Teritorij u fokusu novog kruga pregovora o ratu u Ukrajini

0
Teritorij u fokusu novog kruga pregovora o ratu u Ukrajini
Rusija – Ukrajina – Ilustracija Foto: – / Shutterstock

Predstavnici Ukrajine i Rusije sastat će se u Ženevi u utorak i srijedu na novom krugu mirovnih pregovora uz posredovanje SAD-a, za koji Kremlj tvrdi da će se usredotočiti na najtrnovitije pitanje rata, sudbinu ukrajinskog teritorija koji je okupirala Rusija.

Trump je rekao u ponedjeljak da Ukrajina mora pregovarati i “brzo” postići dogovor.

– Za Ukrajinu bi bilo bolje da sjedne za pregovarački stol, i to brzo, rekao je američki predsjednik novinarima u zrakoplovu Air Force One u ponedjeljak tijekom leta za Washington.

Rusija zahtijeva da Ukrajina ustupi preostalih 20 posto istočne regije Doneck koje Moskva nije uspjela zauzeti – nešto što Kijev odbija učiniti.

– Ovaj put ideja je raspraviti širi raspon pitanja, uključujući, zapravo, ona glavna. Glavna pitanja tiču se i teritorija i svega ostalog vezanog uz zahtjeve koje smo iznijeli, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Osim vezano za teritorij, Rusija i Ukrajina ostaju daleko udaljene i kada je riječ o tome tko bi trebao kontrolirati nuklearnu elektranu Zaporižja te o mogućoj ulozi zapadnih trupa u poslijeratnoj Ukrajini.

Pregovori su premješteni u Ženevu nakon što je Abu Dhabi bio domaćin dvaju pregovaračkih krugova koje su obje strane opisale kao konstruktivne, ali koji nisu uspjeli donijeti nikakav veći napredak osim razmjene zarobljenika.

Ženevski krug pregovora događa se samo nekoliko dana prije četvrte godišnjice, 24. veljače, potpune ruske invazije na mnogo manju susjednu zemlju.

Deseci tisuća ljudi ubijeni su, milijuni su pobjegli iz svojih domova, a mnogi ukrajinski gradovi, mjesta i sela razoreni su.

Voditelj ukrajinskog izaslanstva Rustem Umerov rekao je na Telegramu da je njegov tim već u Ženevi i raduje se “konstruktivnom radu i sadržajnim sastancima o sigurnosnim i humanitarnim pitanjima”.

Ruske novinske agencije citirale su zrakoplovne izvore koji su rekli da je rusko izaslanstvo otputovalo u Ženevu na čelu s Vladimirom Medinskim, pomoćnikom predsjednika Vladimira Putina.

Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner predstavljat će Trumpovu administraciju na pregovorima, rekao je izvor za Reuters.

Oni također prisustvuju pregovorima s Iranom.

Zelenski je u noćnom obraćanju u ponedjeljak rekao kako obavještajni podaci pokazuju da će Rusija udariti na energetske ciljeve, dodajući da takvi napadi otežavaju postizanje dogovora o kraju rata.

Obavještajna izvješća pokazuju da Rusija priprema daljnje masovne napade na energetsku infrastrukturu, stoga je potrebno osigurati da su svi sustavi protuzračne obrane pravilno konfigurirani, rekao je Zelenski.

Naglasio je da Rusi napade stalno razvijaju i pribjegavaju kombinaciji oružja, uključujući dronove i rakete, što zahtijeva posebnu obranu i podršku ukrajinskih partnera.

Rusija želi iskoristiti zimsku hladnoću posljednjih dana i bolno udariti Ukrajince, kazao je. Partneri to moraju shvatiti. Prije svega to se tiče Sjedinjenih Država.

