukoliko još nemate Club Plus karticu ili aplikaciju, dođite na otvaranje od 10 do 14 sati i postanite član lojalti programa na licu mjesta!
Renoviranjem ovog marketa, Domaća trgovina nastavlja da unapređuje svoju mrežu i pruža vam još kvalitetniju uslugu. Posjetite nas i doživite kupovinu iz nove perspektive – u modernom enterijeru, uz širok asortiman i povoljne cijene.
Finalni turnir Regionalne lige u vaterpolu počinje 28. marta na Škveru, a u polufinalu će se sastati Jadran iz Herceg Novog i Jadran iz Splita, kao i Novi Beograd i Radnički iz Kragujevca. Aktuelni šampion je ekipa Novog Beograda.
Jadran iz Herceg Novog je na svom bazenu savladao Solaris sa 20:11, nakon čega se čekao ishod duela između Primorca i Radničkog iz Kragujevca u Kotoru. Ekipa Uroša Stevanovića ušla je u meč sa četvrte pozicije, a pobjeda od 21:15 u Kotoru donijela im je treće mjesto i okršaj sa Novim Beogradom u polufinalu.
Jadran iz Herceg Novog i Jadran iz Splita igraju 28. marta od 17:30, dok je drugo polufinale, između Novog Beograda i Radničkog, na programu istog dana od 20:30. Finale će biti odigrano 29. marta u 19:30.
Rezultati poslednjeg kola: Jadran Split – Šabac 19:18, Novi Beograd – Valis 19:6, Jadran Herceg Novi – Solaris 20:11, Crvena zvezda – Primorje 13:14, Primorac – Radnički 15:21, Jug – Mladost 13:11.
Tabela nakon poslednjeg kola: Jadran Herceg Novi – 57 bodova, Novi Beograd – 56, Radnički – 52 boda, Jadran Split – 51, Mladost – 41 bod, Šabac – 30 bodova, Jug – 28, Primorac – 25, Primorje – 20, Crvena zvezda – 18, Solaris – 14 bodova, Valis – 1 bod.
Za realizaciju velikih investicija potrebna je sinergija centralne i lokalnih vlasti, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da se opštine, u trenutku kada investitori pokažu interesovanje za Crnu Goru, moraju nadmetati za njihovu pažnju.
Spajić se sastao sa predsjednicima južnih opština u Crnoj Gori, sa kojima je razgovarao o investicionim prilikama i interesovanju za moguća ulaganja.
On je, kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Vlade, upoznao sagovornike sa sastancima koje je održao u prethodnom periodu kako bi promovisao investicione potencijale Crne Gore i ukazao na pojačano interesovanje investitora, ali i na nedostatak inicijative i ažurnosti od lokalnih samouprava.
“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore, ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak je da stvaramo prilike, a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata, koji će osigurati bolji životni standard”, poručio je Spajić.
On je istakao i da nove investicije imaju pozitivan uticaj na lokalne privrednike, jer stvaraju šanse za unapređenje njihovog poslovanja.
“U trenutku kada investitor pokaže interesovanje za našu zemlju, opštine su te koje se moraju nadmetati za njihovu pažnju. Stoga je posebno važno unapređivati biznis ambijent i stvarati prilike za razvoj i zapošljavanje lokalnog stanovništava”, istakao je Spajić.
On je saopštio da je Vlada, nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a koji su prethodne vlade propustile da obnove, usvojila taj dokument, te da će on uskoro biti potpisan.
“Sporazum će biti osnova za saradnju u različitim oblastima. Osim toga, sa UAE ćemo potpisati i konkretne sporazume, a jedan od njih će se odnositi i na velike razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje, turističkog karaktera. Sporazumi međudržavnog karaktera omogućavaju da se projekti realizuju mnogo brže i efikasnije”, saopštio je Spajić.
