Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) podržala je boravak britanskog novinara i vlasnika medijske grupe iz Velike Britanije, koji je u organizaciji Luštica Bay Montenegro boravio u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
Riječ je o Xavier Calloc’h – novinaru dva luksuzna časopisa Family Office Investor i Yacht Investor čiji su tiraži po 22 hiljade primjeraka, kao i vlasnik britanske medijske kuće Investor Media. Cilj njegove posjete je upoznavanje sa raznovrsnom turističkom ponudom, nakon čega će predstaviti ljepote naše zemlje u vidu članka koji će biti objavljen u tri publikacije.
„Ljubaznost domaćina i gostoprimstvo me ostavilo bez daha. Dočekali su me s osmijehom na licu i ne mogu dovoljno istaći koliko su se trudili da uživam u svakom trenutku. Tu atmosferu je upotpunila i hrana, najukusnija koju sam probao u životu“, poručio je britanski novinar.
U periodu od 19. decembra do 23. decembra tekuće godine, britanski novinar je imao priliku da obiđe crnogorsko primorje i uživa u Luštici Bay kao nautičkoj i jahting destinaciji. Prema njegovim riječima, posebno impresionira dugačka obala i stari primorski gradovi.
Foto NTO
„Ova zemlja ima nešto posebno, nešto što morate doživjeti da biste zaista shvatili. Postoji još toliko toga za istražiti i definitivno moram ponovo posjetiti ovu zemlju“, istakao je Calloc’h.
Novinar je posjetio i sjever zemlje, te je uživao u ljepotama Crnog jezera i kanjona rijeke Tare. Ističe da ga posebno mame adrenalinska iskustva poput ziplajna i raftinga, te da će te aktivnosti uvrstiti u plan sljedećeg putovanja.
Family Office Investor i Yacht Investor su britanski časopisi, koji su posvećeni jahtingu i sektoru upravljanja luksuznom imovinom. Sadržaj čitaju profesionalci pomorske industrije i njihovi postojeći i budući klijenti širom svijeta. Imajući u vidu značaj navedenih medija, očekuje se da će objavljeni članci doprinijeti boljem pozicioniranju Crne Gore kao turističke destinacije.
Učenici Muzičke škole u saradnji sa Gradskom muzikom prirediće u srijedu 27.decembara novogodišnji koncert u Paviljonu. Njihova saradnja traje dvije godine, a za novi zajednički koncert pripremili su dvije premijere.
Na koncertu će učestvovati svi članovi Gradske Muzike i 25 učenika Muzičke škole, kazala je predsjednica Gradske muzike Valentina Kulinović.
-Ono što razlikuje ovaj koncert od prethodnih su dvije premijere. Na koncertu će biti izvedena nova kompozicija “Sjećanje“ profesorice harmonike Bosiljke Kulišić. Publika će premijerno čuti i našu novu članicu ansambla Viktoriju Šiškinu, koja u Muzičkoj školi svira violinu, a u našem ansamblu flautu.
Početak novogodišnjeg koncerta je u 19 sati u Paviljonu Gradske muzike.
Norveški kruzer u Sjevernom moru onesposobljen je u četvrtak nakon što je ostao bez pogona. Danske pomorske vlasti rekle su u petak za CNN da je brod MS Maud izgubio sposobnost plovidbe nakon što su jaki vjetrovi razbili staklene prozore i propustili vodu uzrokujući privremeni nestanak pogona, prenosi Index HR.
Hurtigruten Expeditions (HX) iznio je nešto drugačiji prikaz uzroka incidenta rekavši za CNN da je njihov brod doživio privremeni gubitak pogona u četvrtak “nakon što je naišao na snažan val”. Brod, koji prevozi 266 gostiju i 131 člana posade krenuo je prema Tilburyju, u Ujedinjenom Kraljevstvu, iz norveškog Florøa.
Putnici iskrcani u Njemačkoj
MS Maud plovio je oko 193 kilometra od zapadne obale Danske u četvrtak kada se dogodio incident, rekao je glasnogovornik danskog Zajedničkog centra za koordinaciju spašavanja (JRCC). Od JRCC-a nije zatraženo da evakuira putnike i posadu, što je navelo glasnogovornika da vjeruje da je “sve u redu” s onima koji su još uvijek na brodu.