U Sarajevu postavljeni digitalizovani kontejneri za tekstilni otpad

0
U Sarajevu postavljeni digitalizovani kontejneri za tekstilni otpad
Kontejner tekstilni_otpad

Sarajevo je dobilo deset specijalnih kontejnera koji su namenjeni tekstilnom otpadu sa ciljem odvojenog prikupljanja i njegove reciklaže.

Kontejneri su postavljeni u okviru projekta Green-Tex, koji je dio Programa dunavskog regiona (Danube Region Programme) u okviru inicijative Interreg Evropske Unije. Vrijednost projekta je 1,8 miliona evra, a 80 odsto finansira Interreg.

Green-Tax konzorcijum čini 11 organizacija iz devet zemalja Podunavlja: Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Rumunija.

Projekat je počeo 2024, završava se ove godine, a predvodi ga Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA.

U Agenciji podsjećaju da više od 80 odsto tekstilnog otpada u BiH završi na deponijama, gdje se razgrađuje decenijama i zagađuje životnu sredinu.

SERDA je, u saradnji sa Ministarstvom komunalne privrede Kantona Sarajevo, kroz implementaciju projekta Green-Tex pokrenula pilot inicijativu u Sarajevu, kako bi zajednički doprinijeli smanjenju tekstilnog otpada i očuvanju prirode, kažu u Agenciji.

Uz podršku KJKP RAD, kontejneri za tekstilni otpad postavljeni su na nekoliko lokacija u Kantonu Sarajevo, prije svega u reciklažnim dvorištima ovog komunalnog preduzeća.

Tu se može odložiti stari i nepotrebni tekstil – odjeća, posteljina i druge tkanine. Sav prikupljeni materijal, dodaju u Agenciji, biće recikliran, prenamijenjen ili uzet za ponovnu upotrebu, čime se pomaže životnoj sredini i onima kojima je potrebno.

U Kantonu Sarajevo, kako prenosi FENA, postavljeni su specijalizirani kontejneri za tekstilni otpad, uz smart rješenja za praćenje i optimizaciju prikupljanja.

Na 10 kontejnera instalirani su senzori koji mjere popunjenost kapaciteta i podatke šalju portalu, na osnovu čega dispečer šalje kamion za pražnjenje. Na ovaj način se, prema riječima projektne menadžerke agencije SERDA Amele Ikić Suljagić, štede gorivo, resursi i vrijeme.

Pilot inicijativa, koja se završava u aprilu, će pokazati koja se količina tekstilnog otpada sakupi, kako bi se na osnovu tih podataka mogli praviti budući planovi, objasnila je ona. Rezutati će, takođe, pokazati da li su ova tehnološka rješenja primjenjiva i na drugi otpad.

Green-Tex će kreirati i testirati nova rješenja u cijelom lancu vrijednosti – od modnog dizajna do proizvodnje i upotrebe, kao i sakupljanja tekstilnog otpada i verifikovati ih u različitim sistuacija unutar teritorije projekta.

Digitalna rješenja biće sastavni dio projekta Green-Tex, jer svim partnerskim regionima je potreban efikasan sistem za sakupljanje tekstilnog otpada sa javno dostupnom onlajn mapom mjesta za sakupljanje, uz podršku kampanja za podizanje svijesti, navodi se na sajtu projekta.

Izvor: Balkan Green Energy News

Dubrovnik i dalje predvodi, ali cijeli Jadran bilježi uzlet kruzing prometa

0
Dubrovnik i dalje predvodi, ali cijeli Jadran bilježi uzlet kruzing prometa
Dubrovnik – foto Boka News

Kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. godine bilježe pozitivan trend u gotovo svim ključnim pokazateljima. U odnosu na 2024., broj stranih kruzera koji su uplovili u teritorijalno more RH porastao je za 10,5 posto, dok je broj ostvarenih putovanja veći za 3,0 posto.

Ukupno je u 2025. u hrvatske morske luke uplovilo 95 stranih brodova za kružna putovanja. Ti su brodovi ostvarili 758 kružnih putovanja, a na njima je prevezeno oko 1,1 milijun putnika. U usporedbi s prethodnom godinom, broj putnika veći je za 1,2 posto.

