Kotor je minulog vikenda bio domaćin prvenstva Crne Gore u šahu za mlade do 18 godina koje je odigrano u Srednjoj pomorskoj školi.
Drugi dan turnira okupio je 85 takmičara u brzopoteznom šahu tri minuta plus dvije sekunde po potezu.
Članovi Šah kluba “Kotor” imali su dosta uspjeha i vrhunskih rezultata u više kategorija
U kategriji do 8 godina dječaci prvo mjesto osvojio je Zejn Agić, drugo Relja Radović, a treće Tomaš Radusinović.
Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste
U kategoriji djevojčica do 8 godina, briljirale su kotoranke, pa je Darija Majer osvojila drugo, a Dunja Barović treće mjesto. Prva je Simeona Vukotić.
U kategoriji do 10g dječaci – prvi je David Pavlović, drugi Koča Radović, a treći Balša Zloković..
Kod djevojčica, u istoj kategoriji (do 10g) najbolja je bila kotoranka Monika Nikolić, druga je Dunja Radusinović., a nakon nje Jovana Aćimić.
U kategoriji dvanaestogodišnjaka pobjedio je Stefan Mihajlović, dok je Tomanu Periću pripalo drugo, a Shevtsov Egoru treće mjesto.
Dušica Petrušić, Golubović Minja i Dorotea Andrijašević bile su najbolje u kategoriji dvanaestogodišnjakinja.
Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste
U kategoriji dječaka do 14 godina prva tri mjesta pripala su Đorđu Žižiću, Damjanu Pešiću i Luki Jovanoviću i djevojčicama Jani Šćekić, Varvari Ševcovoj Jani Tadić.
U kategoriji do 16 godina dječaci pobjedio je Mihailo Pušara, drugi je Vasilije Radulović, a treći Jovan Adžić.
Kod djevojčica do 16g. prva je kotoranka, članica Šah kluba “Kotor” Nikolina Dževerdanović, Katarina Đukić je druga, a treća Marija Mia Maraš.
I u najstarijoj kategoriji, mladi do 18 godina pobjednik je Andrej Račić.
Miloš Kršikapa osvojio je drugo, a kotoranin Damjan Dževerdanović treće mjesto.
Najbolje plasirane djevojke u kategoriji do 18 godina su Anastisija Mandić, Ines Đenđinović i Milena Mosurović.
Prvenstvo Crne Gore za mlade šahiste
Šahovski savez Crne Gore obezbjedio je medalje za pobjednike , a uručili sui h predsjednik Šah kluba “Kotor” Petar Grdnić i Nikola Đukić, vicešampion Crne Gore u seniorskoj konkurenciji, koji je pozdravljen ovacijama prisutnih takmičara i rukovodilaca škola šaha.
Svojom organizacijom , Šah klub “Kotor” opravdao je ulogu domaćina, a prelijep ambijent Srednje pomorske škole u Kotoru, prisutnost vd direktora Gojka Jokića i dijela osoblja koji je bio na usluzi ovog vikenda, doprinio je utisku da se takmičari osjećaju prijatno i skoncentrisano, a isto tako i borbeno.
Odlično suđenje i vrhunsku komunikaciju sa najmlađim učesnicima ostvario je međunardoni sudija Igor Vujačić sa svojim timom.
Organizator je Šahovski savez Crne Gore u saradnji sa Šahovskim klubom “Kotor”, a uz pokroviteljstvo Opštine Kotor, Ministarstva za sport i mlade.
Tradicionalna manifestacija “Ljubišini dani” će se održati od 20. februara do 2. marta 2024. godine u Budvi, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
Manifestacija će zvanično biti otvorena u utorak, 20. februara 2024. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”. Ove večeri biće prikazana monodrama Knjeginja Ljubica u izvođenju Vjere Mujović. Takođe, istog dana u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” biće postavljena dokumentarna izložba Spomen-obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovom Ljubiši.
U četvrtak, 22. februara 2024. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biće organizovano predavanje dr Mirjane Blagojević O mirazu u srednjovjekovnoj Budvi sa osvrtom na Paštroviće i Kotor.
