U kotorskom naselju Strp u ranim jutarnjim satima izbio je požar na uzgajalištu mušulja čiji vlasnik je navodno turski državljanin koji je prije dvije godine ovaj posao preuzeo od prethodnog vlasnika iz Kotora.
Vatru su ugasili vatrogasci iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Perast.
Foto I.Komnenić
U požaru je potpuno izgorio privremeni objekat, takozvana mušuljara.
Oko 13 sati na terenu je bilo vidno zgarište koje još uvijek dimi, a na terenu se vide i dvije plinske flaše.
Foto I.Komnenić
Za sada nije bilo moguće dobiti više informacija o ovom događaju.
Drugi Tivatski likovni salon Pean – Sindik biće otvoren 1. novembra 2025. godine u JU Muzej i galerija Tivat, sa početkom u 19 sati. Ovim događajem ujedno se obilježava i početak manifestacije Novembarski dani pod pokroviteljstvom Opštine Tivat.
Tema salona je “Imaginarijum Mediterana“, i predstavlja sinergiju tekovina prošlosti i sadašnjosti, kroz koju bi se oživio duh Sindikovog i Peanovog stvaralaštva. Cilj izložbe je emanirati karakter Mediterana slikarskim medijumom, kroz jedinstvenu interpretaciju mediteranskog identiteta, kulture, tradicije, ali i atmosfere, vibracija i kolorističkih vizualizacija.
Stručni žiri u sastavu: Nevenka Šarčević (HR), predsjednica, Paola Korošec (SLO), članica i Tatjana Kriještorac (CG), članica je, od 130 prijavljenih, izabrao 36 umjetnika/ca koji/e će učestvovati na ovogodišnjoj izložbi.
Na svečanom otvaranju prisutnima će se obratiti direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić i predsjednica žirija, Nevenka Šarčević, koja će ujedno i proglasiti nagrađene učesnike/ce Salona.
Prvi profesionalni kamerni orkestar Camerata Herceg Novi, pod dirigentskom palicom renomiranog rusko-francuskog kompozitora Ivana Velikanova, priredio je nezaboravan koncert pred prepunim gledalištem u dvorani Park.
Na programu su bila djela Mocarta, Betovena i Šuberta iz različitih perioda njihovog stvaralačkog opusa, na oduševljenje publike koja je burnim aplauzima nagradila izvođače.
Na svom debitantskom nastupu, orkestar je nastupio uz istaknute soliste – maestra Borisa Kraljevića, svjetski priznatog pijanistu, te solistkinje Ivanu Petković (flauta), Anastasiju Batrakovu (fagot) i Nives Nenadović (klavir).
Kamerata – Foto: Zvezdana Vuksanović
Profesorica klavira u Muzičkoj školi Herceg Novi, Jovanka Veljović, istakla je da ovaj nastup predstavlja istorijski trenutak za grad koji je, prvi put, dobio profesionalni umjetnički ansambl. Kako je kazala, Camerata Herceg Novi predstavlja snažan temelj za buduće formiranje simfonijskog orkestra i ima krucijalan značaj za razvoj i unapređenje kulturnog života grada.
Direktorica Muzičke škole i pijanistkinja Nives Nenadović, nakon koncerta je izrazila veliko zadovoljstvo i ponos zbog uspjeha ansambla iza koje stoji ogroman trud i rad. Ponosan na svoj grad i sve koji su doprinijeli stvaranju orkestra bio je i maestro Boris Kraljević dodajući da će se pravi značaj njegovog osnivanja tek osjetiti u godinama koje dolaze i njegov značaj za razvoj kulture u gradu, ali i šire.
Kamerata – Foto: Zvezdana Vuksanović
Hercegnovski kamerni orkestar osnovan je u avgustu ove godine, a ideja o formiranju potekla je iz hercegnovske Muzičke škole, zahvaljujući inicijativi profesorica Nives Nenadović i njenih kolega prof. Jovanke Veljović i Aleksandre Lepetić koje su joj se zajedno sa dirigentom Ivanom Velikanovim pridružile u realizaciji.
Cameratu Herceg Novi čini dvadeset stalnih izvođača, a na koncertu održanom povodom Dana grada nastupili su u proširenom sastavu, uz gostujuće muzičare iz Srbije, Hrvatske, Rusije i Crne Gore.