Osim rasta prometa, primjetno je i produljenje operativnog boravka brodova u hrvatskom Jadranu. Ukupno vrijeme boravka stranih kruzera iznosilo je 1 737 dana, što je 2,8 posto više nego 2024. godine. Za lučke uprave, agente i sve dionike u lancu opskrbe to znači više operativnih aktivnosti, veći angažman posada i intenzivniji lučki promet.

Strani kruzeri u 2025. plovili su pod zastavama 16 država. Najviše putovanja ostvareno je pod zastavom Malte – 233 putovanja, što čini 30,7 posto ukupnog broja. Slijede Bahami s 157 putovanja, Panama s 99 te Norveška sa 78 putovanja.

Sezonalnost i dalje dominira. Najintenzivniji promet zabilježen je u kolovozu (128 putovanja), srpnju (125) i rujnu (111). U ta tri mjeseca realizirano je 48 posto svih kružnih putovanja u 2025. U srpnju i kolovozu ostvaren je rast u odnosu na iste mjesece 2024., dok je rujan zabilježio manji broj putovanja, ali uz veći broj putnika.

Geografski gledano, najveći dio kruzing prometa koncentriran je na južni i srednji Jadran. Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 46,6 posto svih putovanja, a Splitsko-dalmatinska 21,4 posto. Zajedno čine 68 posto ukupnog prometa. Slijede Zadarska s 17 posto, Istarska s 5,9 posto, Šibensko-kninska s 5,3 posto te Primorsko-goranska s 3,8 posto.

Luka Dubrovnik ostaje vodeća destinacija s 557 posjeta stranih kruzera. Slijede Split s 315, Zadar s 222, Korčula sa 125, Hvar sa 109, Rovinj sa 100 te Šibenik s 93 posjeta.

Počinje “Akcija za čiste obale“: Novi projekat protiv morskog zagađenja u Crnoj Gori

0
Počinje “Akcija za čiste obale“: Novi projekat protiv morskog zagađenja u Crnoj Gori
Akcija za čiste obale
NVO Gnijezdo, kroz svoj program Zeleni talas, započinje realizaciju novog projekta usmjerenog na podizanje svijesti o morskom zagađenju, unapređenje ekoloških navika građana i aktivno uključivanje lokalnih zajednica u zaštitu obale i mora u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku Ambasade Francuske u Crnoj Gori.

– Crna Gora, kao mediteranska država, suočava se sa sve izraženijim problemom morskog zagađenja, naročito plastičnim otpadom koji ugrožava morski biodiverzitet, kvalitet obale i dugoročno održivost turizma i lokalnih zajednica. Prema dostupnim podacima, više od 80% otpada koji završi u moru čini plastika, dok se njen najveći dio akumulira upravo na obalama – navode u saopštenju.

Projekat ima za cilj da kroz edukaciju, javne kampanje i akcije na terenu doprinese smanjenju morskog otpada i jačanju ekološke svijesti, sa posebnim fokusom na djecu, mlade i lokalne zajednice u primorskim opštinama.
Planirane aktivnosti u okviru projekta uključuju realizaciju edukativnih radionica u osnovnim i srednjim školama o morskom zagađenju i reciklaži, organizaciju akcija čišćenja obala uz učešće volontera i lokalne zajednice, sprovođenje kampanje posvećene morskom zagađenju i zaštiti mora, izradu i distribuciju digitalnog vodiča o morskom zagađenju i odgovornom ponašanju, kao i održavanje sastanaka sa lokalnim samoupravama i relevantnim institucijama, sa ciljem jačanja saradnje i institucionalne podrške.
– Kroz ovaj projekat želimo da skrenemo pažnju na ozbiljnost problema morskog zagađenja, ali i da pokažemo da promjene počinju od znanja i lične odgovornosti. Edukacijom djece i mladih, akcijama čišćenja i saradnjom sa lokalnim zajednicama gradimo temelje za dugoročnu zaštitu mora i obale – izjavila je Jelena Rakčević ispred NVO Gnijezdo.
Iz NVO Gnijezdo poručuju da je ovaj projekat dio šireg nastojanja da se ekološke teme približe građanima na praktičan i razumljiv način, te da se odgovornost za očuvanje mora i obale gradi dugoročno, kroz znanje, saradnju i aktivno učešće zajednice.
Realizacijom projekta, NVO Gnijezdo upravo kroz program Zeleni talas nastavlja da razvija modele koji povezuju edukaciju, terenske aktivnosti i javnu komunikaciju, sa ciljem stvaranja održivih promjena u odnosu prema životnoj sredini.

