Ruski napad dronovima na Kijev Foto: Thomas Peter / REUTERS
U vazdušnom napadu Rusije na Kijev tokom noći, poginule su najmanje tri osobe, dok je 29, uključujući šestoro djece, povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.
Rojters prenosi da su u napadu uništene dvije višespratne stambene zgrade.
Gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, kazao je da je sedmoro povrijeđenih, među njima dvoje djece, prebačeno u gradske bolnice.
Prema njegovim riječima, požar je zahvatio nekoliko spratova devetospratne stambene zgrade kada su na nju pali ostaci uništenog ruskog oružja u zelenom kijevskom okrugu Desnjanski.
Državna služba za vanredne situacije Ukrajine saopštila je da je 13 ljudi spašeno sa gornjih spratova te zgrade.
Kijev i okolina grada bili su pod uzbunom zbog vazdušnih napada oko sat i po, prije nego što je ratno vazduhoplovstvo ukinulo upozorenja.
I Rusija i Ukrajina negiraju da ciljaju civile u svojim napadima na teritoriju druge strane, ali hiljade ljudi, uglavnom Ukrajinaca, ubijene su u ratu koji je Rusija započela punom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Pojedine države u svijetu su ukinule praksu mijenjanja računanja vremena, a i dalje postoje sporenja treba li pomjerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje
Tik-tak. Vrijeme je da se ponovo pomjera sat.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru, u noći između subote i nedelje.
A na ljetnje krajem marta.
Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet, digitalne kazaljke se automatski pomjeraju unapred ili unazad.
Pojedine države u svjetu su ukinule praksu mjenjanja računanja vremena, a i dalje postoje sporenja treba li pomjerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje.
Jedan od razloga koji se najčešće navodi kao motiv za napuštanje ljetnjeg računanja su naučna istraživanja o uticaju pomjeranja sata na zdravlje ljudi, koja se sve češće sprovode u svjetu, a uglavnom pokazuju negativne posledice te prakse.
Istraživanje iz 2016. godine u kojem je ispitana povezanost između pomjeranja na ljetnje računanje vremena i saobraćajnih nezgoda pokazuje da je od 2002. do 2011. godine prelazak na letnje računanje vremena izazvao više od 30 smrtnih slučajeva, uz materijalnu štetu od 275 miliona dolara godišnje.
Evropska komisija je pre više godina predložila ukidanje sezonskog pomeranja sata, ali saglasnost još nije postignuta.
Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, ali konačna odluka nije donjeta, jer je u martu 2020. godine proglašena pandemija korona virusa, u većini država Evrope uvedene su stroge epidemiloške mere, pa je izjašnjavanje o ovom pitanju odloženo.
Zimsko – Ljetnje računanje vremena
Zašto je uvedeno ljetnje vrijeme?
Osnovna ideja je da se bolje iskoristi dnevna svetlost.
Leti kada su duži dani, pomjera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade” i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.
To je, najpre, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine.
Objavio je esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svjećama.
Novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson zaključio je da čoveku više odgovara život danju nego noću i zbog toga je 1895. godine predložio da se kazaljke na satu pomere dva sata unapred kako bi se tokom leta iskoristilo više dnevnog svetla nego u popodnevnim satima.
Slična ideja je pala na pamet i praprapradedi pevača grupe Koldplej Krisa Martina – Vilijemu Vilitu 1907. godine.
On je objasnio da mu je to sinulo kada je tokom letnjeg jahanja ujutro primetio koliko je zavesa još spušteno.
Ipak, nije doživeo da to vidi u Velikoj Britaniji.
Letnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija.
Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.
Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi.
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća „Božjem vremenu”.
Ni u Evropi nisu postojala pravila koja bi važila za sve.
Satni mehanizmi stari od 100 do 250 godina – foto M.D.P.
Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primer, udvostručili uštedu – pomjerali su časovnike dva sata unapred.
Tek posle ovog rata u Americi je nastao haos oko računanja vremena, piše portal Astronomija.
