Turistička organizacija opštine Tivat obavještava najmlađu i najslađu publiku da će u subotu 13.01.2024.godine na Trgu Magnolija biti organizovan Dječiji program sa početkom u 11:00 sati.
Ponesite osmjehe i dobro raspoloženje jer je Turistička organizacija Tivat za vas pripremila:
Kreativne radionice
Veliku gumenu igraonicu
Animatore za ples i zabavu
Maskotu meda u novogodišnjem ruhu
Oslikavanje lica
I sve to uz dobre note dječijih pjesama.
U saradnji sa K4, biće organizovana i praznična trka, koja će startovati u 12:00 h, a Avanturistički klub K4 obezbjedio je i adekvatna priznanja za svakog malog učesnika u trci.
Austrougarska tvrđava Arza na poluostrvu Luštica u Herceg Novom i 11 hektara zemljišta uz obalu Jadrana, skoro dvije decenije je u vlasništvu rusko-srpskog konzorcijuma, koji je 2005. najavio da će na tom prostoru sagraditi luksuzni turistički kompleks uz 100 miliona eura investicija.
Iako je više puta najavljivala, država nije do sada zaštitila tvrđavu Arza iz 19. vijeka kao kulturno dobro, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Vladi.
Na upit RSE da li Vlada ima mehanizme da raskine ovaj ugovor s obzirom da investitor nije realizovao ulaganja, iz Ministarstva urbanizma i državne imovine je navedeno da će pokrenuti proceduru za zaštitu državnih interesa na tom području.
“Ministarstvo će u najkraćem roku formirati radni tim koji će izvršiti analizu, osnov promjena na imovini i predložiti dalje aktivnosti sa ciljem zaštitite imovinsko pravnih interesa države i ovog kulturnog dobra kao važnog resursa”, rečeno je za RSE iz ministarstva koje predvodi Janko Odović.
Arza je vojno utvrđenje iz 19. vijeka na istoimenom rtu, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv. Podignuto je za vrijeme vladavine Austrougara tim dijelom crnogorske obale i sa utvrđenjem Mamula, na ostrvu Luštica predstavljalo dio vojnih baza te monarhije na jadranskoj obali.
Da država do sada nije ništa preduzela da zaštiti svoje interese u ovom poslu, potvrdila je RSE Bojana Ćirović, Zaštitnica imovinsko pravnih interesa Crne Gore.
“Tim povodom nam Minisatarstvo finansija ništa nije dostavilo”, navela je Ćirović.
Ko je i kako prodao kulturno istorijski spomenik na rtu Arza?
Istorijski spomenik, vojno utvrđenje Arza i kompleks od 110 hiljada metara kvadratnih zemljišta uz obalu prodala je na međunarodnom tenderu Vojska nekadašnje Državne zajednice Srbija i Crna Gora, u septembru 2005. rusko-srpskom konzorcijumu, za četiri i po miliona eura.
Konzorcijum su činile dvije moskovske kompanije, budvanska Trejdjunik i hercegnovska RCG Invest.
Kako 18 godina kasnije nije realizovana bilo kakva investicija, RSE je poslao upit kompanijama Trejdjunik i RCG Invest, zbog čega su izostala obećana ulaganja i valorizacija prostora Arze. Odgovor nije stigao.
Arza foto Boka News
Biznismen Latinović i uloga Svetozara Marovića
U vrijeme prodaje Arze predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora bio je visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović, koji je po funkciji bio i član Vrhovnog savjeta odbrane, tijela koje je komandovalo Vojskom.
U obje domaće kompanije koje su kupile Arzu, udio u vlasništvu ima srpski biznismen Mirko Latinović.
On je 2016. pred Specijalnim tužilaštvom, u krivičnim procesima protiv Svetozara Marovića imao status svjedoka saradnika, nakon što je priznao da je bio član njegove organizovane kriminalne grupe, koja je budžet Budve oštetila za desetine miliona eura.
Marović je 2017. godine pred Specijalnim tužilaštvom priznao da je bio na čelu organizovane kriminalne grupe koja je odgovorna za više korupcionaških afera u Budvi.
Potpisao je dva sporazuma o priznanju krivice i osuđen je na skoro četiri godine zatvora i da državi plati odštetu od 1,1 milion eura i 100 hiljada eura u humanitarne svrhe.
Novac nije uplatio, niti se pojavio na izdržavanju zatvorske kazne.
Nakon presude pobjegao je u Srbiju, koja već šest godina ignoriše zahtjeve Crne Gore za njegovo izručenje.
U aprilu 2022. Sjedinjene Američke Države stavile su Svetozara Marovića na listu sankcija SAD zbog umiješanosti u korupciju.
Arza – foto TO Herceg Novi
Kakvo je stanje danas?
