Prema preliminarnim podacima sa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, koje je Monstat danas objavio, u Crnoj gori živi 633.158 stanovnika, a registrovano je i 217.441 domaćinstava i 396.873 stanova.

Porast broja stanovnika zabilježen je u 13 opština, dok je najveći rast broja stanova zabilježen u Tivtu, za čak 60 odsto.

• U Herceg Novom je 2011. godine živjelo 30.992, a sada živi 31.471.
•  U Tivtu je 2011. godine živjelo 14.111, a sada živi 16.340 stanovnika.
• U Kotoru je 2011. godine živjelo 22.799, a sada živi 21.916.
• U Budvi je 2011. godine živjelo 19.170, a sada živi 26.667.

U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika

• U Andrijevci je 2011. godine živjelo 5.117, a sada živi 3.978.
• U Baru je 2011. 2011. godine živjelo 42.368, a sada živi 46.171.
• U Beranama je 2011. godine živjelo 35.452, a sada živi 25.162.
• U Bijelom Polju je 2011. godine živjelo 46.678, a sada živi 39.710.
• U Budvi je 2011. godine živjelo 19.170, a sada živi 26.667.
• U Cetinju je 2011. godine živjelo 16.757, a sada živi 14.465.
• U Danilovgradu je 2011. godine živjelo 17.678, a sada živi 18.832.
• U Herceg Novom je 2011. godine živjelo 30.992, a sada živi 31.471.
• U Kolašinu je 2011. godine živjelo 8.420, a sada živi 6.765.
• U Kotoru je 2011. godine živjelo 22.799, a sada živi 21.916.
• U Mojkovcu je 2011. godine živjelo 8.669, a sada živi 6.824.
• U Nikšiću je 2011. godine živjelo 72.824, a sada živi 66.725.
• U Plavu je 2011. godine živjelo 13.549, a sada živi 10.378.
• U Pljevljima je 2011. godine živjelo 31.060, a sada živi 24.542.
• U Plužinama je 2011. godine živjelo 3.286, a sada živi 2.232.
• U Podgorici je 2011. godine živjelo 187.085, a sada živi 180.186.
• U Rožajama je 2011. godine živjelo 23.312, a sada živi 25.247.
• U Šavniku je 2011. godine živjelo 2.077, a sada živi 1.588.
• U Tivtu je 2011. godine živjelo 14.111, a sada živi 16.340.
• U Ulcinju je 2011. godine živjelo 20.265, a sada živi 21.395.
• Na Žabljaku je 2011. godine živjelo 3.599, a sada živi 3.002.
• U Gusinju živi 4.662 stanovnika.
• U Petnjici živi 5.552 stanovnika.
• U Zeti živi 16.206 stanovnika.
• U Tuzima živi 13.142 stanovnika.

Ukupno su popisane 673.203 osobe. Slijede unos, obrada i unos podataka.

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković kazala je da je broj stanovnika u odnosu na 2011. porastao dva odsto. Ona je navela da je rast broj domaćinstava još veći, a kod stanova je rast je 26 odsto.

Remiković je istakla da je najveći broj stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, a najmanji u Šavniku, Plužinama i Žabljaku.

U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine, pokazali su preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović rekao je na konferenciji za novinare da su prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana.

On je kazao da su ukupno popisane 673.203 osobe.

„Popis je uspješno realizovan, a naš dalji rad nastavljao profesionalno i u skladu sa zakonom“, rekao je Pejović.

On je kazao da sada slijede unos i obrada podataka.

Pejović je naglasio da su podaci podložni su promjeni do objavljivanja konačnih rezultata.

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković je kazala da je broj stanovnika u odnosu na 2011. porastao dva odsto.

Ona je navela da je rast broja domaćinstava još veći nego kada je u pitanju stanovništvo, a kod stanova je zabilježen rast od 26 odsto.

Remiković je istakla da je najveći broj stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju.

“U ove četiri opštine je skoncentrisano nešto više od 50 odsto stanovništva”, rekla je Remiković.

Remiković je kazala da je najmanje stanovnika u Šavniku, a slijede Plužine i Žabljak.

Ona je istakla da je porast broja stanovnika zabilježen u 13 opština.

Kako je kazala, u Podgorici je broj stanovnika povećan za oko 22 hiljade, a toliki je ukupan rast u svim drugim opštinama.

Remiković je rekla da je u Plužiniama zabilježen najveći pad broja stanovnika u odnosu na konačne podatke iz 2011. godine, od 31 odsto.

Ona je navela da je najveći rast broja domaćinstava zabilježen u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, dok je najamnju broj u Šavniku, Plužinama i na Žabljaku.

„To povećanje je najverovatnije uslovljeno cijepanjem nekih tradicionalnih višeporodičnih domaćinstava, pa je za očekivati da u konačnim podacima, kada budemo govorili o karakteristikama domaćinstava, imamo više jednoporodičnih domaćinstava“, kazala je Remiković.

Ona je navela da je, prema preliminarnim podacima, u Crnoj Gori prosječan broj članova domaćinstva 2,9.

„Najveći broj je u Tuzima, gdje je prosječno 4,2 člana po domaćinstvu, dok je u Budvi najmanje 2,5“, dodala je Remiković.

Ona je, govoreći o stanovima, kazala da je tu zabilježen najveći rast, što je moguće rezultat veoma intenzivne gradnje.

