NLB Banka je renovirala još jednu svoju filijalu u skladu sa modernim bankarskim standardima kako bi klijentima priuštila prijatan boravak i iskustvo, uz efikasno obavljanje poslova.
Vrata stare filijale u Herceg Novom, na adresi Trg Nikole Đurkovića b.b, zatvorila je 15. 12. 2023, a otvorila ih na novoj adresi, Njegoševa 40, gdje od 18. 12. 2023. spremno dočekuje klijente.
Nova filijala je organizovana prema savremenom poslovom konceptu sa fokusom na dostupnost bankarskih usluga putem savremenih digitalnih rješenja. Pored standardne usluge i ponude naših proizvoda, unaprijedili smo filijalu zonom koja je klijentima dostupna uvijek, bez obzira na radno vrijeme filijale, i gdje će moći da koriste usluge multifunkcionalnih uređaja za uplatu i isplatu novca, provjeru stanja na računu i druge jednostavne operacije koje klijenti mogu samostalno odraditi.
Svim posjetiocima filijale na raspolaganju su tablet uređaji i digitalni kiosk, putem kojih mogu da se informišu o cjelokupnoj ponudi banke, pregledaju aktuelne promocije ili apliciraju za neki od proizvoda online.
NLB HN
Posebna prednost je 24/7 zona za samousluživanje, opremljena multifunkcionalnim bankomatom i savremenim uređajem za brzu i laku uplatu pazara.
Klijenti će na bankomatu moći da podignu svoj novac bez provizije za NLB debitne kartice, izvrše uplate na svoju ili neku drugu NLB karticu, provjere stanje na računu, promjene lični identifikacioni broj za sve kartice (PIN), bez čekanja i u vrijeme koje njima odgovara.
Balans između tradicionalnog i modernog bankarstva ostvaren je na način što su građanima na raspolaganju komercijalisti i lični bankar koji svojim znanjem i iskustvom ostaju dostupni za pronalaženje najboljih rješenja za klijente i pomoć pri donošenju važnih odluka kakve su kupovina stana, polazak u školu, odlazak u penziju, odabir pravog tipa osiguranja i slično.
NLB HN
U novoj filijali, preduzeća će i dalje imati osiguranog sagovornika za nihove poslovne potrebe. Kao i do sada, svim klijentima iz segmenta privrede će na raspolaganju biti komercijalista za poslovanje sa pravnim licima, spreman da iznađe pouzdana rješenja za unaprjeđenje njihovog poslovanja.
“Ponosan sam što smo stvorili praktičan i funkcionalan prostor, opremljen vrhunskom opremom renomiranih svjetskih proizvođača. Zahvalio bih se našoj upravi na pravoj procjeni o promjeni lokacije, projektnom timu na izvanrednoj organizaciji i obavljenom poslu i timu naše filijale na predanom radu i trudu da tranzicija poslovanja iz starog u naš novi prostor protekne uspješno.
Zadovoljan sam izuzetnim rezultatima koje smo ostvarili u 2023, i vjerujem da je nova filijala NLB Herceg Novi pravi simbol naše posvećenosti klijentima u pružanju najbolje usluge” kazao je, Vuk Roganović, direktor filijale povodom njenog otvaranja.
“NLB je ovdje prisutna skoro dvije decenije, a saradnja sa lokalnom zajednicom, kompanijama i opštinom Herceg Novi neprestano jača. Verujemo da će ova prekretnica našeg poslovanja u Herceg Novom doprinijeti daljem jačanju naših partnerstava. Kroz novi koncept hibridne filijale težimo da evoluiramo bankarstvo. U fokusu je digitalizacija dok istovremeno zadržavamo lični pristup prilikom pružanja naših usluga, savjeta i podrške u vezi sa najvažnijim finansijskim pitanjima klijenata. Otvaranje naše nove filijale u ovom izuzetno značajnom regionalnom centru čini me ponosnim na naš tim.” istakao je Martin Leberle, predsjednik Upravnog odbora NLB Banke na svečanom otvaranju.
Povodom početka jednog novog poglavlja u radu filijale na novoj adresi, za sve njene klijente i posjetioce koji do 31. 1. 2024. apliciraju za NLB Paket po želji pripremili smo besplatnu članarinu u trajanju od 3 mjeseca.