Program se nastavlja u ponedjeljak, 26. februara 2024. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” organizovanjem muzičkog programa Škole za osnovno muzičko obrazovanje, recital i prikazivanje filma o Stefanu M. Ljubiši.
U četvrtak, 29. februara 2024. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” će biti upriličeno predstavljanje zbornika sa simpozijuma Dva vijeka od rođenja S. M. Ljubiše (1822 – 2022) održanog u Budvi i Petrovcu 25. i 26. februara 2023. godine. Na predstavljanju će govoriti mr Božena Jelušić, dr Dragana Kujović i akademik Siniša Jelušić.
Program kulturne manifestacije „Ljubišini dani” će se završiti u subotu, 2. marta 2024. godine u 19 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” gdje će biti upriličeno predstavljanje monografije 50 godina Moderne galerije „Jovo Ivanović”. Na predstavljanju će govoriti Snežana Ivović – muzejski savjetnik, akademik Aleksandar Čilikov, Jelena Đakonović, viši kustos i mr Lucija Đurašković.
Glavata želva – Pomor Glavatih želvi na Dugom otoku – foto Slobodna Dalmacija
PatoIozi Hrvatskog veterinarskog instituta dovršili su obdukciju sedam glavatih želvi (Caretta caretta) s plaže Sakarun na Dugom otoku, javlja HRT.
U svom epidemiološkom izvidu Morana Bačić, stručna voditeljica JU-a Natura Jadera, utvrdila je različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun. To su i svojim nalazom potvrdili patolozi.
Dvije su kornjače uginule prije više od mjesec dana. Kod ovih kornjača, uslijed autolize tkiva, nisu mogli utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale su kornjače uginule prije 5 do 15 dana. Ova procjena ovisi o mnogim vanjskim čimbenicima i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka). Kornjače su različitih veličina; najveća je dužine oklopa 74 cm, a najmanja 33 cm. Dvije najmanje procijenjene su starosti oko 5 godina, a ostale između 10 i 15 godina. One su u dobrom gojnom stanju, bez zapaženih epibionta.
Obdukcijom pet kornjača utvrđene su patološke promjene koje upućuju na utapanje, najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5000 morskih kornjača.
U najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage, nakon kojih ćemo više znati o njihovom zdravstvenom stanju.
Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernaciji) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.
Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave, što olakšava izbacivanje vode iz pluća, te ih pustiti u more nakon što se ponovno aktiviraju.
Dubrovačko-neretvanska županija u 2024. slijedom dobrih tržišnih te najava novih avio linija, ticanja brodova i povećanja kvalitete ponude očekuje daljnji rast turističkog prometa, ističe direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota.
“Na krilima uspješne 2023., u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i u 2024. očekujemo nastavak pozitivnih turističkih trendova, u čemu smo ipak i umjereno optimistični, najviše zbog geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti, koje brinu i druge u turizmu i šire.
No, mi smo kvalitetna turistička destinacija, poznata u svijetu zbog Dubrovnika, i drugih mjesta, poput Korčule, Cavtata i cijelih Konavala, Pelješca, Mljeta i drugih, koje redovito i svjetski mediji i turističke organizacije proglašavaju najljupkijim za odmore, naj za vjenčanja, ekskluzivnim i sličnim atributima”, kaže u razgovoru za Hinu Srgota.
Uz bogatu ponudu visokokategoriziranih hotela, agroturizama, enogastronomije, biciklističkih staza, konjičkih puteva i drugim atrakcijama, sadržajima i manifestacijama oslonjenih i na bogatu kulturno-povijesnu baštinu, u cijeloj županiji se već razvija cjelogodišnji turizam i primjetno je povećanje dolazaka i u pred i posezoni, što u županijskoj TZ (Turistička zajednica) očekuju i u 2024.
Tako bi se premašilo brojke iz 2023., kada je tu županiju posjetilo 18 posto više turista nego 2022. ili 2,1 milijun, od čega stranih 2 milijuna ili 19,1 posto više. Noćenja je bilo 7,3 posto više ili 8,6 milijuna, od čega stranih 7,9 milijuna ili 7,6 posto više.
