“Kud plovi ovaj brod”

“Kud plovi ovaj brod”
Pomorci – foto Boka News

Donosimo autorski osvrt na sadašnji trenutak pomorskog sektora u Crnoj Gori, pomorskog stručnjaka ing. Gorana Sindika.

Imamo medijska pojavljivanja Ministra pomorstva i sastanke sa raznim organizacijama, udruženjima i NVO, gdje često ne znamo ni svrhu kao ni postignuća navedenih organizacija. Ovo nije usmjereno u denunciranje ili umanjivanje značaja nekih organizacija, kao ni nadležnog Ministarstva, ali van medijskog prezentovanja, neka rezultanta korisnosti je meni apsolutno nepoznata i nevidljiva.

Da bi racionalno i faktografski opisali stanje pomorskog sektora u CG navedimo samo neke pojave i stanja koja su poznata i numerički opisana, gdje nema prostora bilo kakvom spinovanju.

Luka Kotor – foto Ivka Janković

Dakle,

1. Crnogorska plovidba je bankrotirala, ostavila desetine miliona duga i još kao neki entitet opstaje i dalje troši novac poreskih obveznika iliti gradjana.

2. Barska plovidba je potpuno nefunkcionalna kompanija, sa glomaznim i skupim menadžmentom, čiji milionski negativni bilansi jasno otkrivaju neodrživost kompanije na srednjem roku, ukratko, sigurno plovi ka bankrotu.

3. Port of Adria u vlasništvu Turskog vlasnika ispostavilo se kao nerješiv problem crnogorske Vlade, ‘merger’ ili spajanje sa Lukom Bar je neizvodljivo sa više aspekata, sem ako se država ne odluči da ponovo od poreskih obveznika, odnosno gradjana, uzme više desetina miliona eura kako bi otkupila naveden luku, čija bilansna vrijednost je negativna.

4. Luka Bar, uprkos činjenici da je jedina naša luka, nikako ne uspjeva da nadje svoju poziciju na lokalnom jadranskom tržištu, njena tehnička i tehnološka opremljenost kasni decenijama u odnosu na standard svjetskih luka i gubi trku sa svim regionalnim konkurentima, Luka Ploče, Rijeka, Kopar, Drač, Trst, Monfalcone, itd.

5. Donošenje novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe je iskorak u administrativnom smislu, ali sam ne donosi realne pomake u domenu pomorske privrede, direktni mjerljivi efekti sa ovim Zakonom se neće postići.

6. Ako smo uspješni u stvaranju zakonodavnog ambijenta za pomorski sektor, gdje su nam strana brodarska društva i flota brodova koja ima interes da se registruju u CG? Male zemlje poput Malte i Cipra su perjanice pomorstva isklučivo zbog svoje kvalitetne pomorske administracije.

7. Skupo finansiranje turističkih manifestacija i regata od strane ministarstva pomorstva pokazalo je da se ne poznaje elementarni smisao što je ustvari pomorska privreda.

8. Netransparentnost u domenu upravljanja pomorskom privredom, kao i manjak kvalitetnih odluka i izostanak neke šire pomorske strategije CG, dovode nas u poziciju koja se bez da se upotrebe teške riječi može opisati kao multilateralno propadanje pomorstva.

Ovaj tekst ima ciljanu namjeru, a to je da se kvantifikuju rezultati naše administracije u pomorstvu, oni mogu biti lako prevedeni u numeričke modele, gdje se egzaktno može vidjeti trenutna pozicija naše države u navedenom sektoru, koji bi sa malo boljim upravljanjem moga biti značajan dio BDP-a crne Gore.

Pomorci – foto Boka News

Kao zaključak, kao homo-politikus i čovjek koji je svjestan da politički sistemi su neizostavni dio društvenog i državnog ustrojstva, svakako, ukoliko imamo namjere stvaranja prosperitetnog društva, moramo formirati drugačije pristupe radu i razvoju.

Medijska spinovanja i propagandne aktivnosti nikada ne mogu biti zamjena za realan i kvalitetan rast.