Radno vrijeme nove filijale ostaje nepromijenjeno, radnim danima od 8.15 do 15.45 časova.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i direktorica Radio Tivta, Tamara Vučinović uručili su nagrade najboljim sportistima i sportskim kolektivima Tivta za 2023. godinu, po izboru Sekcije sportskih novinara i Radio Tivta.
U kategoriji najbolji sportski kolektiv priznanje je pripalo Jedriličarskom klubu „Delfin“. Za najboljeg sportistu proglašen je jedriličar JK „Delfin“, Nikola Golubović. Sportski novinari Radio Tivta za najuspješniju sportistkinju odabrali su rukometašicu Andrijanu Ivanović iz Ženskog rukometnog kluba „Tivat“. U kategoriji najperspektivniji mladi sportista uzrasta do 15 godina nagrada je pripala mladom fudbaleru FK „Arsenal“ Petru Ražnatoviću.
Najperspektivnija mlada sportistkinja Tivta je košarkašica kluba „Sea Stars“, Maša Praščević.
„Ova je godina od svih do sada najuspješnija kada je u pitanju tivatski sport. Odabrati najbolje bio je težak zadatak za sportsku sekciju novinara Radio Tivta. Čestitam nagrađenima. Čestitam i ljudima koji rade u sportskim klubovima, koji su više nego zaslužni za uspjeh tivatskih sportista. Najavljujem da će podrška razvoju tivatskog sporta biti intenzivirana sa akcentom na jačanje sportske infrastrukture“ – rekao je predsjednik opštine Željko Komnenović, dodajući da će biti teško ponoviti 2023. godinu u smislu uspjeha i evropskih nastupa, ali da se svi zajedno radujemo nekim novim istorijskim rezultatima.
Najbolji sportisti Tivta – foto CG News
„Nije bilo lako odabrati najbolje, ali se nadam da smo u tome uspjeli, ne umanjujući time uspjehe onih kojima je nagrada izmakla. Mogu reći da nam je ove godine izbor bio najteži do sada, ali to govori u prilog činjenici da se sport u Tivtu razvija, da imamo sve veći broj klubova i sve veći broj djece koja se bave sportom, a to je najvažnije od svega“ – rekla je povodom dodjele nagrade direktorica Radio Tivta, Tamara Vučinović.
Ona je zahvalila Opštini Tivat na podršci i dodala: „Akcija traje 27 godina i iza svega stoji veliki entuzijazam i ljubav prema sportu. „Radio Tivat uvijek će biti uz tivatske sportiste.“
Dobitnicima priznanja uručene su novčane nagrade u visini od po 1.000 eura, odnosno po 300 eura, a za sve je upriličen i koktel.
Svečanoj dodjeli nagrada su prisustvovali članovi žirija, predstavnici nagrađenih klubova, potpredsjednik opštine Jovan Brinić i sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević.
Brinu o starima, nemoćnima, beskućnicima i dementnim osobama kroz pomoć u kući, dovoženje i odvoženje u Dnevni boravak, nude usluge besplatnog mjerenja pritiska i šećera u krvi, vježbe sa fizioterapeutom i brojne druge aktivnosti
Prostorije Dnevnog boravka za odrasla i stara lica i lica sa invaliditetom u Rakitama u Kotoru otvorene su za sve ljude koji imaju potrebu da se uključe u specijalne programe i da koriste besplatne usluge osmišljene za pripadnike/ce „trećeg doba“. Otvoren je od ponedeljka do petka od 7-15 sati, kada posjetioci imaju mogućnost da, pored raznih društvenih zanimacija, u prisustvu medicinske sestre izmjere pritisak i šećer. Svakog četvrtka od 12- 13 sati su vježbe sa fizioterapeutom koji dolazi iz Doma starih Grabovac i to je jako posjećeno. Gerontodomaćice obilaze stara lica dva put sedmično u njihovom domu, a uskoro će oni najugroženiji imati i redovni topli obrok u ovom prostoru. ove usluge imaju za cilj da u ovako maloj opštini iskorijene probleme koje imaju ti stari, bolesni ljudi, čak i oni koji žive u nemaštini. Svakodnevno u ovaj centar dolazi sedam do deset ljudi, kako kad, a oni najaktivniji ovih dana šiju grupne maske za Kotorski karneval 25. februara.
Za sve informacije zainteresovanima su na raspolaganju telefoni socijalnih radnica: 067 138 009 i 067 334 010.
