Istaknuti gitarista Adnan Ahmedić, rođen u Sarajevu, nastupiće u utorak, 17. februara u 20h na sceni Muzičke sale Kulturnog centra u Kotoru. U programu koji je osmislio pod nazivom „Mediterranean Fusion“ Ahmedić će na klsičnoj gitari izvesti djela starih majstora poput Bacha i Davida Kellnera, španskih kompozitora iz doba impresionizma, grčkih autora, kao i obrade pop i filmske muzike. Publika će imati priliku da čuje i interpretacije tradicionalne muzike sa Balkana. Ulaz je slobodan.
Adnan Ahmetić je gitaru počeo učiti kod eminentnog gitariste i pedagoga Ivana Kalčine, a studij klasične gitare završio je 2002. godine na Prajner Konzervatoriju u Beču. Tokom karijere nastupao je širom Evrope i Azije, a u Kini je, pored koncertne turneje, predstavljao kulturu Bosne i Hercegovine na međunarodnom „Samitu 17+1“. Objavio je albume „Fiesta“, „Solo & Chamber“ i „Mediterranean Fusion“.
Njegov repertoar obuhvata djela od baroka do savremene muzike, uključujući kompozicije grčkih autora i tradicionalnu muziku Balkana, za koje izrađuje sopstvene transkripcije. Posebno je aktivan i na polju kamerne muzike, nastupajući u saradnji sa klavirom i glasom.
U okviru ovogodišnjeg Praznika mimoze u Igalu će od 20. do 22.02.2026. godine u organizaciji Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore po 27. put biti održano tradicionalno međunarodno takmičenje Kup mimoza u sportskom ribolovu.
Prijavljeno je rekordnih 30 ekipa od čega čak 13 iz inostranstva (Hrvatske i Italije). Takmičari će se u dva takmičarska dana nadmetati u tri discipline i to: tunjom iz barke, štapom iz barke i ekološki ribolov sa obale.
Tutulu ekipnog pobjednika brani ekipa “Ribar” Baošići.
Ekološki ribolov
Generalni pokrovitelje ove manifestacije je, kao uvjek do sada, Opština Herceg Novi.
Doklestić: U Herceg Novom veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti se realizuju bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu
Na području Herceg Novog veliki infrastrukturni, turistički i stambeni projekti realizuju se bez obaveznih procjena uticaja na životnu sredinu, uz izražen konflikt interesa i koncentraciju odlučivanja u rukama uskog kruga ljudi, upozorila je predstavnica Ekološkog društva Boke Kotorske, dipl. građevinska inženjerka dr Olivera Doklestić.
Na pres-konferenciji koju je Ekološko društvo Boke Kotorske održalo pod nazivom „Građenje i planiranje prostora i ubijanje pojma zaštite životne sredine – konflikt interesa“, Doklestić je kazala da je stanje u prostoru Boke Kotorske, a naročito Herceg Novog, dostiglo nivo koji, prema njenim riječima, ozbiljno ugrožava prirodne vrijednosti, kvalitet života građana i proces evropskih integracija Crne Gore.
Podsjetila je da je Ekološko društvo Boke Kotorske osnovano prije više od tri decenije, okupivši stručnjake iz oblasti biologije mora, medicine, prava i inženjerstva, sa ciljem očuvanja mora, priobalja, vodnih resursa, tla, vegetacije, vazduha i graditeljskog nasljeđa.
Doklestić je ocijenila da je u posljednjih nekoliko godina došlo do, kako tvrdi, potpunog izostanka institucionalne volje da se zaštita životne sredine postavi kao prioritet, kao i da se ključne odluke donose bez adekvatne stručne i javne kontrole.
Kao primjere navela je više projekata koji su, prema njenim riječima, oslobođeni obaveze izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„Među njima je hotel u Baošićima investitora „Carine“ doo, kapaciteta 1.800 ležaja, površine preko 28 hiljada kvadrata i bruto izgrađenosti veće od 53 hiljade kvadrata. Agencija za zaštitu životne sredine je u julu 2024. donijela rješenje da za taj projekat nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja“, kazala je Doklestić.
