Svjetioničar izrađuje ribe od naplavlog drva

0
Svjetioničar izrađuje ribe od naplavlog drva
Lanternist – foto Hina

Svjetioničar i samouki skulptor, Splićanin s viškom adresom Ivan Bulić Ićo od naplavlnog drva izrađuje skulpture riba koje su bile izložene na više od 25 samostalnih i skupnih izložbi, a na jednoj od njih su ribe s imenima Borisa Dvornika, Špire Guberine i Ivice Vidovića postale – kitovi.

Za sebe će reći da je propali student ribarstva jer je studiranje zamijenio obranom domovine, no s vremenom njegova ljubav prema drvu, moru, barkama, jedrilicama, falkušama, a posebno ribama, prerasla je prvotnu mladenačku želju za studiranjem.

Sa svojim je djelima krenuo tiho, iz svoga gušta, još prije 29 godina kada je poslom prvi put stigao na svjetionik, oko kojega je bilo puno naplavina palmi i ostalog drva.

Iz otpada od palme u dva poteza nastala riba

Kako na lanterni (svjetioniku) zimi ima dosta slobodnog vremena, iz dana u dan je skupljao naplavine i jednoga dana, kao nekadašnji student ribarstva, odlučio napraviti prvu ribu.

“Na ideju da bih mogao izrađivati ribe došao sam za šetnje po plaži oko lanterne. Tamo sam našao palmu, uzeo njezin otpadni materijal, još malo je uredio i u dva poteza je nastala riba, obzirom da palma sama po sebi ima oblik ribe”, kaže Bulić.

Kako drvene skulpture riba ne bi mogli vidjeti samo ljetni slučajni posjetitelji svjetionika, otišao je korak dalje i počeo priređivati izložbe u Splitu, Visu, Komiži i Zagrebu. Mnogo ih je bilo humanitarnih, a sa skupnom su izložbom njegovi radovi dospjeli čak do ukrajinskog Kijeva.

Do sada je radio na svjetionicima Blitvenica i Palagruža, a od 1998. godine je na Stončici, koja je od Visa udaljena tri milje.

Za lanternu kaže da mu je živjeti tamo isto kao i u kući – popravlja što treba, boji “škure”, sve što bi radio i u svojoj kući. Sviđa mu se što je dovoljno odvojen od drugih ljudi, a opet uvijek može doći do civilizacije.

Ivan Bulić Ićo -foto Hina

Kada ga pitate koliko je izradio drvenih skulptura riba kazat će da ne zna, sve je ribe dokumentirao i fotografirao, no nikad ih nije brojao.

“Ribe mi uglavnom naručuju prijatelji za poklone. Svaku godinu ili dvije napravim prodajnu izložbu. Radim ih od svakakvog drva, za izradu skulpture treba mi otprilike pet dana”, kaže Ićo.

Skulpture od drveta izrađuje u radioni na svjetioniku, a drugu radionu ima na Visu. Radionu ne voli zvati atelje ili studio, jer “bolje je da se radi, a u studiju ili ateljeu se puno priča”, dobacuje sa smiješkom.

Svoju ljubav prema drvu zahvaljuje tetku drvodjelcu. Otac mi je radio sa željezom, a drvo sam zavolio upravo da bi pobjegao od željeza i teških boja, jer bolje prihvaćam drvenu nego metalnu prašinu, navodi samouki skulptor.

Na Visu djeluju razne umjetničke udruge, a pomaže im Gradski ured za kulturu, koji uvijek nešto organizira, promocije knjiga, prezentacije i sl. Ićo bi želio naučiti višku djecu izrađivati skulpture od drva, razmišlja i o otvaranju radionice kako bi ih podučavao toj vještini, ali vidjet će kako će to sve ići.

Veliki dalmatinski glumci kao – tri kita

Prošle je godine imao izložbu u Bjelovaru, u povodu 20. godišnjice festivala Bjelovarski odjeci kulture – BOK fest. Pozvao ga je glumac Goran Navojec, na čiju je inicijativu svojim skulpturama riba dao imena preminulih hrvatskih glumaca.

