Zvanično najveći putnički brod koji je do sada uplovio u crnogorske teritorijalne vode, američki megakruzer Sun princess jutros je u Bar na jednodnevni izlet doveo 4.131 putnika i 1.626 članova posade.
Brod pod zastavom Bermuda, kompanije Princess Cruises, dugačak je 345 metara, širok 42,5 metara, gaz mu je 8,9 metara, a bruto tonaža čak 177.882 BRT.
Za putnike sa broda čiji je agent Boka Adriatic, doćek je pripremila TO Bar.
Sun princess – foto Feral.bar
Na gatu AD Port of Adria Folklorni ansambl Rumija je izveo splet narodnh igara iz Crne Gore, a štand sa domaćim specijalitetima priredili su učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar pod vođstvom profesora Dejana Aleksića.
Kada u svom portfoliju imate 55% hidroproizvodnje, kao što to EPCG ima, onda umnogome zavisite od hidroloških prilika, na koje ne možemo da utičemo, pa samim tim može da se postavi pitanje: da li su nam i planovi realni, kaže Darko Krivokapić, izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom. Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren, precizira direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan
Energetskim bilansom za 2024. godinu, planirana je proizvodnja od 2.995 GWh električne energije, od čega je 56% udio hidroenergetskih objekata. Proizvodnja HE Perućica projektovana je na 920 GWh, a HE Piva na 750 GWh. Očekuje se da TE Pljevlja ostvari proizvodnju od 1.317 GWh, dok bi male elektrane trebalo da doprinesu sa oko 8 GWh električne energije.
Struktura proizvodnje u 2024.
Prema Krivokapićevim riječima, Elektroprivreda takođe računa na 458 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, koje je u obavezi da otkupi od Crnogorskog operatora tržišta električne energije – COTTE. S druge strane, energetskim bilansom je predviđena potrošnja od ukupno 2581 GWh električne energije.
– Što se tiče strukture kupaca kod FC Snabdijevanje, domaćinstva čine 55%. Upoređenjem raspoložive električne energije u pojedinim periodima, sa potrebnim količinama koje EPCG ima obavezu da isporuči kupcima, iskazuje se bilans, odnosno višak ili manjak električne energije po mjesecima. Mi, na nivou godine, imamo višak od 986 GWh i manjak od 114 GWh, jer se plan maksimalnih potrebnih snaga za potrebe kupaca EPCG, kreće se od 373 MW u maju, do 553 MW u avgustu, kaže Krivokapić.
plan
Iako su padavine, posljednja tri mjeseca, bile na oko 65% od prosječnih, postojao je “višak” u akumulacijama, pa je plan iz bilansa ostvaren.
Direktor FC Proizvodnja Bojan Đordan je saopštio da je postignuto da proizvodnja naših elektrana bude na niovu od 97% u odnosu na bilans, jer je proizvedeno 329 GWh, od predviđenih 340 GWh.
– Proizvodnja u TE Pljevlja bila je najveća, tj. 110% u odnosu na plan, u HE Piva na nivou od 108% u odnosu na plan, tako da se, uprkos lošijoj hidrologiji, proizvodnja „izvukla“ akumulacijama, koje su, početkom godine, bile 40% veće od planirane, objasnio je Đordan. Dodao je da su akumulacije u jezerima Slano i Krupac, veće 47%, u odnosu na plan za februar, dok je akumulacija u Pivskom jezeru 60% veća, od bilansno predviđene količine za februar ove godine.
– Strateški cilj je da akumulacije na početku ljeta, budu na maksimalno mogućoj koti, pa će sve biti podređeno tome, jer kao što je poznato, maksimalna potrošnja nas i očekuje tokom ljetnje sezone, kaže Darko Krivokapić.
bilans 2024.
Kao svojevrsni “benefit” dodaje činjenicu da su cijene električne energije u padu, pa je Direkcija za upravljanje energijom kupila dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala. Jedno je sigurno – naši potrošači ne moraju da brinu, snabdijevnje električnom energijom biće uredno i stabilno kao i do sada, poručuje Krivokapić.