Slična odluka, dodala je, donijeta je i krajem 2025. godine, tačnije 31. decembra 2025. za uređenje kupališta u Baošićima, površine preko 12 hiljada kvadrata, koje podrazumijeva suštinske promjene linije obale i stanja priobalja, morskog pojasa, sa uništavanjem biljnog i životinjskog svijeta. Rivjera se pretvara u naselje pretrpano gradnjom sa desetinom ekoloških i drugih problema. Ne treba ni govoriti o ambijentalnim promjenama koje potpuno izobličavaju rivjeru.
Ukazala je i na veliko stambeno naselje u Kumboru, izgradnju betonske baze u selu Kameno, kao i projekat panoramske žičare Igalo–Žvinje. Sam Velaš je kao vršilac dužnosti u dva sekretarijata, koji suštinski imaju potpuno suprotne ciljeve i odnos prema prostoru (sekretarijat za urbanizam i sekretarijat za ekologiju) donio odluke o nepotrebnoj izradi procjena uticaja na životnu sredinu iako se radi o objektima koji će tokom izgradnje i funkcionisanja biti značajni činioci štetnih emisija odnosno opasnosti po stanovnike, ali i kulturni pejzaž.
„Za žičaru je ranije postojalo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara o potrebi sprovođenja procedure procjene uticaja, zbog mogućeg ugrožavanja kulturnog dobra i pejzaža, dok je Velaš kroz nadležni sam donio protivnu odluku da elaborat nije potreban“, rekla je Doklestić.
Herceg Novi – foto TO Herceg Novi
Posebno je problematizovala institucionalnu strukturu odlučivanja u Herceg Novom, navodeći da koncentracija više ključnih funkcija u rukama jedne osobe predstavlja ozbiljan rizik od konflikta interesa.
Doklestić je navela da se Vladislav Velaš od 2019. godine nalazi na čelu Sekretarijata za urbanizam i prostorno planiranje, u statusu vršioca dužnosti, a da istovremeno pokriva i resor ekologije i energetske efikasnosti, kao i građevinsku inspekciju.
„Imamo situaciju da ista osoba učestvuje u planiranju prostora, odlučuje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i vrši nadzor nad gradnjom, jer se građevinska inspekcija nalazi unutar sekretarijata za urbanizam. To je model ‘kadija te tuži, kadija te sudi’“, kazala je Doklestić.
Prema njenim riječima, takva koncentracija nadležnosti otvara prostor za netransparentno odlučivanje i pogodovanje pojedinim investitorima, posebno imajući u vidu da se, kako tvrdi, projekti velikih investitora redovno oslobađaju obaveze izrade EIA procedura.
Ona je dodala da se u Herceg Novom formirao „uzak krug odgovornih lica“ koji kontroliše proces planiranja, projektovanja i izdavanja dozvola, uz, kako tvrdi, vertikalne veze sa državnim institucijama.
Doklestić je kritikovala i dio Prostorno-urbanističkog plana poznat kao „Knjiga 5 – posebne lokacije“, koji obuhvata 43 lokacije u zaštićenim zonama Starog grada, podgrađa i drugih osjetljivih područja, sa kojima će doći do velikih izmjena u prepoznatljivosti Herceg Novog u gubljenju njegove autentičnosti.
Prema njenim riječima, taj obiman dokument radio je jedan autor, bez šire stručne revizije i ozbiljne javne rasprave, te je usvojen bez konsultovanja većeg broja eksperata iz oblasti arhitekture, konzervacije i sociologije prostora.
„Obimni dokument sa 1023 strane, Knjiga 5 – posebne lokacije, dio je planskog dokumenta Prostorno-urbanistički plan Herceg Novog, izmjene i dopune (koji je usvojen u julu 2025.) i čitav je obradilo jedno lice, umjesto multidisciplinarnog tima eksperata arhitektonske, urbanističke, građevinske i drugih struka. Nije poznato da li je Knjiga 5 prošla reviziju, a svako nije imala javno predstavljanje“, navela je Doklestić.
Bitna je jer, kako tvrdi, znači drastične promjene u prostoru za zaštićena područja Starog grada, Istočnog i Zapadnog podgrađa.
„To jedno lice, sa takvom snažnom ingerencijom, imenovano je od strane Opštine, iako takav pojam imenovanja ne postoji u zvaničnom pravnom smislu. Radi se o istom licu koje je obrađivač i projekta uređenja Gradske pijace sa spomenikom Mirku Komnenoviću, ali i Njegoševe ulice. Njegoševa ulica je, takođe, morala da ima i procjenu uticaja na životnu sredinu zbog kontakta sa zakonom zaštićenim područjem parka „Boka“ i njegovom vegetacijom, što je sve značajno devastirano tokom izvođenja radova na rekonstrukciji ulice, ali procjena uticaja nikada nije rađena jer nadležni sekretarijat nije smatrao da treba“, kazala je Doklestić.