„Najveći broj stanova u odnosu na postojeći bio je u Tivtu, Ulcinju i Budvi. A u svega tri opštine imamo mali pad broja stanova“, rekla je Remiković.

Ona je ocijenila da je do smanjenja broja stanova u tim opštinama došlo zbog napuštanja i manjeg broja popisanih stambenih jedinica.

Remiković je navela da u Crnoj Gori postoji 277 naselja koja imaju manje od deset stanovnika, a samo 95 koja imaju više od hiljadu stanovnika.

Na pitanje da li je nešto promijenjeno u metodologiji popisa u odnosu na 2011. godinu pa je broj stanova mnogo veći, ili je to rezultat povećanje gradnje, Remiković je rekla da nije bilo promjene metodologije i da se to tumači intenzivnom izgradnjom.

Ona je kazala da nije bilo promjene metodologije ni u dijelu stanovništva, dok je promjena bilo samo kod domaćinstava.

Upitana da li mogu reći procenat stranaca, Remiković je rekla da je to jedna od karateristika stanovništva i da je, da bi imali bilo koju karakteristiku stanovništva, neophodno prvo unijeti i obraditi podatke.

„U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom koliki je uticaj stranaca na broj stanovnika, već će taj podatak biti dostupan nakon unosa i obrade podataka“, kazala je Remiković.

Na pitanje da li mogu da pretpostave da je to jedan od razloga za porast broja stanovnika, Remiković je kazala da mogu da pretpostave, ali da na broj stanovnika utiču i prirodni priraštaj, migraciona kretanja u Crnoj Gori, ali i međunarodne migracije.

„Svaki od tih faktora sigurno ima uticaj na promjenu broja stanovnika“, rekla je Remiković.

Na pitanje da li brojka od 633.158 uključuje i dijasporu, ona je rekla da taj broj ne obuhvata dio dijaspore i ponovila da su popisane 673.203 osobe.

„To znači da ta razlika može, ali ne mora, biti dijaspora, jer se tokom obrade mogu utvrditi određeni slučajevi duplikata“, navela je Remiković.

Upitana kako se objašnjava rast od deset hiljada stanovnika u Crnoj Gori, jer država ima negativan prirodni priraštaj i velike migracije, Remiković je kazala da će analize na osnovu konačnih podataka ukazati u kojoj mjeri stranci utiču na taj broj.

Pejović je, odgovarajući na isto pitanje, kazao da u ovom momentu ne mogu reći da je došlo do porasta broja stanovnika.

„Stranci se uključuju u ovaj broj 633 hiljade, samo što u ovom momentu ne možemo izdvojiti broj stranaca. Sačekaćemo unos i obradu podataka“, istakao je Pejović.

Na pitanje zašto danas nema podataka o naciji, vjeri i jeziku i jesu li ti podaci obrađeni, Pejović je rekao da su današnji preliminarni rezultati na bazi rezultata izvedenih po popisnim krugovima.

„Nemoguće je izvesti nijednu drugu karakteristiku stanovništva, a da pritom podaci nijesu unešeni“, kazao je Pejović.

On je istakao da je u srijedu izvršen izbor kandidata za operatere, koji će započeti unos podataka 1. februara.

„Unos podataka može trajati do šest mjeseci, što ne znači da će nužno trajati toliko, možda ćemo završiti i za tri mjeseca. I tek nakon unosa podataka, sprovedenih statistisčkih kontrola i obrada i uparivanja sa svim ostalim raspoloživim administrativnim izvorima podataka imaćemo konkretne podatke i o drugim obilježjima stanovništva“, naveo je Pejović.

On je kazao da će podatke sukcesivno objavljivati u drugom dijelu godine.

Pejović je naglasio da su danas predstavljeni „sirovi“ podaci koji nijesu u potpunosti uporedivi sa konačnim podacima iz 2011. godine.

Upitan zašto je specifikacija za izradu softvera proglašena tajnom i na koji način je moguće da dođe do curenja podataka tako, Pejović je rekao da u specifikaciji postoji algoritam i da ne bi bilo poželjno da taj algoritam postane javan, kako se ne bi davala prednost hakerskim napadima.

„To je jedini razlog zašto je specifikacija označena oznakom tajnosti“, kazao je Pejović.

On je naveo da je tenderska dokumentacija za izradu softvera spremna i da će, nakon što bude usvojen plan javnih nabavki krajem mjeseca, tender biti raspisan.

Pejović je naveo da ima informaciju da će narednih dana opozicija predložiti novog predsjednika komisije za popis.

Na pitanje zašto nekim instruktorima i popisivačima nijesu isplaćeni honorari, on je kazao da su popisvači i instruktori svoj posao odradili maksimalno profesionalno i pošteno i podsjetio da budžet za novu godinu postaje operativan u drugom dijelu januara.

On je rekao da je više od 50 odsto opština dostavilo konačne finansijske obrasce Monstatu i apelova na ostale opštine da te obrasce dostave Monstatu.

„Vjerujem da će do kraja ove, ili početkom sljedeće sedmice, budžet biti operativan, i mi ćemo za opštine koje su svoj posao obavile prebaciti sredstva i moći će da se započnu isplate“, rekao je Pejović.

Kako je kazao, kasnije isplate su uslovili tehnički problemi državne administracije.

Pejović je rekao da najviše finansijskih obrzaca fali iz Glavnog grada.