Boka Kotorska – gliseri – foto Boka News

Minorne radnje su prezentovane kao veliki uspjesi CG u pomorskom sektoru, neka ljeti iznajmljena linija koja često i ne funkcioniše, neka naplaćena kazna nekom gliserašu kroz Boku, samo želim da apelujem na gradjane i podsjetim ih da ne tako davno, CG je bila priznata pomorska zemlja, u brodarstvu, lukama i brodogradnji, njena snaga u pomorstvu je bila cijenjena u svjetu i višestruko je prelazila okvire malene Crne Gore, a pomorstvo u svojoj biti se tretira kao izvozna dijelatnost, pa i doprinos spoljnotrgovinskom bilansu je izuzetan. Na svaki komentar i dobronamjernu sugestiju naša administracija se oglušuje, i nepogriješivo uvjek odabere najgori put, zato i plediram da ovim tekstom još jednom skrenem pažnju na pogubnost politika u pomorstvu.

I za kraj, uvedimo mjerljive parametre ako pričamo o progresu ili regresiji, svi brojevi opisuju jedan stepenasti pad, cinik bi rekao eksponencijalna nizbrdica.

Manje populizma i propagande, a više brodova i bolje luke, to treba CG.

/Sindik Goran ing./

“Uzalud Osuđeni” ipak izgorio uprkos kiši – Lastovski karnevao 2026. (Foto, Video)

0

Slavni sud Komunitadi lastovske koji je zasijedao u Domu kulture “Josip Marković”, zbog lošeg vrenmena, pred više desetina građana koji su se okupili na tradicionalnom Lastvoskom karnevalu, osudio je na smrt spaljivanjem na lomači karnevala “Condannato Invano” (“Uzalud Osuđen”) koji je proglašen krivim za niz nevolja što su prošle i početkom ove godie zadesili građane Tivta, Boke i Crne Gore.

Optužnica je podignuta pred „slavnim i neustavnim sudom“ sa 17 tačaka optužnice, a branilac je, po riječima predsjednika suda, vršio opstrukciju suda, tražeći izuzeće tužioca. Optuženi je kriv za „zavist nad tehničkijem dostignućima što nam se nude, što je stvorio lažnu sliku da nam je sve naopako i vještačko“.

Tako je i ovogodišnji karneval optužen za sve prošlogodišnje nevolje i probleme kako mještana Tivta i Boke, tako i cijele Crne Gore, jer karnevalovo ime, ali i izgled sa kapuljačom na glavi i „bubicom“ u lijevom uhu, aludira na posljednja bjekstva prvostepeno presuđenih članova organizovanih kriminalnih grupa.

Lastovski karneval 2026.- foto Roko Stjepčević

U optužnici se navode sve višedecenijski problemi koji muče zajednicu, za sudbinu nade, jer ako je tačno da ona posljednja umire, pitamo se što će biti sa njom kad svi mi pomremo, konstatovao je slavni Lastovski sud.

Ostale tačke optužnice navode nenalaženje sudije, što narod živi u stalnom stresu i što tivatska javnost čeka početak radova za „podzemni dio bulevara od aerodroma do Lepetana.

Krnevao je, između ostalog, kriv i što cure informacije, za neslogu, ljutnju među ljudima, radove na bulevaru i nemanje odluke u vezi aerodroma, kao i to što krov na zgradi trećeg terminala aerodroma Tivat curi toliko da „se natoćao vode pa više ne curi, a biće i dovoljno vode i tečnoga sapuna za predstojeću sezonu“.

Optužen je za nedostatak kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi, obijest ljudi, uz pohvalu penzionerima da su oni jedino skromni i razumiju situaciju.

Više pogledajte i poslušajte u našem video zapisu.

Video Roko Stjepčević – Boka News

U programu su učestvovali Glazbeno Prosvjetno društvo Tivat (GPD Tivat) i mažoretke. Tradicionalni organizator NVO Harlekin, uz podršku Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.

Iz štampe je izašao lokalni list koji možete pročitati ovdje Lastovski bruštulin 2026.

Bope održale dječiji maskembal

0

Najveselije “Rajske ptice”, najblistaviji astronauti satelita “Luča 001”, a najslađi mali klovnovi



Razigrani učesnici/ce Prčanjskog dječjeg maskembala, održanog u subotu u Domu Slobode u sklopu tradicionalnih zimskih karnevalskih svečanosti, pokazali su svojim maštovitim šarolikim maškarama da su istinski čuvari tradicije, a da u tome imaju dragocjenu potporu svojih roditelja, nastavnika, vaspitača i ekipe organizatora NVO “Bope”.