“S broda je potvrđeno da su posada i putnici sigurni i dobro, stanje broda ostaje stabilno i može ploviti vlastitim snagama”, rekao je glasnogovornik HX-a kasno u petak. Plovilo je bilo stabilno s upaljenim motorima, ali navigacijski sustavi i radar ostali su isključeni “zbog vode u sustavima na mostu”, rekao je glasnogovornik JRCC-a ranije u petak, navodi Index HR.
Izraelski rat protiv Hamasa trajat će mjesecima, najavio je u utorak u izjavi za medije načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi.
Halevi je novinarima na granici s Gazom izjavio kako će rat trajati “mnogo mjeseci”.
– Nema čarobnih rješenja, nema prečaca u uništavanju terorističke organizacije, samo odlučna i ustrajna borba, rekao je Halevi.
– Doći ćemo i do vodstva Hamasa, bilo da će za to biti potreban tjedan ili mjeseci.
Izraelske akcije intenzivirale su se oko Božića, osobito u središnjem dijelu Pojasa Gaze. Izraelska vojska rekla je civilima da napuste to područje, iako su mnogi rekli da više nema sigurnog mjesta na koje bi mogli otići.
U Washingtonu se izraelski ministar strateških poslova Ron Dermer trebao sastati s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom u utorak radi razgovora o ratu i povratku talaca, priopćila je Bijela kuća.
Washington je posljednjih tjedana otvoreno vršio pritisak na Izrael da smanji rat s potpunog vojnog napada na ciljaniju operaciju protiv vođa Hamasa. Izrael kaže da se neće prestati boriti sve dok Hamas ne bude potpuno uništen.
Netanyahuov savjetnik Mark Regev rekao je u utorak za CNN da je uništenje Hamasa, koji Gazom vlada od 2007. godine, “preduvjet za bolju budućnost i za Izraelce i za Palestince”.
– Nećete imati demilitariziranu i deradikaliziranu Gazu bez prethodnog uništenja Hamasa. Ne možete imati obnovu u Gazi, ponovnu izgradnju života ljudi bez prethodnog rješavanja Hamasa, dodao je Regev.
Izraelski ministar obrane Yoav Gallant je zastupnicima u Knessetu, izraelskom parlamentu, rekao kako Izrael vodi rat na više frontova te, uz Iran, nabrojao područja gdje djeluju militanti koje podržava Iran.
– Mi smo u ratu na više frontova i napadnuti smo sa sedam područja: Gaze, Libanona, Sirije, Judeje i Samarije (Zapadna obala), Iraka, Jemena i Irana, rekao je.
Dodao je da je Izrael odgovorio na napade na šest područja, ne precizirajući ono na kojem još nije djelovao.
U Indiji je došlo do eksplozije u blizini izraelske ambasade u New Delhiju. Vlasti su priopćile da nitko od osoblja nije ozlijeđen.
Novljanima, reprezentativcima Crne Gore u sportskom ribolovu koji su osvojili bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj, uručene su plakete za ostvareni uspjeh.
Na novim odličjima čestitali su im potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica i Đorđe Arnaut iz istog sekretarijata.
U ekipi iz Herceg Novog bili su sportski ribolovci Marko Radosavljević i Zdravko Damjanović, selektor Ante Arapović, predsjednik i potpredsjednik Saveza za sportski ribolov na moru CG Mladen Rostović i Željko Kosić.
Sportski ribolovci iz Herceg Novog ostvaruju odlične rezultate na svjetskim i domaćim takmičenja i na taj način dostojno predstavljaju svoj grad i državu, kazao je potpredsjednik Mustur.
„Ovaj sport možda ne spada u one koje smatraju velikim poput fudbala, košarke i slično, ali ima svoje mjesto u svijetu, a za nas kao mediteransku državu je prepoznatljiv. Oni na takmičenjima predstavljaju državu i svoj grad jer su reprezentativci uglavnom sa ovog područja. Pohvalio bih i rezultate KSR Igalo koji su ove godine na prvenstvu bili bez premca“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Opština Herceg Novi se trudi da maksimalno podrži sportski ribolov kao jedan od tradicionalnih sportova u Boki, istakao je sekretar Kisjelica.
„Zbog toga nam je važno da imamo dobro organizovane klubove u našem gradu, za koji možemo kazati i da je centar sportskog ribolova u Crnoj Gori jer je ovdje i sjedište nacionalnog Saveza. Ovog puta su tri reprezentativca iz Herceg Novog ostvarila uspjeh, a mi ćemo nastaviti sve njih da podržavamo jer vidimo da ta podrška daje odlične rezultate“, kazao je sekretar Kisjelica.
