Napomena: kod ovog recepta hrskavost traje dok je meso vruće, pa ga nemojte pirpremati unapred.
Priprema:
Rernu zagrejte na 200 stepeni. Meso izlupajte čekićem za meso, isecite na trakice i stavite sa strane. U posudi pomešajte sastojke za marinadu pa dodajte meso. Dobro sjedinite i ostavite da odmori 15-ak minuta na sobnoj temperaturi. Nakon toga meso uvaljajte u mešavinu prezli i hrskavog luka pa ređajte na pleh obložen papirom za pečenje.
Pecite u zagrejanoj rerni 25-30 minuta ili dok meso fino ne porumeni. U međuvremenu sjedinite sastojke za sos. Ukoliko je potrebno dodajte još mleka za gustinu kakvu volite. Poslužite vruće štapiće uz osvežavajući sos.
Katarski državni investicioni fond Qatari Diar, koji je 2010. godine kupio preko 270 hiljada metara kvadratnih terena na prostoru nekadašnjeg hotela Plavi horizonti u uvali Pržno kako bi izgradili turistički kompleks, u taj projekat je uložio preko 80 miliona EUR, ali pomaka nema.
Pomaka u realizaciji projekta nema, jer je koče imovinski sporovi i tužbe kojima se osporavaju svojinska prava, navodi u izvještaju bivšeg Ministarstva ekonomije o realizaciji važnih turističkih projekata, koji je prije nekoliko dana objavljen na sajtu Vlade, piše portal RTCG.
Kako se navodi u izvještaju, ugovor o kupoprodaji i investiranju između HLT fonda i HTP Primorje i QC Hotel and Property Investment Montenegro, odnosno predstavnika katarskog državnog investicionog fonda Qatari Diar, zaključen je 29. januara 2010. godine.
“Privatizovanu imovinu čini zemljišni kompleks površine od oko 270 hiljada metara kvadratnih na lokacijama Pržno I i Pržno II, na kojem se nalazio nekadašnji hotel Plavi horizonti. Vrijednost kupoprodajnog ugovora bila je 25 miliona EUR“, navodi se u izvještaju.
Na toj lokaciji predviđena je izgradnja turističkog kompleksa koji će činiti luksuzni hotel sa pet zvjezdica kapaciteta 168 smještajnih jedinica, vile i depadansi sa 78 smještajnih jedinica, spa centar, bazeni, restorani, tenis klub sa terenima, plažni bar i obalno šetalište. Planirana je ukupna investicija od 270 miliona EUR.
Ipak, za korišćenje morskog dobra i pripadajućeg akvatorijuma između Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i kompanije Qatari Diar u aprilu 2013. godine zaključen je ugovor o zakupu, odnosno korišćenju plaže Pržno na period od 30 godina. Aneksi ugovora za zakup plaže se potpisuju na godišnjem nivou.
“Vlada je 2015. godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta Plavi horizonti. U periodu od aprila 2018. godine izdato je pet građevinskih dozvola, i to za izgradnju pomoćnih objekata, kao što su plažni bar, teniski i klub za djecu, te ulazna kapija, objekata hotela sa zvjezdica, podzemne garaže, infrastrukture i uređenje terena i objekata rezidencijalnih vila“, piše u izvještaju.
Imajući u vidu da je rok važenja građevinskih dozvola dvije godine od izdavanja, a da investitor nije počinjao gradnju, navedene građevinske dozvole su istekle.
„U decembru 2019. godine izdate su saglasnosti Glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje za objekat FF/Plažni bar i rezidencijalnu vilu RL1, pri čemu su navedene građevinske dozvole istekle”, navodi se u izvještaju.
S obzirom na to da dinamika realizacije projekta nije na očekivanom nivou, nekadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je pokušavalo da inicira održavanje sastanaka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali nije uspjelo usljed nemogućnosti prisustva investitora.
Uvala Pržno
“Prema informacijama dobijenim od investitora, u projekat je do sada uložen 81,1 milion EUR, od čega je do 30. juna prošle godine utrošeno 1,3 miliona na održavanje lokacije, funkcionisanje kompanije, kao i kamate na zajmove”, navodi se u izvještaju.
Kako je istaknuto, sporija realizacija projekta je uslovljena sudskim sporovima sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na parcelama 460/3 i 417/2, a za koje je pokrenut postupak eksproprijacije.
“Takođe, otvoreno pitanje, prema navodima investitora, predstavlja tužba trećih lica kojom se osporavaju svojinska prava QD Hotel and Property Investment Montenegro (QDHPIM) na dijelu kupljenih nepokretnosti, to jest, pojedinim parcelama, i pored okolnosti da je QDHPIM zakoniti i savjesni sticalac istih, a koja je pokrenuta 12 godina nakon što je QDHPIM kupio parcele koje su predmet sudskog spora“, piše u izvještaju.