Inače, ukupno instalisana aktivna snaga u elektranama EPCG iznosi 874 MW (bez malih elektrana), od čega u hidroelektranama 649 MW, a u Termoelektrani 225 MW. Raspon raspoložive aktivne snage na pragu elektrana, zavisno od redovnih godišnjih remonata ili potrebnih zastoja zbog modernizacije opreme, u 2024. godini, kreće se od 314 MW (prva polovina oktobra) do 845 MW (prva polovina decembra).
Koliko hidrologija utiče na ostvarenje Energetskog bilansa, govore podaci za proteklu godinu kada je, zbog obilnih padavina, koje su bile čak 105% više od prosjeka, proizvodnja električne energije, premašila planove iz Energetskog bilansa za 2023.godinu, a pozitivni efekti iz trgovine električnom energijom-razlici između prodaje i kupovine-dostigla rekorde! Naime, tokom 2023. godine, u proizvodnim pogonima EPCG proizvedeno je 3.481,5 GWh električne energije, od čega je TE Pljevlja predala na mrežu 1.505,4 GWh (9% više od plana), dok su naše hidroelektrane proizvele 1.976,1 GWh električne energije. Tako je HE Perućica proizvela 13 % više od plana, a HE Piva čak 24 % !
Foto EPCG
Direkcija za upravljanje energijom kupila je, zbog niskih cijena, dio količina koje nam nedostaju tokom trećeg kvartala
Entuzijasti iz NVO „Kamelija“ Stoliv najavljuju novo izdanje Fešte Kamelija 2024 od 12. aprila do 12. maja, kada će, pored predstavljanja ljepote cvijeta kamelije, te prirodnog, kulturnog i gastronomskog nasljeđa ambijentalne cjeline Donjeg i Gornjeg Stoliva, pažnju posvetiti i uzgoju sadnica kamelije i očuvanju tradicionalnih drvenih barki.
Manifestacija počinjeu petak, 12. aprila u 15 sati, kada će ekipa prijatelja NVO „Kamelija“ i uzgajivača iz Opatije- Hrvatska i Ahena (Aachen)-Njemačka, obići đardine sa kamelijama u Stolivu, što će biti prilika za razmjenu iskustava i stručne savjete iz oblasti hortikulture.
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije najavljena je za subotu, 13. aprila od 19 sati u Domu kulture „Niko Bilafer“.
Glavni program sa degustacijom primorskih kulinarskih proizvoda biće održan u nedjelju, 14. aprila od 11 sati na stolivskom mulu i na platou ispred Doma kulture, gdje će svečano, uz bogat kulturno-zabavni program biti otvorena ova manifestacija. Posjetioci će imati priliku da pogledaju izložbu aranžmana, dječje likovne radove i da pročitaju literarne radove na temu kamelija, koje će žiri i nagraditi.
Fešta kamelija 2023. – foto Boka News
Istoga dana planirane su dvije pješačke ture stazom do Gornjeg Stoliva, prva od 8 sati, a druga od 13 sati.
Manifestacija se nastavlja u utorak, 16. aprila u 18 sati, koncertom „Latice kamelije na muzičkom putu“, koji će biti održan u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru (Crkva Sv. Duha).
Program posvećen promociji i očuvanju drvenih barki „Camellia Trophy 2024“ biće održan u nedjelju, 12. maja u centru Stoliva. Ribari sa drvenim barkama takmičiće se u ribanju od 6 sati ujutru, a jedriličarska regata je najavljena od 11 sati. Potom od 12 sati slijedi defile i trka veslača sa drvenim barkama. U Domu kulture „Niko Bilafer“ će od 12 sati biti održan stručni skup o očuvanju drvenih barki, slijedi proglašenje najuspješnijih ribara, veslača i jedriličara, te zabavni program.
Organizator manifestacija je NVO „Kamelija“ Stoliv, uz pokrovoitelje- Turističku organizaciju i Opštinu Kotor.
Hrvatska će u ljetnoj sezoni imati 517 domaćih i međunarodnih aviolinija, koje će obavljati oko 70 zračnih prijevoznika, pa se očekuje i dvoznamenkasti porast zračnog turističkog prometa u odnosu na lani, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Među zračnim prijevoznicima u ljetnoj sezoni 2024., najviše rotacija imat će, prema najavama, nacionalni prijevoznik Croatia Airlines te strani Ryanair, Easyjet, Eurowings i Lufthansa, pri čemu iz HTZ-a ističu i povratak direktnih linija za daleka tržišta.