U zapadnoj Virdžiniji na jednoj autobuskoj liniji od pedesetak kilometara putnici su čak sedam puta morali da pomeraju kazaljke na časovnicima da bi ih uskladili sa propisanim tačnim vremenom.
Transportni, kao i mnogi drugi gubici bili su milionski.
Ljetnje računanje vremena u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji uvedeno je tek 27. marta 1983. godine.
Nastradali zbog pomjeranja sata
Neusklađenost zbog pomeranja sata do skoro je pravila probleme ljudima.
Ekstreman primer su palestinski gerilci koji su pre 20 godina sa Zapadne obale prokrijumčarili tempirane bombe u Izrael.
U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na ljetnjem računanju vremena, dok je Izrael pomerio časovnike za jedan sat unazad.
Palestinci nisu znali za promenu vremena i bombe su eksplodirale sat pre nego što su planirali, dok su ih još postavljali.
Poginula su trojica ekstremista koji su, navodno, planirali da ubiju više stotina ljudi.
Gdje se sve koristi?
Danas na svjetu čak 110 od 192 države koristi letnje računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija.
Većina zemalja koje ga koriste su u Evropi i Severnoj Americi.
Island je izuzetak, pošto je mnogo severnije od cele Evrope i ima ekstremnije varijacije dnevnog svetla i mraka tokom godine, pa ne bi imali mnogo koristi od pomeranja sata.
Bjelorusija, Gruzija i Rusija su, takođe, odabrale da imaju isto vreme i zimi i leti.
Za zemlje na ekvatoru, gde dnevnog svetla ima približno isto tokom cele godine, nema potrebe za ovakvim uštedama.
Tako je i u Arizoni i na Havajima, koje imaju sunca tokom cele godine.
Sve ostale savezne države u Americi pomeraju sat u proleće i jesen.
Sat – ljetnje računanje vremena
I za i protiv
Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano – ljetnje vreme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije.
Dodatni dnevni sati u letnjem periodu mogli bi da smanje troškove građana na veštačko osvetljenje i omoguće im da slobodno vreme provedu na otvorenom.
Ipak, pokazalo se da su realne uštede energije prilično marginalne.
Smanjenje električne energije nadoknađuje se povećanom upotrebom grejanja ili klima uređaja, a takođe i goriva u vozilu.
Pritom, neki od glavnih trgovinskih partnera EU, poput Kine, Rusije i Turske, ne pomeraju sat.
Fincima nije isto kao Grcima
Finska je pozvala na ukidanje letnjeg vremena, nakon što je 70.000 građana potpisalo peticiju kojom se to zahteva.
U junu Finska ima 18,5 sati dnevne svetlosti, a u decembru samo 5,5 sati, dok u Grčkoj leti dan traje 14,5 sati, a zimi 9,3 sata.
Obe zemlje u istoj vremenskoj zoni – istočnoevropsko vreme (GMT + 2).
Kako utiče na zdravlje ljudi?
Pojedine naučne studije pokazale su da promene sata imaju negativne efekte na zdravlje ljudi.
U studije Evropske komisije navodi se da bi „efekat na bioritam ljudi mogao da bude ozbiljniji nego što se prvobitno mislilo”.
Smatra se da može da dovede do poremećaja sna, ali i povećanog broja srčanih udara i kardiovaskularnih problema.
Može da utiče i na porast broja saobraćajnih nezgoda.
Ako u školu ili na posao krećete po mraku, očekivano je da vam se prispava.
Pomeranje sata podrazumeva i da deca u jesenjim mesecima ujutro kreću u školu po mraku, što može da bude opasno.
Ima i drugačijih mišljenja.
Istraživači Dženifer Dolijak i Nikolas Senders kažu da se najveći broj uličnih zločina dogodi tokom popodneva, između 17 i 20 sati, i preporučuju letnje računanje vremena.
Smatraju da više prirodnog svetla u tom periodu može da pomogne žrtvama i prolaznicima da uvide moguće pretnje, kao i da kasnije identifikuju počinioce”.
