“Lastovska svadba” – zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro, afirmacija lokalne baštine i kulture

Etnografska zbirka Muzeja i galerije Tivat, ugostila je originalnu izložbu etno zbirke „Lastovska svadba“, kao dio projekta koji realizuje Kulturno umjetničko društvo “Boka” iz Tivta.

Očuvanje nematerijalne kulturne baštine Tivta, posebno svadbenog običaja Gornje Lastve, kao jednog od specifičnih segmenata lokalne tradicije, projekat je od značaja koji ima cilj očuvanje nematerijalne i materijalne baštine.

KUD Boka pored svadbenog običaja, radi i na rekonstrukciji jedinstvenih elemenata, poput tradicionalnog pokrivala za mladu – kukuljice, kao i na očuvanju narodnih nošnji i nakita specifičnih za Boku Kotorsku. Očuvanje običaja i lokalnog folklora, kroz različite umjetničke forme, osnovna je vizija ovog projekta koji ima više segmenata.

Lastovska svadba – foto Boka News

Poseban doprinos projekta ogleda se u dopuni postojećih istraživanja kroz: prikupljanje postojeće audio i video dokumentacije, i snimanje novog materijala na terenu, rekonstrukciju vokalno-instrumentalnih segmenta, plesova, narodne nošnje, oglavlja i nakita, od čega posebno izdvajamo kukuljicu kao karakteristični ukras nevjeste sačinjen od stotinu igala izrađenih tehnikom filigrana.

Lastovska svadba je kompleksan ritual u kome je integrisan niz običajnih praksi, koje podrazumjevaju: predsvadbene, svadbene i post-svadbene aktivnosti, moglo se čuti na otvaranju izložbe u četvrtak 20. marta u Etnografskoj zbirci u Ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu.

Izložene su replike nošnje iz Gornje Lastve, nakit i oružje, izrađen upravo za potrebe ovog projekta, ali i originalni primjerci iz fundusa KUD-a Boka, stari preko 120 godina.

Lastovska svadba – foto Boka News

Na otvaranju izložbe, autor projekta, Vidak Božović se zahvalio na podršci Ministarstvu kulture i medija, Opštini Tivat i Turističkoj organizaciji, koji su glavni pokrovitelji.

„Prije godinu i po na konkursu Ministarstva kulture i dobili smo određena sredstva koja su nam poslužila kao inicijalna podrška za sprovođenje projekta “Lastovska svadba” na ozbiljan način, onako kako smo ga i zamislili.

Tokom cijelog procesa, kroz niz aktivnosti počevši od teorijskog i terenskog istraživanja, razgovora sa mještanima, prikupljanja građe, posjeta arhivima i muzejima  nastojali smo dopuniti postojeću građu, sistematizovati je, sačuvati i pohraniti.

Cilj nam je bio pripremiti kvalitetan materijal za izradu scenarija za scensku adaptaciju običaja “Lastovske svadbe”, odnosno pozorišnu predstavu, na kojoj trenutno radimo.

Nakon tog istraživačkog dijela, realizovali smo niz promotivnih i edukativnih aktivnosti, kako u lokalnoj zajednici, tako i šire. U Podgorici smo organizovali seminar folklora za više od 50 rukovodilaca folklornih ansambala iz cijele Crne Gore. Takođe, održali smo radionice za djecu i odrasle na sjeveru države, a u planu su i edukativne radionice na Fakultetu za turizam i ugostiteljstvo“ – kazao je Božović.

Lastovska svadba – foto Boka News

On je podsjetio da su na konkursu Turističke organizacije Tivat za valorizaciju nematerijalne baštine, dobili sredstva za rekonstrukciju bokeljskog nakita, odnosno nakita bokeljske nevjeste, popularno nazvanog kukuljica.