S ciljem privlačenja posjetitelja u županiju u 2024., županijska TZ pojačava promotivne i druge aktivnosti, poput suradnje s domaćim i stranim partnerima iz gotovo cijelog svijeta, uz plan da se samostalno i s partnerima nastupi na preko 20 sajmova, specijalnih prezentacija i radionica u 17 zemalja.
Također je u planu pokriti tj. podržati preko 45 raznih manifestacija u županiji kojima se obogaćuje ponuda, od zabavnih, kulturnih, sportskih i enogastronomskih.
Svjesni su i nove, aktivnije uloge TZ-ova u upravljanju turizmom u lokalnim sredinama prema novom Zakonu o turizmu te sve nastoje raditi u održivom i smjeru destinacijske menadžment organizacije u suradnji sa svim dionicima, koju Srgota ocjenjuje dobrom i s hotelijerima, ugostiteljima i ostalim turističkim subjektima, ali i iz drugih sektora, primjerice s dubrovačkom zračnom lukom Ruđer Bošković.
Nakon velikih turističkih sajmova krajem 2023. i početkom 2024. , Srgota iznosi da je zanimanje za dubrovačko područje veliko, te da će biti i novih avio linija u odnosu na 2023., pri čemu mnogi touroperatori i avio prijevoznici najavljuju povećanje rotacija i broja sjedala, ali i dobar buking.
Park prirode Orsula – Dubrovnik foto Boka News
Za turističku potražnju u SAD-u i na britanskom tržištu, koje je za tu najjužniju hrvatsku županiju godinama broj jedan po posjećenosti, a tako je bilo i u 2023., kaže da je trenutno dobra i vjeruje da ekonomske nestabilnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu neće značajno utjecati na dolaske turista s tog tržišta.
“Britanci su odani gosti i nedavni sajmovi kažu da se neće odreći odmora unatoč recesiji. Iako je 2024. već dijelom definirana, u svemu će biti važna i naša cjenovna politika u čemu trebamo biti pažljivi, jer nismo sami. Svako osjetno povećanje mora biti popraćeno rastom kvalitete u svim segmentima turističke ponude, dakle vrijednost za novac će odrediti sezonu 2024.
Kvalitetni smo, imamo predivnu obalu, more, enogastronomiju, kulturnu i prirodnu baštinu, te druge prednosti, ali i naša konkurencija na Mediteranu, posebice Španjolska i Grčka se također snažno pripremaju i promoviraju, a znamo da i puno nude”, poručuje Srgota.
Napominje i da su puno radili s partnerima u destinaciji te s touroperatorima i avio prijevoznicima kako bi u 2024. bilo više avio linija prema dubrovačkoj zračnoj luci, te osim iz Europe vjeruje da će se ostvariti i više tzv. overseas ili letova iz dalekih destinacija nego lani. Vesele ih kaže najave i za zimu 2024/2025, kada se otvaraju nove linije Ryanaira prema Londonu, Dublinu i Beču kojih do sada nije bilo, odnosno zimi su prema Europi imali samo liniju nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa s Frankfurtom.
I iz SAD-a se očekuje više sjedala na izravnim letovima ove godine već od svibnja, četiri puta tjedno, kojima će doći i više njihovih turista, čime se nastavlja i tradicija jer je Dubrovnik sa SAD-om direktne letove imao već od 1970-ih.
Osim izravnim letovima, Amerikanci u tu županiju dolaze i drugim letovima preko Europe, te je to tržište na stabilnom četvrtom mjestu po broju noćenja, iza prvog UK, pa Njemačke i domaćeg, hrvatskog, a za Amerikance Srgota napominje i da najviše odsjedaju u Dubrovniku, kao i da jako vole Korčulu i Cavtat.
“S obzirom na to koliko je samo ove zime u županiji otvorenih hotela, od Korčule, preko Dubrovnika do Pelješca, te uz agroturizme, posebice u Konavlima, dobro će doći više zimskih avio linija kojima će se puniti smještajni kapaciteti i ostali turistički sadržaji. Mislim da je sazrelo vrijeme i da su svi dionici u turizmu svjesni kako cjelogodišnji turizam može bolje definirati smjer kojim idemo, a to su autentičnost i održivost”, smatra Srgota.