U kompaniji RCG Invest, pedeset odsto vlasništva kontroliše Mirko Latinović sa kćerkom i suprugom, dok je druga polovina u rukama ruskog državljanina Vadima Ogorodova.
I u Trejdjuniku, drugoj kompaniji, koja je kupila Arzu, Latinović ima većinsko vlasništvo, dok 45 odsto kontrolišu njegova djeca i supruga.
Kupoprodajni ugovorom, u koji je RSE imao uvid, definisano je i da je kupac u roku od 21 mjesec od dobijanja građevinske dozvole bio dužan da u svemu ispuni obaveze definisane Investicionim programom, koji je sastavni dio tog ugovora.
U katastru je tvrđava Arza danas upisana kao “stambena zgrada” površine 430 metara na ime RCG Invest iz Budve.
A okolno zemljište je, umjesto luksuznih hotelskih sadržaja, u katastru označeno kao šuma i neplodno zemljište.
Mogućnost povraćaja tvrđave Arza u državno vlasništvo
Taj kompleks je posljednjih godina više puta oglašavan na sajtovima za prodaju nekretnina, a poslednji put u avgustu 2021.
Sadašnji premijer, a tada ministar finansija Milojko Spajić, je otvorio mogućnost raskida ugovora i povrata Arze u državno vlasništvo.
“Poslije decenija raspikućstva država bi trebalo da preuzme ovakva kulturna bogatstva i da ih valorizuje kako treba. I to će uraditi…”, napisao je na Tviteru Milojko Spajić u avgustu 2021.
Od tada su u Crnoj Gori smijenjene i izabrane dvije Vlade a nakon parlamentarnih izbora 11. juna na kojima je Spajićev Pokret Evropa sad osvojio najviše mandata, a on izabran za premijera 31. oktobra.
Na pitanje, šta će preduzeti sa funkcije premijera zbog nerealizovane investicije na području Arze, ni posle više dana čekanja i obećanja RSE nije dobio odgovor od Spajićevog savjetnika za medije.
Izostao je i odgovor od firmi RCG Invest i Trejdjunik na upit RSE, da li je još uvijek aktuelna prodaja kompleksa na Arzi sa istoimenom tvrđavom.
Prethodnih godina oglašavana je prodaja i tvrđave i tog zemljišta a i danas je aktuelna na jednom sajtu za prodaju nekretnina u koji je RSE imao uvid.
Na sajtu nije navedena cijena nekretnine.
Photo: Boka News – Arza
Kulturno dobro na čekanju
Da je Arza kulturno dobro Crne Gore smatra arheolog i bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Mladen Zagarčanin, koji je u februaru 2022. podnio inicijativu za valorizaciju oko 40 spomenika kulture.
“Među njima je na prvom mjestu bila tvrđava Arza, jer je ona u tom trenutku bila najugroženija zbog nedopustivog odnosa, kada je o njenim bedemima visio transparent sa porukom ‘Prodaje se’. Vrlo brzo smo formirali komisiju i odradili skoro 90 odsto posla da bi tvrđava bila proglašena kulturnim dobrom”, kaže Zagarčanin za RSE.
Međutim, taj posao nije dovršen jer je smjenjen sa tog mjesta, a cijeli proces valorizacije je prema njegovim riječima ostao “mrtvo slovo na papiru”.
“Arza je trebala da se zaštiti, kao i područje oko nje…morala je. Sve je privedeno kraju, ali to se nije desilo”, zaključio je Zagarčanin.
Tvrđava Arza jedno je od oko 120 vojnih utvrđenja iz austrougarskog perioda, koji i dalje nemaju zaštićen status kulturnog dobra Crne Gore.
Evropski XIX.vijek, poznatiji i kao „dugi vijek“, vijek kojeg su obiljležli mnogi presudni istorijski dogadjaji. Počevši od Francuske revolucije, napoleonskih ratova, Bečkog Kongresa iz 1815. godine, revolucije iz 1848./9, koja je iz temelja potresla sliku “stare” Evrope, Krimskog rata i Berlinskog Kongresa 1878. godine. Evropa je propratno sa ovim dogadjajima doživljavala industrijsku i kulturno-društvenu revoluciju. Samim time, ni Crna Gora, a ni Boka Kotorska, nisu bile pošteđene raspletom svih ovih događaja.
Geopolitička situacija u Boki Kotorskoj je bila izrazito turbulentna nakon pada „prevedre Mletačke Republike“ 1797. godine, prelazeći u više navrata iz mletačkih u francuske, habzburške i ruske „ruke“, da bi konačno nakon Bečkog Kongresa 1815. godine, Boka Kotorska svoj „dom“ našla u Habzburškoj monarhiji, ostajući u „habzburškom zagrljaju“ sve do kraja I. Svjetskog rata.
