Dron – Ilustracija Foto: Bumble Dee / Shutterstock
Ruski dronovi i rakete napali su razna, međusobno udaljena područja Ukrajine, pri čemu su najmanje dvije osobe poginule, rekli su ukrajinski dužnosnici rano ujutro u srijedu.
Nacionalne hitne službe izvijestile su o dvije smrti u napadima dronovima istočno od sjeveroistočnog grada Harkiva, u blizini Kupjanska, područja koje je već nekoliko mjeseci pod ruskim napadima.
U samom Harkivu, također čestoj meti ruskih napada, regionalni guverner Oleh Sinehubov rekao je da je zabilježeno najmanje 17 eksplozija u 20-minutnom napadu dronom u kojem su ozlijeđene tri osobe.
Šef vojne uprave u jugoistočnom gradu Krivoj Rogu, Oleksander Vilkul, rekao je da su ruske snage ispaljivale rakete i dronove, u dugačkom napadu koji je uništio opskrbu strujom i vodom. Regionalni guverner rekao je da je bilo više ozlijeđenih.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su jedinice protuzračne obrane neko vrijeme djelovale u glavnom gradu, ali da nema izvješća o žrtvama ili šteti.
Ruske snage pojačale su zračne napade na ukrajinske gradove, a prošli tjedan ispaljen je rekordan broj dronova. Ukrajinska vojska također je napadala ruske ciljeve, često povezane s energetskim sustavom.
Obje strane negiraju da ciljaju civile u svojim napadima, tijekom rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine prije više od tri godine. No, u sukobu su poginule tisuće civila, od kojih je velika većina Ukrajinaca.
Novi projektili Patriot već su na putu prema Ukrajini
Novi projektili Patriot već su iz Njemačke na putu prema Ukrajini, potvrdio je američki predsjednik Donald Trump. Dodao je i da Ukrajina ne smije gađati Moskvu. Ponovio je da nije razgovorao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom no da mu daje još 50 dana da pristane na primirje ili će Sjedinjene Države Rusiji uvesti drakonske sankcije.
Moskve je jučer odgovorila da nema govora o nikakvom ultimatumu i da se rat u Ukrajini nastavljaju sve do ispunjenja uvjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
– Iz Njemačke, a zatim ih Njemačka zamjenjuje. I u svim slučajevima Sjedinjene Države dobivaju puni povrat novca. …NATO će nam sve vratiti. U nekim slučajevima zemlje Europske unije izravno će nam vratiti novac, rekao je Donald Trump, američki predsjednik.
– Putin je često govorio da želi mir. I ja mislim da on to želi. Uskoro ćemo to saznati. Moglo bi to biti i prije 50 dana, dodao je Trump.
Uprkos višemjesečnim obećanjima, pomorci sa broda „Santa Cruz“, usidrenog u Đenovi, i dalje nijesu dobili zarađene plate. Nalaze se u izuzetno teškim uslovima – bez redovnog snabdijevanja hranom i vodom, suočeni sa velikim temperaturama bez klimatizacije, dok smeće sa broda nije odvoženo već mjesec dana jer vlasnik odbija da plati taj trošak.
Kako su izjavili za Radio Kotor, situacija je kulminirala juče nakon što su saznali da ni ovog puta neće biti isplate. Jednom od članova posade je pozlilo, zbog čega je hitno prebačen u bolnicu.
„Počeo sam da osjećam lupanje srca, glavobolju i povraćanje. Ljekari su nakon pregleda zaključili da sam dehidriran i neuhranjen. Kada su me otpustili, niko me nije čekao, a nisam imao ni euro kod sebe. Autobusima sam se prevezao do centra, a zatim pješke stigao do luke“, ispričao je crnogorski član posade broda „Santa Cruz“ za Radio Kotor.
