Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze obilježili su sjajna atmosfera, odlična energija više od 200 maski i gostiju, a i ovog puta, tražila se karta više za jedan od tradicionalnih mimozinih programa. Maštovitost i duhovitost u kreiranju maski, publici i žiriju je predstavljala dodatan izazov, ali su, po mišljenju publike, najbolje bile maske „Chat gpt“ u kategoriji grupnih i „Ko će gledat ove jade“ kod pojedinačnih maski.
Maska „Kip off“ osvojila je drugo mjesto u kategoriji grupnih, dok je na trećem mjestu bila „Viz er“. U kategoriji pojedinačnih, drugo mjesto osvojila je maska „Cvjetaj mimozo mala“, a treće „Grdana“. Slično je glasao i žiri: prva nagrada „Chat gpt“, druga „Viz er“ i treća „FK Gondola“. Uz novčane nagrade za prva tri mjesta, koje su obezbijedili organizatori Praznika mimoze, još 12 maski je osvojilo robne nagrade prijatelja i sponzora manifestacije.
Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze
Da podijum nijednog trenutka ne bude prazan postarali su se hercegnovski Exodusi, ansambl Toć i popularna pop-rok grupa Zana koja je poslije duže pauze opet bila pred novskom publikom.
Zoran Živanović Žika, frontmen grupe Zana istakao je duboku emotivnu povezanost s Herceg Novim.
„Bili smo mi na ovoj manifestaciji, ali je to bilo zaista davno. Ne računam dolazak u Herceg Novi kao turista. I ne računam Sunčane skale gdje smo kao autori bili puno puta. Herceg Novi je grad moje mladosti i mog života“, istakao je Žika.
Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze
Energija za višedecenijski muzički staž grupe Zana stiže, kako je rekao, od publike u kojoj su čak četiri generacije koje podjednako dobro znaju hitove od osamdesetih do danas. Otkrio je i da sa kolegama, u AI produkuciji, stvara potpuno nove pjesme na više stranih jezika, dok će starim hitovima darivati „novi život“ uz zadržavanje originalnih vokala.
Uz više hiljada posjetilaca tokom samo dva dana, Praznik mimoze potvrđuje da je manifestacija od ključnog značaja za promociju Herceg Novog kao poželjne zimske turističke destinacije, istakla je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević.
„Prvi utisci su sjajni i organizacija je na fantastičnom nivou. Na maskenbalu je preko 200 maski za koje su obezbjeđene bogate nagrade. Samo tokom prva dva dana manifestacije, Herceg Novi je posjetilo više hiljada posjetilaca, zvanične statističke podatke imaćemo tokom sedmice, ali ugostitelji su zadovoljni, a zadovoljni smo i mi kao organizatori“, kazala je Banićević.
Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze
Večeras će na platou ispred hotela Igalo, ako vremenske prilike dozvole, koncerte održati Riblja čorba i Breskvica, a početak je u 20 časova. Kompletan program možete pogledati na: www.praznikmimoze.me
Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg-fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Jedanaest osoba povrijeđeno je u subotu, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mjestu Šabl u kantonu Vale, prenijeli su lokalni mediji.
Teško povrijeđena osoba je helikopterom prebačena u bolnicu, saopštila je kantonalna policija.
Incident se dogodio tokom karnevalske parade, a istraga će utvrditi tačan uzrok i sve okolnosti, saopštila je policija.
Četiri vozila hitne pomoći, tri helikoptera i mobilna jedinica intenzivne njege intervenisali su na mjestu nesreće.
Organizatori karnevala nijesu željeli da komentarišu incident.
U kantonu Vale, mjesec i po dana nakon razornog požara u Kran-Montani, u kojem je tokom novogodišnje noći poginula 41 osoba, opštinske vlasti su pooštrile propise kako bi osigurale da se standardi protivpožarne bezbjednosti ispunjavaju u javnim objektima.
Javno preduzeće investiraće ove godine više od 42 miliona eura u šest opština
Planom korišćenja sredstava za ovu godinu Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) planira da u šest primorskih opština investira 42,14 miliona eura. Dokument, na koji je Vlada dala saglasnost proteklog četvrtka, fokusira se na modernizaciju obalne infrastrukture, zaštitu prirode i unapređenje ključnih resursa poput Luke Budva i trajektne linije Kamenari –Lepetane koji su prepoznati kao infrastrukturno i operativno najopterećenije organizacione jedinice.