Prvi Dubrovnik po noćenjima u županiji, lani ih je imao 4 milijuna ili 9 posto više nego u 2022., slijedi drugi Orebić na Pelješcu, s lanjskih 950 tisuća noćenja ili 2 posto više nego 2022., što pokazuje važnost tog mjesta za turizam županije koje prepoznaju i investitori.
“Orebić je kao i cijeli Pelješac s mostom dobio novi zamah turizma, postaje i sve kvalitetnija destinacija uz već poznate prednosti s više od 2.600 sunčanih sati godišnje do iznimno dobrih uvjeta za sportove na moru koje nudi Viganj, kao i nezaobilaznih vinogorja Dingača i Postupa. Orebić ove godine obilježava veliki jubilej 120 godina turizma, u spomen na 1904., kada je osnovano Društvo za poljepšavanje i unapređivanje, dodaje Srgota uz najavu da će glavna proslava vjerojatno biti krajem ljetne sezone.
Važnim ističe i promjene u Cavtatu, gdje nakon godinu i pol završavaju radovi na rivi, nadaju se do Uskrsa, te će se tada osim vrhunskih uvjeta koje će imati jahte i ostala plovila, značajno uljepšati i njegova vizura te će Cavtat ove sezone i više “zasjati”.
“U županijskoj TZ do lipnja pripremamo izdati i nautički katalog naše županije kao posebnu brošuru s detaljima o marinama, privezištima, uvalama, gastronomijom i drugim važnim informacijama za nautičare, kojih također sve više dolazi u naš akvatorij. Kapaciteti velikih ACI, drugih marina, luka, lučica i privezišta su u sezoni uvijek gotovo puni te nam je cilj brošurom ne samo približiti ponudu za one koji su na odmoru u destinaciji već dodatno potaknuti interes na dolaske u mjesecima manjeg pritiska na destinaciju”, zaključuje Srgota.
Štrajk prosvjetnih radnika iz skoro 160 škola počeo je danas, nakon što nije postignut dogovor između Sindikata prosvjete (SPCG) i Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija o povećanju zarada.
Predsjednik SPCG Radomir Božović kazao je da nastave neće biti kod nastavnika koji su u štrajku, dok je na direktorima da probaju da organizuju nastavu kod nastavnika koji će raditi.
„Na direktorima je da probaju da organizuju nastavu kod nastavnika koji hoće da rade. Mi nemamo pravo da sprečavamo one koji hoće da rade“, kazao je Božović.
Vrtići će, prema riječima Božovića, „manje – više“ normalno raditi, a moguće je da će biti nekih korekcija.
„Da se kaže roditeljima – nemojte doći danas u 17 sati, nego u 16 sati. To je najviše što može da se desi“, dodao je Božović.
Predstavnici SPCG traže povećanje plata prosvjetarima od deset odsto od 1. januara ove godine, pozivajući se na Granski kolektivni ugovor.
Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija i Vlade više puta je saopšteno da bi povećanje zarada moglo da bude za 15 odsto neto, ali najkasnije do kraja septembra.
Čelnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom predlažu radikalne promjene cjenovne i tenderske politike davanja u zakup lokacija na crnogorskoj obali, saopštili su Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog, navodeći da su predložene tenderske promjene neprihvatljive.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog kazali su da su saglasni sa zaključcima sastanka u Privrednoj komori, kao i ranijim sveobuhvatnim saopštenjem zakupaca plaža.
„Čelnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom predlažu radikalne promjene cjenovne i tenderske politike davanja u zakup lokacija na crnogorskoj obali“, kaže se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog smatraju da će se takvom politikom Crna Gora olako odreći zdravog i kvalitetnog turističkog kadra, na račun, kako su rekli, rasta profita Morskog dobra, što je višestruko kontraproduktivno.
Oni su kazali da će prioritet na tenderima za zakup kupališta biti visoke finansijske ponude, na račun drastičnog smanjenje vrijednosti referenci za bodovanje znanja i iskustva dosadašnjih zakupaca – sa ranijih 40 na sada predloženih 12,5, odnosno 20 bodova.
„Na ovaj način vrlo netransparentno i bez prethodnih konsultacija struke i iskustva, uredni zakupci se politikom bodovanja tendera praktično „protjeruju“ sa lokacija u koje godinama ulažu i razvijaju ih u skladu sa propisanim razvojnim ciljevima“, kaže se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog ocijenili su da se sa novim zakupcima, koji ne poznaju posao, čitava sezona stavlja na kocku.