Učestvovalo je 125 maskirane djece, pri čemu su najbrojniji bili učenici Osnovne škole “Ivo Visin” sa svojim nastavnicama, mamama i tatama, potvrđujući snagu zajedništva: “Kad se male ruke slože” – sve se može. Uz muziku i ples, šareni “vozić” zahuktano je i veselo vijugao salom od 16 do 18 sati, dok je vani padala kiša. Zbog velike vlage i mokrog kolovoza sva djeca nisu mogla da izađu napolje i da uživaju u vatrometu koji je na kraju ispaljen sa prčanjske rive.

Članovi i članice vesele koloritne “perjane” grupne maske “Rajske ptice” osvojili su prvu nagradu. Atraktivna maska “Luča 001”, čiji su moto Njegoševi stihovi: “U zrnu praha vasiona spava”, nadahnuta lansiranjem prvog Crnogorskog satelita u svemir, dobila je drugu nagradu, a treću – “Prčanjska dijagnoza”, sa ljekarijama iz apoteke. Utješne nagrade dobila su dva mala klovna, najmlađi učesnici maskembala, zatim grupne maske “Prčanjski rock`and roll” i “Lilo i Stitch u restoranu”. Svako dijete je dobilo po slatkiš, a na kraju su svi učesnici u sali “zaliveni” kišom čokoladica.

Pod maskama klovna i vilenjaka, djecu su animirale Biljana Mršić i Tamara Cvijović, vaspitačice JU “Radost” Kotor.

Rajske ptice, prva nagrada

Mirjana Knežević koja je učiteljica u prčanjskoj školi već 40 godina, svake godine učestvuje u osmišljavanju maškara zajednio sa svojim učenicima i njihovim roditeljima. Sve ideje se, kaže ona,  rađaju kroz razgovor sa đacima, dok roditelji nabavljaju material i učestvuju u izradi maski, zajedno sa nastavnicima. Ovoga puta, za masku “Prčanjski rokenrol” koju su nosili njeni đaci, sve gitare je izradio Aleksandar Ristivojević, otac jednog od učenika.

Veliki i mali klovn

-Nagrade su bile simbolične – novčane i robne, sa naglaskom da djeca uživaju u zabavi i igri.  Njihov trud i angažman njihovih roditelja i nastavnika materijalno i vremenski su nenadoknadivi, ali za našu feštu I za njegovanje tradicije su najvredniji- na tome smo im neizmjerno zahvalni, kaže Zvonko Usanović, predsjednik NVO “Bope”, uz žaljenje što zbog vremenskih neprilika Prčanjski karneval nije održan. Nada se da će se to dogoditi iduće subote, ukoliko vrijeme dozvoli.

-Probaćemo da organizujemo povorku, da pokažemo štra smo to napravili, jer ne bi valjalo da to ostane u magacinu za narednu godinu, poručuju “Bope”, koje su organizovale maskembal: Božo Belan, njegov sin Josip, braća Vujović- Vitomir i Bojan, Savo Poček, Darko Usanović, David Konjović, Marko Marković, Uglješa Brguljan, kao i Zoran Brguljan, Pešo Usanović i Bojan Usanović.

/M.D.P./

„Chat gpt“ i „Ko će gledat ove jade“ pobjednici maskenbala 57. Praznika mimoze

0
„Chat gpt“ i „Ko će gledat ove jade“ pobjednici maskenbala 57. Praznika mimoze
Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze

Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze obilježili su sjajna atmosfera, odlična energija više od 200 maski i gostiju, a i ovog puta, tražila se karta više za jedan od tradicionalnih mimozinih programa. Maštovitost i duhovitost u kreiranju maski, publici i žiriju je predstavljala dodatan izazov, ali su, po mišljenju publike, najbolje bile maske „Chat gpt“ u kategoriji grupnih i „Ko će gledat ove jade“ kod pojedinačnih maski.