U Crnoj Gori u septembru u kolektivnom smještaju ostvareno 189,45 hiljada dolazaka i 687,02 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 91,5 odsto ostvarili su strani, a 8,5 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u septembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 89,7 odsto, glavnom gradu 5,6 odsto, planinskim mjestima 2,9 odsto i ostalim mjestima 1,8 odsto, prenosi Mina.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Izložba slika „Visio Lunarisˮ akademskog umjetnika Rada Vujačića biće otvorena u četvrtak, 30. oktobra u 19 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Budvi. U tekstu koji je napisala za prateći katalog, kustos izložbe- mr Senka Subotić ističe da Rade – Ratko Vujačić svojim slikama uvodi likovnu publiku “u jedan iracionalni, tajanstven i asocijativan svijet simbola sjedinjenih u viziji o božanskom kutku i tajnom skloništu od opasnosti i mračnih sila svemira”. Među simbolima na slikama Vujačića najprisutniji su voda, riba, sova, drvo…, “ali ne u svom običajenom značenju života, nego je voda zamućena, drvo ogoljeno, riba van vode, ili samo njen kostur, sova kao nijemi posmatrač mudro nadzire”…
-Materijalno i spiritualno prisutno je na gotovo svakoj Vujačićevoj slici, na jednoj strani dok je na drugoj „sukob” živo-neživog svjeta s aluzijama usmjerenim na savremene tokove života, na međusobno prožimanje kad je u pitanju njegov smisao i suština svih dešavanja, a taj smisao osnovna je preokupacija i cilj njegove stvaralačke energije, do idejne realizacije, zapisala je Subotić.
Rade Vujačić, pak, o svom stvaralaštvu povodom ove izložbe kaže: “Tajno mjesto za svemogućeg, je ishod neke sveopšte žudnje za Bogom, za nekom sigurnošću koju osjećamo, trebamo, a nemamo, u stvari, žudnja za samim sobom, potraga za sobom. Zamka u vidu vodenog ogledala u kom se ogleda smješa duše i Boga, je prazna, ispod portreta svijeta nema ništa… Dok je prikaz razapete ptice u stvari prikaz Svetog duha, koji je uhvatio insekta, prikaz samo utoljenje fizičkih potreba.”
Rade Vujačić je rođen u Podgorici 1977. godine. Fakultet likovnih umjetnosti završio je na Cetinju u klasi profesorice Anke Burić. Član je udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2012. godine. Osnivač je slikarske Osnivač je slikarske radionice „Boje prijateljstva” u Podgorici, koja broji preko 50 članova. Vujačić je učesnik velikog broja likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu
Izložba „Visio Lunarisˮ otvara se u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
Dok Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i dalje ćuti, stanje u kotorskoj hitnoj službi postaje sve ozbiljnije, gotovo tragično. Prema zvaničnim podacima koji se svakodnevno objavljuju u rubrici „Servisne informacije“ na portalu Radio Kotor, već sedmicama unazad noćne smjene u Kotoru pokriva samo jedan ljekar. Umjesto da imaju podršku i sistemsku organizaciju, naši ljekari rade iscrpljujuće smjene, a građani Kotora ostaju bez sigurnosti da će u slučaju potrebe pravovremeno dobiti medicinsku pomoć, navodi se u saopštenju Opštinskg odbora DPS Kotor.
Kotor, kao razuđena opština sa zahtjevnim terenom, više je nego odavno zaslužio da ima dvije organizacione jedinice hitne službe, a ne jednu jedinu ekipu koja često pokriva sve – od Kavča do Morinja, od Dragalja do Lastve. Takvo stanje nije pitanje „nedostatka kadra“, već pitanje odnosa nadležnih prema našem gradu i njegovim građanima. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, dok priča o modernizaciji hitne pomoći prilikom otvaranja renoviranih prostora u drugim gradovima pod ruku s ministrom Šimunom, očigledno ne smatra da je Kotor vrijedan sistemskog rješenja, a lokalna, nelegalna i nekompetentna vlast u Kotoru ćuti, kao da se sve to dešava u nekoj drugoj opštini.
Iako se u aktuelnoj lokalnoj vlasti nalaze ljudi iz struke koji bi prvi trebali da se zauzumu za
rješavanje ove situacije shodno svojim profesionalnim i moralnim principima, nažalost to
nije slučaj.
Ako ni vlast ne može da se organizuje sama sa sobom, kako može da pomogne drugima?
Zabrinjavajuće je da se u gradu koji je još 1326. godine imao prvu apoteku u Crnoj Gori, gradu koji je vijekovima bio sinonim za medicinu i humanost, danas građani pitaju hoće li uopšte imati dežurnog doktora kada zatrebaju pomoć. To je poniženje za grad sa takvom tradicijom, ali i jasan pokazatelj koliko su današnje institucije izgubile osjećaj odgovornosti
prema Kotoru.
I ranije smo upozoravali na ovo alarmantno stanje u našim prethodnim reagovanjima, ali se situacija ne samo da nije popravila – nego je postala još gora. Umjesto da Ministarstvo zdravlja i rukovodstvo Zavoda reaguju, dobijamo samo ćutanje i pasivnost. Kotor i njegovi
građani ne smiju biti taoci neorganizacije, nesposobnosti i političkog revanšizma.