Sindikat FIT-CISL Liguria najavio je da će brod danas proglasiti napuštenim (abandonment ship), budući da je vlasniku isticao posljednji rok za uplatu. Kako saznaje Radio Kotor, sindikat je prethodno – na molbu vlasnika – još jednom odložio prijavu, uz zahtjev da se isplate pune zarade. Međutim, vlasnik nije prijavio iznose iz tzv. „pravih ugovora“, već koristi umanjene iznose iz nepotpunih dokumenata koji nisu u skladu sa italijanskim zakonodavstvom.
Na brodu se i dalje nalazi devet članova posade – petoro iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije. Svi su, kako navode, na brod došli preko agencije Kajster d.o.o. iz Portoroža, u vlasništvu Riharda Stegulića, koji je i vlasnik broda „Santa Cruz“. Agencija im je dostavila ugovore elektronski, ali se sada ti dokumenti, kako tvrde pomorci, pokušavaju zataškati.
Spornu situaciju dodatno komplikuje tzv. „drugi ugovor“ koji predviđa nejednake uslove rada za članove posade izvan Evropske unije – radno vrijeme od 10 sati dnevno, bez slobodnih dana, dok za posadu iz EU važe 8-časovno radno vrijeme, slobodna nedjelja i subota do podne. Pomorci ukazuju da je riječ o radnom izrabljivanju, što je krivično djelo prema zakonima Italije.
Vlasnik broda, prema njihovim riječima, i dalje odbija da saopšti konkretne detalje o isplati po „drugom“ ugovoru i pokušava da prebaci odgovornost na slovenačku agenciju preko koje su se ukrcali. U međuvremenu, pokušava i da spriječi članove posade da se obrate P&I klubu optužujući ih da time narušavaju njegov imidž.
Kako navode pomorci, Ambasada Crne Gore u Italiji najavila je da će uputiti zvaničnu notu povodom situacije na brodu, a očekuje se i dolazak predstavnika Ministarstva pomorstva Crne Gore, radi uključivanja u rješavanje pitanja statusa pomoraca i validnosti ugovora.
Započela je u utorak 15. jula završna faza uklanjanja nasukanog broda Deala s pozicije na ulazu u Raški zaliv, gdje se nalazi još od aprila prošle godine.
Riječ je o najzahtjevnijem dijelu operacije koji uključuje podizanje broda pomoću uzgonskih cilindara te njegovo premještanje na plutajući dok kojim će se brod otegliti u rezalište, piše MMPI.
Daljnji tijek operacije ovisit će o vremenskim uvjetima u narednim danima.
Cijeli postupak vodi specijalizirana turska kompanija 2E DENİZCİLİK SANAYİ VE TİCARET A.Ş., koja je prethodnih tjedana provela opsežne pripremne radove: pregled broda, ispumpavanje mora i vode, sanaciju oštećenih dijelova trupa te postavljanje sigurnosnih sustava za podizanje.
U operaciji sudjeluju dva tegljača, a sama metoda uključuje kompleksnu manipulaciju teškim i oštećenim plovilima u ograničenom prostoru plitkog zaljeva.
Cijeli proces prati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u suradnji s osigurateljem koji je preuzeo odgovornost nakon što se vlasnik broda povukao iz procesa. Nadležni ističu da se svi radovi odvijaju u skladu s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.
Slučaj broda Deala izazvao je niz kritika i zabrinutosti javnosti, budući da se više od godinu dana nalazio u osjetljivom priobalnom prostoru bez jasnog plana uklanjanja. Brod je bio tema i saborskih rasprava, a lokalne zajednice upozoravale su na moguće štetne posljedice za okoliš i sigurnost plovidbe.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je Kinu 13:8 (3:0, 2:2, 3:3, 5:3) u posljednjem meču grupne faze Svjetskog prvenstva u Singapuru.
Od ishoda duela između Hrvatske i Grčke zavisi sa koje će pozicije u grupi D Crna Gora dočekati osminu finala i da li će igrati protiv Brazila ili Kanade.
Ukoliko Hrvatska pobijedi, crnogorska selekcija osvojiće drugo mjesto u grupi i za četvrtfinale igraće protiv Kanade.