Maska „Kip off“ osvojila je drugo mjesto u kategoriji grupnih, dok je na trećem mjestu bila „Viz er“. U kategoriji pojedinačnih, drugo mjesto osvojila je maska  „Cvjetaj mimozo mala“, a treće „Grdana“. Slično je glasao i žiri: prva nagrada „Chat gpt“, druga „Viz er“ i treća „FK Gondola“. Uz novčane nagrade za prva tri mjesta, koje su obezbijedili organizatori Praznika mimoze, još 12 maski je osvojilo robne nagrade prijatelja i sponzora manifestacije.

Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze

Da podijum nijednog trenutka ne bude prazan postarali su se hercegnovski Exodusi, ansambl Toć i popularna pop-rok grupa Zana koja je poslije duže pauze opet bila pred novskom publikom.

Zoran Živanović Žika, frontmen grupe Zana istakao je duboku emotivnu povezanost s Herceg Novim.

„Bili smo mi na ovoj manifestaciji, ali je to bilo zaista davno. Ne računam dolazak u Herceg Novi kao turista. I ne računam Sunčane skale gdje smo kao autori bili puno puta. Herceg Novi je grad moje mladosti i mog života“, istakao je Žika.

Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze

Energija za višedecenijski muzički staž grupe Zana stiže, kako je rekao, od publike u kojoj su čak četiri generacije koje podjednako dobro znaju hitove od osamdesetih do danas. Otkrio je i da sa kolegama, u AI produkuciji, stvara potpuno nove pjesme na više stranih jezika, dok će starim hitovima darivati „novi život“ uz zadržavanje originalnih vokala.

Uz više hiljada posjetilaca tokom samo dva dana, Praznik mimoze potvrđuje da je manifestacija od ključnog značaja za promociju Herceg Novog kao poželjne zimske turističke destinacije, istakla je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević.

„Prvi utisci su sjajni i organizacija je na fantastičnom nivou. Na maskenbalu je preko 200 maski za koje su obezbjeđene bogate nagrade. Samo tokom prva dva dana manifestacije, Herceg Novi je posjetilo više hiljada posjetilaca, zvanične statističke podatke imaćemo tokom sedmice, ali ugostitelji su zadovoljni, a zadovoljni smo i mi kao organizatori“, kazala je Banićević.

Veliki maskenbal 57. Praznika mimoze

Večeras će na platou ispred hotela Igalo, ako vremenske prilike dozvole, koncerte održati Riblja čorba i Breskvica, a početak je u 20 časova. Kompletan program možete pogledati na: www.praznikmimoze.me

Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg-fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Jedanaest osoba povrijeđeno u eksploziji na karnevalu u Švajcarskoj

0
Jedanaest osoba povrijeđeno u eksploziji na karnevalu u Švajcarskoj
vatromet

Jedanaest osoba povrijeđeno je u subotu, od kojih jedna teško, kada je eksplodirao vazdušni kompresor topa za konfete tokom karnevala u švajcarskom mjestu Šabl u kantonu Vale, prenijeli su lokalni mediji.

Teško povrijeđena osoba je helikopterom prebačena u bolnicu, saopštila je kantonalna policija.

Incident se dogodio tokom karnevalske parade, a istraga će utvrditi tačan uzrok i sve okolnosti, saopštila je policija.

Četiri vozila hitne pomoći, tri helikoptera i mobilna jedinica intenzivne njege intervenisali su na mjestu nesreće.

Organizatori karnevala nijesu željeli da komentarišu incident.

U kantonu Vale, mjesec i po dana nakon razornog požara u Kran-Montani, u kojem je tokom novogodišnje noći poginula 41 osoba, opštinske vlasti su pooštrile propise kako bi osigurale da se standardi protivpožarne bezbjednosti ispunjavaju u javnim objektima.

Prioriteti Morskog dobra – modernizacija Luke Budva i trajektne linije Lepetane – Kamenari

0
Prioriteti Morskog dobra – modernizacija Luke Budva i trajektne linije Lepetane – Kamenari
Trajekt – Lepetane – Kamenari – foto Boka News

Javno preduzeće investiraće ove godine više od 42 miliona eura u šest opština



Planom korišćenja sredstava za ovu godinu Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore (JPMD) planira da u šest primorskih opština investira 42,14 miliona eura. Dokument, na koji je Vlada dala saglasnost proteklog četvrtka, fokusira se na modernizaciju obalne infrastrukture, zaštitu prirode i unapređenje ključnih resursa poput Luke Budva i trajektne linije Kamenari –Lepetane koji su prepoznati kao infrastrukturno i operativno najopterećenije organizacione jedinice.

