Saradnja Eko-fonda i Opštine Tivat

0
Saradnja Eko-fonda i Opštine Tivat
Komnenovic i Boljevic

Saradnja Opštine Tivat i Eko-fonda ozvaničena je danas potpisivanjem Memoranduma o saradnji na realizaciiji projekata koji za krajnji cilj imaju poboljšanje kvaliteta života i zaštite životne sredine i energetske efikasnosti. Memorandum su potpisali predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i izvršni direktor Eko fonda Draško Boljević.

„Eko-fond je samo prošle godine za podršku projektima crnogorskih lokalnih uprava obezbjedio sredstva u iznosu od 1,5 miliona eura“ – naveli su iz ovog Vladinog preduzeća i istakli spremnost da Opštini Tivat pruže svu moguću podršku kako bi došla do sredstava za projekte kojima se unaprijeđuje oblast zaštite životne sredine. Izuzev javnih konkursa na koje se mogu prijaviti sve opštine, Eko-fond nudi pomoć u rješavanju specifičnih problema koje opštine mogu imati na svojoj teritoriji, a tiču se pitanja održivog razvoja, ekologije i zaštite životne sredine.

Tokom sastanka u Kabinetu predsjednika dogovorena je saradnja i podrška projektu sanacije deponije na lokaciji Lovanja – Sinjarevo. „Mi smo početkom februara sa Opštinom Kotor potpisali Memorandum o saradnji u procesu sanacije ovog neuređenog odlagališta otpada. Nadamo se da će ovo biti početak sistemskog rješavanja problema koji opterećuje tivatsku opštinu“ – istakao je Komnenović. On je sa predstavnicima Eko-fonda podijelio detalje velikog problema nelegalnog odlaganja građevinskog otpada na potezu od krtoljskog kružnog toka do Solila, ali i druge primjere devastacije zemljišta na teritoriji opštine Tivat.

Kada je u pitanju dosadašnja saradnja Opštine i Eko-fonda u toku je projekat izgradnje sistema za zalivanje u Velikom gradskom parku koji je sufinansiran  sredstvima Eko-fonda u iznosu od oko 50.000 eura, a shodno Javnom konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava jedinicama lokalne samouprave za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina.

Donirali za JU Muzej i galerija Tivat 2.500 eura

0
Donirali za JU Muzej i galerija Tivat 2.500 eura
Uručena donacija

NLB banka donirala je JU Muzej i galerija Tivat 2.500 eura za nabavku televizora, dva laptopa i 5 touch screen tableta sa slušalicama za potrebe unaprjeđenja i dostupnost kolekcija OSI populacije – slijepim i slabovidim licima.

Nakon nabavke opreme Ustanova će pristupiti konsultacijama sa OSI populacijom, IT stručnjacima i stručnim timom za najbolje rješenje za postavljanje i apliciranje audio i foto materijala za ranjive grupe.

Vojnik SAD se zapalio ispred ambasade Izraela u Vašingtonu

0
Vojnik SAD se zapalio ispred ambasade Izraela u Vašingtonu
Policija SAD – foto Guliver

Pripadnik američke vojske zapalio se u znak protesta protiv rata u Gazi, ispred izraelske ambasade u Vašingtonu, saopštile su vlasti.

Vojnik je prevezen u bolnicu nakon što su vatru ugasili pripadnici bezbjednosti, javlja Rojters.

Muškarac je i dalje u kritičnom stanju, rekao je portparol policije. Portparol vazduhoplovstva je potvrdio da je u incidentu učestvovao aktivni vazduhoplovac.

“Više neću biti saučesnik u genocidu”, rekao je on na snimku koji je emitovao uživo preko interneta, prenosi Njujork tajms.

Potom se polio bistrom tečnošću i zapalio, vičući “Slobodna Palestina”, piše Tajms.

Lokalna policija i tajna služba bezbjednosti istražuju incident.

Izraelska ambasada je meta kontinuiranih protesta protiv rata u Gazi.

Rat u Gazi doveo je do propalestinskih i proizraelskih protesta u Sjedinjenim Državama.