– Unapređenje trajektne linije iziskuje organizaciono jačanje u dijelu deficitarnog kadra (kapetani, mornari i dr.), povećan broj zaposlenih uključenih u operativno upravljanje, tehničku podršku, bezbjednost i korisničke usluge, kao i kontinuirano obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja sistema. Aktivnosti koje se tiču Luke značajno su intenzivirane, kako u dijelu upravljanja i održavanja, tako i u pogledu unapređenja usluga, bezbjednosti i komunalne infrastrukture, što neminovno zahtijeva dodatno angažovanje zaposlenih i jačanje kadrovskih kapaciteta – navedeno je u planu.
Prihodi za tekuću godinu projektovani na 35,25 miliona eura. Najveći dio sredstava – 21 milion eura, preduzeće očekuje se od naknada za korišćenje morskog dobra, od trajektne linije 9,5 miliona eura, a od Luke Budva 1,5 miliona eura. Pored ostalih prihoda od 252.396 eura i prenesenih sredstava iz prethodne godine u iznosu od 7,62 miliona, Morsko dobro planira da se kreditno zaduži tri miliona za izgradnju novog lukobrana u Budvi.
Prema strukturi rashoda za investiciona ulaganja i tekuće održavanje namijenjeno je 16,92 miliona eura. Od tog iznosa, za izvođenje radova i nadzor opredijeljeno je 12,66 miliona, dok će komunalno održavanje zone morskog dobra po opštinama koštati 3,09 miliona eura. Dodatnih 220.000 eura usmjereno je na elaborate i studije, dok je za istraživanje i monitoring predviđeno 205.000 eura.
Poslovni rashodi iznosiće 6,27 miliona eura, od čega se 5,67 odnosi na materijal i usluge, 125.310 eura na osiguranje, a 469.527 eura na pokrivanje gubitaka i šteta. Za marketing je predviđeno 30.000 eura, za ugovore sa domaćim i regionalnim medijima 100.000 eura, a za zakup kancelarijskog prostora 210.000. Partnerstvo sa turističkim organizacijama primorskih opština i Nacionalnom turističkom organizacijom koštaće preduzeće 100.000 eura, studijska putovanja, učešće na sajmovima, obuke i sportske aktivnosti 70.000 eura, advokatske usluge 80.000 eura a konsultantske 40.000 eura.
Zarade zaposlenih projektovane su na 7,47 miliona eura, što uključuje i neophodno jačanje kadra zbog preuzimanja novih nadležnosti. Za novu opremu, vozila i plovila biće izdvojeno 3,12 miliona eura.
Menadžment preduzeća očekuje pozitivan neto rezultat od 730.000 eura na kraju 2026. godine.
INVESTICIJE U OPŠTINAMA
Investicioni ciklus u Ulcinju predvodi rekonstrukcija šetališta Albatros – Rt Đerane vrijedna 1,7 miliona eura. Za uređenje kanala Port Milena opredijeljeno je 400.000 eura, dok je za ranije odgođene projekte na toj lokaciji rezervisano dodatnih 350.000 eura. Plan obuhvata i sanaciju puteva u Valdanosu, postavljanje bioprečišćivača na Adi Bojani, kao i nabavku opreme za obalnu infrastrukturu od 486.958 eura.
U barskoj opštini, najznačajniji projekti su izgradnja šetališta u Čanju procijenjena na 1,24 miliona eura, nastavak treće faze radova u Sutomoru od 600.000 eura, te adaptacija naselja Zlatna obala za koju je izdvojeno 500.000 eura. Planirana je i izgradnja podmorskog ispusta na Velikom pijesku.
U Budvi strateški prioritet ostaje Luka, gdje će samo sanacija instalacija i radovi na glavnom lukobranu koštativiše od 1,1 milion eura, uz nabavku valobranskog pontona od 400.000 eura. Na spisku projekata je revitalizacija plaže Mogren i uređenje staze od Perazića dola do Petrovca, zatim izrada konkursnih rješenja i projekti za šetališta Budva – Bečići, Jaz i Buljarica, uređenje gradskog parka (IV faza) hortikultunro uređenje Luke, kao i uređenje prostora ispred upravne zgrade.