Napravio je 15-tak skulptura, a kako nije mogao odlučiti kojim ribama će dati imena trojice dalmatinskih velikana – Borisa Dvornika, Špire Guberine i Ivice Vidovića, za njih je izradio tri kita.

Zna Ićo ponekad izraditi avione i stare trokrilce, opet za svoje prijatelje, no u glavi mu je najviše riba koje još želi izraditi.

“Nekad mi se zna dogoditi da u glavi imam ribu koju sam već napravio i želim je ponovno raditi, ali zaludu, uvijek ispadne nekako drugačije”, kaže.

/Piše: Žaklina Jurić/

Najveći kruzer na svijetu kreće na svoje prvo putovanje

0
Najveći kruzer na svijetu kreće na svoje prvo putovanje
Icon of the Seas

Najveći kruzer na svijetu “Royal Caribbean Icon of the Seas” kreće na svoje prvo putovanje. Put otpočinje iz Majamija sa 8 hiljada putnika.

Brod koristi prirodni tečni gas, koji bi trebalo da sagorjeva mnogo čistije od tradicionalnih goriva, ali ekolozi upozoravaju da emituje velike količine metana i da predstavlja rizik po klimu.

Kako navode, metan je, ako se mjeri u efektima na 20 godina, 80 puta gori od ugljen dioksida.

Vlasnik broda, pak, tvrdi da je ovaj brod za 24 procenta bolji po pitanju emisije ugljenika nego što to propisuje Međunarodna pomorska organizacija.

Humanost na djelu: “Cerovo” i Goran Đurović omogućili Bojani Mandrapi operaciju u Turskoj

0
Humanost na djelu: “Cerovo” i Goran Đurović omogućili Bojani Mandrapi operaciju u Turskoj
Goran Đurović

Kompanija “Cerovo” uplatiće oko 28.000 eura kako bi mogla biti sprovedena operacija zaposlene u Opštini Budva Bojane Mandrape.

Bojani će bubreg donirati koleginica Silva Stanišić, a operacija koja je bila zakazana za danas odložena je jer nedostaje preko 28.000 eura. Međutim, kroz human gest, koji se skoro više i ne gleda na ovim prostorima, kompanija “Cerovo” obezbijedila je sredstva. Da će pomoći, potvrdio je izvršni direktor kompanije “Cerovo” Goran Đurović.

Kada se čini da je došlo vrijeme da svi ostaju nijemi na ljudsku patnju i muku, da više nema solidarnosti, a i potrebe da se pomogne drugom, ipak se pojavi neko zbog koga osjetimo da ne treba gubiti nadu. Da još ima čovjekoljublja, da još ima ljudi koji će pomoći kad je najteže. Jedan od takvih je Goran Đurović.

Zaposleni u Opštini Budva pokrenuli su prije par dana akciju prikupljanja novca za operaciju njihove koleginice Mandrape. Bojani će bubreg donirati koleginica Silva Stanišić, ali kako je tada saopšteno, operacija je odložena jer nedostaje preko 28.000 eura.

Prethodno je bila organizovana akcija prikupljanja novca kojoj su se odazvali brojni građani, preduzeća, školske ustanove, što je i omogućilo Bojani i Silvi da odu u Istanbul.

Bojana je samohrana majka koju je u kratkom periodu zadesila porodična tragedija, gdje je izgubila oba roditelja, te mlađeg brata. Kako nije državljanka Crne Gore, nema pravo na refundiranje troškova od strane Fonda za zdravstvo.

Zaposleni u Opštini uputili su proglas, da pozivaju na hitnu pomoć da se obezbijede dodatna sredstva koja iznose 28.750 eura, da bi se do kraja završio započeti postupak transplatacije bubrega.

Lode – pohvale Svetom Tripunu zaštiniku Kotora i Kotorske biskupije

0

Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu 27. januara su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1215. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.

Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Josip D. Vukašinović iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.

U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.

Koncert Klavirske muzike Nikolaja Pestova

0
Koncert Klavirske muzike Nikolaja Pestova
Koncert klavirske muzike

U nedjelju, 28. januara 2024. godine u 18 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti organizovan koncert klavirske muzike.