Habzburška monarhija je prolazila turbulentan period od sredine XIX. vijeka sve do I. svjetskog rata, sve vrijeme imajući jednog istog vladara -monarha – cara Franju I. Josipa, koji je vladao od 1848. do 1916. godine. Ovaj period je započet famoznom revolucijom iz 1848. godine, uslijedio je prelazak iz apsolutističke u ustavnu monarhiju, koji je nastupio 1867. godine izglasavanjem prvog, od Carevinskog vijeća (Reichstrat-a) izglasanog ustava. Sva ova zbivanja su propraćena bila i uvođenjem i unaprijeđenjem glasačkog prava.
Parlamentarci
Kakve je sve ovo odjeke imalo na Boku Kotorsku i njen razvoj? Uvođenjem prava glasanja, prvo ograničenog na određenu klasnu i poresku pripadnost, došlo je postepeno do razvoja parlamentarnog i političkog zivota. Sve je ovo uticalo i na bokeške predstavnike u parlamentu. Reichsrat (Carevinsko Vijeće) je bio dvodomni parlament, sastavljen od gornjeg (Herrenhaus) i donjeg (Abgeordnetenhaus) doma. Parlament je trajao od 1861. do 1918. godine, imajući XII zakondavnih perioda i XXII sjednice. Tokom ovog perioda, pet znamenitih Bokelja su obavljali funkciju političkih predstavnika Boke Kotorske.
Stjepan Mitrov Ljubiša
Stjepan Mitrov Ljubiša – književnik i pravnik, rođeni Paštrovčanin. Stjepan Mitrov Ljubisa je prva pravnčka znanja stekao kao pripravnik i opštinski sekretar u Budvi, proučavajući zakone i sudske i upravne akte u tada italijanizovanoj Budvi. Ubrzo je stekao i priznanje austrijske vlasti, koja ga je imenovala javnim bilježnikom. Bio je u pet navrata poslanik u Carevinskom Vijeu, od 1861. – 1864, od 1867 – 1870, od 1870 – 1871, od 1872 – 1873 i od 1873 – 1878.
Đorđe Vojnović „Užički“ – pripadnik plemićke porodice Vojnovića iz Herceg- Novog. Đorđe je studirao prava u Beču od 1851- – 1853. godine, doktorirajući u Padovi 1854. godine, bio je pripadnik donjeg doma, a od 1892. godine i gornjeg doma Carevinskog Vijeća. Titulu poslanika u donjem domu je obavljao od 1879. do 1891. godine, a u Gornjem domu je bio parlamentarac od 1892. do 1895. godine. Đorđe Vojnović je bio notar i gradonačelnik Herceg Novog, predstavnik u Dalmatinskom saboru, održavajući jako prisne veze sa knjazom Nikolom I Petrovićem i kraljem Milanom Obrenovićem. Sa dinastijom Habzburg je takođe održavao jako bliske odnose, dobijajući za svoje zasluge i komandirski krst 1884. od cara Franje Josipa. Njegovao je i jako bliske odnose sa princom Rudolfom Habzburgom, istim princom koji je izvršio samoubistvo 1889. godine, pomagajući mu da kupi ostrvo Lokrum u blizini Dubrovnika. Princ Rudolf, veliki zaljubljenik u prirodu, se ujedno i smatra osnivačem prve planinarske staze na Orjenu poviše Herceg-Novog. Đorđev brat, Konstantin Vojnović, je bio čuveni profesor građanskog prava u Zagrebu.
Božidar Vukotić – rođeni Grbljanin, nakon kotorske Gimnazije, studira prava u Beču (1896-1897) i nastavlja studije prava u Gracu, gdje ujedno i doktorira 1902. godine. Obavljao je funkciju sudskog pripravnika na sudu u Kotoru i Benkovcu, a od 1909. godine bio je i advokat u Kotoru. Početkom I. svjetskog rata bio je uhapšen, a nakon završetka istog bio je sudija u Višem Sudu u Podgorici, a od 1924. ponovo i advokat u Kotoru.
Radoslav Kvekić – rođeni Pođanin (Herceg-Novi), nakon Gimnazije u Kotoru i Dubrovniku, studira prava u Beču (1873-1877), nastavlja studije u Gracu, gdje i doktorira 1880. godine. Bio je od 1877. advokatski pripranvik u Trstu, od 1884. advokat u Kotoru , i od 1890. advokat u Trstu. Bio je poslanik u Carevinskom Vijeću od 1891. do 1907. godine, tokom 3 zakonodavna perioda austrougarskog parlamenta.