12. Novska skalinada: 211 trkača osvojilo Španjolu

0

Uprkos kiši koja je pratila cijeli događaj, čak 211 trkača juče je uspješno savladalo izazovnu stazu dugu 1.3 km, sa 170 m visinske razlike i 646 skalina.

Od starta u gradskoj luci Škver do cilja na tvrđavi Španjola, takmičari su na 12. Novskoj skalinadi pokazali snagu, izdržljivost i sportski duh.

U muškoj kategoriji stazu su najbrže savladali: Uroš Gutić, AK Invictus Pale (7:00), Miljan Kukuličić, AK Mornar (7:19) i Denis Sabirov, TK Herceg Novi (7:26).

Novska skalinada

U ženskoj kategoriji medalje su osvojile: Slađana Pejović, AK Nikšić (8:09), Jelena Tomašević Milošev, TK Herceg Novi (9:46) i Lidija Todorović, AK Sparta (9:49).
Novska Skalinada je dio programa 57. Praznika mimoze, a organizator događaja je Triatlon klub Herceg Novi uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Pobjede Primorca i Jadrana

0
Pobjede Primorca i Jadrana
Vaterpolo Primorac

Vaterpolisti Primorca pobijedili su sinoć u Kotoru ekipu Partizana 14:8, u pemijernom meču 11. kola. Premijer Regionalne vaterpolo lige.

Kotorski tim je upisao šesti uzastopni trijumf i nakon nekompletnog 11. kola nalazi se na diobi prvog mjesta.

Domaći sastav do pobjede vodili su veteran Draško Brguljan i Balša Vučković sa po tri gola, dok su se po dva puta upisali Marko Mršić i Đuro Radović.

Jadran je u Podgorici, u crnogorskom derbiju, savladao  Budućnost One 22:10.

Najzaslužniji za trijumf Jadrana bili su Strahinja Gojković sa pet i Danilo Stupar sa četiri gola.

U ekipi iz Podgorice istakao se Darko Brguljan sa četiri gola.

Vujičić (Evropski savez): Pored brojnih problema u Herceg Novom lokalna vlast energiju troši na identitetske performanse

0
Vujičić (Evropski savez): Pored brojnih problema u Herceg Novom lokalna vlast energiju troši na identitetske performanse
Opština Herceg Novi
Dok Herceg Novi i dalje kuburi sa komunalnim neredom, saobraćajnim gužvama, nedostatkom parkinga, devastacijom prostora, sporim infrastrukturnim projektima, kao i otvorenim pitanjima Mandraća, žičare i zaštite kulturnih dobara, energija lokalne vlasti troši se na identitetske performanse.
Sve je, očigledno, “riješeno”, pa se aktuelna vlast, predvođena Demokratama, sada bavi isticanjem trobojki i produbljivanjem podjela među građanima.
Umjesto rješavanja stvarnih problema, svjedočimo još jednom pokušaju skretanja pažnje sa lošeg upravljanja i malverzacija koje prate njihov mandat.
Uživajte, dragi građani, u “divnom pogledu” i još jednoj prodaji magle, jer očigledno je lakše kačiti zastave nego rješavati probleme grada.