S obzirom na to da dinamika realizacije projekta nije na očekivanom nivou, te da u prethodnom periodu investicija nije redovno praćena od države, nekadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je pokušavalo da inicira održavanje sastanaka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali oni nijesu organizovani usljed nemogućnosti prisustva investitora.
„Stoga je neophodno u narednom periodu organizovati sastanak sa investitorom i drugim relevantnim institucijama”, poručuje se u izvještaju.
Supruga bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Ðukanovića, Lidija Ðukanović, posjetila je i ove godine u susret novogodišnjim praznicima JU Dječiji dom “Mladost” u Bijeloj i poklonila namještaj u cilju daljeg unapređenja uslova boravka djece.
U razgovoru sa direktoricom Marelom Savić ukazala je na značaj kontinuirane brige društva o onima kojima je to najneophodnije.
“Sa željom da nastavi uspješnu višegodišnju saradnju sa ovom ustanovom, Lidija Ðukanović je u dogovoru sa upravom ove godine Dječjem domu poklonila namještaj u cilju daljeg unapređenja uslova boravka djece, podržavajući strategiju Doma da se život djece u mjeri mogućeg prilagođava uslovima života u porodičnoj zajednici”, navodi se u saopštenju.
Đukanović – posjeta Domu Bijela
Direktorica doma Mladost je upoznala Ðukanović sa aktivnostima u ovoj ustanovi, zahvalila za vrijednu donaciju i višegodišnju pažnju koju ukazuje dječjem domu.
Ženska košarka u Crnoj Gori ne može se zamisliti bez Novljanki. Poznato je da je šest ili sedam Novljanki na užem ili širem spisku selektorke Jelene Škerović.
Takođe, plejada najboljih igračica u 2023. godini iz šampionskog kluba Budućnost prve košarkaške korake napravila je u Herceg Novom. Ovu tvrdnju su juče potvrdili u KSCG jer dva priznanja i u seniorskoj i u konkurenciji mladih, kada su domaća prvenstva u pitanju za 2023. pripala su djevojkama iz Herceg Novog. Najbolja košarkašica u Crnoj Gori je Dragana Živković, rodom iz Bijele, koja je nakon dobrih partija u dresu Budućnosti i duple titule kao i plasmana u finale ABA lige prešla u rumunsku Konstancu. Živković je bila dio reprezentacije Crne Gore na šampionatu Evrope.
Na sinoć održanoj ceremoniji dodijele priznanja Dragani Živković se pridružila još jedna djevojka iz Bijele – Jelena Bulajić, članica Budućnosti koja je najbolja mlada košarkašica.
Najbolja košarkašica u inostranstvu je Milica Jovanović, igračica mađarskog Miškolca. Jovanović je dio ekipe koja je ljetos osvojila sedmo mjesto na Evropskom prvenstvu, a sa mađarskim timom nastupala je u Evroligi, uz trofeje u domaćim takmičenjima.
Kapiten Budućnosti Petar Popović dobio je nagradu za najboljeg igrača u Crnoj Gori. Osvojio je duplu krunu sa “plavima”, igrao u polufinalu ABA lige, a poput Vučevića nastupio je na Mundobasketu.
Najbolji košarkaš Crne Gore u inostranstvu je Nikola Vučević. Centar Čikaga igrao je odlično tokom cijele godine, a bio je i lider reprezentacije na Svjetskom prvenstvu na kojem su izabranici Boška Radovića osvojili 11. mjesto.
U muškoj konkurenciji kada su domaća prvenstva u pitanju nagrada je pripala Luki Bogavcu, članu Podgorice. Selektor muške reprezentacije Boško Radović je poslije odličnih izdanja nacionalnog tima na Mundobasketu zaslužio priznanje za košarkaša godine.
Mulo u Tisnom s kopnene strane mosta napala je gigantska hobotnica. Riječ je o skulpturi od bronce, koja je položena u plićak i “pokušava” izaći na suho na rivu.
Iz općine Tisno su za Šibenik IN javili detaljnije o kakvoj se skulpturi radi.
“Skulptura je postavljena povodom 100 godina organiziranog bavljenja turizmom u Tisnom. Hotel Borovnik je 1923. godine primio prve goste iz Praga. Osim hobotnice na rivi se nalazi i jedan mali rak koji tjera divovsku hobotnicu u more. U biti je ovo pobjeda Davida nad Golijatom u životinjskom morskom svijetu. Jedna velika i jako inteligentna životinja nije uspjela pobijediti malog raka koji se spasio bijegom na kraj. Skulptura govori kako je u životu sve moguće”, objasnili su novu tišnjansku atrakciju iz Općine Tisno.