Pobjeda Grčke od najmanje dva gola razlike za rival Crnoj Gori u osmini finala dovela bi Brazil.
U duelu sa Kinom nije bilo rezultatske neizvjesnosti, ali ni dobre igre našeg tima.
Prilično opušteno, svjesni razlike u kvalitetu, crnogorski tim je odigrao protiv autsajdera, upisao očekivane bodove i sada su sve misli usmjerene ka nokaut fazi.
Po dva gola protiv Kine upisali su Dmitri Holod, Jovan Vujović, Dušan Banićević i Aljoša Mačič, a po jedan Savo Ćetković, Filip Gardašević, Dušan Marković, Balša Vučković i Strahinja Gojković.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,49 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Putarina za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Nastavljamo sa pojačanim kontrolama na moru i Skadarskom jezeru, poručio je ministar Pomorstva Filip Radulović.
Bezbjednost na moru mnogo je bolja nego što je bila prethodnih godina, poručio je on.
Dana 12. i 13. jula 2025. godine inspekcija sigurnosti plovidbe u području Lučke kapetanije Kotor i Bar izvršila je ukupno 54 pregleda plovnih objekata.
Utvrđen je 31 prekršaj, na osnovu čega su izdate novčane kazne u iznosu od 6.200 eura. Budite obazrivi na moru i poštujte pravila jer samo na taj način čuvate sebe i druge.
Članice kotorske ANIM-e uputile su otvoreno pismo povodom 13. jula- Dana državnosti Ministru zdravlja (dr Vojislav Šimun) i Premijeru Vlade Crne Gore (Milojko Spajić)
Javljamo se iz stvarnog svijeta – onog koji nije iscrtan PowerPoint prezentacijama, investicionim bajkama i Twitter najavama. Svijeta u kojem ljudi ne traže PR poruke, već odgovore, podršku i istinu. A vi kao da računate na ono najgore u nama – da ćemo zaboraviti. Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tim povodom ste najavili reforme, jačanje brige, razvoj kapaciteta, promjene. Danas, pola godine kasnije, poručujete – nepravda i nasilje su uobičajena stanja, patite tiho u četiri zida jer može biti i gore.
Pozvali ste nas na sastanak u Kabinet predsjednika Vlade (16.01.2025.). Došle smo vjerujući da ste pozvali grupu stručnjakinja koja ima što da kaže, a i zna šta treba raditi nakon masovnih zločina koji proizvode traumatske doživljaje. Naknadno smo shvatile da smo bile pozvane samo zbog toga jer je prethodna Vlada ignorisala naš zahtjev za prijem. Dakle, primili ste nas srdačno i sjedale smo sa vama i izložile naše ideje o situaciji, uvažavajući rad na terenu naših kolega/inica, jer vi niste imali nikakve predloge za nas.
Imale smo dva minimalna zahtjeva: jedan se odnosio na pružanje elementarnog znanja vašim ministrima o traumi, jer je važno da razumiju da i od njihove volje (odluka) zavisi ozdravljenje traumatiziranih i drugi, koji se odnosio na organizaciju radnog sastanka svih profesionalaca/ki koji su angažovani na Cetinju, radi određivanja dugoročnih koraka u rješavanju trauma na Cetinju. Treći zahtjev je bio vizionarski, tražio je razvoj stručnog rada sa traumom kroz mogući Institut za traumu, u okviru planova za mentalno zdravlje.
Obaviještene smo o izradi plana o Unapređenju i zaštiti mentalnog zdravlja. Obradovale smo se, to je bila izvanredna šansa da se ta jedinica (Institut za traumu) inkorporira u njega. Razmotrićete, obećali ste, a prvi predlog na licu mjesta prihvatili. Njegova realizacija je povjerena službenicama, na sastanku 18.03.2025. ispostavile smo predloge za 3 sata rada. Za realizaciju „nije bilo vremena“. Ostalo je „izgubljeno u prevodu“, a mi zaboravljene u realnosti. I ne samo mi, nego i liječenje i prevencija trauma.