Dvije srebrne medalje za mlade maslinare iz Grblja na prestižnom takmičenju u New Yorku

0
Dvije srebrne medalje za mlade maslinare iz Grblja na prestižnom takmičenju u New Yorku
Nagrađena ulja u Njujorku – foto Boka News

Dvojica mladih maslinara, članova Maslinarskog društva Boka, Ilija Vujadinović (Bratešići) i Damjan Menzalin (Gorovići) iz Gornjeg Grblja, osvojili srebrne medalje na prestižnom takmičenju za najbolje maslinovo ulje na svijetu 2026. u New Yorku.

Svojim predanim radom proizveli su ulje vrhunskog kvaliteta, okitili se srebrom usred Njujorka i učinili nas ponosnim što smo i mi dio ove priče. Zahvaljujući i podršci Opštine Kotor koja je pokrila visoke troškove transporta u Ameriku i prijave uzoraka za ocjenu i takmičenje, dostojno su predstavili i sebe i sve nas.

Pokazali su da se u Grblju mladi ljudi ozbiljno bave maslinarstvom i proizvodnjom maslinovog ulja, čuvajući našu tradiciju i nasljeđe svojih predaka.

To nam, svima, uliva nadu da naše selo ima budućnost, samo treba da svi zajedno,  snažno podržimo ljude koji imaju viziju i svojim radom vraćaju život selu.

Čestitamo našim mladim maslinarima i želimo im još mnogo medalja, zlatnih, razumije se, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.

Poslanici jednoglasno odlučili da nedjelja bude neradna

0
Poslanici jednoglasno odlučili da nedjelja bude neradna
Market – kupovina

Parlament je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime se omogućio povratak neradne nedjelje u trgovine na veliko i malo. Podršku ovoj odluci su dala 62 poslanika a za nju su glasali i vlast i opozicija.

Poslanici su dali podršku i hitnosti ovih izmjena, pa će one stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Izmjenama člana 35a ovog Zakona koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES), neradna nedjelja se traži zbog zaštite zdravlja radnika u trgovinama na veliko i malo i njihovog prava na sedmični odmor i u dane državnih i drugih praznika.
Izuzeci od rada nedjeljom biće apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci, benzinske pumpe, pijace, štandovi, prodavnice, kiosci u autobuskim i željezničkim stanicama, aerodromima i lukama, kao i onima za vrijeme održavanja priredbi, festivala i sajmova, skladištima za trgovinu na veliko…
Zakonom je predviđeno i da će radno vrijeme objekta od ponedeljka do subote određivati trgovac.
Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti, donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo da na rad nedjeljom.

Trgovcima je prethodno upućen i apel iz Vlade – da poslovanje nedjeljom ne počinju, dok vladajuća većina opet ne uvede neradnu nedjelju.

Radna nedjelja bi uvećala cijene

Poslanik PES-a Miloš Pižurica je kazao da se često manipuliše činjenicom da je povratak radne nedjelje potreban za ekonomiju, ali da o tome nema studija i da podaci pokazuju suprotno.

On je naglasio da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena u prodavnicama i rasta inflacije.

“Sva analiza uticaja neradne nedjelje na turističku sezonu se svela na to da turista nedjeljom mora negdje da kupi flašu vode. Posebno zabrinjava što nemamo analizu kako neradna nedjelja utiče na produktivnost radnika. Trebalo bi više pažnje posvetiti uslovima rada onih koji i dalje nemaju nedjelju slobodnu, kao što je uradila Sjeverna Makedonija”, naglasio je on.

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je naglasio da je 2019. godine, tadašnja vlast na čelu sa DPS-om je usvojila ovo rješenje i radnike u trgovinama oslobodila rada nedjeljom. Najavio je da će ovu mjeru opet podržati.