Sastanku su prisustvovali predsjednici opština Tivat, Budva, Bar, Kotor, Herceg Novi i Ulcinj, Željko Komnenović, Nikola Jovanović, Dušan Raičević, Vladimir Jokić, Stevan Katić i Genci Nimanbegu.
Oni su pozdravili inicijativu Spajića da se odluke koje se tiču razvojnih politika donose u saradnji sa lokalnim zajednicama.
Predsjednici opština su ocijenili da su planska dokumenta, infrastruktura i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, važne pretpostavke za realizaciju razvojnih projekata.
Raičević je kazao da je barska opština u prošlosti osjetila šta znači izgubiti kredibilnog investitora i propustiti priliku.
“Kada idete u međudržavne sporazume sa UAE, molim vas nemojte preskočiti Bar. Imamo potencijala za razvojne projekte, a jedan od njih je Luka Bar, zatim aerodrom”, rekao je Raičević.
Jovanović je konstatovao da Budva odavno nema značajnije kapitalne projekte, te da valorizaciji Jaza i Buljarice treba da prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
I iz ostalih opština sa juga Crne Gore su saopštili da imaju potencijala za razvojne projekte, te da će sagledati koje konkretno mogu kandidovati za zainteresovane investitore.
Spajić je poručio da je dovođenje novih investicija u Crnu Goru zajednički cilj svih nivoa vlasti, te da prema kredibilnim investitorima moramo imati poseban senzibilitet, jer to konačno utiče i na imidž zemlje kao investicione destinacije.
“Politički, i bilo čiji lični interesi, ne smiju stajati na putu razvoja Crne Gore”, kazao je Spajić i dodao da nerazumijevanje na bilo kom nivou ne može biti alibi za propuštene šanse.
Spajić je konstatovao i da Crna Gora nema luksuz da gubi priliku za razvoj.
„Konkurencija je u regionu i šire velika. Ako mi nećemo, ima ko hoće da ih dočeka, širom raširenih ruku” zaključio je Spajić.
Turski predsjednik Tayip Erdogan u ponedjeljak je rekao da su se protesti zbog zatvaranja istanbulskog gradonačelnika Ekrema Imamoglua pretvorili u “pokret nasilja” i dodao da će glavna oporbena stranka odgovarati za ozlijeđene policajce i štetu na imovini.
Pritvaranje Erdoganova najvećega političkog rivala prošle srijede izazvalo je najveće ulične proteste u Turskoj u više od zadnjih deset godina.
U nedjelju ga je sud poslao u zatvor zbog optužbi za korupciju koje on negira. Ondje će biti do početka sudskog procesa.
Turska pritvorila devet novinara tokom protesta protiv hapšenja Imamoglua
Turske vlasti pritvorile su devet novinara koji su tokom noći pratili proteste u nekoliko gradova protiv hapšenja istanbulskoga gradonačelnika Ekrema Imamoglua, saopštio je u ponedjeljak sindikat novinara Turske.
Zasad nije jasno zašto su novinari pritvoreni. Turski sud zatvorio je u nedjelju gradonačelnika Istanbula Imamoglua, glavnog političkog suparnika predsjednika Tayyipa Erdogana, do suđenja za korupciju u potezu koji je izazvao najveće prosvjede u zemlji u više od desetljeća.
Unatoč zabranama uličnog okupljanja u mnogim gradovima, u nedjelju su petu noć zaredom održani uglavnom mirni protuvladini prosvjedi.
Glavna oporbena Republikanska narodna stranka (CHP) poziva na prosvjede protiv sudske odluke o Imamogluu koju ocjenjuju ispolitiziranom i nedemokratskom.
Vlada niječe da su istrage politički motivirane i kaže da su sudovi neovisni.
Imamoglu je negirao optužbe s kojima se suočava odbacivši ih kao “nezamislive optužbe i klevete” i pozvao je na prosvjede širom zemlje.
U obraćanju prosvjednicima u istanbulskoj četvrti Sarachane ispred zgrade općine, čelnik CHP-a Ozgur Ozel rekao je u nedjelju da će nastaviti prosvjede dok Imamoglu ne bude pušten na slobodu.