Ministarstvo zdravlja predstavilo je Parlamentu i javnosti dokument pod nazivom Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/6 (15.05.2025.), marketinški proizvod bez reformskih sadržaja, bez integriteta i najvažnije, bez stvarnosti. U tom papiru nema žrtava, nema Medovine, nema 1.januara, nema trauma, nema ni minumum političke volje da se problem traumatskih doživljaja sanira, a nema ni pacijenata, ni savremene psihijatrije, ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Predsjedniče Vlade i Ministre zdravlja, namjera vam je da mentalno zdravlje Crne Gore ostane u mraku, doslovno u mraku: netaknuto reformama, netaknuto programima, netaknuto stvarnim ljudima. Ono o čemu mediji ovih dana izvještavaju o Dobroti (radile smo tamo i znamo kako je bilo) je ravno izvještavanjima iz mučionica. Dobar dio je vaša zasluga. Malo je patnja bolesnih ljudi, stavljate im kriminal u bolest. Kriminalizujete ih, otežavajući im svaki izlazak iz „Dobrote“. To je slika vašeg evropejstva, humanosti, etike i profesionalnosti. To je vaš uspješan rad za „Crnu Rupu“ (kako intimno zovete Crnu Goru)!
Nama je 13. jul još uvijek praznik nade i moralni zadatak da se držimo čojstva i antifašizma. Zato neka ovo pismo ostane kao javni podsjetnik: vi niste samo zakazali. Vi ste – samosvjesno – lagali. Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje, ona se ne da zavesti ona se mora dugotrajno strpljivo povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja i povjerenja, nažalost, ne više u vas.
Članice NVO „ANIMA“-Centar za žensko i mirovno obrazovanje: Ljubomirka Ljupka Kovačević, Ervina Dabižinović, Julijana Cicović, Aleksandra Kovačević
Na jugu Crne Gore danas će biti pretežno sunčano i toplo, povremeno uz slabu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
U popodnevnim satima, ponegdje u planinskim oblastima, moguća je kratkotrajna nestabilnost.
Vjetar će biti slab do umjeren i promjenljiv, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni, uglavnom u jutarnjim ili prijepodnevnim satima se očekuje.
Jutarnja temperatura iznosiće od 11 do 25, a najviša dnevna od 24 do 37 stepeni.
Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić kaže da se prenošenjem neistina u vezi sa situacijom u toj kompaniji usložnjava situacija, te da se ljudi demotivišu da istraju u naporima da se, kako navodi, spasi što se spasiti može.
Tvrdi da je novac iz budžeta do sada išao na vještačko održavanje Crnogorske plovidbe.
“Samo je pitanje kada će nam brodovi stati u nekoj od luka i biti prodati na licitaciji pa sam mišljenja da je bolje da mi to uradimo i podmirimo dugovanja, pa će ostati makar nešto da se vrati i državi”, kazao je, između ostalog, Tadić.
Saopštenje Tadića prenosimo u cjelosti:
Nakon svih novinskih natpisa i “prepucavanja” osjećam potrebu da se opet oglasim i javnosti Crne Gore predočim stvarno stanje u našoj kompaniji Crnogorska plovidba A.D. Kotor.
Zahvaljujemo se na pažnji svima koji je posvećuju Crnogorskoj plovidbi i podržavamo potrebu da javnost čuje i drugačija mišljenja. Već jednom sam pozvao sve predstavnike medija da sva pitanja koja imaju i sve informacije koje su im potrebne mogu dobiti direktnim kontaktom kako na upit, tako i lično zakazivanjem razgovora u prostorijama CP.