Podsjetila je da je Crna Gora 2018. godine otvorila Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, u okviru pregovora sa Evropskom unijom, a da je dosljedna primjena procedura procjene uticaja na životnu sredinu jedna od ključnih obaveza.
„Ekologija danas nije ‘zelena tema’, već pravna mina. Izrada procjene uticaja je osnovna pravna obaveza u zakonodavstvu EU. Njeno sistemsko izbjegavanje može biti indikator slabosti sistema i prepreka zatvaranju Poglavlja 27“, kazala je Doklestić.
Ona je zaključila da Herceg Novi, koji je nekada bio prepoznat kao primjer planskog razvoja, danas, prema njenoj ocjeni, svjedoči modelu upravljanja prostorom koji dovodi do degradacije obale, nestanka tradicionalnih ambijenata i trajnih promjena prirodnih i urbanih vrijednosti.
„Nažalost, u stanju smo da kapital, lični i partijski interesi, su pokretač velikih građevinskih radova, ali oni su katalizatori velikih problema u prostoru, devastaciji prepoznatljivog ambijenta i trajnim štetnim posljedicama. Konflikt interesa je dominantan u donošenju ključnih odluka za građevinske dozvole i to je jasno vidljivo“, zaključila je Doklestić.
Pristaše pokojnog ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog u ponedjeljak obilježavaju drugu godišnjicu njegove smrti, dok vodeće europske vlade ponavljaju optužbe da ga je otrovala Moskva.
Prema podacima tima Alekseja Navaljnog koji djeluje u egzilu, komemoracije su planirane u Rusiji i u više od 20 država diljem svijeta.
Oštri kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina umro je 16. veljače 2024. u kažnjeničkoj koloniji u arktičkoj regiji.
Stanovnici Moskve Navaljnom odaju počast polaganjem cvijeća na Borisovskom groblju gdje je pokopan, dok su bilo kakvi prosvjedni skupovi u Rusiji i dalje strogo zabranjeni.
Udovica ubijenog političara Julija Navaljna izravno optužuje Putina za ubojstvo supruga.
Njemačka, Švedska, Nizozemska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo objavili su u subotu kako analize posmrtnih ostataka Navaljnog upućuju na tragove visokopotentnog toksina epibatidina.
– Rusija je tvrdila da je Navaljni umro prirodnom smrću. No s obzirom na toksičnost epibatidina i prijavljene simptome, uzrok smrti je vrlo vjerojatno trovanje. Navaljni je umro u zatvoru, što znači da je Rusija imala sredstva, motiv i priliku da mu da taj otrov, stoji u zajedničkoj izjavi objavljenoj na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. U izvješćima se ne navodi kako su uzorci pokojnikova tkiva dospjeli na Zapad.
Amnesty International ponovno je pozvao na hitno rasvjetljavanje svih okolnosti njegove smrti. Navaljni je još 2020. godine jedva preživio pokušaj ubojstva kemijskim agensom novičokom.
Ruske vlasti i dalje ustraju u tvrdnjama da je Navaljni umro prirodnom smrću.
Unatoč apelima njegove majke, vlasti danima nisu htjele predati tijelo obitelji, što je izazvalo sumnje da se čekalo da se povuku tragovi otrova u organizmu, prenosi dpa.
Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da je Navaljni samo jedan od tisuća političkih zatvorenika u Rusiji, od kojih je samo nekolicina oslobođena u razmjenama sa Zapadom.
Grand Chalet, kao drugi hotel u okviru projekta Kolašin Valleys, spreman je za otvaranje, ali infrastrukturna pitanja vezana za vodu i električnu energiju uslovljavaju kada će hotel biti pušten u rad.
PR & marketing savjetnica Kolašin Valleys, Dragana Bećirović, kazala je da se Grand Chalet sa 116 ključeva u dva objekta, nalazi na ski centru Kolašin 1450.