U Tivtu je planirana rekonstrukcija dijela šetališta u Donjoj Lastvi od Crkve Svetog Roka do Parka Ivovića (1,44 miliona eura), izgradnja dvije pješačke staze od Solila do plaže Movida (800 m) i Sveti Roko – Lepetane. Preduzeće će raditi i na održavanju i monitoringu Posebnog rezervata prirode Tivatska solila.
Donja Lastva – render budućeg izgleda rive
I u Kotoru je akcenat na šetalištima. Planirana je izgradnja Lungo mare Maceo – Muo, projektovanje novog od Perasta do Dražinog vrta, te uređenje šetališta od Morinja do Veriga. Predviđen je i monitoring biodiverziteta u spomenicima prirode ,,Sopot “ i ,,Dražin vrt“.
Planom je u Herceg Novom predviđeno ove godine popločavanje šetališta Meljine (300.000 eura), izgradnja šetališta u Igalu (potez ušća rijeke Sutorine – Pet Danica) te zamjena oštećene ograde na Šetalištu Pet Danica i rekonstrukcija Šetališta Mimoza – Tunel. Takođe, radovi na zaštiti i produženju lukobrana na Škveru i uređenje platoa kod Spomenika kralju Tvrtku.
MODERNIZACIJA, OBEZBJEĐENJE
Poseban segment plana odnose se na funkcionisanje trajektne linije Kamenari – Lepetane. Za nabavku goriva opredijeljeno je 1,3 miliona eura, uz rezervni fond od 200.000 eura za hitne intervencije.
Predviđeni su troškovi za zbrinjavanje zauljanih voda, angažovanje ronilaca i specifična tehnička mjerenja na plovilima. Plan obuhvata nabavku zaštitne opreme, uniformi, te troškove osiguranja zaposlenih i imovine. Za troškove obezbjeđenja planirano je 250.000 eura a odnose se na obezbjeđenje Luke Budva i trajektne linije.
Lepetane – foto M.Marusic – Boka News
– Fizička zaštita se planira radi zaštite zaposlenih, korisnika usluga, imovine i tehničke infrastrukture kao i radi kontrole pristupa i stalnog nadzora nad prostorima od posebnog značaja. Poseban akcenat stavlja se na trajektnu liniju i lučko podmorje imajući u vidu povećanu frekvenciju korisnika, intenzivan protok ljudi i vozila – navedeno je u obrazloženju.
Javno preduzeće će 2026. godine investirati 95.000 eura u redovni godišnji program praćenja kvaliteta morske vode na kupalištima. Plan prepoznaje važnost saradnje sa lokalnom zajednicom, pa je za donacije i podršku projektima opredijeljeno 500.000 eura, uključujući i nabavku vozila za Dom zdravlja Budva, dok će učešće u međunarodnim projektima koštati 721.600 eura.
Značajnija sredstva su planirana za troškove komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja kao i rezervna sredstva – ukupno 1,85 miliona eura.
Planom korišćenja sredstava predviđena je stavka digitalizacija u iznosu od 200.000 eura. Sredstva su namijenjena za, pored ostalog, uvođenje digitalne i automatizovane naplate trajektnih usluga i unaprijeđeno upravljanje saobraćajem i protokom vozila na trajektnoj liniji, zatim za redizajn i unapređenje internet prezentacije JP Morsko dobro.
Političke partije će ove godine za redovan rad na lokalnom nivou od opština dobiti ukupno 3,7 miliona eura, od čega će najviše pripasti Demokratskoj partiji socijalista (DPS) – 819.104 eura, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
Novac iz budžeta države i lokalnih samouprava dijeli se strankama shodno Zakonu o finansiranju partija, prema kojem se 30 odsto sredstava dijeli ravnomjerno političkim subjektima sa osvojenim mandatima, 50 odsto prema broju odbornika, a 20 odsto u odnosu na zastupljenost manje zastupljenog pola.