„U sklopu projekta prikazaćemo 50 odjevnih predmeta i nakit koji smo uspjeli prikupiti za ove potrebe. Želimo da afirmišemo i gradimo lokalnu baštinu i kulturu, a zajedno sa etnolozima nastojimo da ovo sistemski zaštitimo kao nematerijalno kulturno dobro Tivta i Crne Gore. Želim da vam prenesem energiju folkloraša, koji trenutno spremaju predstavu i glumaca, koji vrijedno rade na svom dijelu u Centru za kulturu Tivat. Lastovskom svadbom – scenskom adaptacijom svadbenog običaja Gornje Lastve želimo sačuvati i unaprijediti nasljeđe, istakao je Božović te pozvao zainteresovane na premijeru predstave, koja će biti  održana u srijedu, 26. marta u 19 sati.

Lastovska svadba – foto Boka News

Direktorica Muzeja i galerije Tivat, Danijela Đukić, zahvalila je Kulturno umjetničkom društvu Boka, istakavši da su u potpunosti primijenili metodologiju terenskog istraživanja u antropologiji kao i da svojim radom njeguje i promoviše multikulturalizam, interkulturalizam i društvenu koheziju.

„Njihova predanost očuvanju tradicije ogleda se kroz autentično prikazivanje i objašnjavanje narodnih običaja, posebno onih vezanih za životni ciklus, čime prenose znanje ne samo članovima društva, već i široj javnosti. Ovo je kruna njihovog prvog projekta, dok će sljedeći biti realizovan u maju, povodom Međunarodnog dana muzeja, u saradnji sa JU Muzej i galerija Tivat. Tada ćemo, kroz spoj profesionalnog rada i njihovog entuzijazma, još jednom pokazati koliko zajednički trud donosi vrijedne rezultate“, kazala je Đukić.

Lastovska svadba – foto Boka News

Koautorka projekta i osoba zadužena za fundus nošnji u KUD-u Boka, Monika Trajčevska, istakla je značaj očuvanja narodne nošnje i ljubavi prema tradiciji.

„Projektni tim je i sam učestvovao u izradi kostima, iako smo uvijek bili svjesni koliko je važno čuvati narodnu nošnju, prvenstveno lokalnu, a zatim i nacionalnu i šire. Ovaj projekat nam je donio ličnu satisfakciju jer smo dio sebe utkali u predmete koji su izrađeni, djelovi muške i ženske nošnje, a nakit je rekonstruisan prema uzorcima istraženim na terenu“, istakla je Trajčevska.

Lastovska svadba

„Ipak, najveće postignuće za KUD Boka od osnivanja je nakit koji se sastoji od 100 igala sa glavom izrađenom u tehnici filigrana, sa tankom iglom koja treperi prilikom hoda nevjeste.

To smatramo našim najvećim bogatstvom. Mi smo od nekoga učili, neko je na nas prenio ovu ljubav, a mi svojim postignućima, djelovanjem i dobrim primjerom imamo šta da ostavimo budućim pokoljenjima,“ zaključila je Trajčevska.

Lastovska svadba – foto Boka News

Postavka će biti izložena do srijede, 26. marta. Projekat su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat.

OIK Herceg Novi: Verifikovano svih devet izbornih lista

0
OIK Herceg Novi: Verifikovano svih devet izbornih lista
Herceg Novi – foto shutterstock

Opštinska izborna komisija (OIK) Herceg Novi verifikovala je svih devet izbornih lista kandidovanih za lokalne izbore 13. aprila.

Žrijebanje za zbirnu izbornu listu biće u nedjelju, 23. marta u 12 sati.

Izborne liste su OIK-u dostavljane ovim redosljedom:

Novska lista- Naš grad-naš brod,

Građanski pokret za Herceg Novi „Idemooo“

Evropski savez- Najbolje što možeš- SD, SDP, LP i građani

Stevan Katić- Znamo se po djelima- Demokrate i Otvorena Boka

DPS-Herceg Novi grad kakav nam treba

SNP-Herceg Novi na prvom mjestu

URA-Drugačije – dr Dritan Abazović

Za budućnost Herceg Novog i Boke- NSD, DNP, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora

Bokeški forum – Naš Novi za našu Boku

U saobraćajnoj nezgodi u Igalu teško povrijeđen mladić

0
U saobraćajnoj nezgodi u Igalu teško povrijeđen mladić
Policija – foto Shutterstock

U saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć u 22.50 sati dogodila u blizini benzinske pumpe „Petrol“ u Igalu teške tjelesne povrede zadobio je D. K. (2001. godište) iz Herceg Novog.