– Kada se stvore određeni uslovi za infrastrukturu koja se tiče struje i vode hotel će biti pušten u rad. To nije jedini hotel koji čeka bolje infrastrukturne dane na ski centru Kolašin 1450, tu je još jedan hotel koji je spreman za otvaranje, a koji ne pripada našem projektu. Za sada hoteli stoje pod ključem do trenutka kada uslovi po pitanju infrastrukture ne budu bolji – rekla je Bećirović, prenosi Mediabiro.
Prema njenim riječima, treba da se osiguraju dovoljne količine vode i električne energije, a to će u perspektivi biti problem u cijelom Kolašinu, s obzirom na to da se u narednom periodu u samom gradu očekuje otvaranje pet ili šest hotela koji bez odgovarajuće infrastrukture neće moći da budu otvoreni.
Bećirović je navela da rješavanje ovog problema u najvećem obimu zavisi od Vlade.
– Mi smo u komunikaciji i pregovorima sa državom kako bismo pojasnili projekat i omogućili da se infrastrukturni uslovi što prije osiguraju. Ovdje nije u pitanju samo naš projekat na Bjelasici, već i budući hoteli renomiranih svjetskih hotelskih lanaca koji treba da se otvore u Kolašinu. Od 160 sekundnih litara, koliko je prema postojećem projektu vodosnabdijevanja Kolašina i osnježavanja skijališta potrebno da se preuzme vode sa vodoizvorišta Ljevaje, 110 litara je namijenjeno za sam grad i buduće hotele, dok je 50 litara namijenjeno za planinu – 30 litra za hotele, a 20 za vještačko osnježavanje – objasnila je Bećirović.
Ona je ukazala na velike potencijale Kolašina kao turističke destinacije zbog kojih bi što prije trebalo krenuti sa rješavanjem infrastrukturnih pitanja.
– Kolašin već ima poziciju cjelogodišnjeg centra održivog turizma. Bilježi dobru posjetu tokom zime kada ima snijega, ali i tokom ljetnje sezone, što znači da polako izrasta u jedan dvanaestomjesečni centar održivog turizma. Bez otvaranja novih hotela neće moći da nastavi u tom pravcu – istakala je Bećirović.
Ona je saopštila da će posebnoj vrijednosti Kolašina kao turističke destinacije doprinijeti i projekat Kolašin Valleys.
– Sam Kolašin Valleys, osim Swissôtel Resort koji je već otvoren i Grand Chalet koji je spreman, ima u planu da otvori još deset hotela i 73 chalet-a u dva ski sela – 1600 i 1450. To je najambiciozniji projekat na cijelom sjeveru koji redefiniše način na koji se posmatraju planinski turizam, životni stil i prostor u nekom savremenom evropskom kontekstu – kazala je Bećirović.
Ovaj projekat je osmišljen kao integrisana turistička destinacija koja objedinjuje ski-in i ski-out koncept sa premium turističkim i rezidencijalnim sadržajima, definišući prostor Bjelasice i sjever Crne Gore kao jedan premium turistički potencijal.
– To sve pomaže jačanju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije koja se bazira na održivom turizmu i jača sve kapacitete sjevera, kao i lokalnu i regionalnu ekonomiju – zaključila je Bećirović.
U hrvatske morske luke u 2025. je prispjelo 352,5 tisuća brodova ili 0,7 posto više nego 2024., dok su s 36,1 milijunom putnika u blagom minusu od 0,3 posto, a s ukupnim prometom robe u blagom plusu, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Promet robe u morskim lukama u 2025. godini dosegnuo je 21 milijun tona što je 0,4 posto više nego 2024., čemu je pridonio porast tog prometa u četvrtom tromjesečju 2025. od 4,4 posto, na 5,1 milijun tona, najviše zbog, kako kažu iz DZS, porasta prometa robe u kontejnerima, dok je promet tekućeg tereta i suhe rasute robe bio manji.
Među pet luka koje ostvaruju 91 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, luka Rijeka je u četvrtom tromjesečju 2025. ostvarila najveći promet robe, od 1,4 milijuna tona i najveći porast od 31 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. Slijedi luka Omišalj sa 1,2 milijuna prometa robe ili 13,6 posto manje, zatim Ploče sa velikim porastom prometa od 25,1 posto, sa 775,4 tisuće tona, dok su luke Split i Bakar imale manji promet robe, za 11,6 i 10,2 posto.