Mihailo Bjeladinović – Rišnjain, nakon završene kotorske Gimnazije upisuje pravne studije u Beču od 1886. – 1890. godine., obavljajući sudsku praksu u Dalmaciji, gdje od 1896. godine radi kao pomoćnik na Višem Zemaljskom Sudu, od 1899. godine na zemaljskom sudu u Zadru, od 1900. godine radi kao sudski sekretar na Okružnom sudu u Dubrovniku, od 1903. i na Okružnom sudu u Kotoru, od 1908. godine je postavljen za sudiju Osnovnog suda u Kotoru, od 1909. godine postaje član Okružnog sudu u Šibeniku, od 1910. godine radi na Okružnom sudu u Dubrovniku. Bio je i parlamentarni poslanik u Beču od 1907-1910. godine.
/mag. Janko Paunović/
/Zlatan Stojadinović, BA/
*Rad je objavljen u ovogodišnjem broju Godišnjaka Pomorskog Muzeja u Kotoru
Gondola žičare pala je u utorak ujutro sa visine od oko sedam metara na skijalištu u tirolskom Hochoetzu, u austrijskim Alpama, prenosi Anadolu.
Sva četiri putnika u gondoli su teško povrijeđena u nesreći, a jedna osoba je u životnoj opasnosti.
Iz policije su saopštili da je nesreću navodno izazvao pad stabla na gondolu. Policija je za televiziju ORF istakla kako ne vjeruje da postoji bilo kakav tehnički kvar.
Povrijeđene osobe su prebačene u bolnice u austrijskim gradovima Zams i Innsbruck. Prema pisanju lista “Tiroler Tageszeitung”, povrijeđeni su danska porodica koja je bila na odmoru u regionu.
Nakon što su teško povrijeđeni spašeni, policiji su se javile još tri povrijeđene osobe iz drugih gondola, navodi ORF. Policija nije dala informacije o težini njihovih povreda.
Operater gondola Bergbahnen Hochoetz rekao je za televiziju ORF da je nekoliko stabala palo na trasu žičare.
“Stručnjaci moraju razjasniti kako se to uopšte moglo dogoditi”, rekla je za ORF Michaela Burger, glasnogovornica Bergbahnena Hochoetz.
Želimo ponovo osjetiti olimpijski duh, želimo da ova godišnjica obilježavanja bude bogata kako sportskim, tako i kulturnim događajima, želimo da svima – od najmlađih do osoba treće životne dobi i svim našim gostima pružimo jedan program i da svi zajedno kreiramo pozitivnu priču koju ćemo opet iz Sarajeva poslati u svijet, poručeno je danas u Sarajevu na predstavljanju programa obilježavanja 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara održanih 1984. u Sarajevu, javlja Anadolu.
Na obilježavanju 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu bit će Jure Franko, ali i britanski par u klizanju Jayne Torvill i Christopher Dean, te mnogi drugi dobitnici olimpijskih medalja, visoki zvaničnici Međunarodnog olimpijskog komiteta, Evropskog olimpijskog komiteta, predstavnici pobratimskih gradova, kao i predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, mnogi turisti i sugrađani.
Povodom 40. godišnjice održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 10. februara će biti organizovan i koncert Tonija Cetinskog ispred Vječne vatre.
Jedan od primarnih ciljeva obilježavanja 40. godišnjice ZOI’84 je kratkotrajno, ali intenzivno stavljanje Sarajeva u centar medijske pažnje javnosti zainteresovane za olimpijski pokret, zimske i druge sportove, te kulturne i umjetničke događaje, a s namjerom da Sarajevo, uskoro, ponovo bude domaćin velike olimpijske sportske manifestacije.
“U mjesecu februaru, zajedno sa drugim članovima iz olimpijske porodice, slavit ćemo olimpizam i naše vrijedno sportsko nasljeđe. Složit ćete se da, uprkos smjeni generacija, olimpijski duh živi u ovom gradu i u svakom Sarajevu”, poručeno je danas u Sarajevu.
Gradonačelnica Grada Sarajeva Benjamina Karić kazala je da smo danas dobili poseban poklon, a to je snježni pokrivač.
“Sve nekako podsjeća na ona lijepa vremena 1984. kada je Sarajevo bilo centar svijeta, centar regije i naša zajednička želja je da to opet oživimo. Nakon sjajnog dočeka Nove godine, nakon sarajevske priče, nastavljamo sa odličnim temama i nastavljamo sa sjajnim događajima koji će donijeti jednu posebnu svježinu i vedrinu našem gradu. Mislim da danas imamo poseban razlog da budemo ponosni – 40 godina olimpizma, 40 godina Zimskih olimpijskih igara, čiji duh živi i danas u našem gradu i na što smo ponosni svi – Sarajke i Sarajlije, Bosanci i Hercegovci, ali i svi oni gosti grada koji su imali priliku doći u Sarajevo i biti dio ove fantastične priče”, izjavila je Karić.
Ukazala je i na ponos što pripadamo porodici olimpijskih gradova, a danas na zimske olimpijske igre svi imamo samo najljepša sjećanja.