Tako se vraćaju direktne linije Zagreb-Seoul (Južna Koreja) i Rijad (UAE)-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama, a predviđene su i ‘daleke’ linije za Kanadu, SAD i Katar.
Svim tim linijama Hrvatska će kroz ljeto biti direktno povezana sa 133 strana grada ili tri više nego lani te 41 državom, od kojih je većina iz Europe, odnosno najveći broj zrakoplovnih operacija bit će s Njemačkom, UK, Italijom, Francuskom i Poljskom.
Među domaćim zračnim lukama najviše linija planirano je za zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, navodi se u priopćenju u kojemu se navodi i da su podaci pripremljeni na temelju podataka i najava od hrvatskih zračnih luka.
“Gotovo sve zračne luke očekuju povećanje prometa ove godine, a povećanje broja aviolinija najbolje pokazuje da Hrvatska i dalje čvrsto zauzima poziciju sigurne i atraktivne turističke zemlje. Brojne aviokompanije prepoznale su povećanu potražnju za hrvatskim destinacijama te su i proširile svoje programe, a veseli i što je sve više ‘konekcija’ s dalekim tržištima”, poručio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Ocijenio je i da je avioprijevoz jako važan u povezivanju Hrvatske sa svijetom, posebice krajnjeg hrvatskog juga s najvažnijim emitivnim tržištima.
Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu
„Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ naziv je panel diskuije koja održana danas u Dvorani Park, u organizaciji Opštine Herceg Novi i organizacije Napoleonove destinacije, uz inicijativu člana naučnog komiteta ove organizacije profesora dr Joška Belamarića, koji je jedan od najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti.
Cilj panel diskusije „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ je da se zajednički pronađu riješenja koja bi dugoročno dovela do valorizacije i obnova ove istorijske rute od Ljubljane do Kotora. Prema riječima Belamarića ove ceste su relativno slabo proučene.
Profesor dr Ilija Lalošević istakao je da su sva istraživanja počinjala u tadašnjim državnim arhivima, a nastavljali u Veneciji i Beču.
Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu
Zavodi za zaštitu spomenika u Kotoru i u Splitu, možemo slobodno reći bez hvalisanja, ali i bez lažne skromnosti, su možda među dva najrelevantnija zavoda u bivšoj Jugoslaviji, koji su primjenjivali sve potrebne metodologije, kako proučavanja tako zaštite i konzervacije kulturne baštine.
“Što se tiče puteva, to su stare trase tako da nismo još to baš skroz definisali, ali evo prilike da se kroz ta dodatna istraživanja i to odradi. Svakako da ovaj obalni put kroz Perast u to vrijeme nije postojao. Tu su bile sve plaže sve do devetstote kad je Autrougarska napravila te puteve kroz Boku uz samu obalu. Slažem se sa kolegom Belamarićem da su oni išli zaleđem i to najvjerovatnije tim utabanim, da tako kažem, još rimskim putevima” – kazao je Lalošević.
Publicista Nebojša Rašo kazao je da su Bokelji živjeli normalno pod francuskom upravom, bez represija, i da je pored modernizacije saobraćaja, Francuska modernizovala školstvo.
Ambasadorka Francuske u prvoj zvaničnoj posjeti Herceg-Novom
Predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić sa saradnicima danas je priredio prijem za ambasadorku Republike Francuske u Crnoj Gori, Anne Marie Maskay i njene saradnike. Nakon prijema, delegacije su prisustvovale panel diskusiji „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu“ s obzirom na to da je Herceg-Novi član Federacije Napoleonovih gradova, a potom obišli i spomenik francuskim vojnicima na Ilinici.
Ambasadorka Francuske u HN – Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu
Predsjednik Katić je izrazio zadovoljstvo prvom zvaničnom posjetom novoimenovane ambasadorke Republike Francuske u Crnoj Gori, koja predstavlja potvrdu nastavka dosadašnje odlične saradnje koju je Herceg-Novi ostvario.