Za razliku od robe, brodova i putnika je u morskim lukama u četvrtom tromjesečju 2025. bilo manje nego u istom 2024., odnosno brodova je u te luke prispjelo oko 61,3 tisuće ili 2,2 posto manje, a isti (negativni) postotak imaju i s 4,7 milijuna putnika koji su se ukrcali/iskrcali s brodova.
Putnika je u četvrtom tromjesečju 2025. bilo najviše u luci Split, više od 813 tisuća, ali je time jedina među prvih pet u minusu u odnosu na isto razdoblje 2024. Ostale u prvih pet su imale poraste, ali sa znatno manje putnika od Splita, primjerice druga je luka Zadar sa njih oko 490 tisuća, treća luka Dubrovnik sa oko 389 tisuća, pa Preko na Ugljanu, Supetar na Braču itd.
Četvrto tromjesečje je u ukupnim fizičkim rezultatima morskih luka jedno od najslabijih u godini, pa je tako i u 2025. u ukupnom prometu putnika imalo udjel od 13 posto, a u godišnjem broju prispjelih brodova od 17 posto, dok je u ukupnom prometu robe udjel nešto ‘jači’ ili iznad 24 posto.
Sindikat Aerodroma Crne Gore pozdravio je inicijativu Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Bojane Ćirović. Podsjetimo, ona je prošle sedmice sugerisala Ministarstvu saobraćaja pokretanje postupka procjene imovine Aerodroma Crne Gore. Takođe, resorno ministarstvo, kojim nakon ostavke Maje Vukićević i izlaska Demokratske narodne partije iz Vlade koordinira ministar pomorstva Filip Radulović, uputilo Upravi za državnu imovinu zahtjev za procjenu.
– Pozdravljamo i inicijativu predsjednika Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Borisa Mugoše, za održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile sve aktivnosti u vezi sa koncesijom. Očekujemo da se svi članovi Odbora odazovu i pokažu nivo odgovornosti koji ova tema zahtijeva. Upravo zato što je riječ o pitanju od najvišeg javnog interesa, i jer su u javnosti prisutne percepcije i snažne sumnje da se postupak želi okončati u korist južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation, postupak mora biti vođen uz maksimalnu transparentnost, provjerljivost i institucionalnu kontrolu – navodi se u saopštenju Sindikata Aerodroma crne Gore, koje potpisuje predsjednik Damjan Radulović.
Oni predlažu da, pored procjenitelja koje je angažovala Uprava za državnu imovinu (sudskih vještaka), budu uključeni i dodatni nezavisni procjenitelji, kako bi se dobila što preciznija procjena i što širi stručni konsenzus o realnoj vrijednosti Aerodroma Crne Gore.
Ovaj zahtjev je, smatraju, dodatno važan zbog realne promjene tržišnih vrijednosti u posljednjih nekoliko godina.
– Prema podacima MONSTAT-a, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici porasla je sa 1.054 €/m² (2018) na 2.153 €/m² (III kvartal 2025), odnosno za oko 104%. U primorskom regionu porasla je sa 1.397 €/m² na 2.458 €/m², odnosno za oko 76%. Ovi podaci nijesu direktna valuacija aerodromske imovine, ali nedvosmisleno potvrđuju da se današnje odluke ne smiju zasnivati na zastarjelim procjenama i parcijalnim prikazima vrijednosti – precizirali su iz Sindikata Aerodroma.
Podsjećaju i da je, prema važećem pravnom okviru, za raspolaganje državnom imovinom iznad vrijednosti od 150 miliona eura potrebna odluka Skupštine Crne Gore, na predlog Vlade. Ističu da to dodatno obavezuje sve institucije da proces procjene bude besprijekoran, argumentovan i široko prihvaćen.
Uključiti i stručnjake iz kompanije
Tvrde da u samoj kompaniji postoje kompetentni stručnjaci i revizori koji najbolje poznaju imovinu, ugovorne odnose, operativne potrebe i rizike.
– Njihovo mišljenje mora biti uključeno suštinski, a ne formalno – poručuju iz Sindikata Aerodorma Crne Gore.
Napominju i da je Sindikat Aerodroma Crne Gore jasno i nedvosmisleno protiv davanja pod koncesiju Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat.
– Nijesmo protiv razvoja, investicija i modernizacije — naprotiv. Ali jesmo protiv ustupanja strateške državne infrastrukture na dugi rok, posebno u trenutku kada sistem ostvaruje rezultate i ima realan potencijal da se razvija u državnom vlasništvu, kroz pametno ulaganje, reinvestiranje dobiti i korišćenje razvojnih finansijskih instrumenata – pojašnjavaju oni.