Odgovornost je jasna: direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore i lokalna vlast u Kotoru moraju konačno preuzeti odgovornost i obezbijediti minimum profesionalnog i ljudskog dostojanstva u radu hitne službe. U suprotnom, moraće objasniti građanima zašto je Kotor – grad prve crnogorske apoteke i grad sa hiljadugodišnjom zdravstvenom tradicijom – danas grad u kojem u noćnim satima dežura samo jedan iscrpljeni ljekar.
Kotor ne zaslužuje ovakav nemar. Naš grad zaslužuje organizovanu, dostupnu i poštovanja
dostojnu hitnu službu – ne zbog politike, već zbog života, kaže se u saopštemju Opštinskog odbora DPS Kotor.
Rijeka Gateway kontejnerski terminal u Rijeci, jedan od najvažnijih logističkih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, svečano je u srijedu otvoren. Premijer Andrej Plenković tom je prigodom rekao da to ulaganje predstavlja ogledni primjer investicije države i privatnih partnera u kritičnu infrastrukturu.
– Taj projekt je u okviru širih aktivnosti Vlade na modernizaciji zemlje, čvrstoj integraciji u jezgru EU-a te korištenju svih mogućih načina kako bi se projiciralo politiku modernog suverenizma, izjavio je.
– Tu spadaju i ogromne infrastrukturne investicije u ovu regiju, počevši od dalekosežnog i dalekovidnog projekta LNG terminala na Krku, koji je doprinio sigurnosti i diverzifikaciji pravaca opskrbe te Hrvatska postaje regionalno energetsko tržište, na području opskrbe plina, kao što već je s naftom, naveo je premijer.
Podsjetio je i da je Vlada uložila i u cestu D-403, koja povezuje taj terminal s mrežom autocesta. Za efikasan transport roba potrebna je i kvalitetna željeznica, odnosno nizinska pruga, a to je sljedeća faza razvoja prometne infrastrukture u zemlji.
U prvoj fazi taj terminal raspolaže s 400 metara obale i ima kapacitet od 650.000 TEU godišnje, što će nakon planirane dogradnje terminala u idućoj fazi investicije porasti na 680 metara obale i kapacitet od više od milijun TEU. Ukupna investicija u Rijeka Gateway premašuje 380 milijuna eura, a zajedno s vrijednošću prometne infrastrukture, od cesta do željezničkog sučelja u luci i oko nje, investicija doseže 600 milijuna eura.
U terminal Rijeka Gateway 380 milijuna eura zajednički ulažu APM Terminals (Maersk Group) i ENNA grupa, u dvije faze. Ukupni će na terminalu biti 300 zaposlenih, uz multiplikativan učinak na gospodarstvo riječke regije i čitave Hrvatske.
Na otvaranju je istaknuto da kontejnerski terminali u Rijeci i prometna mreža prema srednjoj Europi omogućuju znatno kraće vrijeme transporta roba u odnosu na luke sjeverne Europe. Velika blagodat Hrvatske je njezin geografski i geopolitički položaj, zahvaljujući kojem kroz nju prolaze tri važna europska koridora, istaknuo je na otvaranju.
Generalni direktor Rijeka Gatewaya Peter Corfitsen ocijenio je da je ovo povijesni dan za ovu tvrtku, Rijeku i cijelu Hrvatsku, a terminal postaje pokretač gospodarskog razvoja regije.
– Danas nije obična srijeda jer ovo je povijesni dan za sve koji su vjerovali u potencijal ovog mjesta da postane pokretač gospodarskog rasta i novih mogućnosti. U tri godine se najmoderniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe izgradio od temelja, zahvaljujući podršci dioničara i lokalne, regionalne i državne politike. Naša ambicija je postati jedan od najboljih terminala u mreži APM terminala, rekao je Corfitsen.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ocijenio je da je taj projekt najveći i najvažniji u povijesti riječke luke.
– Vrijedan je 380 milijuna eura, ulaže se u dvije faze, s tim da je prva, koja ima kapacitet pretovara 650 tisuća TEU godišnje, dovršena. U drugoj fazi će se operativna obala produljiiti te će se kapacitet povećati na 1,1 milijune TEU godišnje, naveo je Vukorepa.
Pozdravne riječi uputili su i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave A. P. Moller – Maerska Vincent Clerc, predsjednik Uprave APM Terminals Keith Svendsen, predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast i ministar vanjskih poslova Danske Lars Lkke Rasmussen.
Uragan Melisa izazvao je smrt više od 30 osoba i razaranja u karipskim zemljama, širom Jamajke, Haitija, Dominikanske Republike i Kube, prenosi Skaj njuz.
Zvaničnici su do sada prijavili 25 smrtnih slučaja na Haitiju, osam na Jamajci i jedan u Dominikanskoj Republici.