D.K je upravljajući vozilom BMW sletio sa kolovoza i udarao u objekat pored puta.

Tom prilikom zadobio je teške tjelesne povrede opasne po život i prebačen je u bolnicu Meljine, a zatim u Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Uviđaj na licu mjesta obavio Osnovni državni tužilac sa  policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi.

Dani Malostonske kamenice okupili su ljubitelje tradicije i dobrih okusa

0
Dani Malostonske kamenice okupili su ljubitelje tradicije i dobrih okusa
Dani kamenice Ston 2025.- Foto: Ivan Pozniak DuList

Naša podneblja poznata su po brojnim ukusnim tradicionalnim jelima, međutim rijetko koje može parirat Malostonskoj kamenici, a o njenoj posebnosti govori činjenica i da postoji cijela manifestacija posvećena njoj.

Dani Malostonske kamenice donose nezaboravno iskustvo svim ljubiteljima mora, fine hrane i dalmatinske tradicije. Ovaj jedinstveni Oyster Festival, koji se održava od 19. do 23. marta, okuplja posjetitelje u Malom Stonu, gdje se slave vrhunske kamenice uzgajane u čistim vodama Malostonskog zaljeva. Festival nudi bogat program koji uključuje degustacije svježih kamenica, vinske kušaonice s vrhunskim dalmatinskim vinima, kao i gastro radionice u kojima možete naučiti sve o uzgoju i pripremi ovih morskih delicija.

Uz to, posjetitelji mogu uživati u glazbenim nastupima, kulturnim događanjima i vođenim turama po povijesnom Malom Stonu.

Nimanbegu na protestu u Ulcinju: Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva

0
Nimanbegu na protestu u Ulcinju: Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva
Ulcinj – Protest

Udruženja zakupaca plaža, Udruženje restorana na Adi Bojani, NVO “Ada Bojana” i predstavnici lokalne zajednice danas su u Ulcinju organizovali protest kako bi iskazali nezadovoljstvo tenderskim postupkom za zakup plaža za koji kažu da je “netransparentan, nepravedan i diskriminatorski”.

“Prethodnim umanjenjem bodova za stare zakupce na minimum i povećanjem početnih cijena za 300 posto mi smo diskriminisani na najgori mogući način. Nisu uvažena naša ulaganja od svih ovih godina što smo od jedne ledine i neuređenog  prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljanje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata za nedjelju dana izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima. Na dan otvaranja ponuda smo saznali da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač po ponuđenoj cijeni. Danas smo se okupili da dignemo glas protiv takvih jednostranih i pogrešnih odluka. Ulcinj nije na prodaju,” saopštio je predstavnik zakupaca plaža i predsjednik MZ Štoj, Albert Kastrati.

Osvrnuo se i na najave o izradi projekta na Velikoj plaži i njenom davanju u zakup na 99 godina.

“Sa ovog mjesta poručujemo ne samo premijeru Spajiću, već i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnošću u iznalaženju najboljeg rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve. Projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata su za nas apsolutno neprihvatljivi. Okupili smo se da dignemo glas da se odluke koje se tiču naših života donose tamo gdje živimo i radimo, a ne daleko od nas, bez našeg glasa. Ako danas stanemo zajedno, sjutra ćemo živjeti u zemlji gdje je glas svakog čovjeka podjednako važan i u kojoj svaka zajednica ima šansu za rast i razvoj,” kazao je Kastrati.

Istakao je da su njihovi zahtjevi od početka jasni.

“Tražimo da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore. Takođe, 24. februara je predate inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Javnog poziva za program privremenih objekata u zoni morskog dobra i dostavljena je dopuna inicijative sa predlogom za obustavljanje preduzimanja daljih radnji do donošenja odluke Ustavnog suda, ali se do dana današnjeg niko iz Ustavnog suda nije po tom pitanju oglašavao. Zahtijevamo da se Ustavni sud oglasi po tom pitanju i da se naš sugrađanin gospodin Faruk Resulbegović zauzme za ovu inicijativu,” saopštio je Kastrati.

Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković istakla je da Ulcinj nikada nije izgubio svoj slobodarski duh.

Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković

“Danas smo ovdje da dignemo svoj glas – ne protiv napretka, ne protiv razvoja, već protiv poniženja, ignorisanja, prodaje onoga što nije na prodaju – naše zemlje, naše časti i naše budućnosti. Velika plaža nije pustinja da bi neko gradio Dubai, ona je naša oaza, naš ponos, naše nasljeđe. Premijer Milojko Spajić to ne zna jer se nikada nije kupao na Velikoj plaži, nikada nije zakoračio bos na njen pijesak, nikada nije slušao njene talase, te zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona, i to iza naših leđa. Danas smo ovdje jer ne želimo ćutati dok kroje naše sudbine bez nas, jer pregovarati bez lokalne zajednice i građana znači ignorisati demokratiju. Ignoriranje naroda nije napredak, nego prevara,” saopštila je Pelinković.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu podržao je protest  i podsjetio da su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj usvojili principe o tome ko i kako može graditi u Ulcinju.

Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu

“Principi su takvi da se mi pitamo i da naše zajedničko bogatstvo – Veliku plažu, ne možemo izdati na 99 godina. Naša pokoljenja nam to neće oprostiti, to nije u interesu građana opštine Ulcinj, a ni vaših potomaka. Vlada Crne Gore mora da promijeni politiku centralizacija. Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva. Mi smo usaglašeni da se ovaj zakon mora promijeniti. Vlada Crne Gore opštinama mora vratiti imovinu koju su uzeli 1991. pa na dalje, a posebno zakonom iz 2009. godine. Mi ćemo raspolagati imovinom, jer najbolje znamo kako da se razvijamo. Nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni kao opština, građani, ljudi. Ulcinj kaže ne ovim intencijama,” naveo je Nimanbegu.

Protest je podržao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.

“Danas je ovo borba za Ulcinj, sjutra je to već borba za Bar, a od ponedjeljka je to borba za cijelo crnogorsko primorje. Jedan sam od šest predsjednika opština koji su potpisali inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja kojima se konačno stavlja tačka na dosadašnje aktivnosti Morskog dobra. Danas sam ovdje da podržim vrijedne domaćine, uvažene ugostitelje, ljude koji dugi niz godina kreiraju jedinstven turistički proizvod i usprotivim se jednom bijednom pokušaju da se upravo ti ljudi okarakterišu kao kriminalci,” poručio je Raičević.

Tivat – požar u naselju “7. jul” lokalizovan, povrijeđenih nema

0
Tivat – požar u naselju “7. jul” lokalizovan, povrijeđenih nema
FOTO: Služba zaštite i spasavanja

U požaru koji je danas oko 16.30 izbio u romsko-egipćanskom naselju “7. jul”, koje se nalazi u blizini autobuske stanice, izgorela su četiri montažna objekta i jedan pomoćni.

Požar je u potpunosti lokalizovan.

Komandira Službe zaštite i spašavanja Milorada Giljača potvrdio je medijima da povrijeđenih srećom nije bilo.

FOTO: Služba zaštite i spasavanja

Giljača je kazao da je ovo bila vrlo zahtjevna intervencija u kojoj je učestvovao veliki broj vatrogasaca, kao i dobrovoljna društva. Na terenu je bilo devet kamiona i cistijerna Komunalnog preduzeća.

FOTO: Služba zaštite i spasavanja

Uzrok požara nije još uvijek poznat, a sumnja se na instalacije.

Na mjestu događaja prisutni su i pripadnici policije, kao i inspektori MUP-a za zaštitu od požara i eksplozija koji će izvršiti uviđaj

Predstavnici šest domaćih agencija za zapošljavanje pomoraca: Zna li Šćekić uopšte o čemu priča?