„Dogovorili smo se da saradnju i u narednom periodu još više jačamo, posebno kada je u pitanju kulturna saradnja, ali i rast broja francuskih turista koji posjećuju Herceg Novi. Prethodna, 2023. godina bila je rekordna po tom pitanju i u našem gradu je boravilo oko 20 hiljada turista iz Francuske, što je u odnosu na 2022. godinu za oko 50 odsto više, a raduje nas da je rast interesovanja konstantan. Tome je doprinio i naš ulazak u Federaciju Napoleonovih gradova, a predmet našeg razgovora je bila i saradnja sa francuskim gradovima u okviru Federacije. Kada je u pitanju razvoj privrede i dolazak privrednika u naš grad, vidimo značajan porast. Veliki broj individualnih francuskih investitora je prisutan u Herceg-Novom i evidentna su sve veća ulaganja i privrednih i fizičkih lica iz ove države“, kazao je predsjednik Katić.
Republika Francuska vidi u Herceg-Novom saradnika u različitim oblastima, među kojima je na prvom mjestu kultura, ali i obrazovanje i ukupna privreda, kazala je ambasadorka Maskay.
Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog naslijeđa na Balkanu
„U ovim i drugim oblastima jačaćemo saradnju na svim nivoima, na državnom ali i na nivou lokalnih zajednica. Veoma mi je drago zbog moje današnje prve posjete Herceg-Novom i nadam se da će ih biti još, u okviru naše buduće saradnje i zajednički organizovanih lijepih događaja“, istakla je ambasadorka Maskay i zahvalila predsjedniku Opštine i njegovim saradnicima na divnom prijemu u Kući nobelovca Iva Andrića.
Kao član Federacije Napoleonovih gradova, Herceg-Novi je danas bio domaćin panel diskusije „Napoleonova cesta: Povezivanje kulturnog nasljeđa na Balkanu” koja je održana u foajeu Dvorane Park, u organizaciji Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Riječ je o cestama u Iliriku (Balkanu) od Ljubljane do Kotora, a cilj je bio pronaći rješenja koja bi dugoročno dovela do valorizacije i obnove te istorijske rute. Na ovu temu govorili su prof. dr Josip Joško Belamarić, koji je član naučnog komiteta Napoleonove destinacije, zatim prof. dr Ilija Lalošević, te publicisti iz Herceg-Novog dr Goran Komar i Nebojša Rašo, a konstruktivnom razgovoru pridružili su se i generalna direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija, Dobrila Vlahović, planinar Saša Kulinović, odgovorni za kulturnu baštinu u Parku prirode Orjen Željko Starčevć, arhitekta Vuk Čvoro, inženjer građevine Olivera Doklestić, novinar Zdravko Šakotić.
Panel diskusiji prisustvovali su i predsjednik Skupštine opštine Herceg-Novi, Ivan Otović, direktor Državnog arhiva Crne Gore, Danilo Mrvaljević, te sekretari i direktori ustanova i agencija lokalne samouprave.
ACG su od 1. januara do 7. aprila 2024. godine opslužili preko 360 hiljada putnika što je 27 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine.
Prema najavama, Aerodrom Podgorica će tokom ljetnje sezone biti povezan sa više od 40 destinacija, a Aerodrom Tivat sa njih oko 40.
Odbor direktora smatra da je, u ovom trenutku, najvažnije da Aerodromi Crne Gore tokom ljetnje sezone funkcionišu efikasno i stabilno, između ostalog, i s obzirom na rast broja putnika u odnosu na 2019. godinu.
U Agenciji za zaštitu životne sredine, danas je održan okrugli sto na temu “Morski ekosistem – monitoring i zaštita”.
Ivana Mitrović, zaposlena u Agencije za zaštitu životne sredine istakla je važnost mora kao crnogorskog resursa, osvrnuvši se na kontinuirani monitoring koji sprovodi Agencija, što je izuzetno bitan segment za očuvanje mora i živog svijeta u njemu. Ona je u sklopu uvodne prezentacije ,,Baza podataka za morski ekosistem”predstavila pomenutu bazu, koja je uspostavljena i čiji su benefiti višestruki, a najznačajniji su svakako jednostavnije izvještavanje i čuvanje podataka.
Bojana Knežević, iz CETI -ja, objasnila je koji su parametri relevantni za praćenje eutrofikacije, tj. kako na promjene u fizičko – hemijskim parametrima utiču godišnja doba i dubina uzimanja uzoraka.