Za narednu sezonu obezbijediti osnježavanje skijališta

0
Za narednu sezonu obezbijediti osnježavanje skijališta
Durmitor – Žabljak – Foto NTO

Nedostatak snijega umnogome je poremetio planove Turističke organizacije (TO) Žabljak za realizaciju različitih pripremljenih aktivnosti, te je za narednu zimsku sezonu plan da se prvo obezbijedi osnježavanje skijališta, saopštio je njen direktor Stojan Abazović.

“Evidentno je da se naredne godine moramo bolje spremiti kada je u pitanju osnježavanje naših skijališta, kako bismo imali u ponudi i skijanje i ostale aktivnosti vezane za snijeg. U saradnji sa nadležnim državnim institucijama, radićemo na tome kako bi naredna zimska sezona bila mnogo uspješnija, jer Durmitor bez snijega nije ono parvo”, rekao je Abazović za Dan.

Kako je naveo, da su imali ove godine osnježavanje ski-staze na Savinom kuku, ili da je neki od manjih ski-liftova na Javorovači bio u funkciji, imali bi bar solidnu sezonu.

On je dodao da na Žabljaku iz godine u godinu ima sve manje snijega, tako da država mora biti spremna da modernizuje skijališta ako želimo da Crna Gora bude idealna destinacija za zimske sportove.

Snijeg je ove godine iznevjerio očekivanja turističkih poslenika Žabljaka, pa ga nije bilo tokom decembra, u manjim klličinama pao je pred novogodišnje i božićne praznike, a tek malo veći snijeg pao je pred sam kraj đačkog zimskog raspusta. Tako je ove godine zimska sezona na Žabljaku podbacila, a koliki će biti taj minus znaće se tek narednih mjeseci.

Abazović je naglasio da se klizalište, koje su prvi put otvorili 1. januara, pokazalo kao dobar potez, jer je donijelo novu notu turističkoj ponudi Žabljaka.

“Dosta gostiju sa strane, ali i lokalnog stanovništa, oprobalo je svoje vještine na klizalištu. Zadovoljni smo jer je otvaranje klizališta bio jedan veoma dobar potez, kako za lokalno stanovništvo, tako i za posjetioce, i mislim da je ono umnogome pomoglo da kako-tako održimo sezonu”, smatra Abazović i dodaje da iako snijega nije bilo u onoj mjeri da bi moglo da se skija, jedan dio planiranih aktivnosti su ipak uspjeli da odrade.

Imali su otvaranje zimske sezone, Novogodišnji bazar i Dane durmitorske gastronomije i domaće radinosti, ali nijesmo mogli da realizuju manifestacije kao što su Dani na krpljama, Dane sniježnih figura, Dane Sneška Belića, Dane nordijskog trčanja i još mnogo toga.

On je naveo da dalji tok zimske turističke sezone zavisi od mnogo faktora i nadaju se da bi, pošto mart uvijek zna da iznenadi, ukoliko bude sniježnih padavina, narednih vikenda imali veći broj posjetilaca, kako bi organizovali neke od planiranih aktivnosti.

Kako je sve popularnije turno skijanje, naredne godine planiraju da otvore turno kamp, gd‌je vide budućnost, jer se radi o pravcu koji je prepoznat u Evropi i koji će, kako smatra Abazović, sigurno privući više posjetilaca koji vole da uživaju, kako u nordijskom, tako i u turno skijanju.

Sredstva koja nijesu iskoristili za predviđene aktivnosti tokom zimske turističke sezone, kako je naveo Abazović, prenijeće za ljetnu turističku sezonu, za koju već uveliko prave plan i program.

“Do sada smo obavili dva sastanka koja su se ticala priprema za ljetnju turističku sezonu. Ono što je za sada sigurno, tokom ljeta na Žabljaku će biti dva koncerta, mnogo različitih sportskih aktivnosti i noviteta, a tu je i tradicionalni Wild Beauty Art festival. Nordijska staza tokom ljeta biće staza za trčanje i vožnju rolera”, rekao je Abazović.

On je saopštio da je do sada veliko interesovanje za ljetnju turističku sezonu, te da se nadaju da će ona biti dobra i da će u izvjesnoj mjeri nadoknaditi gubitke koji su knjiženi zbog loše zimske sezone i nedostatka snijega.