“Želimo ponovo osjetiti olimpijski duh, želimo da ova godišnjica obilježavanja bude bogata kako sportskim, tako i kulturnim događajima, želimo da svi od najmlađih do osoba treće životne dobi i svih naših gostiju da pružimo jedan program i da svi zajedno kreiramo pozitivnu priču koju ćemo opet iz Sarajeva poslati u svijet. Mi danas iz Sarajeva šaljemo jednu poruku zajedništva, jednu poruku ljepote i da, Sarajevo je bilo centar svijeta i Sarajevo će opet 2024. godine, obilježavanjem 40. godišnjice zimskih olimpijskih igara, pokazati da je i dalje srce Evrope i centar svijeta kada je u pitanju organizacija ovakvih sličnih kulturnih manifestacija”, poručila je Karić.
Istakla je da je Sarajevo prijestolnica ne samo kulture nego i sporta, gostoljubivosti i prijateljstva.
“Kao takvi, mi smo istinsko srce Evrope. I ove godine ćemo, kroz obilježavanje 40. godišnjice, promovisati civilizacijske, olimpijske vrijednosti, solidarnost i zajedništvo, sve za dobrobit sporta i mira. Pripremili smo bogat program, kulturni i sportski”, naglasila je Karić.
O programu obilježavanja govorio je i predsjedavajući Odbora za organizaciju obilježavanja 40. godišnjice ZOI održanih 1984. godine u Sarajevu Jasmin Ademović, predsjedavajući Gradskog vijeća.
Prema njegovim riječima, Zimske olimpijske igre su sigurno najbolje organizovane igre do tada, a možda i do današnjih dana.
“Olimpijada je prezentovala Sarajevo u svijetlu mladosti, mira, prijateljstva, ljubavi i svega što olimpizam nosi u sebi. Sarajevo je tih dana bilo glamurozno mjesto okupljanja sportista, turista, novinara iz cijelog svijeta. Igre su među učesnicima, a i među gledateljima, ostale u vrlo dobrom sjećanju. Svima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu, te prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Ipak, najveće zvijezde Sarajevske olimpijade su bili učesnici umjetničkog klizanja. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju”, podsjetio je Ademović.
Potvrdio je da će gosti na obilježavanju 40. godišnjice biti Jure Franko, ali i britanski par u klizanju Jayne Torvill i Christopher Dean, te mnogi drugi dobitnici olimpijskih medalja, visoki zvaničnici Međunarodnog olimpijskog komiteta, Evropskog olimpijskog komiteta, predstavnici pobratimskih gradova, kao i predstavnici svih nivoa vlasti u BiH, mnogi turisti i sugrađani.
“S intencijom da evociramo uspomene, te da Sarajevo opet stavimo u duh olimpizma, grad Sarajevo je formirao organizacijski odbor koji je vrijedno radio u protekloj 2023. godini kako bi osigurali što kvalitetniji program, kao i finansiranje programa, kako bi svaka sportska, kulturna, revijalna ili edukativna manifestacija bila organizovana i održana na najvišem nivou. Takmičenja će se održavati na Bjelašnici, Jahorini, Igmanu, Dvorištima, Skenderiji, te na mnogim drugim lokacijama u Sarajevu”, pojasnio je Ademović.
Naveo je da planiraju da februar bude olimpijski mjesec sa mnoštvom sportskih i kulturnih sadržaja.
“U kooperaciji sa Skijaškim savezom Bosne i Hercegovine, Grad Sarajevo je podržao organizaciju FIS Kup Igmana 2024. godine, to je takmičenje u skijaškom trčanju. Jedno od najprestižnijih takmičenja koje će se održati i koje smo podržali i gdje ćemo iskoristiti priliku da promovišemo 40. godišnjicu jeste Evropa Kup, to je takmičenje također koje se održava na Bjelašnici. Zatim podržali smo i Balkan Kup 2024. godine koji se održava na Dvorištima, to je takmičenje u biatlonu. Zatim Skijaški klub Sarajevo organizuje trku ‘Djeca za mir u svijetu’. Zatim Snowboard klub Freestyle organizuje FIS Kup Sarajevo takmičenje u snowboardu”, pojasnio je Ademović.
Naveo je da u kooperaciji sa Savezom klizačkih sportova Bosne i Hercegovine, organizuju međunarodno takmičenje Sarajevo Open 2024. godine, takmičenje u umjetničkom klizanju i očekuje se dolazak Jayne Torvill i Christophera Deana 14. februara u Skenderiji na finalno veče revijalnog programa umjetničkog klizanja.
Pored spomenutih takmičenja, tokom februara bit će organizovano još mnogo drugih takmičenja.