Predstavnici šest domaćih agencija za zapošljavanje pomoraca: Zna li Šćekić uopšte o čemu priča?
Pomorci  – foto Boka News

Predstavnici domaćih agencija za zapošljavanje pomoraca udarili po državnom sekretaru Ministarstva pomorstva



Predstavnici šest domaćih agencija za zapošljavanje pomoraca nezadovoljni stavovima Ministarstva pomorstva (MP) koje je prošle nedjlje, gostujući u programu nacionalnog javnog servisa, iznio državnis sekretar u tom ministartvu Jovan Šćekić.

Oni su u zajedničkom obraćanju Šćekiću a u koje smo imali na uvid, izrazile protest zbog Ščekićevih stavova i pozvale MP kojim rukovodi Filip Radulović (PES) da konačno obuzda haos koji vlada u oblasti posredovana u zapošljavanju pomoraca u Crnoj Gori i sistem uskladi sa releventnim međunarodnim standardima i konvencijama.

Crna Gora prema nezvaničnim procjenama, ima između šest i sedam hiljada aktivnih pomoraca koji najvećim dijelom, plove za inostrane kompanije i godišnje zarade te u nacionalnu ekonomiju unesu oko 300 miliona eura. MP do danas nije našao način da obezbjedi relevantne podatke o broju i strukturi aktivnih crnogorskih pomoraca, niti da u oblast posredovanja u njihovom zapošljavanju kod stranih brodara uvede reda.

Predstavnike šest regularnih domaćih agencija za ukrcaj pomoraca koje posluju u skladu sa međunarodnih standardima i važećim domaćim pravilima, posebno je iziritirao stav državnog sekretara MP Jovana Šćekića koji se, gostujući prošle nedjelje u emisiji “Budimo budni” na RTCG, pored ostaloga zapitao, “da li naše agencije imaju kapacitete da ukrcaju toliki broj pomoraca” i konstatovao da veliki broj pomoraca sada koristi usluge stranih Agencija.

“Lični je izbor pojedinca preko kojih agencija će se ukrcati na brod. To pitanje će biti tretirano novim Zakonom o sigrnosti plovidbe kada je u pitanju način zapošljavanja pomoraca. Uvijek treba postaviti pitanje da li naše agencije imaju dovoljno kapaciteta da ukrcaju toliki broj pomoraca. Ukoliko mi ne možemo da iznesemo sve ono što bi bile obaveze u posredovanju u zapošljavanju oko 6.000 pomoraca koliko ih imamo, mislim da je sasvim okej da se određeni ljudi zapošljavaju preko stranih agencija. Prosto je to nešto što je vrlo praktično. Možemo isključio na način na kojim nam praksa to omogućava.”- kazao je Šćekić Ovo je izazvalo gnjev šest regularnih domaćih agencija koje su ogročene aktuelnom praksom koju pominje Šćekić stanjem u ovoj oblasti gdje se te usluge obavljaju i mimo zvaničnih kanala i međunarodno traženih standarda.

“Saopštili ste javnosti da “… agencije nemaju kapaciteta…“ da posreduju u zapošljavanju velikog broja pomoraca a koji sada koriste usluge agencije iz okruženja.

Molimo Vas, odakle vama ova konstatacija?

Da li ste nas Vi ili direktorica Marijana Perić, čiji je to resor-odgovornost, posjetili i upoznali se sa našim radom i kapacitetima ili je to neko od prijašnjih predstavnika ministarstava uradio? Ako Vas je neko o tome samo informisao onda taj ili ne zna kako funkcioniše ta djelatnost, kako mi radimo i slično ili želi da održi postojeće stanje (haos) iz sopstvenih interesa.”-naveli su u dopisu Šćekiću predstavnici agencija BCM i NorMonte iz Kotora, Montecrew i Perun iz Bara, te MOL TC i Sikimić Marine Services iz Herceg Novog.