Među privedenim novinarima je i fotograf agencije France Presse (AFP), objavio je sindikat novinara na X-u.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Kotor uhapsili su Ž.M. (48) zbog nasilja u porodici i ugrožavanja sigurnosti, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su, postupajući po prijavi da je između dvije osobe u rodbinskim odnosima, u mjestu Kavač, došlo do verbalnog konflikta, službenici OB Kotor preduzeli mjere i radnje u cilju sprečavanja nasilja, i od Ž.M.(48) oduzeli pištolj CZ 99, pištolj ČZ 75, kao i 94 komada municije.
“Ž.M. je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Ž.M. odredio zadržavanje do 72 sata.
Hrvatskoj će ove godine trebati oko 70 hiljada sezonskih radnika u turizmu. No, poslodavci će samo manji dio pronaći na domaćem tržištu rada. Kako bi osigurali radnike, nude i veće plaće.
Iz mjeseca u mjesec stotine oglasa za radna mjesta u sektoru turizma, ugostiteljstva, trgovine. Odrađena je i manifestacija Dani poslova u turizmu.
– Koja je ove godine održana u šest hrvatskih gradova: Bjelovaru, Požegi, Virovitici, Osijeku, Sisku i Zagrebu, to je jedna prilika gdje se poslodavci direktno mogu povezati sa zainteresiranim osobama za zapošljavanje, rekla je Maja Čeko, rukovoditeljica Odjela za tržište rada, Područni ured HZZ Šibenik.
A velike hotelske kuće mjesecima regrutiraju potreban kadar.
– Trenutno smo u fazi dogovora s novim zaposlenicima, kontaktiranjem naših stalnih sezonaca i praktički očekujemo da bi tamo negdje do 5. mjeseca trebali imati više-manje kompletiranu sliku što se tiče radne snage za ovu sezonu, rekao je Matej Rukavina, direktor Odjela ljudskih resursa hotelskog naselja.
Sezonce je mnogo lakše pronaći onima koji rade cijelu godinu.
– Jedna od boljih stvari je što smo već posljednje 2-3 godine u stalnom kontaktu sa sezoncima koji ostaju blizu nam, u pomoć kad imamo neke kongrese, konferencije, rekao je Marko Plavčić, direktor marketinga hotelske tvrtke.
No, manji poslodavci u turističkim mjestima svjesni su da ih svaku sezonu čeka nova potraga.
– Nešto se tih radnika od prošle godine može povući u slijedeću godinu, ti neki kvalitetni radnici ostaju. Ali opet ostaje veliki broj koji svake godine trebate tražiti ispočetka. Dosta je teško, moramo tražiti radnike iz trećih zemalja, rekla je Anita Periš, voditeljica smještajnog objekta.
Boljim uvjetima rada, prije svega povećanjem plaća, poslodavci nastoje na vrijeme osigurati potrebnu radnu snagu.
Konobari
– Mogu reći da će samostalni konobari u sezoni zarađivati između 1400 i 1600 eura neto, specijalisti na pozicijama kuhara između 1600 i 1800, dok npr. pozicije u domaćinstvu kao što su sobarice i čistačice će zarađivati otprilike 1300 i 1400 eura neto u ljetnoj sezoni, rekao je Matej Rukavina.
Nastoje hotelijeri privući i one koji tek ulaze na tržište rada.
– Radimo neke temelje na mlađim zaposlenicima, studentima i srednjoškolcima, koji izađu iz svog obrazovanja i nastave dalje zapošljavati kod nas, rekao je Marko Plavčić.
Problem sezonske radne snage iz godine u godinu sve je izraženiji, no nema kvalitetnog rješenja. Samo veliki poslodavci u turizmu, koji rade cijelu godinu, donekle mogu zadržati kvalitetan kadar.
Radne snage itekako će ove sezone trebati i na Kvarneru. Ondje se i u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi rast broja dolazaka i noćenja, a na Kvarneru je već ovih dana oko 10 iljada gostiju.