Kompozicije će izvesti Nikolaj Pestov. Program uključuje kompozicije I.S. Baha, P.I. Čajkovskog, A.N. Skrjabina, F. Šopena i F. Lista.

Obeležena 31. godišnjica smrti Srđana Aleksića

0
Obeležena 31. godišnjica smrti Srđana Aleksića
Obilježena godišnjica smrti Srđana Aleksića – foto www.padrino.ba

U Trebinju je 27. januara obeležena 31. godišnjica smrti Srđana Aleksića.

Rade Aleksić, Srđanov otac, sa nekoliko prijatelja i predstavnikom Gradske uprave Trebinje, položio je cveće na Srđanov nadgrobni spomenik.

Srđan Aleksić preminuo je nakon što su ga tokom rata u Bosni i Hercegovini u centru grada pretukli pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) zbog toga što je branio muslimanskog sugrađanina Alena Glavovića.

Rade Aleksić rekao je prilikom odavanja pošte u subotu da je pre mesec dana umro jedan od učesnika u prebijanju Srđana.

“Pitaju me da li mi je milo. Pa, zamislite, takvo pitanje, zamislite dokle smo dogurali. Nije mi milo, ja žalim toga čoveka. Ja ne osuđujem njega, osuđujem one koji su stvorili takve uslove da ginu mladići kao što je Srđan i hiljade i hiljade takvih Srđana”, rekao je Rade Aleksić.

Srđan Aleksić je 21. januara 1993. godine video da u centru Trebinja, u neposrednoj blizini policijske stanice, pripadnici VRS tuku Bošnjaka iz Trebinja Alena Glavovića.

Prišao im je i rekao da ga ostave na miru, vojnici su ga pretukli na smrt. Pao je u komu iz koje se nije probudio. Preminuo je šest dana kasnije.

Srđanu Aleksiću je posthumno dodeljena Povelja Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, dok brojne ulice i trgovi u zemljama bivše Jugoslavije nose njegovo ime.

Helsinški parlament građana Banjaluke, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, portal Lupiga iz Zagreba, Institut za medije Crne Gore i Mreža mira iz BiH ustanovili su regionalnu novinarsku nagradu “Srđan Aleksić”.

Po motivima života Srđana Aleksića, Radio-televizja Srbije (RTS) snimila je dokumentarni film “Srđo”, a reditelj Srdan Golubović igrani film “Krugovi”.

Vaterpolo U 18 selekcija na pripremama u Herceg Novom

0
Vaterpolo U 18 selekcija na pripremama u Herceg Novom
Reprezentacija U18 Foto: wpolo.me

Mladi vaterpolisti, kandidati za U18 reprezentaciju, treniraju u Herceg Novom, na prvom ovogodišnjem okupljanju generacije, koju u julu očekuje nasup na Svjetskom prvenstvu u Argentini, saopšteno je iz Vaterpolo plivačkog saveza.

Selektor Miodrag Mirović kazao je da je na okupu oko 30 igrača.

“Želimo da utvrdimo u kakvom su stanju, mada ih, naravno, pratimo i kroz takmičenja u mlađim kategorijama”, kazao je Mirović.

On je naglasio da je glavni cilj stvaranje igrača za seniorski tim.

“Sva takmičenja u mlađim selekcijama su kontrolna, kako bismo vidjeli napredak igrača u određenom periodu, mada su, naravno, i naše takmičarske želje najviše i na tome radimo. Ipak, cilj broj jedan je da se stvore igrači za seniorski tim. To nam je vodilja”, rekao je Mirović.

On je naglasio da mladi vaterpolisti imaju odlične uslove u Herceg Novom.

“Ljudi iz kluba i grada imaju razumijevanje za nacionalne selekcije, više nego u drugim sredinama. Kad god možemo, pripremaćemo se u Herceg Novom”, naglasio je Mirović.

On smatra da je crnogorski vaterpolo, u svim uzrasnim kategorijama, od seniora do najmlađih, važan faktor na evropskoj i svjetskoj sceni.