Predsjednik Saveza Rostović zahvalio je za lijep odnos lokalne samouprave prema sportskom ribolovu i želju da prepozna i nagradi njihove uspjehe.
„Bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu koje je održano u hrvatskom Novigradu predstavljaju veliki uspjeh za našu reprezentaciju, pokazuju da ovaj sport ima perspektivu i dokazuju da je Crna Gora morska država jer izgleda da ne razumiju svi da smo na moru. Sportski ribolov je veoma masovan sport, takmičenja su ozbiljna i daleko od onoga što pojedini zamišljaju kao uživanje na obali. Zahvaljujem Opštini Herceg Novi što su nam pomogli i kada je riječ o prostorijama u kojima je sjedište Saveza. U toku je opremanje i planiramo otvaranje tokom Praznika mimoze. Za nas je to značajna stvar, ali i za Herceg Novi koji je prepoznat kao Evropski grad sporta“, zaključio je Rostović.
Vaterpolo i plivački savez Crne Gore krunisao je najbolje u 2023 – najbolji vaterpolista je Petar Tešanović, najbolji mladi vaterpolista je Marko Pejović, dok je najbolja plivačica Jovana Kuljača, a najbolji plivač Miloš Milenković.
“Raduje me što su svi segmentim onoga što radimo svake godine za korak bliži ciljevima i nadam se da će napredak u sledećim godinama biti veći. Kada je riječ o takmičarskom aspektu, prije svega želim da naglasim da su zahtjevi stručnih štabova svih selekcija za vaterpolo i plivanje, u smislu obezbjeđivanja opreme, adekvatnih priprema, putovanja, smještaja, još jednom ispunjeni”, rekao je na večerašnjoj svečanosti predsjednik Saveza, Đuro Marić.
Prvi čovjek našeg vaterpola se sjetio i onih koji, nažalost, više nisu sa nama.
Petar Tešanović – foto CdM
“Na žalost u 2023. godini ostali smo bez dvojice naših istaknutih članova, Petra Porobića i Dejana Adžića. Petar Porobić je bio prvi i dugogodišnji selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore i direktor Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore. Pero je Kao selektor donio prvu zlatnu medalju Crnoj Gori u kolektivnim sportovima, po čemi će svakako biti upisan u istoriju našeg sporta”, rekao je Marić i naglasio da će u znak sjećanja na Petra Porobića Savez od sljedeće godine neku od nagrada koju dodjeljuje nazvati po Porobiću.
Ministar odbrane kazao da njegov resor neće uklanjati ploču jer to nije njihova nadležnost
Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da Vojska Crne Gore neće uklanjati ploču u Morinju, koju su postavili bivši ministri u vladi Dritana Abazovića Raško Konjević i Ranko Krivokapić sa predstavnicima hrvatske vlade.
Krapović je, na sjednici Odbora za bezbjednost, a na pitanje poslanika Jovana Vučurovića (Nova srpska demokratija) o sudbini te ploče, te da li će biti uklonjena, rekao da je napravljena greška postavljanjem te ploče.
-To su uradila dva ministra parcijalno, mimo ostatka vlade, mislim da je objekat, na kojem je postavljena ploča, proglašen kao neperspektivan za vojsku i ono što je natpis po mom sudu, ne odgovara činjenicama. Mislim da nije bilo mjesta pominjanja bilo koje nacije, u Crnoj Gori živi veliki broj nacija i vjerovatno veliki broj nekih kojima je ono što se dešavalo u logoru Morinj rana i mislim da mi treba sa posebnim senzibilitetom kao država da vrednujemo i ako u društvu ima volje da se tako razmatra i adekvatno obilježi. Da li je to bio slučaj povodom postavljanja ove spomen ploče, mislim da nije – rekao je Krapović.
Na ploči piše: Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, tzv Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i braonice: Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili duh i ime Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi”
Krapović kaže da ono što se desilo u logoru Morinj, nije posledica velikosrpske agresije, nego rata u Bivšoj Jugoslaviji.
-Za mene je to bilo nešto što je posledica rada u Bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Misim da je cijela stvar nesretno sprovedena u djelo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore, prisustvali i zvaničnici sa hrvatske strane: Ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved – rekao je Krapović.