Dragana Drakulović, u ime Instituta za biologiju mora, govorila je o biološkim parametrima eutrofikacije. Akcenat je stavljen na fitoplankton, pogotovo na vrste koje ispuštaju toksine. Donedavno ove vrste nijesu bile prisutne u našem dijelu mora, međutim, vjerovatno usljed klimatskih promjena, počinju se evidentirati i kod nas. Školjke akumiliraju njihove toksine i ukoliko se koriste u ljudskoj ishrani mogu da utiču i na zdravlje ljudi.
Slavica Petović, takođe iz Instituta, objasnila je značaj bentosnih organizama za cjelokupan morski ekosistem. Po Direktivi o staništima neophodno je pratiti stanje livada posidonije i koraligenih staništa, jer oni predstavljaju habitate mnogih vrsta.
Nemanja Malovrazić, iz Javnog preduzeća „Morsko dobro“ održao je prezentaciju o kvalitetu morskih voda za kupanje, navodeći da to preduzeće posljednjih godina sprovodi monitoring vode na kupalištima u toku turističke sezone, i to dva puta mjesečno – od maja do oktobra. Kako je JPMD određeno za upravljača za zaštićena morska područja, predstavio je i aktivnosti institucije na tom polju.
Boka Kotorska – foto Boka News
Na kraju, zaključeno je da je značaj kontinuiranog monitoringa morskog ekosistema veoma veliki, te da se mora održati kontinuitet u analizama. Potrebno je da finansijska sredstva u ovu svrhu budu trajno opredijeljena, bez strepnji koliki iznos će biti izdvojen za ovaj segment životne sredine. Što se tiče zaštićenih područja u moru, veliki izazov predstavlja kadrovski kapacitet koji kontroliše ova područja. Potrebno je više ljudi obučenih za ovaj posao, i to u skladu sa međunarodnim standardima.
Pored zaposlenih u Agenciji, okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Instituta za biologiju mora, Javnog preduzeća ,,Morsko dobro”, Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, NVO ,,Green home”, te studenti Metalurško – tehnološkog fakulteta- odsjek: Zaštita životne sredine.
Turistički poslenici u Tivtu bili su jako zadovoljni prošlogodišnjom predsezonom a trenutna popunjenost i najave govore da će i ovogodišnja biti ti dobra, kazala je direktorica Turističke organizacije Nina Lakičević.
„Broj turista koji boravi u gradu na istom je nivou kao prošle godine u ovom periodu a za 49 odsto je veći u odnosu na 2019. godinu. Gosti su većinom iz Srbije, Rusije i Turske. Tome najviše doprinose avio konekcije koje imamo tokom cijele godine sa ovim destinacijama“ istakla je Lakičević.
Ona kaže da su najave i za predsezonu i za glavnu turističku sezonu jako dobre a u prilog tome govore i podaci o dobrom bukingu kako hotela tako i privatnog smještaja.
„Za period od sredine maja pa do sredine septembra mjeseca gotovo 70 odsto smještajnih kapaciteta je već sada rezervisano. Podsjetiću da su nedavno uspostavljene avio konekcije sa Londonom i Izmirom. I agencije iz inostranstva koje kao destinaciju nude Crnu Goru i Tivat govore o dobroj prodaji aranžmana i nama ostaje samo da opravdamo očekivanja gostiju“ rekla je Lakičević.
Nina Lakičević
Ona je podsjetila i na dobru promotivnu kampanju koja se sprovodi od početka godine i to kako po regionu tako i po značajnim emitivnim tržištima.
„Ove godine imaćemo i avio konekciju sa Oslom i Pragom zbog čega smo imali i značajnu promociju na ovim tržištima“
Ona je istakla da su u sardanji sa Opštinom i kulturnim institucijama radili na osmišljavanju i podršci kulturnih dešavanja te da su izdvojili dodatna sredstva za podršku novih projekata u ovom segmentu.
I ove godine, kaže Lakičević, Turistička organizacija realizovaće tradicionalne gastro i kulturno zabavne manifestacije za šta je izdvojeno oko 120 000 eura više u odnosu na prošlu godinu.
Tivat – foto Boka News
„Ove godine se obilježava 20 godina Žućenica festa, očekuju nas ribarske fešte na različitim lokacijama, Međunarodni karneval od 6. do 9. juna, imaćemo susrete gudačkih instrumenata 15. juna, a krajem maja Gitar fest i Harmonika fest. Festival vjetra upotpuniće ponudu vikendima tokom aprila i maja a i ove godine imaćemo bogat program na festivalu Purgatorije“.
