Bokokotorski zaliv našao se u vrhu liste najpoznatijih zaliva na svijetu, objavio je portal Thetravelato.com.
Portal o putovanjima, Thetravelato.com je objavio listu 15 najpoznatijih zaliva na svijetu, a na toj listi se naš zaliv našao na petom mjestu.
Na listi najpoznatijih zaliva prvi je onaj u San Francisku, drugi je zaliv Guanabara u Brazilu, slijedi zaliv Ha Long u Vijetnamu, dok je na četvrtom mjestu zaliv u Tajlandu “Phang Nga”.
Za peti najpoznatiji zaliv na svijetu – Boku kotorsku navodi se da je poznat po svojim dobro očuvanim srednjovjekovnim gradovima i zadivljujućim pejzažima nalik fjordovima.
“Bokokotorski zaliv se često naziva jednim od najljepših zaliva u Evropi. Smješten u Jadranskom moru, ovaj zaliv smješten je među visokim planinama i istorijskim gradovima. Srednjovjekovni grad Kotor, koji je pod zaštitom UNESCO-a, nalazi se na južnom kraju zaliva. Njegova slikovita ljepota, u kombinaciji s bogatim kulturnim i istorijskim aslijeđem, čini ga destinacijom koju morate posjetiti”, navodi Thetravelato.
Vaterpolisti Katara pobijedili su Budvu BDR 14:8 (6:1, 2:1, 4:3, 2:3) kod kuće u drugom meču preliminarne runde Kupa Crne Gore.
Kotorani su upisali prvi trijumf, a Budva doživjela drugi poraz, nakon što je u prvoj utakmici bila slabija od Budućnosti, tako da su nakon večerašnjeg duela poznati učesnici završnog turnira (Nikšić, 29. i 30. novembar).
Budućnost i Kataro će u međusobnom okršaju, 16. novembra u Podgorici, odlučiti sa koje će pozicije dočekati polufinale.
Pobjednik će igrati protiv Primorca, poraženi protiv Jadrana.
U važnoj pobjedi domaćina blistao je Marko Milić sa sedam golova, po tri su upisali Ljubomir Kovačić i Dušan Milaš, a jedan Miloš Milinić.
Kod gostiju najefikasniji sa tri gola bio je Petar Mitrovića, po jedan su dsli Matija Franeta, Luka Savić, Radivoje Radanović, Đorđe Pejović i Aleksa Popović.
Nacionalni park Mljet, smješten na istoimenom otoku u Jadranskom moru, jedno je od najvažnijih prirodnih blaga Hrvatske. Njegova netaknuta priroda, zanimljiva i raznovrsna flora i fauna te jedinstveno kulturno-povijesno naslijeđe čine ga jedinstvenim područjem koje je zaštićeno i proglašeno nacionalnim parkom 11. studenog 1960.
Nacionalni park Mljet najstariji je morski park u cijelom Mediteranu, a obuhvaća gotovo 5 300 hektara uključujući i morski pojas 500 metara od obale, otočića i hridi, čime zauzima otprilike trećinu otoka.
Kulturno-povijesna baština ovoga područja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, a kao najistaknutiji spomenici ističu se ostaci rimske palače u Polačama i benediktinski samostan na otoku Svete Marije u Velikom jezeru. Veliku zaslugu za proglašenje nacionalnim parkom imaju i njegova «slana» jezera (Malo i Veliko jezero), bujni biljni svijet, zeleno raslinje i jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i mnogobrojnih otočića.
U ponedjeljak, 11. studenog 2024. Nacionalni park Mljet slavi svoju 64. godišnjicu osnutka, s posebnim naglaskom na očuvanje prirodnih procesa u jedinstvenom sustavu dva slana jezera okružena gustim šumama česvine i alepskog bora uz posebnu promociju održivog i aktivnog turizma.
Nacionalni park Mljet uslijed dugogodišnje zaštite postao je simbol očuvanja prirodne baštine Hrvatske, ali i mjesto gdje se spajaju kultura, tradicionalni način života i suvremeni ciljevi zaštite prirode.
Obilježavanjem ovog 64. rođendana Nacionalnog parka Mljet prisjećamo se svih koji su tome doprinijeli od proglašenja 1960. godine. Pozivamo sve da budu
odgovorni čuvari ovoga dragocjenog prostora koje nam je u nasljedstvo ostavilo lokalno stanovništvo višestoljetnim osviještenim korištenjem prirodnih resursa otoka Mljeta, ističu iz Nacionalnog parka Mljet.
Izraelski proturaketni sustav presreće rakete lansirane iz pojasa Gaze prema Izraelu. Ashkelon, Izrael Foto: Amir Cohen / REUTERS
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell predložio je da blok prekine politički dijalog s Izraelom, navodeći kao razlog moguća kršenja ljudskih prava u ratu u Gazi, prema četvorici diplomata i pismu u koje je Reuters imao uvid.