“Uprkos upozorenjima, većina je dopustila da Ustavni sud koji su popunili partijski, ovaj zakon proglasi neustavnim. Netransparentan način izbora sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka – proglašenje neradne nedjelje kao neustavne. To je otvorilo pregovore, neki socijalni partneri, kompanije, već pomalo razgovaraju kako bi ona mogla da bude radna u nekim mjesecima. Raduje što nije ostavljeno prostora za takvu trgovinu…”, kazao je Rakočević i dodao da bi se djelimičnim radom nedjeljom, stavio fokus na privredu umjesto na građane.

On je kazao da se projekti ne završavaju, da su investitori otjerani, dok je poreski sistem nepredvidljiv…

Potrebna šira analiza

Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović je kazala da će podržati neradnu nedjelju, te da su zadovoljni da odlukom trgovina da ne rade ovim danom iako imaju pravo na to. Naglasila je da je pravo na sedmični odmor civilizacijsko pravo i da ekonomski učinak ovom mjerom nije smanjen.

Poslanik FORCA-e Ilir Čapuni je dodao da je pitanje kako će oni turisti i oni koji rade ostalim danima trgovati nedjeljom, pa je potreban širi ekonomski i stručni dijalog – ali da do tada treba vratiti neradnu nedjelju.

Pižurica je naglasio da niko od stručnjaka niti medija u analizama ne pominje neradnu nedjelju kao problem domaćeg turizma. Čapuni je naveo da će dati podršku ali da postoje neke anomalije.

Iz Socijalističke narodne partije su kazali da se podrškom štite prava radnika i životi i obezbjeđuje vrijeme za njihove porodice – odnosno da je čovjek važniji od prometa. I oni su najavili podršku ovoj mjeri.

Iz PES-a su kazali da svi zakoni treba da se prilagođavaju potrebama građana, da je ova mjera vrijednost za izgradnju društva i da nedjelja nije privilegija – već pripada porodici. Njihov poslanik Vasilije Čarapić je naglasio da je uvođenje neradne nedjelje 2019. godine, bila jedna od rijetkih pobjeda građana nad tajkunima.

Čarapić je naglasio da ih je Ustavni sud pozvao prije osam mjeseci da uvedu model neradne nedjelje, jer će odluku proglasiti neustavnom. On je naveo da je to bilo odgovorno jer nisu htjeli da spuštaju minimum prava koje radnici imaju – jer bi takvu odluku svi kritikovali, pa su čekali odluku suda.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je istakao da brane princip neradne nedjelje dok Skupština mora da mijenja zakone, jer su određeni poslodavci bezobrazni i nepošteni prema radnicima.

“Radnici rade bez ugovora i nisu prijavljeni, nedjeljom najviše a formalno ne postoje. Ako se desi povreda tokom istovara ti ljudi kažu ti danas nisi ni radio – to je moralna katastrofa. Ovim zakonom Crna Gora prestaje biti mjesto u kom se radnik bori protiv sopstvenog radnog mjesta”, naglasio je Bogdanović.

Iz tog kluba su najavili i da će ubuduće obezbijediti sve predzakonske uslove da se obeštete svi radnici koji su bili gubitnici u periodu tranzicije.

Rast cijena najveći problem

Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar je kazao da nedjelja treba da ostane neradna jer je to garancija da će radnici imati slobodan dan.

“Neradna nedjelja nije najveći problem za ekonomiju, problem je nestabilan poslovni ambijent, povećavanja poreza, rad inspekcijskih organa, neefikasnost javne uprave, stanje finansija… Problem je rast cijena, razgovarajte kakvi su došli računi za struju u januaru”, kazao je Konatar.

Iz DPS-a su ponovili da su ovaj zakon predložili 2019. godine i usvojili, u polupraznoj sali, dok se sada razvija sistem oporezivanja građana, u kojem trećina radi u javnoj upravi a turistička sezona ostaje bez radne snage.