– Na Lošinju je ovaj vikend bilo preko hhiljadu gostiju, većinom vezanih za biciklističku utrku i regatu koju smo imali. Sportska događanja i kongresi su u biti glavni motiv dolazaka u ovom dijelu godine. Prema bookingu u ovom prvom dijelu godine smo čak oko 15 posto bolji u bookingu. A što se tiče glavne turističke sezone, možemo reći da ćemo sigurno ponoviti rezultat od prošle godine. Najave su dosta dobre, pogotovo sa tržišta Mađarske, Poljske, Srbije i SAD-a, rekao je Dalibor Cvitković, direktor TZ-a Malog Lošinja gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a.
Kad je riječ o radnoj snazi kaže:
– Kao i većina destinacija naravno problem je radne snage. Osmadeset posto radne snage nalazimo od radne snage koji su bili proteklih godina na Lošinju. Većinom su to iz zemalja bivše Jugoslavije. Ali i ovo produženje sezone nam olakšava pristup radnoj snazi. Ne tražimo više radnu snagu za nekoliko mjeseci nego za razdoblje od sedam osam mjeseci. A što se tiče Lošinja s radnom snagom smo osigurani za ovu sezonu, istaknuo je.
Primorske opštine Crne Gore smatraju da je potrebna decentralizacija upravljanja obalom, zbog čega žele da rukovode procesom zaštite morskog dobra, komunalnom infrastrukturom, lukama, donose planove za kupališta. Ove reforme i poslove bi sprovodila nova kompanija koju bi osnovala Vlada, dok bi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom imalo ulogu kontrolora.
To je saopšteno na konferenciji za medije na kojoj je predstavljena inicijativa šest primorskih opština, kao i izmjene i dopune Zakona o morskom dobru.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je naveo da traže ove izmjene, kao i izmjene Zakona o izgradnji objekata, dijelom i jer je ulaganje u primorske opštine tromo.
“Ovaj set zakona je rezultat rada svih primorskih opština i Zajednice opština, a ključna promjena je vraćanje upravljanja opštinama jer one najbolje razumiju svoje potrebe”, kazao je on.
On je naglasio da bi kroz ove reforme poslovi pripali novoj firmi koju bi osnovala Vlada, dok bi opštine stekle kontrolu. Dodao je da se na reformama radilo šest mjeseci, da su usaglašene sa međunarodnim konvencijama te da poslanici treba da ih podrže.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković je naveo da se predajom ovih izmjena u proceduru pokreće dijalog, da vjeruje da je važan dan za primorske opštine jer se morsko dobro decenijama uništavalo.
“Glas opština se nije čuo a prihodi se nisu vraćali jer je decenijama neadekvatno upravljano obalom”, naveo je on i dodao da se obalom više ne bi upravljalo centralizovano…
Čapuni je naglasio da je izmjene potpisalo pet poslanika iz Albanska alijanse, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i Demokrata. Naveo je da je zima bila burna pa izmjene nisu usvojene u decembru, ali da su zvanični predlagači.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je dodao da je riječ o velikom demokratskom koraku jer inicijativu predaju različite partije, koalicije, ali da svi imaju isti stav.
“Ponudili smo fer rješenje za morsko dobro. Oni bi vršili ulogu monitoringa”, naveo je on i dodao da neće žuriti sa izjavama o podršci ovih izmjena, odnosno od koga će je dobiti.
Foto M. Kotolaš – Vijesti
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je naglasio da očekuje da zakon dobije podršku u Skupstini.
“Herceg Novi može svojim prostorom upravljati mnogo bolje nego što je do sada bio slučaj, ovo je novi impuls”, naglasio je Katić i dodao da će sa Tivtom dogovarati preuzimanje trajektne linije Kamenari-Lepetane, uz formiranje zajedničke kompanije koja bi njome rukovodila.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je kazao da je riječ o velikom iskoraku, da se predlogom ukida kontrola Vlade, dok će izvršna vlast i firma upravljati zaštićenim područjima a opštine onim sto je u zonama morskog dobra. On je naglasio da je nivo kontrole morskog dobra trenutno takav da se sijalica ne može zamijeniti bez dozvole.