Za vikend uhapšeno 40 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili narkotika

0
Za vikend uhapšeno 40 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili narkotika
Policija – Kotor – foto Boka News

Crnogorska policija uhapsila je za vikend 40 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.

Iz policije su rekli da je za vikend na crnogorskim putevima evidentirana 31 saobraćajna nezgoda, u kojima je sedam osoba teško povrijeđeno, a 12 lakše.

“U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 139 prekršajnih prijava, izdali 951 prekršajni nalog i oduzeli devet pari registarskih oznaka“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su pripadnici saobraćajne policije isključili devet vozila iz saobraćaja.

„Uhapšeno je 40 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci, od čega 17 u Podgorici, pet u Bijelom Polju i po četiri u Budvi i Baru“, kazali su iz policije.

U snježnoj lavini u Francuskoj poginulo najmanje četvero skijaša

0
U snježnoj lavini u Francuskoj poginulo najmanje četvero skijaša
Lavina 

Najmanje četiri osobe poginule su u lavini u Središnjem masivu, gorju u južnom dijelu središnje Francuske, javljaju lokalni mediji u nedjelju.

Još tri osobe su navodno ozlijeđene, a dvije se vode kao nestale.

Nesreća se dogodila u nedjelju poslijepodne u Val d’Enferu nedaleko od skijališta Mont Dore, koje se nalazi na nadmorskoj visini između 1200 i 1846 metara.

Regionalni list Midi Libre izvijestio je da su žrtve skijale u vrijeme kad se obrušila lavina.

Moguće je da je kiša prouzročila nesreću, opteretivši snježni pokrov koji se formirao satima prije, pišu novine pozivajući se na stručnjaka.

Loše vrijeme otežalo je potragu za nestalima.

Lavine u Središnjem masivu su prilično rijetke.

Novi rekord UK-a u zapljeni droge: Pronašli skoro 6 tona kokaina skrivenog među bananama na brodu

0
Droga

Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala Ujedinjenog Kraljevstva (NCA) izvela je, kako kažu, najveću zapljenu droge u britanskoj povijesti. Službenici Agencije su 8. veljače zaplijenili 5,7 tona kokaina skrivenog u kutijama s bananama iz Južne Amerike. Novi rekord premašuje prethodni za čak dvije tone, piše The Maritime Executive.

NCA-ova radna skupina identificirala je pošiljku i označila je za inspekciju. Vlasti vjeruju da je brod plovio prema luci Hamburg te da je pošiljka droge bila namijenjena za distribuciju na njemačkom tržištu. NCA, u suradnji s europskim partnerskim agencijama, istražuje identitet uvoznika.

NCA procjenjuje uličnu vrijednost pronađenog kokaina na oko 570 milijuna dolara.

Vlasti u UK-u zabrinute su zbog zdravstvenih posljedica konzumiranja kokaina, ali i zbog nasilnog kriminala koji prati njegovu distribuciju i prodaju. NCA kaže da je trgovina kokainom doživjela “eksponencijalni porast” povezan s nasiljem u posljednjih nekoliko godina, dok se bande koje dominiraju uvozom bore oko unosnog tržišta. Distribucijska mreža kokaina u Velikoj Britaniji ima promet od oko 5 milijardi dolara godišnje, navodi The Maritime Executive.

Novi rekord UK-a u zapljeni droge: Pronašli skoro 6 tona kokaina skrivenog među bananama na brodu
Droga

Ovdje se radi o operaciji industrijskih razmjera, ali još uvijek postoji uloga manjih igrača. U subotu su britanski istražitelji odradili akciju zapljene droge na ribarskom brodu koji je prevozio 200 kilograma ketamina. Petorica članova posade navodno su prevezla drogu iz Amsterdama u Suffolk, gdje su zatim pošiljku iskrcali u automobil. Istražitelji britanskog NCA-a pratili su brod tijekom cijelog tranzita i presreli ga po dolasku. Osim droge, na brodu je pronađena i “deaktivirana sačmarica”.

Izložba Jelene Papović u Kotoru

0
Izložba Jelene Papović u Kotoru
Papović – izožba

Akademska slikarka Jelena Papović iz Budve  predstaviće se kotorskoj likovnoj publici izložbom slika rađenih kombinovanom tehnikom u četvtrak, 29. februar u 19 sati u Gradskoj galeriji na Pjaci od Kina.