U subotu navečer u Porto Montenegru u Tivtu održana je prva dodjela AFA nagrada, Adriatic Film &TV Awards, najboljim ostvarenjima.
Dobitnike nagrada izabrao je strukovni žiri kojeg čini više od 560 članova Filmske i TV Akademije u osnivanju, različitih profesija filmske industrije i iz različitih zemalja regije. Filmsku i TV Akademiju Jadranske regije osnivaju članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival. AFA nagrade dodijeljene su u 10 kategorija na svečanosti održanoj u Muzeju nautičkog naslijeđa u Portu Montenegru u Tivtu, koji je glavni partner događaja.
AFA nagradu za najbolji film osvojio je „Fiume o morte!“ (Hrvatska, Italija, Slovenija), u režiji Igora Bezinovića.
Najbolja glavna glumica je Jara Sofija Ostan, nagrađena za ulogu u filmu „Kaj ti je deklica“ Urške Djukić.
Najbolji glavni glumac je Leon Lučev, nagrađen za ulogu u filmu „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića.
AFA nagradu za Zvijezdu u usponu osvojila je Lidija Kordić, za ulogu u filmu „Radnička klasa ide u pakao“.
Lidija Kordić – foto AFA
AFA nagradu za najbolju režiju osvojio je Igor Bezinović, za režiju filma „Fiume o morte!“.
AFA nagradu za najbolji scenarij osvojio je Igor Bezinović za scenarij filma „Fiume o morte!“.
AFA nagradu za najbolji debitantski film osvojio je film „Kaj ti je deklica“ Urške Djukić.
Najbolja TV serija je „Sablja“ (Srbija, Bugarska) kreatora Vladimira Tagića i Gorana Stankovića.
AFA nagradu za najbolju glavnu glumicu u TV seriji osvojila je Milica Gojković, za ulogu u seriji „Sablja“.
Najbolji glavni glumac u TV seriji je Dragan Mićanović, nagrađen za ulogu u seriji „Sablja“.
Dodjela AFA nagrada – foto AFA
Nominirani, predstavnici festivala Mreže festivala Jadranske regije, uz prisustvo brojnih gostiju, zvanica i predstavnika medija, prije ceremonije dodjele nagrada družili su se na Crvenom tepihu.
AFA nagrade dodijeljene su na početku međunarodne sezone dodjele filmskih nagrada, s ciljem da kreiraju platformu s koje filmovi i serije iz naše regije mogu snažno krenuti u međunarodnu sezonu dodjele nagrada te da prepoznatljivost i vidljivost koje AFA nagrade donose pomognu njihovom plasmanu na međunarodnu scenu i tržište.
Mladi crnogorski bućari ostvarili su veliki uspjeh, osvojili su pet medalja na Svjetskom prvenstvu u Mersinu, Turska (22. – 25. oktobra 2025.) Gracija Stjepčević osvojio je dvije srebrne medalje i jednu bronzanu, a Matija Golub i Petar Petković bronzane.
Mladi tivatski bućar Gracija Stjepčević izgubio je dva finala pa je dvostruki vicešampion svijeta u bućanju za mlade u brzinskom izbijanju i pojedinačno.
Matija Golub i Petar Petković su peti na svijetu u disciplini par. Poraženi su od para iz Francuske u borbi za medalju.
Velikom uspjehu naših bućara doprinjeli selektori Niko Stjepčević i Zoran Vučetić.
“Crnogorski bućarski savez poziva sve prijatelje bućanja i građane da u nedjelja 26. oktobra u 14.40 sati dočekamo naše mlade reprezentativce i stručni štab na aerodromu Tivat i čestitamo im na zalaganju i pet osvojenih medalja na Svjetskom prvenstvu u Mersinu. Rezultat za ponos i divljenje. Nakon dočeka na aerodromu, slavlje će biti nastavljeno na zogovima u Donjoj Lastvi”, saopšteno je iz Saveza.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras oko 19.20 sati u mjestu Dragalj, na putu Lipci-Grahovo, poginula je ženska osoba S.S. (60), potvrđeno je iz policije.