-Dok nismo počele da radimo ovdje, nismo znale da su penzioneri tako zauzeti- imaju razne aktivnosti, ručkove, djecu, unučiće, svi imaju neke obaveze, a mi se zalažemo za aktivno starenje, da se sve može raditi, samo prilagođeno godinama i zdravlju. Nije sve za svakoga, ovdje nudimo da svako izabere šta mu odgovara. Dolaze često ljudi sa unucima, čekaju djecu, idu po djecu, pa svrate „u prolazu“, a mi smo otvoreni za druženje, kažu za Boka News socijalne radnice Katarina Ćoso i Lana Mandić, koje vode ove programe u Dnevnom boravku. Sa radom su krenule u septembru, ali još uvijek se bore sa poteškoćama u komunikaciji sa ljudima iz seoskih područja, do kojih je teško doći, ne toliko zbog udaljenosti, koliko zbog predrasuda.
Dragocjena pomoć „trećeg lica“
-Ima mnogo starih ljudi u ruralnom području, koji žive sami i mnogo bi im značilo da im neko jednom sedmično donese hranu, ljekove, ali je njih sramota da se obrate za pomoć. Namjeravamo da usluge geronto programa proširimo i u selima i da im pomognemo. Primjetile smo da još uvijek postoje predrasude da li treba prihvatiti pomoć od nekog „trećeg lica“, a da to nije njihova porodica. Još uvijek postoji stigma – šta će reći komšije, ko nam dolazi, ko nam pomaže…to je kod nas još uvijek upitno, a mi se trudimo da to iskorjenimo. Imamo auto koji smo nabavili za te namjene i pokrivamo cijelu teritoriju Opštine, od Krivošija do Grblja. Poslali smo dopise svim mjesnim zajednicama, sa zahtjevom da nam se jave ukoliko neko ima potrebu za ovom vrstom usluge, kažu socijalne radnice. Dodaju da im je za sada najudaljenija jedna korisnica iz Lastve Grbaljske, a ima ih i na Prčanju, u Risnu…
U okviru Službe za vaninstitucionalnu njegu, koju su izdvojili iz Doma starih Grabovac Risan kao službu za podršku životu u zajednici (to su usluge koje se pružaju van onih u Domu), formirali su četiri službe: Dnevni boravak za stara lica i lica sa invaliditetom, Gerontoprogram (pomoć u kući), zatim, Dnevni boravak za osobe oboljele od demencije i Prihvatilište za beskućnike u okviru Doma. Te su usluge drugačije od smještaja u Domu.
Druženje u Dnevnom boravku
Pomoć u kući uz geronto-domaćice
-Gerontoprogram smo preuzeli od Crvenog krsta, imamo licencu za to i tu uslugu koju finansira Opština. Krenuli smo sa 12 korisnika/ca, a sada imamo njih 35, dok je maksimalno predviđeno 50 korisnika i pet gerontodomaćica. Velika je zainteresovanost, broj korisnika raste, a usluga podrazumijeva posjete starim licima i OSI dva puta sedmično do dva sata. Gerontodomaćica obavlja sve kućanske poslove u domu korisnika, nabavlja ljekove u apoteci, posjećuje ljekara da preuzme ljekove i zakaže pregled itd. Te usluge su besplatne za korisnike koji imaju penziju do 450 eura, a oni sa penzijom preko toga učestvuju simbolično u nadoknadi troškova, po pravilniku koji je objavljen na sajtu Opštine Kotor. Nemamo puno korisnika koji plaćaju, jer kod nas penzije nisu toliko visoke, kaže Lana Mandić i dodaje da je potrebno da sredina identifikuje ljude kojima treba pomoć. Dovoljno je da se telefonom nazove Dnevni boravak i kaže se da je na određenoj adresi osoba kojoj treba pomoć, a one će autom doći do nte osobe. Često puta i same istražuju i nalaze ljude i tako im pomažu – neki dobiju usluge geronto-programa, a neki odlaze u Dom starih. Ukoliko te osobe ili njihovi bližnji nisu u stanju da sakupe dokumentaciju, tu im može pomoći Centar za socijalni rad, a i poslenice Dnevnog boravka su otvorene za tu vrstu podrške.