– Unapređenje trajektne linije iziskuje organizaciono jačanje u dijelu deficitarnog kadra (kapetani, mornari i dr.), povećan broj zaposlenih uključenih u operativno upravljanje, tehničku podršku, bezbjednost i korisničke usluge, kao i kontinuirano obezbjeđivanje nesmetanog funkcionisanja sistema. Aktivnosti koje se tiču Luke značajno su intenzivirane, kako u dijelu upravljanja i održavanja, tako i u pogledu unapređenja usluga, bezbjednosti i komunalne infrastrukture, što neminovno zahtijeva dodatno angažovanje zaposlenih i jačanje kadrovskih kapaciteta – navedeno je u planu.

Prihodi za tekuću godinu projektovani na 35,25 miliona eura. Najveći dio sredstava – 21 milion eura, preduzeće očekuje se od naknada za korišćenje morskog dobra, od trajektne linije 9,5 miliona eura, a od Luke Budva 1,5 miliona eura. Pored ostalih prihoda od 252.396 eura i prenesenih sredstava iz prethodne godine u iznosu od 7,62 miliona, Morsko dobro planira da se kreditno zaduži tri miliona za izgradnju novog lukobrana u Budvi.

Prema strukturi rashoda za investiciona ulaganja i tekuće održavanje namijenjeno je 16,92 miliona eura. Od tog iznosa, za izvođenje radova i nadzor opredijeljeno je 12,66 miliona, dok će komunalno održavanje zone morskog dobra po opštinama koštati 3,09 miliona eura. Dodatnih 220.000 eura usmjereno je na elaborate i studije, dok je za istraživanje i monitoring predviđeno 205.000 eura.

Poslovni rashodi iznosiće 6,27 miliona eura, od čega se 5,67 odnosi na materijal i usluge, 125.310 eura na osiguranje, a 469.527 eura na pokrivanje gubitaka i šteta. Za marketing je predviđeno 30.000 eura, za ugovore sa domaćim i regionalnim medijima 100.000 eura, a za zakup kancelarijskog prostora 210.000. Partnerstvo sa turističkim organizacijama primorskih opština i Nacionalnom turističkom organizacijom koštaće preduzeće 100.000 eura, studijska putovanja, učešće na sajmovima, obuke i sportske aktivnosti 70.000 eura, advokatske usluge 80.000 eura a konsultantske 40.000 eura.

Zarade zaposlenih projektovane su na 7,47 miliona eura, što uključuje i neophodno jačanje kadra zbog preuzimanja novih nadležnosti. Za novu opremu, vozila i plovila biće izdvojeno 3,12 miliona eura.

Menadžment preduzeća očekuje pozitivan neto rezultat od 730.000 eura na kraju 2026. godine.

INVESTICIJE U OPŠTINAMA

Investicioni ciklus u Ulcinju predvodi rekonstrukcija šetališta Albatros – Rt Đerane vrijedna 1,7 miliona eura. Za uređenje kanala Port Milena opredijeljeno je 400.000 eura, dok je za ranije odgođene projekte na toj lokaciji rezervisano dodatnih 350.000 eura. Plan obuhvata i sanaciju puteva u Valdanosu, postavljanje bioprečišćivača na Adi Bojani, kao i nabavku opreme za obalnu infrastrukturu od 486.958 eura.

U barskoj opštini, najznačajniji projekti su izgradnja šetališta u Čanju procijenjena na 1,24 miliona eura, nastavak treće faze radova u Sutomoru od 600.000 eura, te adaptacija naselja Zlatna obala za koju je izdvojeno 500.000 eura. Planirana je i izgradnja podmorskog ispusta na Velikom pijesku.

U Budvi strateški prioritet ostaje Luka, gdje će samo sanacija instalacija i radovi na glavnom lukobranu koštativiše od 1,1 milion eura, uz nabavku valobranskog pontona od 400.000 eura. Na spisku projekata je revitalizacija plaže Mogren i uređenje staze od Perazića dola do Petrovca, zatim izrada konkursnih rješenja i projekti za šetališta Budva – Bečići, Jaz i Buljarica, uređenje gradskog parka (IV faza) hortikultunro uređenje Luke, kao i uređenje prostora ispred upravne zgrade.