U Tivtu za partije iz budžeta ide 216. 273 eura. Od tog iznosa DPS dobija 38.073 eura, Demokrate 16.626, SD 10.878, SDP 10.878, NSD 14.997, DNP 7.498, PES 11.084, Hrvatska građanska inicijativa 22.496, Krtoljska lista 19.117, Demokratska srpska stranka (DSS) 11.084, LP 5.439, Bokeški forum 15.737, Tivatska akcija 15.737 i lista “Narod pobjeđuje” 16.626 eura.
U opštini Herceg Novi je za partije iz budžeta izdvojeno 270.000 eura, od čega za DPS 34.713 eura, Demokrate 57.856, SD 11.571, SDP 5.785, URA 15.428, NSD 23.145, DNP 7.715. Novskoj listi sleduje 73.285, Pravoj 7.715, LP-u 1.928 i građanskim pokretima “Otvorena Boka” 11.571 i “Idemo” 19.285 eura.
ASK napominje da nema podataka za Kotor, jer ta opština nije u propisanom roku objavila odluku o izdvajanju novca za finansiranje redovnog rada partija.
Partije u Budvi za redovan rad ove godine dobijaju ukupno 456.893 eura.
Najveći iznos opredijeljen je listi “Budva naš grad – Nikola Jovanović”, 116.151 eura, dok koaliciji “Za budućnost Budve” pripada 104.729 eura. Lista koju predvodi DPS dobija 79.461 eura.
Koaliciji Demokrate-PES opredijeljeno je 51.771 eura, Grupi birača “Pokret za grad – Đorđe Zenović” 44.848, SDP-u 33.426, dok URA dobija 26.503 eura.
Poslanici parlamentarne opozicije podnijeli su Odboru za politički sistem pravosuđe i upravu, inicijativu za kontrolno saslušanje ministra javne uprave Maraša Dukaja i predsjednika Opštine i Skupštine Kotor Vladimira Jokića i Vojina Batute, povodom situacije u tom primorskom gradu.
Nakon što je Ministarstvo javne uprave (MJU) utvrdilo da su se stekli uslovi da Skupština opštine (SO) Kotor donese odluku o skraćenju mandata, Jokić je poručio da je tumačenje tog resora suprotno stavovima sudova.
U inicijativi na temu, “poštovanje vladavine prava na primjeru postupanja Skupštine opštine Kotor” navodi se da je MJU nalazom upravnog nadzora ukazalo da je prekršen član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisana imperativna obaveza izbora predsjednika Opštine u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.
Dodaje se da su se, kako u navedenom roku predsjednik Opštine nije izabran, stekli zakonski uslovi za raspuštanje kotorskog parlamenta.
“Međutim, čelni ljudi Kotora su obavijestili javnost da ne namjeravaju da ispoštuju nalaz Ministarstva javne uprave, niti da se vrate u okvire poštovanja Ustava i zakona, zbog čega smatramo da je potrebno održati kontrolno saslušanje ministra i čelnih ljudi Opštine Kotor”, ističe se u inicijativi.
NVO Harlekin obavještava javnost da su završene sve pripreme za organizaciju tradicionalne manifestacije Krnevao lastovski 2026. koja će biti održana sutra, nedjelja 15. februar.
Polazak karnevalske povorke iz VII kvarta u 14 sati
Suđenje karnevalu na rivi
Spaljivanje karnevala
Maskenbal
Prema najavama organizatora, zabilježen je izuzetno veliki interes karnevalskih grupa, pojedinaca i publike. Iz NVO Harlekin ističu da očekuju da planirane aktivnosti budu realizovane po programu, uz nadu da će ih i ovog puta, kao i na prethodnim krnevalima, pratiti povoljni vremenski uslovi.
Lastovski karneval 2025.- foto dron – Anton Gula Marković
U slučaju nepovoljnog vremena, manifestacija će biti održana u Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, gdje su svi zainteresovani pozvani da se pridruže, uključujući grupe, škole, pojedinačne maske i publiku, saopštili su organizatori, NVO Harlekin.
Fešta jača od kiše: Posjetioci iz cijelog regiona na Berbi mimoze
Brojni posjetioci iz regiona i odlična atmosfera na hercegnovskoj rivijeri još jednom su potvrdili da je fešta od mimoze jača od kiše.