Obroci za najugroženije
-Imaćemo i 20 obroka koje će dostavljati iz Doma starih u Risnu, a finansira ih takođe Opština, za najugroženije osobe iz ovog dijela grada. Ovdje će im biti serviran obrok, tu treba da dođu. Operativno smo potpuno spremni, ali nam treba administrativna podrška – napravili smo već spisak i predali smo ga CSR, pretpostavljamo da i oni imaju registrovane ljude kojima bi obrok značio, potrebno je da urade anamnezu i da donesu rješenja o korišćenju usluge, za šta su oni nadležni. Što se Doma starih tiče, mi smo spremni, imamo kapacitete u kuhinji, imamo vozilo kojim bi se dovozila hrana, a u planu nam je nabavka vozila isključivo za te namjene, kaže Katarina Ćoso.
Lana Mandić i Katarina Ćoso
Program za beskućnike
Program za beskućnike stacioniran je u Risnu, gdje postoje kapaciteti za prihvat pet osoba. Trenutno ih ima tri, a oni imaju pravo da tu borave do devet mjeseci, dok ne srede dokumenta. Po isteku tih devet mjeseci, većinom oni postaju korisnici Doma, takva nam je dosada bila praksa, rijetko ko od njih napusti Dom. Nisu samo državljani Crne Gore ima ih i sa strane.
Briga o dementnim osobama
-Budžetom Opštine predviđeno je da osobe sa demencijom dovozimo u veliki dnevni boravak u Risnu sa baštom u kojoj su ljekovite biljke. Taj projekat predviđa da se poslenici Doma u pratnji medicinske sestre dovoze do kuća ljudi, da preuzimaju ukućana sa demencijom, da ga dovoze u Dom starih gdje u Dnevnom boravku provede vrijeme do 16-17 sati, dok su njegovi staratelji na poslu, a onda ga popodne vraćaju na kućnu adresu. Taj projekat imamo već tri godine, ranije je bilo predviđeno da se usluga plaća, a sada smo dogovorili sa Opštinom da ona finansira i ovu uslugu, tako da ona bude potpuno besplatna za stanovnike Opštine Kotor, najavile su poslenice Dnevnog boravka.
Dnevni boravak za odrasla i stara lica otvoren 11. septembra, kroz projekat koji je u potpunosti finansirala Opština, u saradnji sa Domom starih Grabovac. Zamišljen je kao mjesto okupljanja starijih ljudi i OSI, za druženje kroz razne sekcije, u skladu sa njihovim interesovanjima. Planiraju vajarsku, krojačku sekciju, i još neke druge, a korisnicima su na raspolaganju razne društvene igre, čitanje dnevne štampe, korišćenje kompjutera, čitanje knjiga iz biblioteke…
-Tu smo za bilo kakvu ideju, za sve što ljudi imaju da nam ponude kroz neki dobrovoljni rad, ako imaju neko umijeće koje žele da prenesu drugima, da organizujemo radionicu. Imamo novinarsku sekciju petkom od 9.30 sati. Od februara krećemo sa sprovođenjem svih naših ideja U Domu imamo muzičku sekciju, folklor, lijepo bi bilo da osnujemo i hor. Postoji inicijativa za uređenje bašte, da se ovaj prostor poveže i sa budućim parkom „Livnica“. Potrebno je da se staza duž potoka Zvirnjak prilagodi kretanju OSI. Osluškujemo još uvijek šta bi ljudima značilo, a svakako planiramo zajedničke izlete, dodaju poslenice.
Korisnici gerontoprograma i dnevnog boravka imali su početkom oktobra izlet žičarom – poklon Grada. Zanimljivo je bilo druženje uz muziku i tombolu kada su kroz lijepo osmišljeni program proslavili Novu godinu. U Dnevnom boravku je tada bilo oko 40 korisnika, a pridružili su im se mladi volonteri Crvenog krsta, koji su ih poslužili kolačima i osmjesima dobrodošlice.
Tender nakon završetka projekta, vrijednost oko 25 milion eura
Izgradnja obilaznice oko Herceg Novog i brze saobraćajnice preko Bokokotorskog zaliva rješenja su za dugogodišnji problem saobraćajnog zagušenja tokom ljetnje sezone u ovom dijelu Crne Gore.
Oba projekta ušla su u kapitalni budžet države. Projektant za izradu projekta obilaznice iznad Sušćepana, preko Poda do Zelenike je izabran, to je firma Civil Engineer, dok preduzeće Monteput tokom ove godine planira izradu projektnog zadatka za brzu saobraćajnicu.
Prema riječima predjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, projektant će uskoro predstaviti preliminarnu trasu obilaznice.