Snimci iz vazduha pokazuju gradove uništene olujom, koja je u utorak, 28. oktobra stigla na kopno Jamajke kao uragan pete kategorije, sa vjetrovima do 295 kilometara na sat.
Jedan od najjačih uragana na Atlantskom okeanu ikada, Melisa je oslabila kada je stigla do Kube u srijedu ujutru, ali je i tamo izazvala razaranje, rušenje kuća i blokiranje puteva.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države šalju timove za spašavanje i reagovanje kako bi pomogli u naporima oporavka na Karibima, kao i da vladini zvaničnici koordiniraju akcije sa rukovodstvom Jamajke, Haitija, Dominikanske Republike i Bahama.
Sekretarka Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor Suzana Radulović juče je pozdravila korisnike podsticajnih mjera u poljoprivredi koji su ostvarili pravo na podsticajna sredstva po II Javnom pozivu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača u Opštini Kotor za 2025. godinu. Istakla je da ovi podsticaji potvrđuju posvećenost Opštine održivom razvoju poljoprivrede i poželjela svima uspjeh u daljem radu.
Sekretarka Radulović naglasila je da Opština Kotor već osam godina dodjeljuje podršku u vidu podsticajnih sredstava za oblast poljoprivrede, marikulture i ribarstva. Takođe, istakla je da će Opština Kotor u narednom period planirati dodatne mjere koje će unaprijediti poljoprivredu i biti prilagođene potrebama poljoprivrednih proizvođača. Naglašava da sa novim Zakonom o maslinarstvu Opština preko nadležnog sekretarijata je u obavezi da utvrdi Registar maslina. Nadležni sekretarijat se obratio Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede radi davanja mišljenja oko utvrđivanja jedinstvenog identifikacionog broja svake masline. Nakon dostavljanja navedenog mišljenja nadležni Sekretarijat će putem sredstava javnog informisanja obavijestiti o načinu prijavljivanja stabala maslina.
Sekretarka je danas zaključila Ugovore o regulisanju međusobnih prava i obaveza o podsticajima u poljoprivredi po II Javnom pozivu za 2025. godinu sa šesnaest registrovanih poljoprivrednih proizvođača.
Potpisivanju ugovora prisustvovala je članica Komisije za podsticaje u poljoprivredi Andrijana Katurić.
Budžetom Opštine Kotor za podsticaje u poljoprivredi za 2025. godinu predviđen je ukupan iznos od 100,000.00 eura te je po I Javnom pozivu dodijeljen iznos od 59.686,54 eura a po II Javnom pozivu je dodijeljeno 23.661,17 eura.
U okviru školske kampanje „Biraj zdravo, misli zeleno“, u saradnji sa Savjetom roditelja OŠ „Dragou Milović“, održana je radionica posvećena pravilnoj ishrani djece i razvijanju zdravih životnih navika od najranijeg uzrasta.
Radionicu je vodila učiteljica Nevenka Saveljić, dok je gošća-predavač bila Danijela Jovanović Božinović, stručnjak za kliničku ishranu. Tokom susreta, roditelji su pokazali veliko interesovanje i izrazili zabrinutost zbog načina na koji se njihova djeca danas hrane, naročito u vremenu brze hrane i ubrzanog tempa života.
Predavačica Jovanović Božinović istakla je da zdrava ishrana ne mora biti ni skupa ni komplikovana, već da se zasniva na jednostavnim, domaćim obrocima pripremljenim s pažnjom i ljubavlju. Poruka radionice bila je jasna – „Najzdravije je iz mamine ruke, a ne iz brze hrane.“
Roditelji su imali priliku da dobiju konkretne savjete o planiranju obroka i načinima da djecu uključe u zajedničku pripremu hrane, čime se kod najmlađih razvija osjećaj odgovornosti i pozitivan odnos prema zdravim navikama. Poseban akcenat stavljen je na važnost redovnog doručka, dovoljan unos svježeg voća, povrća i vode, te ograničavanje konzumiranja prerađenih proizvoda i gaziranih napitaka.
Biraj zdravo, misli zeleno
Učiteljica Saveljić je naglasila značaj saradnje škole i roditelja u formiranju zdravih životnih stilova kod djece, te najavila da će upravi škole predložiti organizaciju „Voćnog dana“ – aktivnosti kojom bi se promovisala konzumacija svježeg sezonskog voća, posebno u jesenjem periodu bogatom prirodnim plodovima.
Radionica je protekla u konstruktivnoj i podsticajnoj atmosferi, uz aktivno učešće roditelja i razmjenu iskustava. Najavljeno je da će slične edukativne aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu, u cilju promovisanja zdravih navika i podizanja svijesti o značaju pravilne ishrane kod djece.