Lakičević ističe da od ove godine kreće novi festival „Biser jadrana“ koji je planiran 29. juna i koji ima potencijal da bude događaj po kojem će Tivat biti prepoznatljiv
Predsjednik opštine Tivat potpisao Ugovore sa nosiocima projekata
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović ptpisao je danas ugovore sa nosiocima izdavačkih projekata, koje je Opština podržala putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava opredjeljenih za izdavačku djelatnost za 2024. godinu. Opština je dodijelila ukupno 7.495€ sljedećim projektima:
„Dobro je da se piše. Dobro je da se bilježe priče o ljudima, mjestima i događajima vezanim za Tivat i Boku. Nama je u interesu pružiti podršku ovim i ovakvim projektima, što ćemo u narednom periodu i raditi“ – naglasio je Komnenović u razgovoru sa autorima, odnosno nosiocima projekata. „Opština Tivat pružiće podršku i kada su u pitanju promotivne aktivnosti i promocija ovih djela“ – istakla je ovom prilikom sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
„Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“ autora Siniše Lukovića, Amare mare Knjižara So – 2.900€;
Nakon nedavnog susreta premijera Milojka Spajića sa čelnicima italijanske brodarske kompanije Adria Ferries, prema saznanjima portala Feral.bar intenzivirana je priča o obnavljanju brodskih linija sa Italijom.
-Ovim povodom, premijer se danas susreo sa članovima Borda AD Barska plovidba, sa kojima je razgovarao o modalitetima otvaranja linija iz Bara prije svega prema Ankoni, a potom i o oživljavanju zamrle linije Bar-Bari koja je decenijama povezivala Crnu Goru i Pulju-rečeno je portalu Feral.bar nezvanično iz krugova bliskih barskoj državnoj brodarskoj kompaniji.
Prema istim navodima, inicijativu u ovoj priči sada ispoljava italijanska strana, „uz lobiranje i diplomatskim kanalima“.
-„Adria Ferries“ želi pokretanje linije sa Ankonom, i to svojim brodom, a njihova delegacija bi ove sedmce mogla doći u Bar i sa menadžmentom Barske plovidbe otvoriti pregovore o tome kako bi se mogla uspostaviti linija sa Barijem.
Pitanje je ko bi bio operater te linije, s obzirom da Barska plovidba odavno u svojoj floti nema putnički brod, koji već godinama pokušava da kupi-dodao je izvor Feral.bar.
Podsjetimo, nakon sastanka premijera Spajića i prvog čovjeka kompanije Adria Ferries Alberta Rosija 20. marta u Podgorici,iz Vlade je saopšteno da će biti obnovljena pomorska liniju sa Italijom, te da bi feribot na relaciji Bar – Ankona „mogao ponovo da saobraća već tokom 2024. godine“.
-Konstatovano je da bi otvaranje ove linije, moglo pozitivno da utiče na turizam u obje zemlje, a posebno interesovanje za dolazak u Crnu Goru postoji kod građana Sjeverne Italije.
Zbog toga je Ankona odlična polazna tačka za obnavljanje pomorskog saobraćaja, jer često građani sa sjevera Italije moraju da gube ogromno vrijeme kako bi došli do Barija, a brži feribot iz Ankone može da stigne do Crne Gore za deset sati-prenijeli su u Vladinom saopštenju za javnost nakon ovog sastanka Rosijeve riječi.
Njegova kompanija je inače i ranije obezbijeđivala funkcionisanje ove linije, a zainteresovana je da čitav projekat oživi.
-Naglašeno je da je vrlo važno u projekat uključiti i crnogorske kompanije, a predsjednik Vlade je istakao da bi se na ovaj način moglo omogućiti da Barska i Crnogorska plovidba donesu dodatnu vrijednost Crnoj Gori.
Prve analize pokazale su da bi tokom ljetnje sezone linija funkcionisala bez problema, a da je neophodno dodatno raditi na promociji za saobraćaj tokom zimskog perioda-objavili su iz Vlade nakon ovog sastanka kojem su prisustvovali i ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, predsjednik kompanije Mauro Maja i direktor Roberto Mataloni.