– Očekujem negdje do maja ili juna da projektna dokumentacija bude završena, da dobijemo trasu obilaznice, kako bi onda raspisali tender za odabir izvođača radova, što smo dogovorili na sastanku sa direktorom Uprave za kapitalne projekte prije nekoliko dana u Podgorici. Procjena je negdje oko 25 miliona eura – navodi on.
Katić podsjeća da je ovaj projekat lokalna uprava kandidovala za kapitalni budžet države još 2022. godine, kada su sredstva i obezbjeđena.
Nakon izrade glavnog projekta u saradnji sa nadležnim državnim organima počeće proces eksproprijacije zemljišta, jer trasa prolazi kroz privatnu svojinu, ali i kroz neizgrađeni dio zaleđa, što ostavlja prostor za dalje širenje grada i nove investicije.
– Paralelno sa time trenutno radimo i na izradi projektnog zadatka, odnosno planske dokumentacije i odluke o izgradnji obejkata od opšteg interesa, da bi tu trasu nastavili od Sasovića ka hercegnovskoj rivijeri, do granice sa opštinom Kotor, od prilike kod Morinja. To je druga faza te lokalne obilaznice, koja će umnogome doprinijeti da se rastereti Jadranska magistrala – objašnjava Katić.
Vlada Crne Gore je na poslednjoj sjednici dala saglasnost na Plan rada preduzeća Monteput za 2024. godinu. Među planiranim investicijama je izrada projektnog zadatka, a nakon toga i raspisivanje tendera za kreiranje idejnog rješenja brze saobraćajnice koja će preći preko Bokokotorskog zaliva i njen završetak i revizija krajem godine. Dužina brze saobraćajnice zavisiće od konačnog izbora varijantnog rješenja.
Ubistvo trojice američkih vojnika i ranjavanje više desetaka drugih u nedjelju za koje su odgovorni militanti koje podupire Iran jača politički pritisak na predsjednika Joea Bidena da zada udarac izravno Iranu, što je dosad oklijevao učiniti iz straha da ne potakne širi rat.
Bidenove opcije odgovora mogle bi varirati od ciljanja iranskih snaga izvan, pa čak i unutar Irana, ili opreznijeg osvetničkog napada isključivo protiv odgovornih militanata koje podupire Iran, kažu stručnjaci.
Od izbijanja rata Izraela i Hamasa u listopadu, američke snage na Bliskom istoku bile su napadnute više od 150 puta od snaga koje podupire Iran u Iraku, Siriji, Jordanu i uz obalu Jemena. Ali do nedjeljnog napada na udaljenu bazu ‘Tower 22’ blizu jordanske sjeveroistočne granice sa Sirijom, u napadima nisu ubijeni američki vojnici, niti je bilo toliko ranjenih.
To je Bidenu omogućilo politički prostor za američku odmazdu, nanoseći štete snagama koje podržava Iran bez opasnosti od izravnog rata s Teheranom.
Biden je rekao da će Sjedinjene Države odgovoriti, no nije iznio više detalja.
Republikanci su optužili Bidena da je dopustio da američki vojnici postanu mete, čekajući dan kada će dron ili projektil izbjeći zračnu obranu.
Kažu da se to dogodilo u nedjelju, kada je jedan jednosmjerni napadački dron rano ujutro udario u blizini vojarne u bazi.
Kao odgovor, kažu da Biden mora napasti Iran.
Ostavio je naše vojnike kao mete, rekao je republikanac američki senator Tom Cotton.
– Jedini odgovor na ove napade mora biti razorna vojna odmazda protiv iranskih terorističkih snaga, i u Iranu i diljem Bliskog istoka, dodao je.
Republikanski čelnik američkog odbora za vojni nadzor u Zastupničkom domu zastupnik Mike Rogers također je pozvao na akciju protiv Teherana.
– Davno je prošlo vrijeme da predsjednik Biden konačno pozove na odgovornost teroristički iranski režim i njihove ekstremističke opunomoćenike za napade koje su izveli, rekao je Rogers.
Bivši predsjednik Donald Trump, koji se nada da će se sučeliti s Bidenom na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, opisao je napad kao “posljedicu slabosti i predaje Joea Bidena”.
Bidenova administracija rekla je da se jako trudi zaštititi američke vojnike diljem svijeta.
Demokratska zastupnica Barbara Lee otvoreno je izrazila zabrinutost da Bidenova strategija zadržavanja sukoba Izraela i Hamasa u Gazi ne uspijeva.