Ovo je izuzetno izazovan momenat u kojem se nalazi kompanija, a pogotovo pomorci koji se trude da poprave stanje na brodu i omoguće da nekako isplovi uprkos svim poteškoćama. Raznim objavama pravi se medveđa usluga svima nama u CP, a naročito pomorcima na brodu jer pojedini navodi jednostavno nisu istiniti. A prenošenjem neistina usložnjava se situacija i demotivišu se ljudi da istraju u naporima da se spasi što se spasiti može. Mnogi od njih stavljaju svoje profesionalne i ljudske kapacitete na kocku u cilju isplovljavanja broda a to se relativizuje i obezvređuje.
Da se osvrnem konkretno na brod Kotor. To je brod koji je lošiji od broda 21. maj i sa kojim kompanija konstantno ima probleme, a neki od njih se ne mogu riješiti već dvije godine, klima uređaj na brodu ne funkcioniše ispravno i pored posjete više servisera, pa se temperatura u kabinama i zajedničkim prostorijama ne može spustiti ispod 30° i pomorci rade i odmaraju u izuzetno lošim uslovima.
Da ne pominjem ostale kvarove na kormilu, S/Band radaru, UV lampama, sistemu protiv požarne zaštite, loše hidraulične cijevi, česte blackout glavnog motora, kvarove na pomoćnim motorima, kompresorima i ostale probleme sa kojim se svakodnevno susrećemo jer se radi o brodovima kineske gradnje koju su veoma lošeg kvaliteta.
Želim napomenuti da sam na mjesto izvšnog direktora stupio početkom februara ove godine i zatekao stanje da je kompanija imala negativan bilans u prethodnoj godini u iznosu od 778.000 eura, da su dugovi prema dobavljačima iznosili oko 500.000 eura, od čega su oko 300.000 eura istekle valute, i trebali biti plaćeni u prošloj godini. Zatekao sam problem i sa nevraćenim Overdraft kreditom kod Prve banke u iznosu od 400.000 eura, a i dug prema državi u iznosu od preko 36.000.000 eura.
Utvrdio sam da najamnine u iznosu od 7000-8000 dolara nijesu dovoljne ni za pokrivanje dnevnih operativnih troškova, a kamoli za neki profit neophodan za vraćanje dugova i skupljanje neophodnih sredstva sa redovan petogodišnji remont brodova koji će krajem naredne godine iznositi od 1.500.000-2.000.000 dolara po brodu, da ne govorim o kupovini drugih brodova u cilju obnove flote, a samim tim i nastavak rada ove kompanije.
Sve ovo je upućivalo da je kraj poslovanja veoma blizu, jer ne postoji mađioničar koji ovaj propali projekat može izvesti iz ove situacije.
O svemu ovom sam informisao nadležno Ministarstvo pomorstva, ali se ipak nastavilo sa radom kako bi se dala još jedna šansa da se, uz saradnju sa Barskom plovidbom, nekako izađe iz ove situacije, ali onda dolaze kvarovi na brodu Kotor, prvo u Kolumbiji, a potom u Americi.
Prilikom dolaska broda, u luci u Kolumbiji desio se kvar na motoru, pukla je brtva na drugom cilindru i motor je izgubio kompresiju, izgubili su pogon i samo brzom reakcijom remorkera je spašeno da se brod ne nasuče na obližnje ostrvo od kojeg je bio na dvadesetak metara. Nakon popravke, brod nastavlja prema luci, ali onda puca brtva na četvrtom cilindru i brod opet ostaje bez pogona, lučke vlasti ga izbacaju na sidro i zahtijevaju posjetu Klase BV i testiranje broda što je sve zajedno izazvalo trošak od 120.000 dolara.
Nastavilo se prema Americi, opet kvar na motoru i posada je prinuđena da brod vozi u emergency modu i tako je putovao prema luci Jacksonville a potom i prema luci Savana gdje nas je posjetio ITF a potom i Coast guard i koji su ustanovili određene nepravilnosti pa je brod zadržan, što mu je treće zadržavanje u poslednje dvije godine, što je rizikovao gubitak klase i povlačenje sertifikata.