Decenijama duga tradicija nastavljena je Berbom – feštom od mimoze, ribe i vina na 57. Prazniku mimoze. Gradska muzika i mažoretke, Mjesna muzika Đenović, trombonjeri i maškare nastupili su jutros u Kumboru, Portonovom, a potom u Đenovićima odakle su prodefilovali do centralne fešte u Baošićima, gdje se okupio najveći broj posjetilaca.
Domaćini na novskoj rivijeri goste su dočekali sa ribom, vinom, priganicama i roštulama, iskazujući gostoprimstvo po kojem je Herceg Novi poznat.
Publika okupljena u Đenovićima plesala je uz bend Trio Mare i uživala u nastupu KUD Sloga, dok je u Baošićima nastupila klapa Stari kapetan, a potom je publiku svojim pjesmama i drugim hitovima obradovao Danijel Alibabić.
Fešta od mimoze, ribe i vina
„Čast mi je i zadovoljstvo da predstavim svoj grad na najljepši mogući način. Nama nastup ne mogu da poremete ni kiša, ni snijeg, ni led, mi se uvijek radujemo kad možemo da izmamimo osmjehe ljudima oko nas“, poručila je predvodnica mažoretki, Andrea Kujačić.
Uz brojne goste, fešti su prisustvovale i zvanice – predstavnici diplomatskog kora, gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog, državnih organa.
Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović istakla je da je atmosfera fantastična, a kiša dio primorskog šarma koji ne umanjuje festivalsko raspoloženje. Ona je pohvalila bogat i raznovrstan program 57. Praznika mimoze, navodeći da festival uvijek privuče veliki broj gostiju i zavrijedi značajnu medijsku pažnju.
Praznik mimoze je primjer kako se kvalitetnom organizacijom i dobrom manifestacijom stvara zanimljiv sadržaj za turiste, koji je razlog da ljudi posjete Herceg Novi i u zimskom periodu, kazala je ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić. Ona je istakla da je Praznik mimoze značajan za lokalnu ekonomiju, ali i kao način da se kroz spoj sa tradicijom prevaziđe sezonalnost u turizmu i ostvare uslovi za sezona traje 365 dana.
Fešta od mimoze, ribe i vina
Sve pohvale gostoprimljivim mještanima i organizatorima uputio je predsjednik Skupštine Grada Istočno Sarajevo, Boško Jugović. On je poručio da su ponosni što im je Herceg Novi bratski grad i što su imali priliku da ove godine ugoste karavan Praznika mimoze, te izrazio nadu da će u narednom periodu biti intenzivirana saradnja dvije opštine u oblasti turizma.
Subotnji program nastavlja se u večernjim satima u Igalu. Ukoliko vremenski uslovi dopuste, na platou hotela Igalo biće održan koncert legendi rok scene, bendova Riblja čorba i Yu grupa. Na velikom maskenbalu u Institutu Igalo nastupiće grupa Zana, uz ansambl Toć i novski sastav Exodusi.
Praznik mimoze trajaće do 28. februara, a program obuhvata više od 60 zabavnih, kulturnih, gastro, dječijih i sportskih sadržaja. Kompletan program možete pogledati na: www.praznikmimoze.me
Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg-fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Pomorska nezgoda u riječkoj luci, oštećen brod Galeb – foto Seebiz
RIJEKA – Prilikom isplovljavanja teretnog broda “DENIZ AKAY”, turske zastave iz riječke luke sinoć, 13. veljače oko 20.00 sati, dogodila se manja pomorska nezgoda u vidu udara turskog broda u plutajući objekt „GALEB“, koji se nalazi na stalnome vezu, uz lukobran luke Rijeka.
Izlaskom na poziciju nezgode službenici Lučke kapetanije Rijeka utvrdili su kako nema stradalih i ozlijeđenih, kao niti onečišćenja mora i morskog okoliša.
Provedenim provjerama nitko od posade turskog broda nije bio pod utjecajem alkohola, u trenutku nesreće.
Pregledom broda ustanovljena su manja oštećenja lijeve strane turskog broda, kao i šteta na lijevome pramčanom dijelu vezanoga plutajućeg objekta „GALEB“.