Kaže i da nije bilo mjesta da Medved bude na mjestu gdje se afirmiše osuda ratnih zločina, jer je, kako je rekao Krapović, Medved bio ministar koji je govorio na otvaranju spomenika Miru Barešiću, koji je bio jedan od atentatora na Vladimira Rolovića.
-To nije trebalo da se desi u Crnoj Gori, treba da vodimo računa o našem dostojanstvu ali i dostojanstvu naših saveznika iz Hrvatske – naveo je Krapović.
Ministar odbrane kaže i da ne postoji pisano naređenje, po kojem vojnici treba da čuvaju tu spomen ploču.
-Analiziramo sve okolnosti vezano za ovaj predmetni događa. Izgleda rogobatno da se organi vlade sudaraju oko te spomen ploče. Ministarstvo odbrane neće uklanjati ploče niti je to naš posao ali hoću zauzet stav a to je aktuelna činjenica da čuvaju tu spomen ploču u nehumanim uslovima je neprimjereno i rogobatno – rekao je Krapović, dodajući da će se “do slova poštovati zakoni Crne Gore”
Poslanik GP URA Filip Adžić rekao je da, ukoliko Vojska ne bude čuvala tu ploču, da će ona biti oskrnavljena ili skinuta.
-Pozdravljam što nećete uklanjati ploču i slažem se sa vama, da sve što je urađeno, urađeno no na nefer način. Tadašnji ministri iz vlade (Konjević i Krivokapić) zloupotrebili su dobre međususjedske odnose sa Hrvatskom. Ali mi moramo voditi računa o tome, kako će se to i bila kakva aktivnosti odraziti na naše odnose sa Hrvatskom, jer smo zajednički zaključili da je ulazak u EU prioritet. Ne bih volio da kvarenjem odnosa sa Hrvatskom napravimo problem na tom putu – naveo je Adžić.
Rekao je da je tačno da vojnici čuvaju ploču u neadekvatnim uslovima, ali da ta žrtva vrijedi, ako znamo, da možmo ugroziti međususjedske odnose.
-Urađeno je što je uradjeno, nije na dobar način ali sad moramo poštovati neke stvari uz dogovor sa susjedom. Ako vojska ne bude čuvala ploču, biće oskrnavljena ili će je ukloniti Uprava za inspekcijske poslove. Ili ćete dogovarati sa susjedima, a u međuvremenu čuvati ploču ili čete pustiti da je neko ukloni – istakao je Adžić.
Podsjećamo, Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra prošle godine ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
Ubrzo nakon toga, Uprava za inspekcijske poslove je naložila Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče.
Od tada, Vojska Crne Gore čuva ploču, kako ne bi bila uklonjena ili oskrnavljena.
Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata sapodručja Dubrovnikatokom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani.
Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.
Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.
Opština Herceg Novi i Fakultet za menadžmet potpisali su sporazum o saradnji na osnovu kojeg će u studijskoj 2023/24 godini sufinansirati akademsko obrazovanje za šest sportista, članova FK Igalo i PVK Jadran.
Pružiti podršku profesionalnim sportistima da se istovremeno i akademski usavršavaju, jedan je od ciljeva lokalne samouprave, kazao je sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica i iskazao želju da naredne godine bude više sportista stipendista.
„Nastavljamo odličnu saradnju sa Fakultetom za menadžment, ove godine će biti stipendirano šest sportista, članova FK Igalo i PVK Jadran. Sporazum donosi lakše uslove finansiranja jer studenti plaćaju 30% školarine, a ostalo Opština i Fakultet. Ove godine su sportiste kandidovala ova dva opštinska kluba, a to pravo imaju i ostali pa se nadam da će ih narednog puta biti još više. Naša je intencija da razvijamo sopstvene sportske kapacitete, da razvijamo omladinu i da ona ostaje u svom gradu. Mali smo grad, ali radimo sve u okvirima naših mogućnosti da im pružimo uslove da ostanu, da uspiju i na sportskom i na akademskom planu te da na taj način doprinesu svojoj lokalnoj zajednici“, kazao je sekretar Kisjelica.
Ovaj oblik sufinansiranja hercegnovskih sportista na snazi je od 2018. godine, podsjetila dekanica doc. dr Irena Petrušić.