– Kao što sada vidimo, rat izmiče kontroli. Počinje se pojavljivati kao regionalni rat, a nažalost Sjedinjene Države i naši vojnici su ugroženi, rekla je Lee te je ponovno pozvala na prekid vatre u izraelsko-palestinskom ratu.
Iran tvrdi da nema veze s napadom
Iranska misija pri Ujedinjenim narodima priopćila je da Teheran nije bio umiješan u napad bespilotnom letjelicom u kojem su ubijena trojica pripadnika američke vojske u sjeveroistočnom Jordanu, blizu sirijske granice.
U priopćenju, koje je objavila državna novinska agencija IRNA, iz misije kažu kako Iran nije imao nikakve veze s napadom na američku bazu.
Također dodaju kako “postoji sukob između američkih snaga i grupa otpora u regiji, koje uzvraćaju na napade”.
U tršćanskoj luci sklopljen je sporazum o novoj pomorskoj vezi s Egiptom, točnije s lukom Dumyat na ušću Nila, prenosi SEEbiz.
Dogovori su sklopljeni i prije pandemije, a kriza u Crvenom moru potaknula je partnere na potpisivanje carinskih i prometnih sporazuma koji će olakšati trgovinu ne samo između dviju zemalja, već i među kontinentima, uvjereni su potpisnici.
Od jeseni kreće veza između Trsta i Dumyata. Jednom tjedno u luku će stizati trajekt s kamionima koji će prevoziti uglavnom prehrambene proizvode. Nova brodska linija bit će predstavljena na sajmu logistike u Berlinu u veljači, jer je ciljno tržište srednja i istočna Europa. To je strateški korak, kaže direktor tršćanske luke Zeno D’Agostino, osvrćući se na uvjerenje da će Mediteran doživjeti industrijski rast, navodi SEEbiz.
“Turska je već spremna za ovu vrstu ulaganja. Egipat i Maroko su zemlje s velikim razvojnim potencijalom. Riječ je o procesima zbližavanja ili skraćivanja dugih logističkih i gospodarskih veza. Mi se za to pripremamo”, rekao je D’Agostino.
Krhkost globalne ekonomije već je pokazala pandemija, podsjeća prvi čovjek tršćanske luke i dodaje da je dugogodišnja povezanost s Turskom zaživjela upravo tijekom rata na Balkanu. Vezu s Egiptom vodit će tršćanska tvrtka Samer & Co, inače u vlasništvu danske tvrtke.
“Egipat nema mnogo cestovnih prijevoznika, pa će ova bilateralna veza biti izvanredna prilika i za talijanske prijevoznike”, istaknuo je D’Agostino.
Iz Italije bi u Egipat trebali putovati hrana, farmaceutski i tekstilni proizvodi. Sljedeći korak bit će sklapanje suradnje s marokanskom lukom Tangier, najavljeno je u Trstu.
Na planini Igman, pokraj Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, u subotu je obilježena 82. godišnjica Igmanskog marša, legendarnog proboja Prve proleterske brigade od Romanije do slobodne teritorije u Foči, javlja Anadolu.
Tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća delegacija na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu obilježena je godišnjica jedne od najznačajnijih operacija tokom narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu.
Vijence je na Spomen-obilježje položilo desetine delegacija iz svih zemalja bivše Jugoslavije, kao i nekih evropskih.
Predsjednik SABNOR-a u Kantonu Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora Igmanskog marša Mirsad Ćatić zahvalio se prisutnima na dolasku i izjavio da je ovo događaj koji podsjeća na mlade ljude koji su prije 82 godine marširali zaleđenim Igmanom ka slobodi.
“Želim da se prisjetimo barem na tren kako su partizani prije 82 godine po zamrznutom Igmanu kročili ka slobodi, s pjesmom u srcu. Da se upravo ovdje, pred ovim spomenikom borcima Prve proleterske brigade, prisjetimo i osjetimo kako su oni tada zračili, iako promrzli, iscrpljeni od marša, kratkim zastankom nastavili su svoj oslobodilački put. Zato smo ovdje da evociramo sjećanja koja uvijek imaju dvije poruke: jedna je poruka nadahnuća koju su nam partizani i narodnooslobodilački pokret ostavili da uvijek gajimo ono što su nam ostavili, a to je antifašizam, a druga poruka je opomena da zlo nikad ne miruje i da budemo uvijek budni i spremni djelovati svaki dan da bi mladim generacijama, našim potomcima ostavili ono što su oni nama ostavili, a to je plodno tlo za život u slobodi i zadovoljstvu”, rekao je Mirsad Ćatić.