Jelena Papović je rođena na Cetinju, 28. Januara 1975. Detinjstvo provodi u Budvi, Srednju Školu za industrijsko oblikovanje pohađa u Beogradu, a Fakultet likovnih umjetnosti zavrsila je na Cetinju, juna 1997.godine u klasi profesora Nikole Gvozdenovića -Gvozda. Pohađala je postdiplomske studije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu u klasi Gradimira Petrovića. Od 1998. godine stvara i drži otvorena vrata svog ateljea u Budvanskom starom gradu. Iskustvo ima na radu kao scenograf za nekoliko pozorišnih predstava, i kao novinar koji je radio reportaže likovnih i alternativnih muzičkih događaja, kao i intervjue sa nekim od značajnijih umetnika koji su posetili Budvu ( period od 1998. do 2004. godine) Organizovala je nekoliko izložbi mladih umetnika u otvorenim i zatvorenim prostorima. Radila radionice sa decom. Od 2015. godine prenosi svoje znanje i iskustvo likovne umetnosti i istorije umetnosti u JUSMŠ „Danilo Kiš“ , a od 2021. i u osnovnim školama  u Budvi i Petrovcu. Od maja 2021.  u organizaciji Dukley Gardens vodi dečju likovnu radionicu. Od februara 2021. godine je članica Savjeta za kulturu opštine Budva.

Učestvovala u kolektivnim izložbama u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Češkoj, kao i u likovnim kolonijama i radionicama.

Njeni radovi se nalaze u Americi, Japanu, Francuskoj, Engleskoj, Nemačkoj, Norveškoj, Švedskoj, Holandiji, Češkoj, Rusiji, Mađarskoj, Italiji, Slovačkoj,   Australiji, Južnoj Africi, Artiku, Srbiji i Crnoj Gori.

Promocija knjige Buda Simonovića “Dragovoljići – Zapisi o krajevima i ljudima”

0
Promocija knjige Buda Simonovića “Dragovoljići – Zapisi o krajevima i ljudima”
Budo Simonovic – promocija knjige

Promocija najnovije knjige Buda Simonovića “Dragovoljići – Zapisi o krajevima i ljudima” biće održana u organizaciji Narodne biblioteke Budve, u holu Akademije znanja, u srijedu, 28. februara sa početkom u 19 sati.

O novoj knjizi govoriće recenzent mr Aleksandar Ćuković i autor, Budo Simonović, dok će promociju moderirati Stanka Stanojević.

“Dragovoljići su red suza i ponosa, niska prkosa i nade, đerdan hrabrosti i časti, kolo slobode i patnje, tuge i straha… Kao posebnu vrijednost ovog djela treba izdvojiti i činjenicu da autor često povezuje daleku prošlost i sadašnjost na jedan neusiljen, lijep i originalan način, pa stoga svaka priča izgleda bliska, naša, na dohvat ruke… Taj provjereni dijalog sa prošlošću, uslov je dijaloga sa budućnošću. Živimo u eri slike, vremenu dromologije, u kome je na snazi primat oka, a ne uha. Istinska komunikacija je prekinuta, a u tom prekidu, čini se, prva je stradala komunikacija sa prošlošću. Možda upravo ovom knjigom, (ne)svjesno, Budo Simonović nastoji dati odgovor na pitanje, i sebi i drugima, šta čovjek da učini ne bi li opet postao dijaloško biće. Knjiga Dragovoljići priča je o svima nama, kako god se izjašnjavali i kome god bogu se molili. Ona je neobična i opominjuća promenada duhom ovih prostora, u kojoj je Budo Simonović po ko zna koji put pokazao i dokazao da je neimar mosta od fakata preko nabujale i žive rijeke legendi…. Po ko zna koji put, stiže snažna opomena da je na ovom svijetu jedino važno da ne otkaže Čovjek i kada sve drugo otkaže” – zapisuje mr Aleksandar Ćuković u recenziji.