U Tivtu je planirana rekonstrukcija dijela šetališta u Donjoj Lastvi od Crkve Svetog Roka do Parka Ivovića (1,44 miliona eura), izgradnja dvije pješačke staze od Solila do plaže Movida (800 m) i Sveti Roko – Lepetane. Preduzeće će raditi i na održavanju i monitoringu Posebnog rezervata prirode Tivatska solila.

Donja Lastva – render budućeg izgleda rive

I u Kotoru je akcenat na šetalištima. Planirana je izgradnja Lungo mare Maceo – Muo, projektovanje novog od Perasta do Dražinog vrta, te uređenje šetališta od Morinja do Veriga. Predviđen je i monitoring biodiverziteta u spomenicima prirode ,,Sopot “ i ,,Dražin vrt“.

Planom je u Herceg Novom predviđeno ove godine popločavanje šetališta Meljine (300.000 eura), izgradnja šetališta u Igalu (potez ušća rijeke Sutorine – Pet Danica) te zamjena oštećene ograde na Šetalištu Pet Danica i rekonstrukcija Šetališta Mimoza – Tunel. Takođe, radovi na zaštiti i produženju lukobrana na Škveru i uređenje platoa kod Spomenika kralju Tvrtku.

MODERNIZACIJA, OBEZBJEĐENJE

Poseban segment plana odnose se na funkcionisanje trajektne linije Kamenari – Lepetane. Za nabavku goriva opredijeljeno je 1,3 miliona eura, uz rezervni fond od 200.000 eura za hitne intervencije.

Predviđeni su troškovi za zbrinjavanje zauljanih voda, angažovanje ronilaca i specifična tehnička mjerenja na plovilima. Plan obuhvata nabavku zaštitne opreme, uniformi, te troškove osiguranja zaposlenih i imovine. Za troškove obezbjeđenja planirano je 250.000 eura a odnose se na obezbjeđenje Luke Budva i trajektne linije.

Lepetane – foto M.Marusic – Boka News

– Fizička zaštita se planira radi zaštite zaposlenih, korisnika usluga, imovine i tehničke infrastrukture kao i radi kontrole pristupa i stalnog nadzora nad prostorima od posebnog značaja. Poseban akcenat stavlja se na trajektnu liniju i lučko podmorje imajući u vidu povećanu frekvenciju korisnika, intenzivan protok ljudi i vozila – navedeno je u obrazloženju.

Javno preduzeće će 2026. godine investirati 95.000 eura u redovni godišnji program praćenja kvaliteta morske vode na kupalištima. Plan prepoznaje važnost saradnje sa lokalnom zajednicom, pa je za donacije i podršku projektima opredijeljeno 500.000 eura, uključujući i nabavku vozila za Dom zdravlja Budva, dok će učešće u međunarodnim projektima koštati 721.600 eura.

Značajnija sredstva su planirana za troškove komunalnog održavanja i hortikulturnog uređenja kao i rezervna sredstva – ukupno 1,85 miliona eura.

Planom korišćenja sredstava predviđena je stavka digitalizacija u iznosu od 200.000 eura. Sredstva su namijenjena za, pored ostalog, uvođenje digitalne i automatizovane naplate trajektnih usluga i unaprijeđeno upravljanje saobraćajem i protokom vozila na trajektnoj liniji, zatim za redizajn i unapređenje internet prezentacije JP Morsko dobro.

/Dragica Šaković/

Političke partije će ove godine za redovan rad na lokalnom nivou od opština dobiti ukupno 3.7 miliona eura

0
Političke partije će ove godine za redovan rad na lokalnom nivou od opština dobiti ukupno 3.7 miliona eura
SO Tivat 2026. – foto S. Luković

Političke partije će ove godine za redovan rad na lokalnom nivou od opština dobiti ukupno 3,7 miliona eura, od čega će najviše pripasti Demokratskoj partiji socijalista (DPS) – 819.104 eura, pokazuju podaci objavljeni na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

Novac iz budžeta države i lokalnih samouprava dijeli se strankama shodno Zakonu o finansiranju partija, prema kojem se 30 odsto sredstava dijeli ravnomjerno političkim subjektima sa osvojenim mandatima, 50 odsto prema broju odbornika, a 20 odsto u odnosu na zastupljenost manje zastupljenog pola.