Oni su rekli da je javnosti poznato da je razvoj Herceg Novog na državnom nivou bio dugo zapostavljen i da su zbog toga bili prinuđeni da prilagode cjenovnu politiku i godinama drže najniže cijene plažnog mobilijara u regiji, daleko ispod nivoa koji se pominje u medijima.
„Takođe, zbog specifičnog reljefa hercegnovske rivijere, prilagođavali smo neadekvatnu konfiguraciju terena potrebama turističke privrede, izgradili mnoga kupališta na samim stijenama, što nas je onemogućavalo da apliciramo za Plavu zastavicu“, kaže se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog rekli su da su time dodatno diskriminisani i dovedeni u nepovoljan položaj zbog čega, pored ostalog, smatraju neprihvatljivim predložene tenderske promjene.
Oni su naveli da je u primorskom turizmu najteže razvijati i održati lokaciju.
„Prije svega znanjem ljudi koji na njoj rade, zbog čega insistiramo da se ne diraju bodovi za reference, jer su u njima sadržana sva naša godinama uložena sredstva (mimo cijene zakupa koji smo plaćali), naša ljubav i posvećenost poslu, kao i svi drugi oblici dobre prakse koji turistički proizvod čine prepoznatljivim i na međunarodnom planu“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je znanje najskuplji resurs u turizmu.
„Međutim, na osnovu stavova ministra nadležnog za pitanja državne imovine i direktora Morskog dobra, koji su iznešeni u javnosti, očigledno je da se ne prepoznaju temelji i osnovni postulati turističke privrede“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je poslovno neodrživ njihov stav da „državna imovina mora biti dostupna svima“.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog istakli su da državna dobra treba da budu dostupna svima sa aspekta korišćenja, ali sa aspekta poslovanja i upravljanja njome – samo stručnim licima.
Oni smatraju da će predloženi uslovi tendera privući nestručan kadar, koji će ugroziti sezonu.
„Takođe i sumnjivi kapital. Da li nama to treba? U krajnjem, šta znači rast profita Morskog dobra ako izgubimo stotine familija zakupaca i bez posla ostavimo hiljade njihovih zaposlenih koji su održavali zdravom turističku privredu“, kaže se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog kazali su da je moguće da je bilo privilegovanih zakupaca, ali da je to propust Morskog dobra i inspekcijskih organa „što se takvi na vrijeme nijesu odstranili od zdravog tkiva kojem pripadamo“.
„Kažnjavati sve nas, i to ovako drastično, zbog pojedinačnih anomalija prethodnog perioda – vjerujte da budi sumnju kako ovdje ima nečeg drugog osim proklamovane „pravde za sve““, kaže se u saopštenju.
U saopštenju Udruženih zakupaca morskog dobra iz Herceg Novog navodi se da decenija pune kasu Morskog dobra, „kao mnogoljudna jeftina radna snaga, koja nije prihvaćena kao kredibilan i pouzdan partner“.
„Naša riječ se ignoriše i negira na neprihvatljiv način, o čemu dodatno svjedoči i činjenica da u Upravnom odboru nema predstavnika zakupaca“, kaže se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog smatraju da je opšti interes da se problem sa šireg konteksta razmotri.
„Tražimo promišljeno zajedničko rješenje i u tom pravcu očekujemo od resornog ministra i Vlade da razgovaraju sa predstavnicima zakupaca plaža i da saslušaju naše argumente“, navodi se u saopštenju.
Udruženi zakupci morskog dobra iz Herceg Novog rekli su da, u konačnom, traže od Vlade „da sagleda i odmjeri koliki je društveni značaj rasta profita Morskog dobra, a šta se za račun toga gubi“.
„Kao i da li su nam potrebne nove podjele na „mi i oni“ koje se povodom ove teme promovišu u javnosti. Zakupci svakako nijesu iz te priče“, kaže se u saopštenju.
Crnogorski karatisti Nikola Malović i Nemanja Mikulić osvojili su bronzane medalje na turniru Serije A u Larnaki.