“Da li znate da samo jedna agencija iz okruženja opslužuje oko 3.000 pomoraca a Vi tvrdite da mi “nemamo kapaciteta”?”- pitali su oni Ščekića i poručili mu da je diurektorica Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivaje propisa u MP Marijana Perić na stastanku sa agencijama dan prije Šćekićevog medijskog anstuoa, informisana o nihovim zahtjevima i konkretnim predlozima za ovu oblast u izradi novog Zakona o sigurnosti plovidbe.

“Želimo da vjerujemo da Vas je gđa Perić informisala o našim zahtjevima i predlozima, da Vi ne bi iznosili takvu konstataciju, ali i one druge koje su se odnosile na slobodu izbora pomorca za zapošljavanje i drugog.”- poručile su domaće agencije za ukrcaj pomoraca državnom sekretaru MP kome su sugerisale “da pročitate i da se upoznate sa ILO-om konvencijom MLC 2006, a posebno Reg. 1.4 Recruitment and placement, koju je naša država ratifikovala i za koju smo u obavezi da je primijenimo.”

Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)

“Navedeno poglavlje govori o obavezi države da štiti interese pomoraca kroz uređen sistem zapošljavanja odnosno posredovanja pri zapošljavanju pomoraca. isto se odnosi i na Direktivu 2009/13/EC. Da li Vi mislite ili tvrdite da imamo taj uređen sistem u kojem preko 4.000 pomoraca nalazi zapošljenje preko agencija iz okruženja ili pojedinaca u Crnoj Gori koji rade te poslove “na divlje”? Da li Vi o svim tim pomorcima, imate podatke o njihovom zapošljenju a za što smo u obavezi? Ovi podaci se odnose na detalje svakog pojedinačnog zaposlenja odnosno ugovora o radu a to su: kada se pomorac ukrcao i iskrcao, na kojem brodu i na kojoj vrsti odnosno veličini broda, u kojem zvanju, kod kojeg brodara, itd. Da li Vi znate da su agencije odnosno MP garant pomorcima u zaštiti njegovih unteresa proisteklih iz ugovora o radu? Da li Vi znate da ste, kao MP u obavezi da pratite zahtjeve tržišta (ponuda-potražnja) i da kreirate i unaprijeđujete politiku zapošljavanja pomoraca? Da li Vi znate da zbog nepostojanja evidancije o zapošljenju odnosno vrijedostojnim podacima o ukrcaju i iskrcaju pomoraca imamo pojavu lažnih ovlašćenja o osposobljenosti?”- poručili su predstavnici regularnih agencija Šćekiću.

Državnog sektetara MP oni su upitali da li mu je poznata činjenica da je taj organ “u obavezi da imate i podatke o pomorcima koji se, nažalost, bave i organizovanim kriminalom” i smatra li Šćekić da “mi, legalne agencije u Crnoj gori, moramo da radimo u skladu sa standardima i propisima, a da dopuštate drugima da rade što i kako hoće.”

Konstatujući da su “ogovori na navedena pitanja nažalost, jasni”, predstavnici šest domaćih agencija za ukrcaj pomoraca od čelnika MP su zatražili “da počnete da uređujete sistem zapošljavanja odnosno posredovanja pri zapošljavanju pomoraca u skladu sa preuzetim obavezama ili standardima.”

Naglasili su da su na sastanku sa Perić i njenom saradniciom Anom Kusovac iznijeli “nekoliko prijedloga za koje smo sigurni da su jednostavna i ostvariva, a kojima se nikako ne ugoržavaju prava pomoraca na slobodan izbor zapošljenja ili na ugrožavanja njihovog sadašnjeg zapošljenja” te od Šćekića zahtijevali da se upozna sa time.

Ističu da ni jedna od šest domaćiih regularnih agencija ne želi da preotme posao ili pomorce bilo koje agencije/brodara iz okruženja i da “u tom kontekstu Vaša tvrdnja o “nedostatku kapaciteta agencija” ne stoji.”

Otvoreno pismo Udruženja pomorskih kapetana predsjedniku Vlade Crne Gore povodom…
Pomorci- foto The Maritime Executive

Naglasili  su  da  uvođenje  naših  pomoraca  u  uređen  sistem  za  posredovanje  pri zapošljavanju ne bi bio problem ni za same pomorce, ni za brodare za koje oni rade.