Budo Simonović rođen je u selu Osreci— Manastir Morača, 1945. godine. Završio je Filološki fakultet u Beogradu, grupu za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost. Tri godine potom radio je kao profesor u gimnaziji „Slobodan Princip Seljo” u Sokocu na Romaniji, a onda se posvetio novinarstvu — počeo u sarajevskom Oslobođenju, zatim u TANJUG-u, Politici Ekspres, Ilustrovanoj Politici, Politici i Frankfurtskim Vestima.

Do sada objavljene knjige: MIJAT I MOJSIJE (1988), DO SMRTI I NATRAG (1988), OGNJENA MARIJA LIVANJSKA (osam izdanjaod 1991. do 2020), NEDOHODU U POHODE (1994), ZEKO MALI (pet izdanja od 1997. do 2012), ŽIVOT NA SEDAM ŽICA (1998), NIKAD KRAJA TAMNICAMA (dva izdanja, 2002. i 2018), ZADUŽBINA PATRIJARHA I VEZIRA (2006), RIJEČ SKUPLJA OD ŽIVOTA (2006), TAJNE OSTROŠKOG BLAGA (2008), DUŠKO (2010), PJENAVAC (2010), OD MLINARA DO BARDA (2011), ISKOPANJE KIĆA JASENOVCA (2013), KUČKA PEĆINA (2014), TUĐA ZEMLJA KALAUZA NEMA (dva izdanja, 2015. i 2016), DŽELAT SA OREOLOM SVECA (2017), RAT I MIR KAPETANA REKA (2018), OTMICA (2019), ZA NJIMA ĆE VJEKOVI HRAMATI (2020), TAJNA LJUBAV KRALJICE JELENE (dva izdanja, 2021. i 2022), LIJEVE GREŠKE (2023).

Priređivač je i zbornika 125 GODINA NOVINARSTVA I 50 GODINA UDRUŽENJA NOVINARA CRNE GORE (1996. godine).

Mladi iz Budve, Kotora i Herceg Novog učili o poslovnoj komunikaciji

0
Mladi iz Budve, Kotora i Herceg Novog učili o poslovnoj komunikaciji
Mladi – foto Bauo

U organizaciji Društva za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru proteklog vikenda realizovane su dvodnevne obuke „Poslovna komunikacija“ za mlade koji se bave kulturom iz Budve, Kotora i Herceg Novog.

Obuka je imala za cilj da kod polaznika unaprijedi vještinu komunikacije i emocionalne inteligencije kako bi se poboljšala efikasnost i uspješnost u poslovnom svijetu, često prepunom raznih stresnih izazova. Tokom obuke se učilo o tome kako bolje razumjeti sebe i druge, kako dodatno razvjati empatiju i stvarati zdrave odnose na radnom mjestu. Takođe, obuka je nudila znanja i vještine o tehnikama konstruktivne komunikacije, rješavanja konflikata i upravljanja stresom u poslovnom okruženju, kao i o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, kojima uvijek, svjesno ili ne, ostavljamo određeni utisak na ljude oko sebe.

Obuku je vodila Sonja Radović, psihološkinja i ekonomistkinja, savjetnica transakcione analize, sa višegodišnjim iskustvom u domenu formalnog i neformalnog obrazovanja, psihološkinja u JU Druga osnovna škola u Budvi.

Obuka, kao i projekat u cjelosti, bili su namijenjeni prije svega mladima, kao i mladim profesionalcima u kulturi iz Budve, Kotora i Herceg Novog.

Podsjećamo, u pitanju je deseta od 10 planiranih dvodnevnih obuka iz raznih oblasti za mlade iz Budve, Kotora i Herceg Novog, koje se realizuju krajem 2023. i početkom 2024. godine u Budvi.

Detaljnije o obukama, kao i o samom projektu „Znanje je COOLtura! Povećanje stručnih kompetencija mladih u kulturi“, možete se informisati na vebsajtu organizatora.

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru, u partnerstvu sa Centrom za proučavanje i zaštitu kulturnog nasljeđa Crne Gore iz Budve, tokom 2023. i 2024. godine implementira projekat „Znanje je COOLtura! Povećanje stručnih kompetencija mladih u kulturi“, podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD 2). ReLOaD2 finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa četrnaest lokalnih samouprava u Crnoj Gori, među kojima su Budva, Kotor i Herceg Novi, koje su podržale naš projekat, čineći klaster „Coastal Mates“.