Kako su dodali, povrijeđene su tri osobe koje su hospitalizovane. Iz policije su pojasnili da su u saobraćajnoj nesreći učestvovala tri vozila.
Herceg Novi – Njegoševom ulicom do Trga Nikole Đurkovića, danas su svečani defile priredili članovi Mjesne muzike Đenović i po lijepoj tradiciji, svojim sugrađanima i gostima donijeli prazničnu atmosferu, u susret proslavi Dana oslobođenja Herceg Novog. Uvijek atraktivan repertoar čine klasične i moderne kompozicije, obrade svjetski poznatih numera, a dio toga izveli su i na današnjem nastupu u centru grada.
Od 1919. godine, Mjesna muzika Đenović je simbol hercegnovske muzičke scene, a njihov nastup, unazad nekoliko godina, redovan dio programa obilježavanja Dana grada. Uz iskusne članove, orkestru se pridružuje sve veći broj mladih, među kojima su najmlađi desetogodišnji Mateo Crnogorčević i njegova drugarica Ines.
Mjesna muzika Đenović
Čuvajući tradiciju dužu od vijeka, Mjesna muzika Đenović pod vodstvom kapelnika Branka Rajačića, bogati svoj repertoar, uvodi nove instrumente, uvećava članstvo, uvijek težeći još profesionalnijoj interpretaciji, zbog čega su njihovi koncerti podjednako popularni među domaćom i stranom publikom.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) organizovala je studijsku posjetu predstavnika medija iz Francuske, koja je održana u periodu od 21. do 25. oktobra 2025. godine, s ciljem promocije Crne Gore kao atraktivne i raznovrsne turističke destinacije na ovom tržištu.
„Francusko tržište predstavlja jedno od prioritetnih emitivnih tržišta za Crnu Goru, pa se ova aktivnost realizuje u okviru kontinuiranih promotivnih aktivnosti NTO CG usmjerenih na njegovo jačanje i unapređenje vidljivosti zemlje“, navodi se u saopštenju NTO.
U posjeti su boravili predstavnici značajnih francuskih medija: Ma famille zen, L’Indigo mag, Infotravel, Plume travels i Tourmag.com, koji su imali priliku da istraže sjeverni i južni dio zemlje, te da kroz bogat program upoznaju prirodne ljepote, gastronomiju i kulturnu baštinu Crne Gore. Posjetili su Podgoricu, Kolašin, Bjelasicu, manastir Morača, Cetinje, Njeguše, Kotor, Perast, Tivat, Lušticu, Budvu i Petrovac, gdje su kroz raznovrsne aktivnosti i susrete s lokalnim domaćinima stekli sveobuhvatan utisak o ponudi destinacije.
Predstavnica Tourmag.com magazine, Raphaelle Savary, kazala je da su aktivnosti bile raznovrsne, autentične i originalne i za onoga ko je već posjetio Crnu Goru.
“Imala sam priliku da sada Crnu Goru doživim iz potpuno nove perspektive. Organizacija putovanja bila je besprijekorna, što mi je dodatno olakšalo iskustvo. Posebno su me impresionirali kontrasti između obale i unutrašnjosti zemlje, gdje netaknuta priroda i autentičnost ostavljaju snažan utisak. Takođe, gastronomija je bila izvrsna i omogućila mi je da osjetim duh lokalne tradicije”, poručila je Savary.
Predstavnica L’Indigo magazina, Catherine Gary, istakla je da je program putovanja bio veoma dobro osmišljen, nudeći odličnu kombinaciju kulturnih tradicija, crnogorskih planina, unutrašnjosti i obale, kao i uvida u kulturno istorijsko nasljeđe.
“Posebno sam uživala u autentičnim iskustvima, poput pripreme tradicionalnih jela u domaćinstvima što je pružilo duboku i iskrenu povezanost sa crnogorskom kulturom. Posjeta vinskom podrumu Plantaže 13 jul bila je nezaboravna, dok je obilazak Kolašina omogućio interesantne susrete sa lokalnim stanovništvom. Obavezne destinacije poput Cetinja, manastira Morača u Kolašinu i Kotora ostavile su snažan utisak, a vožnja žičarom u Kotoru bila je veoma prijatno iskustvo uprkos vremenskim uslovima”, kazala je Gary.