Rad je djelo omiškog kipara Tea Baučića, a odljev je rađen u akademskoj ljevaonici u Zagrebu, navodi ŠibenikIN.
U noći nakon najvećeg zračnog napada na Ukrajinu od početka rata, ruska vojska oborila je 32 ukrajinska drona iznad Moskve i ostalih dijelova zemlje, rekli su u subotu ruski vojni dužnosnici.
Dronove je presrela zračna obrana iznad ruskih oblasti Brjansk, Orjol i Kursk, u blizini ukrajinske granice, te iznad Moskovske oblasti, objavilo je ministarstvo obrane na Telegramu.
Ukrajinski napad dronovima uslijedio je nakon niza ruskih napada diljem Ukrajine u kojima je poginula najmanje 31 osoba, a 152 je ranjeno, a Kijev je priopćio da je to “jedan od najvećih raketnih napada na ukrajinske gradove i sela” otkad je Rusija pokrenula svoju invaziju u veljači 2022. godine.
Rusko ministarstvo obrane, kojeg prenosi Reuters, objavilo je da je protuzračna obrana u petak uništila 13 ukrajinskih raketa iznad južne oblasti Belgorod, Regionalni guverner je izvijestio o jednoj poginuloj osobi i četvero ranjenih.
Ministarstvo dodaje da je protuzračna obrana “osujetila pokušaj Kijeva da izvede teroristički napad”.
Vjačeslav Gladkov, guverner Belgoroda, potvrdio je da je u tom napadu oštećeno i deset kuća te da je štetu pretrpjela i vodovodna infrastruktura.
Aleksander Bogomaz, guverner Brjanska, priopćio je da je iznad njegove oblasti srušeno šest dronova te da je “spriječen još jedan ukrajinski teroristički napad”. U tom napadu nije bilo žrtava.
Hrvatska diva Doris Dragović uvest će svoje sugrađane na Rivi u novu 2024. godinu, a osim nje Splićane će zabavljati Grše te Kuzma i Shaka Zulu.
U novogodišnjoj noći će sinjski reper Grše otvoriti zabavni program, nakon čega će na scenu nastupiti Doris Dragović, dok će Kuzma i Shaka Zulu biti zaduženi za svirku do ranih jutarnjih sati.
U splitskom “dnevnom boravku” se očekuje na desetke hiljada ljudi koji će u grad pod Marjanom potegnuti i iz okolnih gradova i općina, koji nisu organizirali dočeke na otvorenom. Osim uživanja u glazbi i plesu s prvim minutama 2024. godine očekuje se veliki vatromet.
Osim na Rivi, dočeci Nove godine organizirani su po brojnim hotelima, klubovima i privatnim aranžmanima po stanovima i kućama. Mladi već od 15 eura mogu u nekom od mnogobrojnih klubova priskrbiti švedski stol i bogat program, dok se onima nešto starijima za stotinjak eura pa naviše nudi hotelski doček uz nastup grupa koje će rasplesati goste.
U susjednom Trogiru na Silvestrovo na Trgu Ivana Pavla II nastupa Centrifuga band, Neno Belan i Fiumensi na Kačićevom će trgu u Novu godinu uvesti Makarane, a Kaštelani će na doček na otvorenome u Novi park u Lukšiću, gdje će im svirati i pjevati Matko i Brane.
Sinjani će 2024. godinu dočekati u rock stilu jer će na Trgu dr. Franje Tuđmana nastupiti Opća opasnost, prije kojih će ih zabavljati grupa Buđenje.
Koncert iznenađenja priredili su gradski oci za Triljane koji će na doček u Gradski park, dok će ostali gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji dočeke uglavnom imati u zatvorenim prostorima.
Poznati hrvatski i regionalni pop pjevač – Toni Cetinski, sa budvanskom publikom će uploviti u novu 2024. godinu i na taj način zaokružiti tradiciju najljepših novogodišnjih proslava dugu 25 godina.
PROGRAM
30.12.2023.
19:00 Gradska muzika Budve
20:30 „Akademia“ bend
22:00 Dejan Petrović Big Band
23:30 Aleksandra Prijović
31.12.2023.
12:00 „Djeci dječije“ – hor „Zvjezdice“ Ana Klepić&Sanja Perić
20:00 Đorđe David & Death Saw feat. Ivana Peters/guest Slavica Angelova
22:00 Van Gogh
23:30 Toni Cetinski
1.01.2024.