U pismu koje je u srijedu poslano ministrima vanjskih poslova EU-a prije njihovog sastanka u ponedjeljak, Borrell je naveo “ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih kršenja međunarodnog humanitarnog prava u Gazi” i rekao da “Izrael do sada nije dovoljno odgovorio na te zabrinutosti”.
Politički dijalog sadržan je u širem sporazumu o odnosima između EU-a i Izraela, uključujući opsežne trgovinske veze, koji je stupio na snagu u lipnju 2000.
– U svjetlu gore navedenih razmatranja, iznijet ću prijedlog da se EU treba pozvati na klauzulu o ljudskim pravima kako bi suspendirao politički dijalog s Izraelom, napisao je Borrell.
Za suspenziju bi bilo potrebno odobrenje svih 27 zemalja EU-a, što su diplomati rekli da je malo vjerojatno. Više se zemalja usprotivilo kada je visoki dužnosnik EU-a izvijestio veleposlanike u Bruxellesu o prijedlogu u srijedu, rekla su trojica diplomata koji su željeli ostati anonimni.
Borrellov prijedlog ima za cilj poslati snažan signal zabrinutosti zbog izraelskog ponašanja u ratu, rekao je jedan diplomat.
O tome će se raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova, posljednjem kojem će predsjedati prije isteka petogodišnjeg mandata.
Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku ih je dvije hiljade, što je dvadeset posto manje nego u isto doba lani.
Najbrojniji gosti su Amerikanci i Nijemci, a potom slijede gosti iz Velike Britanije, Hrvatske i Francuske.
Od početka godine Dubrovnik je zabilježio milijun i 315 hiljada dolazaka te četiri miliona i 185 hiljada noćenja, što je deset posto bolji rezultat nego u istom razdoblju 2023. godine.
Ćelava pjevačica proglašena je najboljom predstavom Gavellinih večeri
Zagreb – Dodjelom nagrada u srijedu navečer zatvorene su 37. Gavelline večeri, najboljom predstavom u cjelini proglašena je “Ćelava pjevačica” Centra za kulturu Tivat, za najbolju režiju nagrađen je Boris Liješević, a za glumačka ostvarenja Bojana Gregorić Vejzović i Ljubomir Kerekeš.
Nakon dodjela nagrada trebala se izvesti predstava Bertolta Brechta i Kurta Weilla “Prosjačka opera” u režiji Lenke Udovički, no otkazana je zbog bolesti glumice.
“Nismo ovako zamislili zatvaranje Gavellinih večeri, no u kazalištu moramo biti spremni na sve. Nadam se da ćemo ostatak večeri provesti ugodno i zabavno”, izjavio je direktor kazališta Dražen Ferenčina.
Odluku o nagradama donijelo je prosudbeno povjerenstvo, u kojemu su bili Ivan Planinić, Darko Stazić i Željka Udovičić Pleština.
“Ćelavu pjevačicu”, po ocjeni povjerenstva, najboljom predstavom Festivala, čini “transponiranje originalnog teksta apsurdističkog klasika u specifični idiom; očuđeno evociranje minulih vremena mediteranskog života, nadahnuta grotesknost glumačkog ansambla, vibrantna ritmičnost i dinamičnost naizgled statičnog scenskog tableaua”.
Ćelava pjevačica proglašena je najboljom predstavom Gavellinih večeri
Nagrada za najbolju režiju dodijeljena je Borisu Liješeviću za predstavu “(Pra)Faust” po tragediji Johanna Wolfganga Goethea, u izvedbi Beogradskog dramskog pozorišta. Njegovo tumačenje Goetheove romantičarske tragedije, obrazložilo je povjerenstvo, teatarski je zanimljivo i provokativno, duhovito se poigrava s očekivanjima publike, istovremeno uspješno tragajući za tajnama ljudskog postojanja te vrlo vješto mijenjajući i nanovo oblikujući uvriježene parametre o pojavnosti dobra i zla, o vječnom odnosu Fausta i Mefista.
Tokom Gavellinih večeri, od 4. novembra u konkurenciji za nagrade izvedeno je osam predstava kazališnih kuća iz Varaždina, Zagreba, Sarajeva, Beograda i Tivta.
Projekat Wine of Montenegro, u okviru kojeg su kreirane online platforma i vodič koji povezuju proizvođače vina i turističke radnike, ima za cilj unapređenje crnogorskog vinskog turizma.
U Evropskoj kući je u ponedjeljak predstavljen projekat Wine of Montenegro koji je finansirala Evropska unija (EU), sa ciljem podrške razvoju crnogorskog vinskog turizma.
Kako je saopšteno, vinski turizam u Crnoj Gori tek je u začetku, a potencijal koji nudi je ogroman.
Trenutno samo nekoliko crnogorskih vinarija u svojoj ponudi ima klasične turističke proizvode, dok u najrazvijenijim svjetskim vinskim regijama i kod vodećih vinskih brendova, vinski turizam generiše gotovo polovinu prihoda.