Brodu “DENIZ AKAY” Lučka kapetanija Rijeka izrekla je administrativnu mjeru zabrane isplovljavanja, do okončanja inspekcijskog pregled te drugih očevidnih radnji.
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay - foto Mediabiro
1 od 10
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
U organizaciji JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, uz podršku Turističke organizacije Kotora, u svečanoj atmosferi hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort, u petak je održan Veliki maskenbal u okviru Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala.
Veče ispunjeno muzikom, plesom i raskošnim kostimima obilježili su sjajni nastupi Kira benda, Nenada Kneževića – Kneza sa Final Touch bendom, kao i specijalne gošće Jelene Pajić, koji su svojim energičnim izvođenjima doprinijeli izuzetnoj atmosferi i oduševljenju prisutnih.
Direktorica JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Radmila Beća Radulović, istakla je značaj ove manifestacije za grad i njegovu kulturnu tradiciju.
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
„Veliki maskenbal je jedan od najiščekivanijih događaja u okviru Zimskog kotorskog karnevala. Posebno nas raduje što svake godine okuplja veliki broj učesnika i posjetilaca, potvrđujući da Kotor njeguje bogatu karnevalsku tradiciju i duh zajedništva. Zahvaljujem svim partnerima, sponzorima i učesnicima koji su doprinijeli da i ovogodišnje izdanje bude na visokom nivou i u duhu autentične karnevalske svečanosti“, kazala je Radulović.
Direktor Turističke organizacije Kotor, Jovan Ristić, naglasio je istorijski i turistički značaj karnevala za grad.
„Kotorski karneval je jedna od najstarijih manifestacija ovog tipa u ovom dijelu Evrope. To je manifestacija koja sa sobom nosi veliku važnost i težinu i u svakom slučaju jedna je od najljepših svečanosti koje se održavaju u našem gradu. Prije svega, riječ je o pučkoj, tradicionalnoj manifestaciji, ali u posljednjim godinama ima i snažan turistički element, jer privlači značajan broj gostiju koji tim povodom dolaze u Kotor.
Organizacija je, naravno, vrlo kompleksna i izazovna, ali kolege iz Kulturnog centra to rade profesionalno i na visokom nivou. Ove godine vremenski uslovi nijesu bili povoljni, pa smo morali da odložimo karnevalsku povorku i tradicionalni karneval koji je bio planiran za nedjelju, ali vjerujem da ćemo već naredne nedjelje biti u prilici da ga realizujemo. Večeras nas očekuje Maskenbal i sjajan provod, kao što to uvijek biva kada je ova svečanost u pitanju“, kazao je Ristić.
Svoje oduševljenje atmosferom nije krio ni muzička zvijezda večeri, Nenad Knežević Knez.
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
„Večeras je zaista bilo toliko dobro da nemam riječi da opišem ovu atmosferu, ove ljude i sve što se dešavalo. Ovo je zaista jedan parti za pamćenje. Interesantno je da je gotovo uvijek ovako u Kotoru kada pjevam – postoji ta posebna sinergija između kotorske publike i mene, i ona traje, bogami, već dugo“, kazao je Knez.
Predsjednik žirija, Jovica Lalošević, saopštio je da je žiri radio u sastavu: Jovica Lalošević Faćo (predsjednik), Radmila Beća Radulović, direktorica Kulturnog centra Kotor, Sanja Čavor u ime medijskog sponzora Radio Kotor, Maja Pejović, predstavnica HTP „Fjord“, i Ana Bezanović, predstavnica hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort.
„Nakon pažljivog ocjenjivanja i razmatranja svih maski, žiri je jednoglasno donio sljedeće odluke:
U kategoriji grupnih maski, prva nagrada u iznosu od 1.000 eura pripala je maski ‘Šjora Fredi je u modi’, koja je ujedno osvojila i nagradu publike u iznosu od 900 eura. Druga nagrada od 800 eura dodijeljena je maski ‘Žirafe’, dok je treća nagrada u ukupnom iznosu od 500 eura podijeljena – po 250 eura – maskama ‘Paunice’ i ‘Svi na banj’.
Kada je riječ o pojedinačnim maskama, prvu nagradu od 400 eura osvojila je maska ‘Kruna’, drugu nagradu od 300 eura ‘Zubić vile’, dok je treća nagrada od 200 eura pripala maski ‘Ring masteri’.