„Posebno mi je drago što su neki od njih uspješno stekli akademsko zvanje, u međuvremenu su završili i sportske karijere i nastavili vrlo uspješno da se bave u onim oblastima za koje su se školovali. To je najbolji pokazatelj da se može i jedno i drugo i da smo napravili pravu stvar i mi ali i klubovi koji su prepoznali značaj akademskog obrazovanja. Trenutno imamo par studenata iz FK Igalo i iz PVK Jadran, na šta smo posebno ponosni jer su to momci koji igraju i u reprezentaciji, a ne zanemaruju akademski segment“, kazala je doc. dr Petrušić.
Predsjednik PVK Jadran, Boro Lučić naglašava da je ovakva podrška od presudnog značaja jer klub uspjeva da zadrži mladog grača i u seniorskoj kategoriji upravo zato što su mu ponuđeni kompletni uslovi.
Sportske stipendije
„Seniorska ekipa PVK Jadran koja igra i ligu šampiona, ima 12 igrača iz Herceg Novog. Zato je ovakva podrška izuzetno važna jer zahvaljujući tome oni ostaju u svom gradu, a mi imamo igrače iz sopstvenih kapaciteta, pa tako uspjevamo da pariramo mnogo većim i skupljim timovima, koji moraju da kupuju strance. Svi sportisti znaju da karijere ne traju dugo, pogotovo u kolektivnim sportovima gdje ima dosta povreda, pa moraju biti spremni za nastavak druge karijere“, kazao je Lučić i izrazio zahvalnost Opštini koja je prepoznala značaj akademskog obrazovanja mladih sportista i pružila im podršku.
Povezanost sporta i nauke čini dobrobit društvu, gradu i pojedincima, kazao je član UO FK Igalo 1929, Vido Spaić.
„Sport i nauka su dvije stvari u životu koje su po meni najzdravije i najkvalitetnije, one idu jedno uz drugo. I treba i u budućnosti da bude tako, da se širi svijest o sportu i nauci i zdravim stilovima života“, kazao je Spaić zahvalivši na podršci lokalnoj samoupravi i Fakultetu.
Sportistima i svim ostalim studentima hercegnovskog Fakulteta za menadžment otvorena je mogućnost da budu i dio velikih evropskih Erasmus+ projekata čiji je nosilac ova visokoškolska ustanova, kazala je dekanica Petrušić.
„Sva tri projekat traju po tri godine i tiču se izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju. Jedan je počeo u januaru i odnosi se na „Značaj ekologije i okretanje ka zelenim univerzitetima“, drugi se odnosi na digitalizaciju i inkluziju osoba sa invaliditetom kroz digitalizaciju. Fakultet za menadžment ima odličnu platformu ali nije prilagođena slijepim i slabovidim osobama, tako da ćemo raditi na tome da i njima bude dostupan sav sadržaj. Treći projekat je koordinatorski projekat Fakulteta za menadžment, u kojem učestvuju i univerziteti iz Litvanije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Elektrotehnički fakultet UCG, a tema je „Rodna jednakost u nauci i istraživanju s posebnim akcentom na naučne oblasti“, oblast u kojoj djevojke ne dolaze do izražaja pa ćemo određenim aktivnostima pokušati i to da promjenimo“, kazala je doc. dr Petrušić.
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i Adrijana Kovačević iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju i predsjednik FK Igalo 1929, Zoran Krivokapić.
Beograd: Opozicija traži oslobađanje uhapšenih na nedjeljnom protestu – foto Hina
Deveti postizborni protest u Beogradu završen je u utorak navečer zahtjevom da se iz pritvora puste uhapšeni dva dana ranije, kada je policija razbila demonstracije i pokušaj ulaska u Skupštinu Beograda.
Na proteste je poslije izbora 17. decembra, pozvala opoziciona koalicija “Srbija protiv nasilja”, optužujući vlast da je pokrala izbornu volju građana, napose u Beogradu, gdje vjeruju da su oporbene stranke i koalicije osvojile više glasova od vladajuće Srpske napredne stranke koja je proglasila pobjedu.
Nakon incidenata na protestu 24. decembra ispred gradske skupštine privedeno je četrdesetak ljudi, a koalicija “Srbija protiv nasilja” tvrdi da za izgrede nisu krive njihove pristaše i da je riječ o “političkom uhićenju”. Najmlađi uhićeni ima 18 godina, tvrde predstavnici oporbe.