Rastuća popularnost vinskog turizma od samog početka dokaz je njegovog potencijala i sve veće potražnje za autentičnim iskustvima.
Platforma Wine of Montenegro je digitalni alat namjenjen promociji domaće vinske industrije, crnogorskih vinarija, vinskih tura i sveukupne eno-gastronomske ponude Crne Gore.
– Osmišljena je kao pokretač rasta i dugoročni alat za izgradnju vinskog brenda Crne Gore, sa ciljem pozicioniranja crnogorskih vinarija među svjetske pametne turističke destinacije. Projekat i platforma imaju zadatak da digitalizuju, diversifikuju, centralizuju i na efikasan način plasiraju crnogorsku eno-gastronomsku ponudu i vina – navodi se u saopštenju.
Ključni ciljevi vodiča uključuju edukaciju i podizanje svijesti među proizvođačima vina i turističkim operaterima o važnosti vinskog turizma, kao i stvaranje jedinstvene, autentične i visokokvalitetne vinske turističke ponude u Crnoj Gori.
Takva ponuda ima za cilj privlačenje posjetilaca iz cijelog svijeta, povećanje prihoda vinarija i pozicioniranje Crne Gore kao istaknute vinske destinacije, pri čemu se poštuju kulturno nasljeđe i prirodni resursi.
Profesor sa Ekonomskog fakulteta, Dejan Melović, vjeruje da Crna Gora ima svoje zasluženo mjesto u svijetu vinskog turizma.
Prema njegovim riječima, vinski turizam je u posljednjih deset godina doživio veliki rast i danas podrazumijeva mnogo više od obilaska vinarija i degustacija vina.
Otvaranje vinarije Storia di Pietra
– Danas se poseban naglasak stavlja na kulturno nasljeđe i autentična iskustva. Tu su gastronomija uparena sa vinom, raznovrsni sadržaji i autentičnost lokalnog podneblja. Sve više se promoviše i održivi turizam, sa naglaskom na očuvanje biodiverziteta – rekao je Melović.
Enolog Anastasija Kačurina, koja se već četiri godine bavi i vinskim turizmom, smatra da crnogorska ponuda, iako raznovrsna, mora da se usmjeri na detalje.
Ona je objasnila da je kvalitet u detaljima – potrebno je razviti ne samo autentični identitet, već i obratiti pažnju na svaki aspekt ponude.
– Ljudi koji predstavljaju turistički proizvod moraju biti edukovani i spremni da posjetiocima ponude sve što vinski turizam može pružiti – rekla je Kačurina.
Vinar Dejan Keković podijelio je svoje iskustvo s vinskim turizmom, napominjući da je tokom proteklog perioda 40% prihoda njegove vinarije dolazilo od prodaje vina, dok je 60% dolazilo kroz vinski turizam i prateće aktivnosti.
Na panelu su takođe razmatrane prepreke, novine u vinskoj industriji, kao i mogućnosti za zaštitu autohtonih crnogorskih sorti grožđa.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović stavio je na Javnu raspravu Nacrt odluke o Budžetu Opštine Tivat za 2025. godinu, koja će trajati do 22. novembra.
Definisan program Javne rasprave sprovodi opštinski Sekretarijat za finansije. Centralna javna rasprava, odnosno okrugli sto sa mjesnim zajednicama i građanim planiran je za ponedjeljak, 18. novembar od 17:00 u multimedijalnoj sali u prizemlju Opštine Tivat.
Planirani budžet za 2025. iznosi 32.667,100 eura, što je 11 odsto više u odnosu na ovogodišnji, 29.23 miliona eura.
-Opština Tivat iz godine u godinu bilježi stabilan rast budžeta, što je posljedica domaćinskog upravljanja resursima i odgovornog odnosa prema novcu svih građana uz promišljen plan investicija-rekao je Komnenović, ističe predsjednik opštine, napominjući da je Nacrt Budžeta “ambiciozan, ali realan i ostvariv”.
Iz Sekretarijata za finansije podsjećaju da je rast budžeta dijelom posljedica porasta broja poreskih obveznika i primjetne tendencije gradnje, odnosno visokog procenta naplate naknade za komunalno opremanje.
-Ovo ukazuje na povećanu potrebu pružanja kvalitetnih javnih usluga, stalnog ulaganja u infrastrukturu i razvojne projekte.
Nacrtom budžeta za 2025. predviđen je kapitalni dio Budžeta od 15,164.630 eura, od čega je najveći dio usmjeren je na izgradnju putne infrastrukture, novih saobraćajnica i nastavak radova na kanalizacionom i vodovodnom sistemu.
Značajna sredstva izdvojena su za potrebe postupaka eksproprijacije i izradu projektne dokumentacije.
Nacrtom je predviđeno povećanje izdvajanja za sport, a jednako snažna biće podrška kulturnim institucijama i manifestacijama-navodi se u saopštenju Opštine Tivat.
Nacrt budžeta i Program javne rasprave dostupni su na zvaničnoj web prezentacije Opštine Tivat.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.56 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