Malović je u meču za bronzanu medalju, u kategoriji do 84 kilograma, pobijedio Muhameda Arifa Afigudima iz Malezije 5:1.
Član Onogošta u petak je eliminisao Italijana Vinćenca Rića 5:0, Strahinju Brankovića iz Bosne i Hercegovine 11:1, Ukrajinca Bogdana Arhata iz Ukrajine 2:1 i u četvrtfinalu Poljaka Mihala Floržaka 5:1.
U polufinalnoj borbi izgubio je od Melosa Gašija iz Albanije 4:3.
Mikulić je do bronzanog odličja u kategoriji do 75 kilograma slavio protiv Japanca Taikija Kataoke.
Borba je završena neriješeno 2:2, ali je karatista Bijele pobijedio zahvaljujući prvom osvojenom poenu.
Borbu za medalju izborio je pobjedama protiv Poljaka Maceja Draževskog 8:1, Holanđanina Arianta Budurija 8:0, Ukrajinca Olega Kinaša 7:0 i Japanca Šundžija Suzukija 4:0.
Od finala i borbe za zlato odvojio ga je poraz od Iranca Bahmana Asgarija Gončeha 3:1.
U kategoriji preko 84 kilograma, Lazar Potpara iz Fokusa eliminisan je na startu od Jalolidina Aliksonova iz Uzbekistana.
Borba je završena neriješeno 3:3, a pobjednika je odlučilo pravilo prvog osvojenog poena.
Crnogorskim karatistima turnir u Larnaki bio je dobar test uoči seniorskog prvenstva Balkana, koje će od petka do nedjelje biti održano u Podgorici.
U organizaciji JK Jugole Grakalić, juče je u hercegnovskom dijelu zaliva održan jubilarni 50. Kup mimoze, u klasama ILCA 4 i optimist za djevojke i momke. Uz domaćine, na takmičenju su učestvovali i jedriličari Lahora iz Kotora i Delfina iz Tivta.
U klasi ILCA 4, pobjedničko postolje zauzeo je Marin Cizek, drugoplasirani je Aleksa Roganović, treće mjesto osvojio je Vanja Strahinja, četvro Iv Frolov, a svi su članovi JK Lahor.
U klasi optimist jedrilo je osam djevojaka, a prvo mjesto osvojila je Nika Živković (JK Lahor). Na drugoj poziciji je Valentina Đorđević (JK Jugole Grakalić), dok je trećeplasirana Tea Radimir (JK Lahor).
Od četvrtog do osmog mjesta: Julia Kabanova (JK Jugole Grakalić), Danica Milojković (JK Jugole grakalić), Ksenija Maslovarić (JK Jugole Grakalić), Sofia Belgaeva (JK Jugole Grakalić) i Jana Blagojević (JK Lahor).
50. Kup mimoze u jedrenju
U klasi optimist za momke starosti do 12 godina, među 14 učesnika najbolji je bio Nikola Matijević (JK Lahor), a odmah za njim, na drugom mjestu je Risto Milojević (JK Jugole Grakalić), dok je trećeplasirani Martin Krivokapić (JK Lahor).
50. Kup mimoze u jedrenju
Od četvrtog do 14. mjesta: Ljubiša Kalezić (JK Jugole Grakalić), Luka Klikovac (JK Delfin), Vasilij Asnin (JK Delfin), Balša Banićević (JK Lahor), Damir Đešević (JK Lahor), Artemi Naumov (JK Lahor), Paris German (JK Jugole Grakalić), Mihajlo Savić (JK Jugole Grakalić), Ilija Tabaković (JK Jugole Grakalić), Viktor Rebronja (JK Lahor), Andrija Vučić (JK Delfin).
Medalje i pehare najboljima uručili su četvrorostruki olimpijac Milivoj Dukić i predstavnik Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Đorđe Arnaut.
“Tradicionalni donatorski Bal pod maskama u organizaciji Rotari kluba Kotor održan je u petak, 16. februara u svečanoj sali Poslovnog centra “Vukšić” u DISCO stilu.