U Tivtu za partije iz budžeta ide 216. 273 eura. Od tog iznosa DPS dobija 38.073 eura, Demokrate 16.626, SD 10.878, SDP 10.878, NSD 14.997, DNP 7.498, PES 11.084, Hrvatska građanska inicijativa 22.496, Krtoljska lista 19.117, Demokratska srpska stranka (DSS) 11.084, LP 5.439, Bokeški forum 15.737, Tivatska akcija 15.737 i lista “Narod pobjeđuje” 16.626 eura.

U opštini Herceg Novi je za partije iz budžeta izdvojeno 270.000 eura, od čega za DPS 34.713 eura, Demokrate 57.856, SD 11.571, SDP 5.785, URA 15.428, NSD 23.145, DNP 7.715. Novskoj listi sleduje 73.285, Pravoj 7.715, LP-u 1.928 i građanskim pokretima “Otvorena Boka” 11.571 i “Idemo” 19.285 eura.

ASK napominje da nema podataka za Kotor, jer ta opština nije u propisanom roku objavila odluku o izdvajanju novca za finansiranje redovnog rada partija.

Partije u Budvi za redovan rad ove godine dobijaju ukupno 456.893 eura.

Najveći iznos opredijeljen je listi “Budva naš grad – Nikola Jovanović”, 116.151 eura, dok koaliciji “Za budućnost Budve” pripada 104.729 eura. Lista koju predvodi DPS dobija 79.461 eura.

Koaliciji Demokrate-PES opredijeljeno je 51.771 eura, Grupi birača “Pokret za grad – Đorđe Zenović” 44.848, SDP-u 33.426, dok URA dobija 26.503 eura.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Maraša i Jokića povodom situacije u Kotoru

0
Opozicija traži kontrolno saslušanje Maraša i Jokića povodom situacije u Kotoru
Opština Kotor – foto Boka News

Poslanici parlamentarne opozicije podnijeli su Odboru za politički sistem pravosuđe i upravu, inicijativu za kontrolno saslušanje ministra javne uprave Maraša Dukaja i predsjednika Opštine i Skupštine Kotor Vladimira Jokića i Vojina Batute, povodom situacije u tom primorskom gradu.

Nakon što je Ministarstvo javne uprave (MJU) utvrdilo da su se stekli uslovi da Skupština opštine (SO) Kotor donese odluku o skraćenju mandata, Jokić je poručio da je tumačenje tog resora suprotno stavovima sudova.

U inicijativi na temu, “poštovanje vladavine prava na primjeru postupanja Skupštine opštine Kotor” navodi se da je MJU nalazom upravnog nadzora ukazalo da je prekršen član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisana imperativna obaveza izbora predsjednika Opštine u roku od 30 dana od dana konstituisanja Skupštine.

Dodaje se da su se, kako u navedenom roku predsjednik Opštine nije izabran, stekli zakonski uslovi za raspuštanje kotorskog parlamenta.

“Međutim, čelni ljudi Kotora su obavijestili javnost da ne namjeravaju da ispoštuju nalaz Ministarstva javne uprave, niti da se vrate u okvire poštovanja Ustava i zakona, zbog čega smatramo da je potrebno održati kontrolno saslušanje ministra i čelnih ljudi Opštine Kotor”, ističe se u inicijativi.

Tradicionalni Lastovski karnevao u nedjelju 15. februara

0
Tradicionalni Lastovski karnevao u nedjelju 15. februara
KARNEVAO 2026

NVO Harlekin obavještava javnost da su završene sve pripreme za organizaciju tradicionalne manifestacije Krnevao lastovski 2026. koja će biti održana sutra, nedjelja 15. februar.

  • Polazak karnevalske povorke iz VII kvarta u 14  sati
  • Suđenje karnevalu na rivi
  • Spaljivanje karnevala
  • Maskenbal

Prema najavama organizatora, zabilježen je izuzetno veliki interes karnevalskih grupa, pojedinaca i publike. Iz NVO Harlekin ističu da očekuju da planirane aktivnosti budu realizovane po programu, uz nadu da će ih i ovog puta, kao i na prethodnim krnevalima, pratiti povoljni vremenski uslovi.