Specijalnu nagradu – tortu – osvojila je maska ‘Euro na infuziju’, dok je vaučer sponzora, caffe bara ‘Bandijera’, pripao maski ‘Kralj i Kraljica od herca’“, saopštio je Lalošević.
Predstavnica nevladine organizacije Diridonde, u ime prvonagrađene grupe, kazala je:
„Već više od deset godina prisutni smo na karnevalskoj sceni. Kao što ste vidjeli, osvojili smo prvu nagradu i žirija i publike. Njegujemo autentični kotorski duh – ne težimo kostimima koji izgledaju kao pozorišni, već volimo da u svemu ima škerce i zaprgancije. To nam je glavni motiv”,poručila je ona.
Veliki maskenbal u Hyatt Regency Kotor Bay
U ime drugonagrađene maske obratila se Sanja Ognjanović iz JPU „Radost“ Kotor.
„ Mi smo drugonagrađena maska pod nazivom ‘Žirafe’. Dolazimo iz vaspitne jedinice ‘Radost’ Kotor – vaspitačice vrtića. Na ovu ideju došle smo jer će se za karneval sve naše koleginice i djeca iz cijelog grada koja pohađaju naš vrtić, u svih osam objekata, maskirati u žirafice, pa ćemo se ponovo družiti pod istom maskom. Za Maskenbal smo se ipak malo više potrudile i to je dovelo do ovog uspjeha“, kazala je Ognjanović.
U ime trećeplasiranih obratili su se predstavnici grupe „Kompanjoni“
„Naša grupa se zove Kompanjoni, masku smo dugo pripremali, prvobitno za ljetnji karneval, ali tada nijesmo nastupili. Ipak, nastavili smo da je pripremamo i šijemo, i na kraju smo uspjeli da je predstavimo publici. Veoma nam je drago što smo večeras učestvovali i što je naš trud nagrađen“, kazali su iz grupe Kompanjonii.
Veliki maskenbal još jednom je pokazao da Kotor s ponosom njeguje svoju bogatu karnevalsku tradiciju, spajajući autentični pučki duh, kreativnost i savremeni turistički ambijent. Raznovrsne i maštovite maske, snažna podrška publike i izuzetna atmosfera potvrdili su da je ova manifestacija jedan od najznačajnijih zimskih događaja u gradu.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi rasvijetlili su četiri krivična djela iz oblasti ekonomskog kriminala – tri krivična djela prevara i jedno krivično djelo falsifikovanje isprave. Protiv osumnjičenih lica su podnijete krivične prijave.
Policijski službenici ovog Odjeljenja bezbjednosti podnijeli su državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv E.Č. (48) iz Budve, zbog sumnje da je na štetu oštećenog lica, nastanjenog u Herceg Novom, izvršila krivično djelo prevara.
“Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je E.Č. dovela u zabludu oštećenog lažnim prikazivanjem činjenica, na osnovu čega su joj on i njegova supruga predali skoro 11.000 eura, a koji iznos je ona protivpravno pribavila za sebe. Osumnjičena E.Č. je naime, kako se sumnja, imajući informacije da oštećeni vodi pravni spor sa trećim licem u vezi sa svojinom nad stanom u Budvi površine 92 m2, lažno predstavila sebe oštećenom kao osobu koja poznaje pravne procedure u vezi imovinskih sporova ujedno tvrdeći da poznaje stručna lica iz ove oblasti, ubijedivši ga da može da mu pomogne u vezi sa ubrzavanjem rješavanja sudskog spora u njegovu korist, a koji spor oštećeni vodi sa jednim licem dugi niz godina, te mu je na osnovu toga tražila 10.000 eura koje joj je oštećeni predao. Osim navedeneog, E.Č. je uspjela da ubijedi oštećenog da joj se dodatno preda i 754,85 eura, na ime navodnog odlaganja javne prodaje predmetnog stana, a koji novac joj je naknadno uplatila supruga oštećenog. Ona je ovim radnjama, sumnja se oštetila dva oštećena lica za ukupan iznos od 10.754,85 eura”, navode u saopštenju policije.