Aerodromi su ljudi, a ne samo infrastruktura
Naglašavaju da „aerodromi nijesu samo piste i terminali, već i ljudi“.
– Iza ovog sistema stoje zaposleni i njihove porodice, koji 365 dana godišnje nose operacije i bezbjednost saobraćaja. Neprihvatljivo je da se o ovako važnoj temi odlučuje bez ozbiljnog i uvažavajućeg socijalnog dijaloga sa zaposlenima – stoji u saopštenju za medije
Ocijenili su i da se u „trenutku rasta ne smije se uvoditi institucionalna neizvjesnost“.
– Pred nama je ljetnja IATA sezona (NS26), koja počinje 29. marta 2026, što dodatno povećava potrebu za brzim, stabilnim i odgovornim operativnim odlukama. U takvom trenutku ne smije se otvarati prostor za upravljačku neizvjesnost koja može otežati planiranje kapaciteta i odnose sa avio-kompanijama. Naš zahtjev: pauza, dijalog i odluka zasnovana na punoj istini o vrijednosti – dodaju u saopštenju.
Pozivaju Vladu i Skupštinu Crne Gore da, prije bilo kakve konačne odluke: otvore formalne konsultacije sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću; obezbijede nezavisnu, višestruku i transparentnu procjenu imovine i ukupne vrijednosti Aerodroma Crne Gore (uz više procjenitelja i suštinsko učešće internih stručnjaka); objave javnosti metodologiju procjene, ključne pretpostavke i rezultate; predstave uporednu analizu dva modela: koncesija naspram razvoja u državnom vlasništvu (finansijski, operativni i socijalni efekti).
– Aerodromi nijesu teret — aerodromi su strateška razvojna šansa Crne Gore. Greške ovog tipa kasnije se teško, a često i nikako, ispravljaju – zaključuje se u saopštenju.
U organizaciji NVODruštvo Feral, u nedjelju, 15. februara 2026. godine, održane suBudvanske poklade, treću godinu zaredom nakon pauze duge 80 godina. Iako su manifestaciju pratili nepovoljni vremenski uslovi i jaka kiša, program je u potpunosti realizovan prema planu.
Karnevalska povorka sa karnevalom obišla je Stari grad, nakon čega je oko13.30 časovazapočelosuđenje karnevaluu crkviSanta Maria in Punta. Ovogodišnji satirični igrokaz izveden je po scenarijuMima Dotura Karazića, u režiji i produkcijiMila Micka Karazića, dok su uloge tumačiliMilica Majkić, Mića Jovanović, Božo Zuber i Vukan Pejović.
Suđenje je otvoreno obraćanjem sudije, koji je podsjetio da se Budva „treću godinu okuplja“ kako bi, po uzusima budvanskog statuta, obnovila običaj suđenja karnevalu, naglašavajući da Karneval simbolično „otjelotvoruje sve nepodobštine, probleme i zla koja su snašla grad“. Ovogodišnji optuženi predstavljen je kaoTrojanski kentaur – troglavi konj, sa tri glave koje personifikujupolitičara (vođu/kolovođu), urbanistu/„arhiTETKU“ i kulturu. U skladu sa tradicijom budvanskih Poklada,nije osuđivan lik, već fenomen– korupcija, „metastaza betona“ i oseka kulture uz plimu kiča.
Budvanske poklade
Posebna dramaturška linija suđenja bila je uvođenjeDuha grada (Genius loci), koji na scenu izlazi iscrpljen, sa koferima, spreman da napusti Budvu, uz poruku da su “živi nemoćni da se odupru pošastima” i da je zato došlo vrijeme da“mrtvi sude živima”. Na taj način je, kako predviđa scenario, formirana fantazmagorična porota sastavljena od znamenitih istorijskih ličnosti i velikana povezanih sa Budvom i njenim razvojem:Kadmo i Harmonija, Rimljanin, Vizantinac, car Dušan, dužd Serenissime Republike Venecije, don Krsto Ivanović, Napoleon, konte Zanović, Franja Josif, don Antun Kojović, regent Aleksandar, Ita Rina, Milo Milunović, Tomo Luketić i njegova supruga Stana, Tito i Draža.