“Kada uzmemo u obzir ulaganja, objekte i bazu, igračku i trenersku, imamo vrhunske rezultate. Prezadovoljan sam kako se radi, sve naše selekcije su u vrhu, nadam se da ćemo nastaviti u tom stilu”, rekao je Mirović.

Saopšteno je da će U18 selekcija, nakon Herceg Novog, otputovati u Novi Sad, gdje će trenirati i sparingovati sa vršnjacima iz Srbije i Španije.

Lodama počele tradicionalne Tripundanske svečanosti u Kotoru (VIDEO)

Na trgu ispred bazilike Svetog Tripuna u Kotoru u subotu su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1215. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.

Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Josip D. Vukašinović iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.

U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna.

Svečanost ispred bazilike Svetog Tripuna prisustvovali su svećenici Kotorske biskupije predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, potpredsjednika Siniša Kovačević, predsjednice Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, brojni vjernici, građani, Bokeljska mornarica.

Lode 2024.

Na sam Tripundan, 3. februara bit će organizovano misno slavlje, a vanjska proslava, sa tradcionalnim kolom Bokeljske mornarice ispred bazilike biće održana u nedjelju 4. februara.

Lode – pohvale Svetom Tripunu zaštiniku Kotora i Kotorske biskupije
Lode 2024.

Svečanu pontifikalnu misu predvodiće mons. Roko Glasnović, dubrovački biskup. Nakon mise će uslijediti procesija gradskim ulicama.

Kotor u znaku poštovanja različitosti – Sveti Sava i Lode

0

Po starom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotorske ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savindan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je izgovaranjem loda- pohvala svecu, zaštiniku Grada i Kotorske biskupije označen početak Tripundanskih svečanosti



Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo“ uz muzičku pratnju Gradske muzike Kotor ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.

Okupljene građane i vjernike pozdravio je arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, protojerej Nemanja Krivokapić.

“Život Svetog Save bio u duhu širenja ljubavi, mira i sloge među narodom. Tu misiju je širio gdje god je kročio svojom svetom nogom. Zato je bio poštovan od svih svojih savremenika, zato je poštovan do dana današnjeg, zato ga i mi danas ovako svečano proslavljamo. Sveti Sava je nastavio put koji je Hristos nama namjenio i prije njega Sveti Trifun, svetitelj je ovu misiju širio. Na tom putu smo svi mi danas koji smo se ovdje okupili i naša Gradska muzika koja spaja ova dva praznika, na dva različita trga. To je ta divna kotorska tradicija da se u jednom danu proslavljaju ova dva svetitelja”, poručio je između ostalog Krivokapić.

Savindan 2024. – Kotor

Svečanost ispred Crkve Svetog Nikole prisustvovali su predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, potpredsjednika Siniša Kovačević, predsjednice Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, brojni vjernici, građani, te članovi Bokeljske mornarice.

Okupljeni su potom sa Trga Svetog Nikole otišli na Trg Svetog Tripuna, odakle je sa lođe bazilike tradicionalne Lode, pohvale zaštitniku grada Kotora i kotorske Biskupije, izgovorio mali admiral Bokeljske mornarice, Josip D. Vukašinović.

Winter fest Kotor – Toć na gradskoj rivi

0
Winter fest Kotor – Toć na gradskoj rivi
Winter fest Kotor

U okviru manifestacije Winter fest – Kotorske zimske fešte, na gradskoj rivi nastupiće muzički sastav Toć.

Koncert je zakazan za danas, subota, 27. januar, sa početkom u 20 sati.

Ansambl Toć vas vodi kroz sve razne pravce muzike, od funka, reggaea, bluesa, rocka… Uz nas provod samo može biti potpuni toć. Ne dolazite na naše svirke ako niste spremni za toććć…poručuju iz ovog bokeljskog ansambla.

Organizatori manifestacije Kotorske zimske fešte su Opština Kotor i Turistička organizacija Opštine Kotor.

U Kotoru prema podacima TO boravi oko 900 gostiju. Najveći broj čine gosti koji borave u privatnom smještaju, a među njima su najbrojniji državljani Rusije, Turske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.