Krivična prijava podnijeta je i protiv A.Đ. (38), državljanina Republike Kosovo nastanjenog u Tivtu, zbog sumnje da je u Herceg Novom, na štetu državljanina Kraljevine Švedske nastanjenog u Herceg Novom, počinio krivično djelo prevara. Sumnja se da je osumnjičeni A.Đ. doveo u zabludu oštećenog da će izvršiti posao za koji ga je oštećeni unajmio, a o čemu je sačinjen i pravno valjani akt – ugovor.
“Osumnjičeni A.Đ je, shodno ugovoru koji su njih dvojica potpisali, bio je zadužen da po principu „ključ u ruke“ izvrši skidanje stare i postavljanje nove keramiku i izolaciju na bazenu oštećenog u naselju Luštica. Na osnovu ugovora, proizilazila je obaveza oštećenog da osumnjičenom isplati ukupno 5.000 eura za navedene radove, te mu je stoga oštećeni predao 2.500 eura, dok je dogovor bio da se drugi dio novca osumnjičenom isplati nakon što završi navedene radove. Osumnjičeni A.Đ nije izvršio radove koje je bio dužan da izvrši, a oštećenog je lažnim obećanjima držao u zabludi da će posao ipak obaviti. On je time, sumnja se, oštećenom prouzrokovao štetu, a sebi pribavio protipravnu imovinsku korist u iznosu od 2.500 eura”, objašnjavaju u policiji.
Herceg Novi – hapšenje
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su, nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, podnijeli krivičnu prijavu i protiv I.K (44) iz Podgorice, zbog sumnje da je, na štetu lica iz Herceg Novog, počinio krivično djelo prevara.
Sumnja se da je I.K. prišao oštećenom u naselju Bijela, dok se ovo lice kretalo iz apoteke prema svom stanu, te da ga je lažnim prikazivanjem činjenica – da je on njegov srodnik, doveo u zabludu i naveo ga da mu, na štetu svoje imovine, i to u stanu oštećenog sa kojim se vratio njegovoj kući, preda 700 eura, navodno na pozajmicu, a što je, kako je kazao oštećenom, bio dio novca koji mu je nedostajao da kupi za sebe vozilo. Osumnjičeni mu je, sumnja se, kazao da će mu novac vratiti istog dana, što nije učinio do dana podnošenja prijave Policiji od strane oštećenog.
“Krivična prijava protiv I.K. postupajućem tužiocu podnijeta je u redovnom postupku. Osumnjičeni I.K. je u međuvremenu lišen slobode zbog istorodnog krivičnog djela – prevara u produženom trajanju i on se sada, shodno pritvoru koji mu je određen za ovo krivično djelo, nalazi u UIKS Spuž”, navode u Upravi policije.
Policijski službenici ovog Odjeljenja bezbjednosti su nadležnom državnim tužiocu podnijeli krivičnu prijavu i protiv I.Z. (37), državljanina Rusije sa boravkom u Sutomoru, zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On je, kako se sumnja, sačinio lažnu ispravu i prikazao je kao pravu na način što je na saobraćajnu dozvolu za vozilo koje posjeduje, a koja dozvola je izdata od strane Poljske, prilikom vršenja tehničkog pregleda, u rubrici koja je u saobraćajnoj dozvoli predviđena za to, neovlašćeno utisnuo pečat firme – stanice za tehnički pregled vozila, te je potom tako preinačeni dokument pokušao da prikaže kao pravi, upotrijebivši ga kako bi doveo u zabludu policijske službenike da je njegovo vozilo registrovano, što nije bila istina. Dodatnim provjerama putem Interpola utvrđeno je da pozitivno – pravni propisi iz oblasti bezbjednosti saobraćaja Poljske predviđaju da je za vozilo koje je prijavljeno i registrovano na njihovoj teritoriji obavezna registracija isključivo u ovoj državi, te da ne priznaju registraciju niti bilo kakav vid privremenog priznavanja saobraćajnog dokumenta takvog vozila u inostranstvu.
Poručuju da će službenici Uprave policije nastaviti sa aktivnostima usmjerenim na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje svih oblika ekonomskog kriminala, radi smanjenja štetnih posljedica po budžet, zaštite imovine građana i vladavine prava.