Osporili su i izjavu državnog sekretara Šćekića koji je u nastupu na RTCG kazao da će se skorim izdavanjem SID-a (Seaman`s Idcentification Document/ Identifikacionog dokumenta za pomorce/ prim/aut.) “napokon saznati koliko imamo aktivnih pomoraca.”

“Moramo da Vam kažemo da taj podatak nećete dobiti, odnosno da neće biti vjerodostojan, isto kao što nije ni vjerodostojan podatak o broju pomoraca koji neki računaju na osnovu broju izdatih pomorskih knjižica i izdatih odobrenja o  osposobljenosti.  SID je samo dokument o identifikaciji pomorca i ništa više od toga. Pravi i vjerodostojni podaci, u skladu sa MLC 2006 i Direktivom 2009/13/EC su svi oni podaci o zapošljenju, a koje smo naprijed naveli.”- poručili su iz crewing agencija državnom sekretaru MP.

Oni su pozvali Šćekića da provjeri osnovanost njihovih navoda, zahtjeva i predloga tako što će se “upoznati i sa uporednim   primjerima   ili   uređenim   sistemima   zapošljavanja   odnosno   posredovanja   pri zapošljavanju pomoraca u Hrvatskoj i u ostalim pomorskim zemljama.”

Inače, državni sekretar Ministartva pomorstva Jovan Šćekić je diplomirani ekonomsista (računovodstvo i revizija) koji nema nikakve stručne veze sa pomorstvom. On je prije dolaska na tu funkciju, bio v.d. direktor Diurektotrata za željeznički saobracaj u bivšem Ministarstvu saobraćaja i pomorstva koje je takođe tada vodio ministr Filip Radulović. Isti slučaj što se stručne (ne)vezanosti za pomorstvo je sa magistarkom ekonomije (računovodstvo i revizija) Marijanom Perić koja je na mjesto direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa MP, dovedena sa dužnosti v.d. generalne direktorice Direktorata za vazdušni saobraćaj u nekadašnjem Radulovićevom Ministarstvu saobraćaja pomorstva.

/Siniša Luković/

Crna Gora dobila zlatnu nagradu za najbolji destinacijski spot (VIDEO)

0

Na prestižnom 7. Japanskom svjetskom festivalu turističkog filma (JWTFF), destinacijiski spot Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO CG) “Uncover Your Wild Side” osvojio je zlatnu nagradu u kategoriji “Turističke destinacije – zemlje”. Ovo je drugo međunarodno priznanje za ovaj inspirativni video, nakon što je već osvojio nagradu na festivalu The Golden City Gate u Berlinu.

Kako je saopšteno iz NTO, JWTFF, koji je održan u periodu od 17. do 19. marta u gradu Maniwa, jedini je festival turističkog filma u Aziji koji je dio renomirane Međunarodne mreže festivala turističkog filma (CIFFT), a njegova važnost potvrđena je impresivnim brojem prijava ove godine – čak 1.132 filma u međunarodnoj konkurenciji i 138 filmova u japanskoj selekciji.

Naša zemlja se našla rame uz rame s nekim od najprestižnijih turističkih destinacija na svijetu, uključujući Švajcarsku, Tursku, Sloveniju, Jermeniju, Uzbekistan i ostrvo Sveta Jelena. Uz Crnu Goru, zlatnu nagradu u istoj kategoriji osvojila je i Švajcarska, dok su srebrne nagrade pripale Sloveniji i Uzbekistanu.

– Osvajanje ove prestižne nagrade u izuzetno jakoj konkurenciji još je jedan dokaz da Crna Gora zauzima važno mjesto na svjetskoj turističkoj sceni. Promotivni film “Uncover your wild side” na poseban način prikazuje Crnu Goru, kao zemlju koja nudi autentično i nezaboravno iskustvo, inspirišući putnike širom svijeta da istraže njene skrivene dragulje. Nagrada ne samo da potvrđuje snagu i prepoznatljivost crnogorskog turističkog brenda, već i otvara vrata novim mogućnostima za međunarodnu promociju i pozicioniranje Crne Gore kao destinacije koja pruža jedinstveno iskustvo – poručila je direktorica NTO CG Ana Tripković Marković.