14:00 Koncert klasične muzike “Muzika raspoloženja”
20:00 Nikola Rokvić
22:00 Marija Šerifović
23:30 Željko Joksimović
Vlada je dala saglasnost za pretvaranje duga tivatske Lustice Development od četiri miliona EUR prema državi u akcijski kapital u toj kompaniji.
Na taj način će država Crna Gora imati četiri miliona akcija u kompaniji Lustica Development, čija nominalna vrijednost iznosi po jedan EUR.
Kako je saopšteno nakon sjednice Vlade, potraživanja prema tivatskoj kompaniji odnose se na četiri dospjele dodatne godišnje rate za 2019, 2020, 2021. i prošlu godinu.
Ugovorom o zakupu i izgradnji, koji su Luštica development, Vlada Crne Gore i Opština Tivat, zaključili 23. oktobra 2009. godine, predviđeno je da će kompanija, između ostalog, za prvih deset godina perioda zakupa plaćati Vladi i dodatnu godišnju zakupninu u iznosu od milion EUR.
U ugovoru je predviđeno da navedena dodatna godišnja zakupnina neće predstavljati novčano plaćanje, već će biti plaćena u naturi, u formi izdavanja državi običnih akcija u društvu.
Iz Vlade su kazali da su do sada već plaćene dodatne godišnje zakupnine u ukupnom iznosu od pet miliona EUR, po kom osnovu je država stekla vlasništvo nad dodatnih miliona običnih akcija u Društvu.
Kako su rekli, ukupni akcijski kapital društva na dan donošenja Odluke Skupštine akcionara društva iznosi 69.559.781 EUR i podijeljen je na isto toliko običnih akcija, pojedinačne nominalne vrijednosti od jedan EUR.
„Na osnovu emisije akcija koja treba da se sprovede obezbjeđuje se plaćanje godišnje dodatne zakupnine Vladi, za prethnodne četiri godine, dok će za ovu godinu, nakon donošenja odgovarajuće Odluke Skupštine akcionara biti izvršeno i plaćanje posljednjeg iznosa po osnovu dodatne godišnje zakupnine“, navodi se u saopštenju.
Iz štampe je izašao 188. broj “Hrvatskog glasnika” glasila Hrvata Crne Gore. Novi urednik Hrvatskog glasnika, novinar Nikola Dončić, u uvodniku ističe da je nakon dugog vremena konačno među “kockastim” koricama, vjerujući i dalje u izniman značaj Glasnika za hrvatsku zajednicu te tradicionalne građanske vrednote po kojima se prepoznaje Boka Kotorska.
“Doista sam sretan što je upravo božićno izdanje prvo koje potpisujem…” – poručio je Dončić.
U ovom izdanju Hrvatskog glasnika, između ostalog, možete pročitati intervju sa Mirkom Vičevićem, predsjednikom Hrvatskog građanskog društva, tekst o popisu stanovništva “Vjerni, povjesni i sebe svjesni” razgovor sa Adrijanom Vuksanovićem predsjednikom HGI-a i Zvonimirom Dekovićem, predsjednikom HNV-a. Donosimo tekst o predaji Inicijative za povratak statusa grada Kotoru, Zmajevići-nadbiskupi, mecene, društveno-politički stratezi, Svečano proslavljen blagdan bl. Gracije iz Mula, Kotorska biskupija upriličila Advent u slici i riječi, tu je i razgovor sa Nadom Baldić, sopranistkinjom, zatim Zapisi s muljanske rive, kao i priča o crkvi Svetog Petra u Bogdašićima…
Časopis možete pronaći u katedrali Svetog Tripuna, uredu HGD CG, u Tivtu u uredu Hrvatskog nacionalnog vijeća i u Župnom uredu Svetog Nikole na Prčanju.
Podsjetimo, na Skupštini HGD-a održanoj 27. oktobra 2023. urednica Tijana Petrović, koja je punih 12 godina uređivala časopis, zbog drugih profesionalnih i privatnih obaveza zahvalila se na suradnji.
“Nakon punih 12 godina više nisam u mogućnosti odgovoriti tom zadatku. Hvala svim saradnicima, UO i čelnicima društva što ste imala razumijevanja za mene…“ – kazala je tada Tijana Petrović.
Podsjećamo, prvi broj Hrvatskog glasnika izišao iz tiska 7. februara 2003. godine. Do danas štampano je 188 brojeva.
Novi broj dostupan je u elektronskom izdanju na portalu HGD-a u rubrici Hrvatski glasnik.