“Kotor je vlasnik, gazduje, rasisuje javne pozive i upravlja poslovnim prostorima u Starom gradu, pa nisu naišli na korupcionaške afere, pa neće ni u drugim opštinama”, naveo je Jokić.
Foto M. Kotolaš – Vijesti
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović je kazao da ne optimista i očekuje da će poslanici podržati zakone i omogućiti opštinama da preuzmu odgovornost i benefite.
On tvrdi da je Morsko dobro kuriozitet, da posluje mimo Zakona o privrednim društvima te da su opštine kontrolu imale do 1992. Godine.
“Mi danas gubimo profit koji se ne koristi za lokalno stanovništvo. Luka Budva je ponovo dodijeljena Morskom dobru i može biti izdata u koncesiju na korišćenje. Ovo je test za one koji su u predizbornom programu imali ukidanje Morskog dobra i put ka EU, koja traži decentralizaciju”, kazao je on i zatražio da građani upravljaju opstinškom obalom.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je dodao da je inicijativa kreirana sredinom prošle godine i upućena sredinom decembra. Naglasio je da su prethodni tenderi pokazali da je inicijativa neophodna, da je ovo početak borbe za decentealizaciju…
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović je naglasio da se ne sjeća kada su primorske opštine bile složne oko neke inicijative.
Nimanbegu je naglasio da ove izmjene ne rješavaju problem tendera, te da su anekse ugovora sa zakupcima plaža tražili kako bi dobili cijelu godinu za usklađivanje zahtjeva građana za uređenje obale. On je dodao i da će o sastanku sa Mohamedom Alabarom, čija kompanija u Ulcinju planira projekat vrijedan više milijardi eura – više govoriti sjutra.
Službenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor kontrolisali su vozača R.B. (23) iz Tivta, a prilikom testiranja na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu utvrđeno je da je upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i marihuane.
“Daljim pregledom, policijski službenici su u vozilu pronašli i oduzeli šest pvc pakovanja sa sadržajem bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kokain”, saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv R.B. su policijski službenici nadležnom sudu za prekršaje podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga.
Streličarski klub Savina bio je domaćin tradicionalnog 17. KUP-a mimoze u streličarstvu koji je juče u Sportskom centru Igalo okupio 46 takmičara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
Učesnici su se takmičili u stilovima goli luk, rikrv luk, složeni i instiktivni.
U kategoriji rikrv luk najbolji je bio Jovica Velimirović iz SK Velos (Novi Sad), drugo mjesto osvojio je Sergej Patrušev iz hercegnovskog SK Savina, a trećeplasirani je Miloš Boljević iz SK Niš.
Prvo mjesto u kategoriji složeni luk osvojio je Ivica Tomašević iz SK Podgorica, na drugom je Dejan Stanković iz SK Zatočnik (Danilovgrad), a trećeplasirani je domaći takmičar Jovo Abramović iz SK Savina.
Streličarstvo Kup Mimote – foto Vuk Ilić
U kategoriji goli luk najbolji je bio Budimir Pejović iz SK Kotor, drugoplasirani je Dejan Stojanović iz SK Niš, a treće mjesto osvojio je domaći streličar Dario Šerović iz SK Savina.
Nikola Gardašević iz SK Podgorica osvojio je prvo mjesto u kategoriji instinktivni luk, na drugom mjestu je Amel Baljić iz SK Velež (Mostar), a na trećem njegov klupski kolega Faruk Veledar.
Riječ je o sportskom programu 56. Praznika mimoze koji, zahvaljujući SK Savina, afirmiše streličarstvo i doprinosi njegovom razvoju u Herceg Novom i Crnoj Gori.