Japan World’s Tourism Film Festival nije samo takmičarska manifestacija, već globalno priznata platforma koja promoviše kreativnost i inovacije u turističkom filmu. Kroz razmjenu ideja i iskustava, ovaj festival okuplja vodeće profesionalce iz oblasti turizma i audiovizuelne industrije, omogućavajući destinacijama širom svijeta da na inovativan način predstave svoju ponudu.

Pored toga, destinacijski spote NTO CG se našao i užem izboru za nagradu i na festivalu New York Festivals TV & Film Awards, koji je takođe dio CIFFT Circuit 2025.

– NTO CG nastaviće sa strateškim ulaganjima u kreativne i inovativne pristupe promociji, sa ciljem da Crna Gora ostane prepoznatljiva i poželjna destinacija na globalnom tržištu – zaključuje se u saopštenju.

Kataro i Budva otvaraju prvenstvo Crne Gore u vaterpolu

0
Kataro i Budva otvaraju prvenstvo Crne Gore u vaterpolu
Vaterpolo – PVK Jadran

Utakmicom između Katara i Budve, sjutra u Kotoru, zvanično će početi prvenstvo Crne Gore u vaterpolu.

Ligaški dio prvenstva igra se po sistemu svako sa svakim kod kuće i u gostima između ekipa koje nijesu igrale međusobno u okviru Regionalnih liga (Premijer i A1).

Propozicijama takmičenja predviđeno je da za plasman u šampionatu računaju se rezultati međusobnih duela crnogorskih klubova u regionalnim ligama.

Na osnovu rezultata u dosadašnjem dijelu sezone, Budućnost ima osam bodova iz četiri meča.

Ostala četiri kluba međusobno su odigrala po dvije utakmice u okviru regionalnih takmičenja, pa Jadran m:tel ima šest, Kataro tri, Budva jedan, dok je Primorac bez bodova.

Po završetku ligaškog dijela, prve dvije ekipe igraće finalnu seriju na tri pobjede (maksimalno pet utakmica), dok će trećeplasirani i četvrtoplasirani timovi igrati seriju u dvije pobjede za treće mjesto.

Subotnji duel Katara i Budve počeće u 19 sati.

Razina mora porasla više od očekivanog u 2024. zbog zagrijavanja oceana

0
Razina mora porasla više od očekivanog u 2024. zbog zagrijavanja oceana
Jugo plima – Boka Kotorska

Američka svemirska agencija NASA u četvrtak je priopćila da je globalna razina mora u 2024. porasla više od očekivanog zbog toplinskog širenja morske vode i otapanja ledenih ploča i ledenjaka.

Prošle godine, najtoplije zabilježene, godišnja stopa porasta iznosila je 5,9 milimetara, u usporedbi s očekivanih 4,3 milimetra, prema analizi NASA-e.

Sve u svemu, stopa porasta razine mora udvostručila se tijekom 30 godina, pri čemu je globalna razina mora porasla za 10 centimetara od početka satelitskog snimanja visine oceana 1993. godine.

“Porast koji smo vidjeli 2024. bio je veći nego što smo očekivali”, rekao je Josh Willis, znanstvenik u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon.

“Svaka godina je malo drugačija, ali ono što je jasno jest da ocean nastavlja rasti, a stopa porasta postaje sve brža i brža.”

U 2024. razina mora porasla je uglavnom zbog toplinskog širenja ili zagrijavanja oceana, mijenjajući trend prema kojem su topljenje ledenjaka i ledenih ploča najviše pridonijeli porastu.

“S 2024. kao najtoplijom godinom u povijesti, Zemljini oceani koji se šire slijede taj primjer, dosežući svoje najviše razine u tri desetljeća”, rekla je Nadya Vinogradova Shiffer iz NASA-e.