Kroz poruke “porote” istaknuta je ideja Budve kao grada kulture, trgovine i sigurne luke, uz podsjećanje na nasljeđe bedema, teatra, kužine i karnevala, ali i oštar kontrast savremenom trenutku – gradnji bez mjere, gubitku prostora i identiteta, te zamjeni duha grada “betonskom ljušturom”. Satira je u više navrata akcentovala apsurd savremenog “progresa”, uključujući i parodiju megalomanskih projekata poput zamišljene “Bazilika Sky Tower”, uz poruku da se sve “diže u nebo”, dok se suštinske potrebe grada zanemaruju.
U završnici suđenja, sudija je izrekao presudu u kojoj je, uz upozorenje da bi odlazak duha grada značio gubitak identiteta i budućnosti, odlučeno da sedvije glave troglavog “kentaur-karnevala” – političar i urbanista – osude i spale, dok se trećoj glavi,kulturi, daje “posljednja šansa”: upućena je uizolaciju na Školj, da kroz katarzu i preispitivanje pronađe iskupljenje i “ponovo izađe pred sud” naredne godine.
Budvanske poklade
Nakon suđenja, karnevalska povorka je spalila karneval naBrijegu od Budve, čime je simbolično zaključen ritualni dio manifestacije. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova, završna fešta nastavljena je u ugostiteljskom objektuMogren, uz tradicionalnupašticadui muzikuklape Stari kapetan.
Budvanske poklade realizovane su uz podršku i sponzorstvo:Opštine Budva, Turističke organizacije Budva, Unibranda, Festađuna, Talasa M, Familije Antonjoli, Leo Estatea, Rockera, Sunrafa, Mozarta, Caspera, Impress Budva, Nezavisne scene Budve, Hotela Majestic Budva, Zubarske ordinacije Pjerotić i kapetana Zorana Martinovića.
Ova manifestacija ujedno je dio programa kojimNVO Društvo Feral tokom 2026. godine obilježava 10 godina postojanja. Jubilej će biti proslavljen kroz niz kulturnih događaja i manifestacija, među kojima se umajuplanirasedmo izdanje Jazz festivala „Tribute to Mimo Mitrović“, dok je zanovembarnajavljen mediteranski događajSrdelad
Akademska slikarka Danijela Stanković Drobnjak iz Bara predstaviće se kotorskoj publici izložbom slika koja će biti otvorena u Gradskoj galeriji u Starom gradu u četvrtak 19. februara u 19 sati.
“Danijela nam predstavlja životne priče o detinjstvu, čoveku, moru i njegovoj obali. U spoju likovnosti i života, umetnica bajkovito oblikuje krajolike svog unutarnjeg bića. U njemu se, od
figuralnog, preko simboličkog, do asocijativnog, objedinjuju urbani i morski pejzaž u jednu prirodnu, tajanstvenim nitima uvezanu, celinu. Kombinovanom tehnikom akrila, ulja i kolaža, vedrim i toplim koloritom i dekorativnim crtežom, stvara samo svoju, jedinstvenu viziju sveta.
Morske nimfe, školjke, jedrenjaci, mornari, uhvaćeni ribarskom mrežom njenog stavaraštva u prepoznatljivoj paleti, tvore promišljenu, razigranu kompoziciju unutar morskog plavetnila, u kome se odvija večno traganje za smislom našeg putovanja”, zapisala je u svom osvrtu Katarina Gazdić Ilić.
Danijela Stanković je završila FLU na Cetinju u klasi Smaila Karaila. Članica je ULUCG od 2002. godine. Bavi se pedagoškim radom u OŠ “Jugoslavija” u Baru.
Muzičko-zabavno poetsko veče pod nazivom “Finili su, Mare, bali” biće održano “na mrsni utorak” 17. februara od 7 ura uveče u Crkvi Sv. Duha u Kotoru.
Uz podsjećanje da počinje Četrdesetodnevica- Korizma i da od Čiste srijede, 18. februara više nema škeraca, ni mrsa, kotorske “ćakulone od Karampane” pozivaju ljubitelje šale : “Dođite da guštamo o` stare pompe toć, uz njen famozni batoć”.
Zboriće i ćakulat Berislav Bećo Latković, Dolores Bonić Fabian, Dubravka Jovanović, Bruna Lončarević, a kantaće klape “Gašler”, “Maris” i “Škuribanda”.