Jake snage policije spriječile su pokušaj ulaska dijela oporbenih čelnika te koalicije i demonstranata u Skupštinu grada, dok su maskirani ljudi kamenjem gađali zgradu, polomivši stakla na ulaznim vratima i bočnom prozorima.
Policija koja je bila unutar zgrade ispalila je na okupljenje suzavac.
Prema saopštenju srbijanskom MUP-a, ozlijeđeno je osam policajaca, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je oporbene čelnike kao promotere i organizatore nasilja, dok je premijerka Ana Brnabić usporedila taj prosvjed s ukrajinskim Majdanom i pokušajem nasilnog preuzimanja vlasti.
Tužiteljstvo je za sve uhićene tražilo pritvor do 30 dana, a kao razlog je navedena opasnost od ponavljanja kaznenog djela i opasnost od bjekstva, izjavio je jedan od odvjetnika uhićenih Aleksandar Ivanović.
Na teret im se stavlja nasilničko ponašanje na javnom skupu i pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka.
Čelnik nevladine organizacije “Kreni – Promeni” Savo Manojlović upitao je na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru, kako je moguće da isti tužitelj kod kojeg je nekadašnji potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić pušten iz pritvora nakon 24 sata, sada traži 30 dana pritvora za srednjoškolce i studente.
Radočić je uhapšen nakon što je preuzeo odgovornost za organiziranje paravojne postrojbe koja se 24. septembra u selu Banjska na sjeveru Kosova sukobila s kosovskom policijom. U sukobu je ubijen jedan kosovski policajac i trojica članova skupine koju je Radoičić predvodio.
Zastupnik u srbijanskom parlamentu, vođa Ekološkog ustanka i jedan od čelnika koalicije “Srbija protiv nasilja” Aleksandar Jovanović Ćuta pozvao je predsjednika Srbije da “oslobodi djecu iz zatvora”, a da izda nalog za njegovo uhićenje, podsjetivši da je on u nedjelju pozvao građane na prosvjed ispred Skupštine Beograda.
“Ja sam taj koji je u nedjelju navečer pozvao narod na okupljanje i ja sam taj koji je probao da uđe u gradsku skupštinu. Pozivam te da daš nalog svom javnom tužitelju da mene privedu, pa da vidimo tko u ovoj zemlji ruši ustavni poredak, a tko ga čuva”, rekao je Jovanović.
I njegova kolegica, zastupnica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović, poručila je večeras da se odriče zastupničkog imuniteta i pozvala Vučića da procesuira zastupnike koji su pozvali građane ispred Skupštine Beograda.
Za srijedu su najavljeni novi prosvjed, najprije skup studenata u podne ispred Filozofskog fakulteta, a potom u 18 sati ispred sjedišta državnog izbornog povjerenstva.
Prema procjenama Turističke zajednice Istarske županije, Istra ove godine tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana očekuje oko pet posto više turista nego lani, što znači da će je odabrati oko 40 hiljada posjetitelja koji bi trebali ostvariti oko 140 hiljada noćenja
– Najveći broj gostiju očekuje se posljednja tri dana stare godine, a najviše očekujemo domaćih gostiju te Slovenaca, Talijana, Austrijanaca i Nijemaca. Za predstojeće blagdane bit će otvoreno oko 50 hotela, što u sastavu velikih hotelijerskih kuća, što obiteljskih hotela, zatim šest kampova te velik broj vila i kuća za odmor u priobalju i unutrašnjosti, izvijestio je direktor istarske Turističke zajednice Denis Ivošević.
Najposjećenija odredišta bit će, kao i uvijek, Rovinj, Poreč, Pula i Umag.
Na području Poreča tijekom novogodišnjih blagdana očekuje se između 3500 i 4000 gostiju, koji bi trebali ostvariti oko 15 hiljada noćenja, što je, prema podacima tamošnje Turističke zajednice, promet na razini lanjske godine. U Rovinju je otvoreno pet većih hotela i nekoliko manjih, koji će primiti goste za doček Nove godine.
Istra se svake godine može pohvaliti sve većim brojem programa i događaja u prosincu. Gotovo nije bilo mjesta i grada koji ove godine nije organizirao niz adventskih događaja, od programa koji traju mjesec dana do onih koji su se održavali samo za vikend i uoči Božića.