Podršku u organizaciji ove posjete dali su: nacionalna aviokompanija Air Montenegro, Hotel Wulfeina, Hotel Swissotel, HG Budvanska Rivijera, lokalne turističke organizacije Podgorice, Kolašina, Cetinja, Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve.
Otvaranjem Cine Grand Epic bioskopa, prvog premium multipleksa u Crnoj Gori i regionu, u Porto Montenegru u Tivtu, počeo je dvodnevni događaj dodjele AFA nagrada (Adriatic Film & TV Awards). Prva dodjela AFA nagrada biće održana u subotu, 25. oktobra, u Muzeju nautičkog nasljeđa u Porto Montenegru u Tivtu, koji je glavni partner ovog događaja.
„Kada smo prije nekoliko godina pokrenuli Mrežu festivala Jadranske regije, željeli smo da stvorimo prostor saradnje među festivalima i profesionalcima regiona koji dijele iste vrijednosti i istu strast prema filmu. Iz te saradnje rodila se ideja o Adriatic Film & TV Akademiji — prvoj zajedničkoj akademiji naših zemalja. Akademijii koja ne dijeli, već spaja. Ona nije samo projekat dodjele nagrada, već prostor stalnog dijaloga, prenosa znanja i međugeneracijske solidarnosti — platforma u sklopu koje iskusni autori i producenti otvaraju put novima, gdje se uči i dijeli iskustvo, i gdje se cijeli region prepoznaje kao ono što jeste – jedan od najvitalnijih i najkreativnijih filmskih prostora u Evropi“, rekao je na svečanosti otvaranja direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.
Dobitnike ovogodišnjih filmskih i TV nagrada Jadranske regije bira strukovni žiri kojeg čini više od 560 članova Filmske i TV Akademije — profesionalaca koji dolaze iz više zemalja i različitih oblasti filmske industrije. Filmsku i TV Akademiju Jadranske regije osnovali su članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd i Zagreb Film Festival.
Dodjela AFA nagrada održava se na samom početku međunarodne sezone filmskih nagrada.
Porto Montenegro Tivat
„Vjerujemo da će AFA nagrade stvoriti platformu s koje filmovi i serije iz naše regije mogu snažno zakoračiti u tu sezonu, i da će prepoznatljivost i vidljivost koje nagrade donose pomoći njihovom plasmanu na međunarodnu scenu“, kazao je Marjanović.
Otvaranjem Cine Grand Epic-a, lanac Cine Grand nastavlja uspješno širenje u regionu — ovo je peti bioskop lanca i dvanaesti bioskop u okviru MCF grupe.
AFA Porto Montenegro Tivat
„Večeras, naravno, obilježavamo otvaranje bioskopa, ali i ovaj fantastičan inauguracioni događaj. Radujemo se svemu što dolazi — ovo je nešto što želimo da njegujemo i ubuduće. Vjerujemo da upravo ovakvi događaji, ovakva okupljanja i ovaj kreativni centar unose poseban sentiment, koji je ključan u stvaranju drugačije zajednice — one koja privlači ljude“, rekao je Dejvid Margason, izvršni direktor Adriatic Marinas Porto Montenegro.
AFA Porto Montenegro Tivat
„U proteklim godinama filmska distribucija u regionu je bila snažna — veliki, nagrađivani, autorski i domaći filmovi prikazivani su u bioskopima širom naše prelijepe jadranske regije. Došao je trenutak za širenje portfelja i otvaranje novih bioskopa. Hvala vam što ste ovdje da zajedno ispratimo otvaranje bioskopa i da u danima pred nama zajedno slavimo film i Adriatic Film Awards“, rekao je Igor Stanković u ime MCF-a i Festivala autorskog filma Beograd.