“Cilj ovoga što mi radimo nije samo, kao što se u javnosti moglo vidjeti, da se sjetimo svega onoga što je bilo 1984. u Sarajevu, već da nastavimo tradiciju nakon što smo uspješno organizovali EYOF, da pokušamo u grad Sarajevo dovesti ponovo jedno veliko takmičenje kao što su Omladinska olimpijada, to jest Youth Olympic Games 2032. godine”, izjavio je Ademović.
Najavio je i koncert Tonija Cetinskog 10. februara ispred Vječne vatre u Sarajevu.
“Ono što mogu da kažem je da sam stvarno istinski ponosan što smo ovdje svi zajedno u predivnom Olimpijskom muzeju. Ono na šta sam stvarno istinski ponosan jeste da mnogi ski-centri regiona su sanjali da imaju jedno ozbiljno takmičenje kao što je Evropa Kup. Evropa Kup se dešava na Bjelašnici. Evropa Kup, Super G će biti ove godine u februaru na olimpijskoj ljepotici Bjelašnici”, rekao je ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda.
Predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo rekao je da su na godišnjicu pozvali autoritete Međunarodnog olimpijskog komiteta i Evropskog olimpijskog komiteta i oni su se sa zadovoljstvom odazvali.
“I ono što je važno, ova prilika nam daje mogućnost da međunarodni autoriteti susretnu se sa političkim autoritetima u BiH i razgovaraju o iznimno važnom projektu za budućnost, a to Youth Olympic Games Sarajevo 2032. godine. Siguran sam da ćemo u toku proslave Zimskih olimpijskih igara iz 1984. godine napraviti značajan iskorak za budućnost i da ćemo u narednom periodu ovdje se susretati kako ćemo iznositi korak po korak, kako se primičemo tom značajnom takmičenju jer mi iz Olimpijskog komiteta smo optimisti”, pojasnio je Rađo.
Zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja.
Foto: Baytown Fire Deptartment / The Maritime Executive
Dva člana posade su poginula, a jedan je u kritičnom stanju zbog zadobivenih opeklina uslijed izbijanja požara na kontejnerskom brodu Stride koji je bio privezan u luci Houston, piše Splash247.
Kontejnerski brod Stride od 24.777 DWT, koji plovi pod panamskom zastavom, stigao je u luku Houston kasno 7. siječnja i pristao na kontejnerski terminal Barbours Cut. Plovilo izgrađeno 1997. dugo je 182 metra i kapaciteta 2.174 TEU. Vlasnik je Danaos Shippinga iz Grčke, a doplovio je iz Gvatemale i Hondurasa, navodi The Maritime Executive.
Prema podacima VesselsValuea, trenutno je pod ugovorom o najmu s Cosco Shipping Lines.
Vatrogasna postrojba luke Houston odgovorila je na dojavu o požaru na brodu, u kojoj je rečeno da su tri člana posade nestala i da je vatra izbila u strojarnici. Pretragom broda utvrđeno je da su dva člana posade izgubila živote, a jedan je zadobio teške opekline te je medicinskim transportnim helikopterom prevezen u Texas Medical Center.
Nema izvještaja o drugim ozlijeđenima ili smrtnim slučajevima.
Slika koju je objavila lokalna TV postaja pokazuje čađu na stražnjoj strani dimnjaka. Lokalne vatrogasne službe i Obalna straža SAD-a izvijestile su da je požar ugašen i da se nije proširio.
Iz Luke javljaju da nema opasnosti za okolno stanovništvo. Vatrogasna služba nastavit će nadzirati plovilo najmanje 24 sata, piše gCaptain.
Vatrogasni zapovjednik okruga Harris provodi istragu o incidentu, zajedno s Obalnom stražom SAD-a i Nacionalnim odborom za sigurnost prometa. Okolnosti požara još nisu jasne.
2 crew members dead, another airlifted following fire on board container ship, Port of Houston confirms https://t.co/ZUkN6CVNFR
Nakon turbulentnog ponedjeljka i relativno mirnog utorka, danas poljoprivrednici u Njemačkoj nastavljaju prosvjedovati. Jučer navečer u štrajk su stupili i strojovođe Njemačke željeznice (DB).
Njemački mediji pišu kako zemlji danas prijeti “potpuna paraliza” prometa. Otežan je odlazak na posao milijunima stanovnika. “Jučer smo imali mirniji dan, danas nastavljamo”, rekao je predsjednik Udruge njemačkih poljoprivrednika Joachim Rukwied, prenosi Fenix Magazin.
Poljoprivrednici nisu zadovoljni time što je njemačka vlada djelomično poništila povećanje poreza na sva poljoprivredna vozila pa su u ponedjeljak počeli tzv. akcijski tjedan poljoprivrednika, odnosno prosvjed koji će trajati tjedan dana. Planiraju traktorima blokirati brojne značajne prometnice u Njemačkoj.