Oni su kazali da ista pažnja kao trgovinskim radnicima – nije posvećena medicinskim sestrama i tehničarima, te da su zato predali inicijativu u parlament. Tvrde da su ovim kategorijama plate uvećane 15 odsto a isti dan umanjene za deset odsto, čime su dobili po 30 eura.

Tvrde da će građani o radu parlamentarne većine dati ocjenu na narednim izborima te da neće biti dobra, te da će nakon rada parlamentarne većine ostati spržena zemlja.

Podršku neradnoj nedjelji je najavio i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je dodao da se u ovu situaciju došlo jer Vlada i parlamentarna većina nisu uradile ništa da se stanje promijeni, ali da će dati podršku uvođenju neradne nedjelje.

Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur je predložila da se dopuni Ustav ako se poslodavci drugačije ne mogu iskontrolisati.

Poslanica Bošnjačke stranke Edina Dešić je kazala da su radnici u trgovinama prethodno radili za minimalac i u dužem radnom vremenu, te da inspekcija ni danas ne može kontrolisati ovaj sektor. Najavila je da će glasati za neradnu nedjelju.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara: Carine hitno da vrate u prvobitno stanje lokaciju u Baošićima

0
Uprava za zaštitu kulturnih dobara: Carine hitno da vrate u prvobitno stanje lokaciju u Baošićima
Foto: UCG

Privrednom društvu Carine DOO Podgorica, vlasnika Čeda Popovića, dat je rok od mjesec dana da sanira prostor koji je dio zaštićene okoline Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, upisanog na UNESCO Listu svjetske baštine. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja, navodi se u rješenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

“Uprava za zaštitu kulturnih dobara – Područna jedinica Kotor donijela je rješenje kojim se privrednom društvu Carine DOO Podgorica nalaže vraćanje u prvobitno stanje lokacije u Baošićima, opština Herceg Novi, koja obuhvata katastarske parcele 771, 772, 773/1 i 774 KO Baošići”, piše u rješenju u koje je CdM imao uvid.

Kako se navodi u rješenju, riječ je o prostoru koji predstavlja integralni dio zaštićene okoline Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, upisanog na Listu svjetske baštine UNESCO-a, zbog čega uživa poseban režim zaštite.

“Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti, nakon usmenih prijava građana o izvođenju radova na toj lokaciji. Stručna lica Uprave izašla su na teren 16. februara 2026. godine i konstatovala stanje na predmetnim parcelama”, ističe se u rješenju.

Podsjećaju da Uprava je još 30. avgusta 2023. godine izdala rješenje o konzervatorskim uslovima za potrebe izrade urbanističko-tehničkih uslova za uređenje dijela obale u Baošićima. Na to rješenje Carine DOO je izjavilo žalbu.

“Međutim, u konkretnom slučaju nije postojao konzervatorski projekat za izvedene radove na koji je Uprava dala saglasnost, niti su radovi naknadno odobreni i primljeni”, naglašeno je u rješenju.

Na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Uprava je naložila da se lokacija vrati u prvobitno stanje u roku od mjesec dana od prijema rješenja.

“Za sprovođenje tih radnji investitor je dužan da pribavi nove konzervatorske uslove, izradi konzervatorski projekat i pribavi saglasnost Uprave na taj projekat, u skladu sa propisima o zaštiti kulturnih dobara i izgradnji objekata”, napominje se u rješenju.

U rješenju se naglašava da žalba ne odlaže njegovo izvršenje, pozivajući se na odredbe Zakona o upravnom postupku koje predviđaju hitno postupanje radi zaštite javnog interesa.

Uprava podsjeća da je zaštita kulturnih dobara od javnog interesa i da niko nema pravo da preduzima radnje kojima se može prouzrokovati šteta na kulturnom dobru, posebno kada je riječ o prostoru koji je dio UNESCO zaštićene zone.

/A. O./