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći na minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je 17 sati.
Pripadnici Prve proleterske brigade su na Romaniji bili opkoljeni jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta.
Učesnici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili proboj ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
Bio je to jedan je od najvažnijih partizanskih pohoda na prostorima bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, a tradicionalno se već decenijama obilježavaju godišnjice tog događaja sa porukom da antifašizam nije iskorijenjen.
Visokoplatežni gosti iz Zapadne Evrope već su rezervisali svoje mjesto u crnogorskim hotelima koji su bukirani za predsezonu, ali je primjetan pad njihovog interesovanja tokom špica sezone, kada masovni turizam postaje dominantan.
Predsezona se čini privlačnom za ekskluzivnu klijentelu koja cijeni mirnije trenutke i kvalitetniju uslugu, pa njihovo interesovanje obuhvata period od kraja marta do polovine juna, piše Pobjeda.
Međutim, primjetan je pad njihovog interesovanja tokom špica sezone, kada masovni turizam postaje dominantan. Očekuje se da će, kao i u prethodnim godinama, turisti iz regiona preuzeti primat u tom periodu.
Razlog promjene fokusa leži u problemima koje donosi gužva tokom špica, kada turoperatori teško mogu organizovati putovanja, jer vrlo često transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija. Time se umanjuje atraktivnost destinacije za visokoplatežne goste.
Član Odbora za turizam Privredne komore (PKCG) i direktor turističke agencije Mac Sun Montenegro, Dragan Purko Ivančević, kazao je da su hoteli već bukirani do polovine juna.
On navodi nekoliko ključnih problema sa kojima se suočava organizovani turizam u Crnoj Gori tokom ljetnjih mjeseci, posebno u periodu od polovine juna do septembra. Visokoplatežni gosti koji traže organizovani turizam sve manje pokazuju interesovanje za ta dva mjeseca, kada je gužva i nemoguće planirati putovanje.
Ivančević, prema najavama iz agencije, tvrdi da su svi kapaciteti koji su spremni za organizovani turizam rasprodati u predsezoni. Gosti su uglavnom iz Zapadne Evrope, odnosno Njemačke, Austrije i Francuske.
„Trenutno je u svim hotelima zaustavljen buking kada su u pitanju april, maj i prva polovina juna. Takođe, već imamo dobre najave i za postsezonu“, kazao je Ivančević.
On smatra da će predsezona biti jako dobra ako svi nadležni na državnom i lokalnom nivou odrade svoj posao – zaustave sve one radnje koje devalviraju prirodu i putnu infrastrukturu i obave potrebne pripreme za početak sezone.
„Treba da shvate da početak sezone nije jul i avgust, nego kada dođu prvi gosti, a oni dolaze poslije 20. marta i tada treba da bude kompletna priprema završena. Sve treba da bude tehnički uređeno – turistička mjesta, zaleđe i obala, da pokrenemo sezonu i pošaljemo potpuno drugačiju sliku destinacije koja u ovom momentu treba da bije tešku bitku na probirljivom mediteranskom tržištu, koje ima sve veću konkurenciju“, rekao je Ivančević.
On je dodao da se to radi kvalitetom usluga i cjenovnom politikom za dio kolača, ali i da nadležni treba da pripreme Crnu Goru kao destinaciju za kvalitetan početak.
Govoreći o masovnom turizmu u julu i avgustu, Ivančević predviđa prisustvo velikog broja individualnih gostiju sa sopstvenim prevozom. Međutim, ističe da ta vrsta turizma, kada su kapaciteti infrastrukture i plažnog prostora preopterećeni, dovodi do pada kvaliteta usluga i otežava organizaciju izletničkih programa.
Kraljičina plaža
„U organizovanom turizmu se smanjuju aranžmani od polovine juna do septembra zbog problema sa infrastrukturom. Nemoguće je realizovati program na kvalitetan način, jer transferi od aerodroma do hotela traju duplo duže nego letovi iz evropskih destinacija. Infrastruktura nije spremna da primi sve individualne goste koji dolaze automobilima i u toj nespremnosti da se obezbijedi normalna komunikacija turoperatori smanjuju svoje aranžmane“, objasnio je Ivančević.
On je kazao da je neminovno i prirodno da dolazi do smanjenja aranžmana u najskupljem dijelu sezone od 15. juna do 1. septembra, a pojačano je interesovanje u predsezoni i postsezoni.