Lastovski karneval 2025.- foto dron – Anton Gula Marković

U slučaju nepovoljnog vremena, manifestacija će biti održana u Domu kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, gdje su svi zainteresovani pozvani da se pridruže, uključujući grupe, škole, pojedinačne maske i publiku, saopštili su organizatori, NVO Harlekin.

Fešta od mimoze, ribe i vina jača od kiše (Foto, Video)

0

Fešta jača od kiše: Posjetioci iz cijelog regiona na Berbi mimoze



Brojni posjetioci iz regiona i odlična atmosfera na hercegnovskoj rivijeri još jednom su potvrdili da je fešta od mimoze jača od kiše.

Decenijama duga tradicija nastavljena je Berbom – feštom od mimoze, ribe i vina na 57. Prazniku mimoze. Gradska muzika i mažoretke, Mjesna muzika Đenović, trombonjeri i maškare nastupili su jutros u Kumboru, Portonovom, a potom u Đenovićima odakle su prodefilovali do centralne fešte u Baošićima, gdje se okupio najveći broj posjetilaca.

Domaćini na novskoj rivijeri goste su dočekali sa ribom, vinom, priganicama i roštulama, iskazujući gostoprimstvo po kojem je Herceg Novi poznat.

Publika okupljena u Đenovićima plesala je uz bend Trio Mare i uživala u nastupu KUD Sloga, dok je u Baošićima nastupila klapa Stari kapetan, a potom je publiku svojim pjesmama i drugim hitovima obradovao Danijel Alibabić.

Fešta od mimoze, ribe i vina

„Čast mi je i zadovoljstvo da predstavim svoj grad na najljepši mogući način. Nama nastup ne mogu da poremete ni kiša, ni snijeg, ni led, mi se uvijek radujemo kad možemo da izmamimo osmjehe ljudima oko nas“, poručila je predvodnica mažoretki, Andrea Kujačić.

Uz brojne goste, fešti su prisustvovale i zvanice – predstavnici diplomatskog kora, gradova prijatelja i pobratima Herceg Novog, državnih organa.

​Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović istakla je da je atmosfera fantastična, a kiša dio primorskog šarma koji ne umanjuje festivalsko raspoloženje. Ona je pohvalila bogat i raznovrstan program 57. Praznika mimoze, navodeći da festival uvijek privuče veliki broj gostiju i zavrijedi značajnu medijsku pažnju.

Praznik mimoze je primjer kako se kvalitetnom organizacijom i dobrom manifestacijom stvara zanimljiv sadržaj za turiste, koji je razlog da ljudi posjete Herceg Novi i u zimskom periodu, kazala je ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić. Ona je istakla da je Praznik mimoze značajan za lokalnu ekonomiju, ali i kao način da se kroz spoj sa tradicijom prevaziđe sezonalnost u turizmu i ostvare uslovi za sezona traje 365 dana.

Fešta od mimoze, ribe i vina

Sve pohvale gostoprimljivim mještanima i organizatorima uputio je predsjednik Skupštine Grada Istočno Sarajevo, Boško Jugović. On je poručio da su ponosni što im je Herceg Novi bratski grad i što su imali priliku da ove godine ugoste karavan Praznika mimoze, te izrazio nadu da će u narednom periodu biti intenzivirana saradnja dvije opštine u oblasti turizma.

Subotnji program nastavlja se u večernjim satima u Igalu. Ukoliko vremenski uslovi dopuste, na platou hotela Igalo biće održan koncert legendi rok scene, bendova Riblja čorba i Yu grupa. Na velikom maskenbalu u Institutu Igalo nastupiće grupa Zana, uz ansambl Toć i novski sastav Exodusi.

Praznik mimoze trajaće do 28. februara, a program obuhvata više od 60 zabavnih, kulturnih, gastro, dječijih i sportskih sadržaja. Kompletan program možete pogledati na: www.praznikmimoze.me

Pokrovitelji i organizatori 57. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg-fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Više fotografija na našoj Facebook strani.