Iz ovog razloga klasifikaciono društvo Bureau Veritas nalaže detaljnu kontrolu broda i njihov isprektor nalazi preko 30 nepravilnosti koje je bilo neophodno otkloniti a koje nijesu otklonjene ni dan danas.
Ovaj trošak u Americi će koštati preko 1.000.000 dolara i mi kao kompanija nemamo nikakvu mogućnost da to platimo, pa rizikujemo da brod ostane tamo i proda se na licitaciji u zamjenu za isplatu tih dugovanja.
Iz tog razloga sam alarmirao Ministarstvo pomorstva i obratio im se za hitnu reakciju i s obzirom da bi bilo kakva novčana pomoć, pa čak i garancija bila nezakonita zbog poglavlja 8 – Konkurencija, jedino je rješenje da se predloži da se stavi zaloga na brodu za predmetna dugovanja kako bi se izvukao iz te luke i s obzirom da ne postoji način da se taj i ostali dugovi vrate bez prodaje broda jer našim poslovanjem u trenutnim tržišnim uslovima ne postoji način da redovno servisiramo obaveze, a kamoli da vratimo ove dugove.
Takođe, realno je očekivati i tužbe vlasnika tereta i unajmitelja zbog nepoštovanja ugovora, koje će sigurno biti milionske.
Dakle, samo je pitanje kada će nam brodovi stati u nekoj od luka i biti prodati na licitaciji pa sam mišljenja da je bolje da mi to uradimo i podmirimo dugovanja, pa će ostati makar nešto da se vrati i državi.
Ovo sve pišem da bi građani bili informisani i u kakvoj je situaciji naša kompanija, jer su oni između ostalog i njeni vlasnici i da su pare iz budžeta do sada išle na vještačko održavanje ove kompanije.
Nadam se da ću na ovaj način prekinuti ovu “tursku sapunicu” u koju novinski tekstovi pretvaraju jednu situaciju koja je više nego izazovna jer stanje treba prihvatiti kao takvo, a svi koji misle da ovi brodovi imaju budućnost mogu da ih kupe i ostvare njihove zamisli.
Vlada dva mjeseca kasni sa novim ograničavanjem cijena
Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon što je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene“, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Na pitanje Pobjede da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, odgovore nijesmo dobili. U više navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
Inflacija
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo krenule da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godišnja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potrošačke cijene u junu više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
– Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto – pokazuju podaci Monstata.
Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku viša za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smještaja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.
To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković, bilo i za očekivati.
– Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potrošačkog modela, što smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto – ukazuje Mulešković.
Kataloške akcije
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,kataloške“ akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene“ ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
– Jasno je da ništa od onog što je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge – ističe Mulešković.
Pretpostavlja da i sama vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su naše politike uglavnom orijentisane na potrošnju, od čega zavise javne finansije.
– Pitanje je koliko je uopšte u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija – smatra Mulešković.
Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali naglašava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
– Umjesto dugoročnih mjera podrške privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali troškovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana – zaključuje Mulešković.
Sindikalna korpa
Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potrošačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, skuplja za 140 eura.
– Sada već sedma sindikalna potrošačka korpa (SPK) koju radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija troškova, od kojih najveću stavku obuhvataju troškovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, što predstavlja povećanje ove kategorije troškova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine – kazali su Pobjedi iz USSCG.
Naglašavaju da je akcija ,,Limitirane cijene“ obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu prošle godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK.
– Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije troškova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti riješiti mjerama poput „Limitiranih cijena“. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podrška najugroženijim kategorijama stanovništva – kazali su Pobjedi iz USSCG.
Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale mehanizme zaštite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.
– Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na naše tržište, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala tržišna utakmica među trgovinskim lancima – smatraju u USSCG.
Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.
– Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podršku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje“ cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ – zaključuju iz USSCG.
Prethodna akcija ,,Limitirane cijene“ startovala je 6. septembra prošle godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine. Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno više od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda.