Ivančević je dodao i da u u slučaju kada dolazi do prezasićenja putne infrastrukture, plažnog prostora i parkinga, pada i kvalitet servisa.
„Svi koji žele da organizuju aranžmane u tom periodu otkazuju. Van špica nema masovnog turizma i velikog broja gostiju i tada se može organizovati normalan turistički promet“, naveo je Ivančević.
On je saopštio da već krajem marta počinju čarteri i organizovani turizam prema Crnoj Gori koji će trajati do polovine juna, kada se zaustavlja ili smanjuje.
„Onda u julu i avgustu imamo turizam koji je teško kontrolisati i kojim je teško upravljati, što govori da moramo na tome da poradimo, jer destinacijski menadžment podrazumijeva drugačije upravljanje. Kroz razvoj infrastrukture treba da obezbijedimo jednu drugu dimenziju gostiju koja neće na takav način ,,zarobiti“ sve one funkcije, koje su neophodne da se odvija normalan turistički promet“, rekao je Ivančević.
Boka Kotorska – Perast – foto Boka News
On smatra da organizovani kvalitetan turizam prepušta dominaciju masovnom, s obzirom na to da do sada nije postojala izražena zainteresovanost državnih organa da upravljaju turizmom na način što će se ravnomjerno rasporediti turistički promet u sedmomjesečnoj sezoni. Kao rezultat toga, imamo dva mjeseca jedne nekontrolisane aktivnosti i strukture gostiju koja potpuno na drugačiji način doživljava destinaciju i ne garantuje nekakav dobar vanpasion i dobru platežnu moć.
„Ta vrsta klijentele sa niskom platežnom moći istisla je kvalitetne goste, koji dolaze u organizovanom turizmu. Špic sezone šalje ružnu sliku Crne Gore, kao turističke destinacije“, poručio je Ivančević.
Blokada komunikacije između odredišta sa smještajnim kapacitetima i aerodroma i svih saobraćajnica, koje su neophodne za izvođenje izletničkog turizma i programa, prema njegovim riječima šalje lošu sliku da je jako teško organizovati bilo kakav servis.
„Sve to utiče na velike organizatore putovanja da izbjegavaju te mjesece, jer sa takvim ,,začepljenjima“ i gužvom, koja parališe, teško je planirati bilo što“, naveo je Ivančević.
On je poručio državnim organima da pod hitno treba da naprave poseban resor koji će se baviti upravljanjem turističkom ponudom na drugačiji način i koji će znati da rasporedi i kontroliše tu sedmomjesečnu sezonu.
„Treba da ravnomjerno rasporede te ,,udare“ turista kako bi zaštitili kvalitetan turizam i kapacitete koji imaju drugačiji servis. Možete napraviti puno rizorta i hotela sa pet zvjezdica, ali ako vam je destinacija i okolina na nivou jedne zvjedice, onda ne možete da valorizujete te kapacitete i to direktno destimuliše ne samo turiste, nego i sve one investitore, koji hoće da ulažu u kvalitetne kapacitete koji su nam neophodni“, objasnio je Ivančević.
On je podsjetio da druge destinacije imaju gužve, ali da se one rješavaju na kvalitetan način.
„Kada država zaštiti turističke tokove na način koji je primjereniji i obezbjeđuje minimum protoka ljudi i servisa, kada su u pitanju najosnovnije stvari. Motiv jesu plaže, ali i valorizacija kulturne baštine, kao i obiman izletnički program koji obuhvata posjete jezerima, planinama do kojih treba kvalitetno stići. Tako da država mora da se pozabavi i hitno da obezbijedi normalan turistički promet i da se da prioritet organizovanom turizmu kada je u pitanju upotreba saobraćajnica, parkinga, plaža, te da se konačno zaustavi kolektivna gradnja“, saopštio je Ivančević.
On smatra da država treba da popravi i strukturu smještajnih kapaciteta, jer imamo najlošiji odnos komercijalnog osnovnog turizma u odnosu na komplementarni.
„Država treba svojim mjerama i poreskom politikom da stimuliše što veći razvoj komercijalnog turizma u odnosu na stanovanje i da se što više smještajnih kapaciteta, kojih ima puno, komercijalizuje i standardizuje te stavi u funkciju organizovanog turizma. Razvoj organizovanog turizma je jedina borba u protiv jedne mase koji proizvodi stihiju i koja parališe normalno odvijanje turističkog prometa“, zaključio je Ivančević.