Rotari Bal pod maskama je humanitarnog karaktera, a prikupljena sredstva namijenjena su za nabavku medicinske opreme za rehabilitaciju sportista u okviru akcije “Zajedno do Pariza 2024”. Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba Kotor, Rotarijanaca iz gostujućih klubova i prijatelja Rotarija, prodaji lutrije i aukciji sportskih rekvizita kao i pojedinačnim donacijama ALL-ING d.o.o. Kotor, RK Budva, RK Bar, RK Ulcinj, RK Pljevlja i RK Dubrovnik, prikupljeno je 5.000 eura.
Događaju je prisustvovao dolazeći Guverner Distrikta 2483 Srbija i Crna Gora Veliša Stamatović, Rotarijanci iz Hrvatske, Albanije i Srbije: RK Skadar, RK Dubrovnik, RK Kaštela, RK Mihailo Pupin Pančevo, RK Beograd Skadarlija, RK Beograd Metropolitan i RK Valjevo.
Rotary maskenbal
Na aukciji održanoj u okviru Donatorskog bala pod maskama otkupljeni su neki od najdragocjenijih sportskih rekvizita.
Zastavu Crne Gore sa Olimpijskih igara iz Tokija otkupio je predsjednik RC Bar Stevan Milošević.
Dolazeći Distriktni Guverner, Veliša Stamatović, otkupio je putnu torbu koji su nosili jugoslovenski sportisti na Olimpijskim igrama u Seulu 1988, poklon Mirka Vičevića, člana vaterpolo reprezentacije koja je tada osvojila zlato.
Past predsjednica RK Kotor, Aleksandra Vučković – Otašević, otkupila je vaterpolo kapicu, poklon Nenada Vukanića, vaterpolo reprezentativca YU, koju je nosio na Evrpskom prvenstvu u Budimpešti 2001, kada je reprezentacija osvojila zlatnu medalju.
Rotary maskenbal
Kotorski Rotarijanci ovom prilikom su ugostili i brojne predstavnike privrednih društava, banki i institucija iz Crne Gore koji godinama unazad podržavaju svojim donacijama akcije kluba.
Za dobru atmosferu bili su zaduženi “DISCO MAGIC BAND” iz Hrvatske.
Za goste Donatorskog bala pod maskama, u subotu, 17. februara organizovan je obilazak starog grada Kotora, učešće na karnevalskoj tomboli i obilazak Gospe od Škrpjela.
Rotary maskenbal
Akciju “Zajedno do Pariza 2024” Rotari Klub Kotor započeo je prošle godine u saradnji sa Crnogorskim Olimpijskim Komitetom, sa ciljem nabavke savremene medicinske opreme za rehabilitaciju sportskih povreda koje će biti na raspolaganju svim sportistima iz Crne Gore koji učestvuju na medjunarodnim i domaćim takmičenjima.”
Rotary maskembal
Večeri su prisustvovali i predstavnici Rotari klubova iz Crne Gore: Budva, Ulcinj, Bar, Pljevlja, E-klub Crna Gora, Podgorica, Rotarakt Podgorica, koji su kao i godinama unazad bili prisutni u velikom broju i pružili nesebičnu podršku i pomoć.
Pravilnik o identifikacionim ispravama pomoraca objavljen je u Službenom listu Crne Gore. Uskoro će biti formirano Koordinaciono tijelo za rješavanje radno pravnog statusa pomoraca, objavio je Radio Crne Gore.
“Predstoji potpisivanje bilateralnog ugovora sa Italijom, koje će omogućiti našim pomorcima da rade na brodovima koji plove pod zastavom te države”, najavila je za Radio Crne Gore vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za pomorstvo Maja Mijušković.
Priprema se usklađivanje nekoliko zakona sa evropskom legislativom, to je ističe Mijuškovićeva, dio aktivnosti Ministarstva saobraćaja i pomorstva, (MSP) realizovanih u pomorskom sektoru za 100 dana rada aktuelne izvršne vlasti.
Najkasnije u martu, najavljuje Mijškovićeva, biće oformljeno Koordinaciono tijelo za pomorce. Članovi tog tima biće predstavnici crnogorskih pomoraca i nekoliko vladinih resora.
Uskoro se, ističe Mijuškovićeva, može očekivati potpisivanje bilateralnog ugovora sa nekoliko evropskih pomorskih država.