Njemački kancelar Olaf Scholz jasno je u ponedjeljak dao do znanja da će se subvencije nastaviti smanjivati unatoč prosvjedima poljoprivrednika.
Podsjetimo, problem je nastao kad je njemački Ustavni sud prethodno zabranio koalicijskoj saveznoj vladi nova zaduženja u proračunu za 2024. godinu čime državnoj blagajni nedostaje 17 milijardi eura. Postignut je sporazum oko novog proračuna te su ukinute razne subvencije. Što se tiče poljoprivrednika, ukinute su subvencije za agrarni dizel, a uveden je porez na sva poljoprivredna vozila, isto kao za vozila prijevoznika.
Prije prvog dana prosvjeda vlada je odustala od poreza za poljoprivredne strojeve i obećala da će se postepeno vraćati subvencije za dizel, ali time poljoprivrednici nisu zadovoljni. “Što je previše, previše je. Mora se sve vratiti na staro”, odlučan je predsjednik Udruge njemačkih poljoprivrednika Joachim Rukwied.
Jučer navečer u štrajk su stupili i strojovođe Njemačke željeznice (Deutsche Bahn, DB). Štrajk bi trebao trajati do petka, a sindikat strojovođa Njemačke željeznice (GdL) trodnevnim štrajkom želi poslodavca natjerati na ustupke u aktualnim pregovorima o kolektivnom ugovoru.
Frankfurtski radni sud odbio je privremenu zabranu protiv štrajka GdL-a. Pokušaj željeznice da pravnim postupkom zaustavi štrajk također je u utorak navečer propao u drugom stupnju pred državnim radnim sudom u Hessenu.
Iz DB-a mole putnike da tijekom štrajka izbjegavaju putovanja vlakom koja nisu neophodna ili da odgode svoje putovanje. Postojat će velike razlike diljem Njemačke u tome koliko vlakova može prometovati u regionalnom prometu. “Također će postojati golema ograničenja za industriju i gospodarstvo u željezničkom teretnom prijevozu”, stoji u priopćenju iz DB-a.
Prosvjed poljoprivrednika i štrajk strojovođa se vremenski preklapaju, ali sadržajno nemaju nikakve veze. GdL se usredotočuje na zahtjeve za plaćama za oko 10.000 zaposlenika Njemačke željeznice .
Naime, GdL od studenoga prošle godine pregovara s DB-om o povećanju plaća za najmanje 500 eura i smanjenju radnog vremena. Ono što je za DB sporno prije svega je skraćenje radnog tjedna na 35 sati uz punu isplatu plaće. Nedavnu DB-ovu ponudu fleksibilnog radnog vremena GDL je odbacio kao “neozbiljnu”.
Tivat će uskoro dobiti Centar za maslinarstvo, mediteranske kulture i pčelarstvo koji će biti izgrađen na opštinskom zemljištu u rejonu Grabovca u Krtolima.
Lokalni parlament pred Novu godinu je na inicijativu administracije gradonačelnika Željka Komnenovića donio Odluku o izgradnji lokalnog objekta od opšteg interesa – Centra za maslinarstvo, mediteranske kulture i pčelarstvo u KO Đuraševići, sa pripadajućom infrastrukturom. Ideja o gradnji tog polivalentnog objekta potekla je od Sekretarijata za privredu kojeg vodi Vedran Božinović.
Centar će imati veliki rasadnik i prostor za pčelinja društva na otvorenom prostoru, dok će sami objekat minimalne površine nekoliko stotina kvadrata, sadržati sektor laboratorije sa pratećim tehničkim prostorijama, salu za degustaciju proizvoda, prostor za preradu maslina i mediteranskih kultura sa sadržajima proizvodnog procesa, multimedijalnu salu za edukaciju i prezentacije i ostalo. Budući Centar gradiće se na parceli površine 22.019 kvadrata koja je u vlasništvu Opštine.
Planirano je da se na slobodnim površinama oko objekta, mimo samog rasadnika, posade masline različitih vrsta i druge mediteranske kulture, kao i da pčelinjak novog Centra ima najmanje 100 košnica. U propratnoj dokumentaciji navedeno je da se izgradnji objekta pristupa radi razvoja ruralnih sredina, eko i agrarnog turizma, te da će izgradnja Centra doprinijeti “očuvanju tradicije i kulturnog identiteta područja Tivta”, održivom razvoju lokalne zajednice i izgradnji partnerskog odnosa Opštine sa lokalnim poljoprivrednim proizvođačima, maslinarima i pčelarima.
Očekuju se i poztivni efekti na razvoj turizma u Tivtu kroz veće prisustvo tradicionalnih i visokokvalitetnih lokalnih prehrambenih proizvoda u dijelu ponude ovdašnjih ugostiteljskih objekata, a računa se da će za realizaciju ove ideje najveći izvor finansija biti EU i fondovi za prekograničnu saradnju koji su upravo koncentrisani na promociju ruralnog i agro turizma, održivog razvoja i ekologije.