AFA nagrade 2025. za filmove i TV serije biće dodijeljene u 10 kategorija. Tokom trajanja Adriatic Film Awards, posjetioci Cine Grand Epic bioskopa u Boka Place, Porto Montenegro, imaju priliku da uživaju u besplatnim projekcijama nominovanih filmova.
Zbog najavljenih padavina, izložba starih automobila i koncert Exodusa održaće se narednog vikenda umjesto, kako je ranije planirano, u nedjelju, 26. oktobra.
Plato kod Vojničkih banja će u nedjelju, 2. novembra, biti mjesto susreta ljubitelja i vlasnika starih automobila (oldtimer-a) u okviru manifestacije koja se treći put održava u Herceg Novom, u sklopu programa obilježavanja Dana opštine i Dana oslobođenja grada.
Uz muziku kultnog hercegnovskog sastava „Exodusi”, izložbu starih vozila će biti moguće pogledati od 10 do 15 časova.
Organizator je hercegnovski oldtajmer klub, NVO „Ljubitelji VW Bube”, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, a cilj je okupiti one koji vole ovu vrstu automobila, ali i animirati što veći broj mladih ljudi da čuvaju i cijene auta koja naslijeđuju.
Europska unija priprema najagresivniji korak dosad protiv ruske takozvane “flote iz sjene” – mreže starih tankera koji pod zastavama pogodnosti prevoze naftu mimo zapadnih sankcija. Prema nacrtu dokumenta Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), državama članicama trebala bi se omogućiti ovlast za ukrcaj i inspekciju brodova za koje se sumnja da krše sankcije ili ugrožavaju sigurnost plovidbe.
Kako navodi Splash247,o prijedlogu se raspravlja na sastanku ministara vanjskih poslova EU, a odluka bi mogla biti donesena do kraja studenoga. Riječ je o značajnoj eskalaciji europske kontrole nad flotom od približno tisuću tankera koji, prema procjenama, čine oko 17 posto svjetske flote za prijevoz nafte. Od 2023. ta se mreža povećala za gotovo 45 posto, jer je Moskva nastojala održati izvoz unatoč ograničenjima G7 i europskom embargu.
Osim što predstavlja alat za izbjegavanje sankcija, “sjenska flota” sve se češće promatra i kao sigurnosni problem. U Bruxellesu upozoravaju da mnogi od tih brodova plove bez osiguranja, tehnički su zastarjeli i nemaju nadzor klasifikacijskih društava, što povećava rizik od nesreća i onečišćenja mora. Ukrajinska obavještajna služba otišla je i korak dalje, tvrdeći da se pojedini tankeri koriste za lansiranje dronova i izvođenje hibridnih operacija protiv europskih interesa.
Nadolazeći 19. paket sankcija EU trebao bi dodati još oko 160 plovila na crnu listu, čime bi ukupni broj dosegnuo približno 560, te ubrzati planiranu zabranu uvoza ruskog LNG-a do 1. siječnja 2027. Među državama članicama raste “novi zamah” za odlučniji pristup – Francuska je nedavno zadržala tanker Boracay, Estonija brod Kiwala, dok su i Njemačka i Finska provele slične mjere.
Prijedlog također uključuje suradnju s glavnim državama zastave, poput Paname, koja je nedavno obećala brisati sankcionirane brodove iz registra i odbijati upis tankera starijih od 15 godina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je na sigurnosnoj konferenciji u Kopenhagenu da “između 30 i 40 posto ruskog ratnog financiranja dolazi upravo od tankera iz sjenske flote”, naglasivši da je “njihovo zaustavljanje nužnost, a ne opcija”.
Samo tjedan ranije, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je najstrože sankcije do sada, izravno pogodivši Rosneft i Lukoil te dodalo 44 ruska tankera i sedam LNG brodova na svoj popis zabrana.
Analiza tvrtke Kpler pokazuje da je broj sankcioniranih brodova u svijetu u posljednjih pet godina gotovo peterostruko porastao – s oko 350 u rujnu 2020. na 1.700 u rujnu 2025. – uz sve bolju koordinaciju između europskih i britanskih vlasti.