Napominje se da su Crnoj Gori iz evropskih fondova postala dostupna nova sredstva. Podsjeća se i da je na inicijativu maslinarskog društva “Boka”, Tivat prvi u Crnoj Gori proglašen za Grad masline i da je potpisnik Osnivačkog statuta Mreže mediteranskih gradova maslinovog ulja koji je potpisan novembra 2011.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je novog premijera, 34-godišnjeg ministra obrazovanja Gabriela Attala.
Taj potez neće dovesti do velikih političkih promjena, no signalizira Macronovu želju da pokuša nadići prošlogodišnje nepopularne mirovinske i imigracijske reforme i poboljša šanse njegove centrističke stranke na europskim izborima u lipnju. Ankete pokazuju da se Macronova stranka nalazi između osam do deset postotnih bodova iza stranke desničarke Marine Le Pen.
Attal, bliski Macronov savjetnik koji je kao glasnogovornik vlade postao poznat diljem Francuske tijekom pandemije covida-19, zamijenit će Elisabeth Borne, iako to još nije službeno potvrđeno.
Riječ je o jednom od popularnijih političara u nedavnim anketama. Attal je stekao ugled sposobnog ministra s dobrim javnim nastupima. Postaje najmlađi francuski premijer u povijesti te prvi koji je otvoreno homoseksualac.
Gabriel Attal je pomalo kao Macron iz 2017., tvrdi parlamentarac Patrick Vignal, referirajući se na period kad je Macron postao najmlađi francuski čelnik u povijesti, tada na valu iznimne popularnosti.
Vignal je upoznao Attala, svog stranačkog kolegu, prije deset godina te ističe da je bivši ministar obrazovanja jasan i ima autoritet.
Attal i Macron zajedno su mlađi od Joea Bidena koji se ove godine ponovno kandidira za američkog predsjednika.
Francuski predsjednik nosi se s turbulentnijim parlamentom otkad je nedugo nakon reizbora 2022. izgubio apsolutnu većinu u tom tijelu.
Oporba smatra kako Attalovo imenovanje neće ništa promijeniti u vodstvu Francuske jer većinu odluka donosi Macron.
Elisabeth Borne, Gabriel Attal ili netko drugi. Ne zanima me, to će i dalje biti iste politike, rekao je čelnik socijalista Olivier Faure.
Herceg Novi se uveliko priprema za Praznik mimoze koji će ove godine biti otvoren 16.februara koncertom Halida Bešlića, a naredne dvije sedmice nizaće se programi u Parku Boka, nalik programima koji su obilježili novogodišnje praznike.
– U parku će biti sjajna atmosfera kao i tokom novogodišnjih praznika. Biće postavljen i najveći ledeni tobogan sa tri trake za spust. Biće osmišljeno i niz muzičkih i edukativnih programa, ali i takmičenja, najavila je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Milja Vitorović.
Ona kaže da su aktivnosti Turističke organizacije usmjerene na promociju Praznika mimoze koja je počela na sajmovima u Kragujevcu i Novom Sadu.
Promocija tokom januara, biće drugačija u odnosu na prethodne godine. Počeće iz Beograda, a nastaviće se na Zlatiboru, Sarajevu i Banja Luci.
– Slijedi nam promocija Praznika mimoze u Beogradu 17. januara. Na Trgu Republike će biti ulična žurka, što je drugačiji koncept. Defile Gradske muzike i mažoretki planiran je kroz Knez Mihailovu i potom se zaustavljamo na samom Trgu gdje ćemo upriličiti žurku. Nastupiće klapa, maske i nadam se dobroj atmosferi. Dijelićemo letke sa osnovnim programom praznika, najavila je Vitorović.
Nakon Beograda promocija će biti nastavljena u gradovima u regionu.
– Nakon Beograda, dan kasnije, 18. januara, uslijediće promocija na Zlatiboru, a 22. u Sarajevu, gdje će biti organizovana konferencija za novinare, kojoj će prisustvovati i Halid Bešlić, čijim koncertom će biti otvoren praznik. Potom ćemo predstaviti program u Banja Luci, najavila je Vitorović.
Mimoza HN
Kako ističe Vitorović, u toku su i evropski sajmovi, a već sutra ih očekuje nastup u Oslu.
– Ima više kriterijuma za odabir evropskih sajmova na kojima učestvujemo. To je dobra avio konekcija i svi su uglavnom preporuka NTO. Bili smo u Londonu, slijedi Štutgart, Madrid, Oslo. U zavisnosti od karaktera sajma pripremamo i tip prezentacije.
Praznik mimoze će biti zatvoren 3.marta, koncertom Prljavog kazališta.
