Sud za prekršaje u Budvi je za prvih osam dana 2024.godine zaprimio 60 predmeta koji su rađeni u hitnoj proceduri.
Predmeti po kojima je postupano su bili mahom iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (vožnja pod uticajem alkohola i narkotika, prolasci na raskrsnici kroz crveno svijetlo..), Zakona o sprječavanju zloupotrebe opojnih droga, Zakona o javnom redu i miru, kao i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
U 95% slučajeva, predmeti su okončani na jednom ročištu, a kazne zatvora i novčane kazne koje su izricane stranim državljanima izvršene su odmah po izricanju odluka, saopštio je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Iznenada nas je dana 09.01.2024. godine napustio naš dragi kolega i dugogodišnji direktor Instituta za biologiju mora, dr Sreten Mandić.
Teško je naći riječi koje mogu opisati našu tugu i bol koja nam srca ispuni gorčinom. Dr Sreten Mandić je bio utemeljivač i osnivač marinske biologije u Crnoj Gori, profesor biologije i ekologije studentima na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu u Beogradu.
Kao direktor Zavoda, a kasnije Instituta za biologiju mora, dao je neprocjenljiv doprinos njegovom razvoju i opstanku kroz turbulentna vremena koja su nauku bacala u sjenku društvenih zbivanja. Njegovom zaslugom, Institit iz Kotora i danas osvjetljava tajne morskih dubina. Bio je dugogodišnji Senator Univerziteta Crne Gore i član mnogobrojnih naučnih i stručnih Komisija.
Kao naučnik rukovodio je mnogobrojnim naučno-istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima, koji su istraživali morske dubine i živi svijet južnog Jadrana i Bokokotorskog zaliva, sa ciljem njegove zaštite i očuvanja ovog jedinstvenog ekosistema. Kao čovjek, bio je moralna gromada, sa svim onim vrlinama koje krase čovjeka vaspitanog u duhu tradicije, dobročinstva, humanosti i ljudskosti.
Posebno je bio privržen mlađim kolegama, nesebično im je darivao znanje, pružao mogućnost da napreduju, da se uključuju u naučne i društvene tokove. Po prirodi skroman, po znanju pun kao košnica, fizički jak a u srcu nježan i osjećajan. Odlaskom dragog Sretena, ostaje ogromna praznina, ostaje nemogućnost da se čuje njegov savjet, koji je i u najtežim situacijama, vodio ka pozitivnom rješenju.
U trajnom sjećanju čuvaćemo njegov topli i plemeniti lik kojim je odisao među svojim kolegama i prijateljima.
Na gradskom bazenu u Dubrovniku, sinoć, oko 20,35 sati, tokom odigravanja vaterpolo utakmice između reprezentacije Hrvatske i Crne Gore (15:13 nakon peteraca), zbog narušavanja javnog reda i mira i izazivanja nereda na sportskom natjecanju uhićena su četvorica navijača Hrvatske u dobi od 32 do 35 godina, od kojih je jedan bio pod utjecajem alkohola.
Spomenuta četvorka je vikala i vrijeđala grupu navijača Crne Gore koji su slavili pogodak crnogorske reprezentacije, nakon čega su ih počeli i fizički naguravati.
Uz optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, četvorica navija će tijekom današnjeg dana biti odvedeni na Općinski sud u Dubrovniku, saopšteno je danas iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.
SPD Jedinstvo - Jokić se obratio publici pred koncert
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo koncert - publika
SPD Jedinstvo
SPD Jedinstvo koncert - publika
SPD Jedinstvo
Dječji i omladinski hor kojim je dirigovala Ivana Krivokapić i mješoviti hor pod upravom Mihajla Lazarevića pjevali u čast Hristovog rođenja
Horski pjevači i pjevačice svih uzrasta, raspoređeni u tri zbora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo“ (1839) Kotor, pobrali su aplauze zadovoljne publike koja je imala priliku da uživa u divnom, pitkoim I raznovrsnom programu tradicionalnog božićnog koncerta, održanog u hramu Svetog Nikole u Starom gradu. Od duhovnih i izvornih svjetovnih napjeva u četvoroglasnom maniru, do popularnih novogodišnjih dječijih pjesama, prošaranih svim glasovnim nijansama sjajnih mladih solista/solistkinja, horisti su netremice držali pažnju publike, prenoseći joj melodijom radost Hristovog rođenja. Društvo ima preko 150 članova u sva tri ansambla – pjevači iz dječjeg hora vremenom prelaze u omladinski, iz omladinskog u seniorski. Svake godine sve je više članova i sve su bolji i bolji. Jedno vrijeme mladi pjevaju u oba ansambla- Dječji (Omladinski) i „seniorski“, ne mogu da se odvoje, vole i jedno i drugo, a kad stasaju kao ozbiljni pjevači, prelaze u mješoviti sastav i to je prirodan tok.
– Hvala Bogu za to, još nas je sada bilo i manje, jer je dosta bolesnih i raspust je, otputovali su, ali i pored toga što ih fali sigurno 15, nas je bilo veliki broj, vidjeli ste i sami. Ja sam im prije svega drugarica, oni to i osjećaju, zato i rado dolaze, iako ja budem jako stroga, jer da nema kvaliteta, ne bismo ni stigli ovoliki repertoar da uradimo. Djeca stvarno rado dolaze, kao što i ja volim da sa njima iskreno radim, to mi je veliko zadovoljstvo. Najviše volim probe, a na kraju taj koncert ispadne onako kako to oni sami zasluže, kaže dirigentkinja Ivana Krivokapić za Boka news. Solistkinje u Dječjem horu su bile Petra Bogdanović, Danica Matanović i Ivana Nikolić, a u Omladinskom horu su Nikola Vukšić, Uroš Bjelanović, Jovana Mršulja, Isidora Nikolić, Katarina Krivokapić, Anđela Vulović, Irina Bulajić. Violinistkinja Ana- Marija Salamadija, flautistkinja Jovana Šujica i saksofonista Vojislav Marković, kada nisu svirali, pjevali su svoje horske dionice. Za klavijaturama ih je pratila prof. Ana Mihaljević, a na gitari Petar Bukilica.
SPD Jedinstvo – Jokić se obratio publici pred koncert
-Pjevali smo u čast Boga na jedan moderan način, nije to bila isključivo duhovna kompozicija, ali onako sa svim instrumentima i sa tim milozvučnim glasićima na jedan savremeniji način pjevamo u slavu Hristu i Bogorodici. Pjesma je jedan od najneposrednijih načina da čovjek duhovno raste, a to je naročito izraženo kada djeca odrastaju pjevajući duhovne napjeve, dodaje Krivokapić i najavljuje nastup horova za svečanu Svetosavsku akademiju 25. januara, a za 27. pripremaju predstavu posvećenu Sv. Savi.
Bezbroj je koncerata iza sadašnje postave Mješovitoga hora SPD Jedinstvo, nastupi na prvi pogled liče jedni na druge, ali su uvijek različiti povodi, različita je publika, prostor u kome se pjeva. Zato je ovaj, koji se neposredno dešava, najinteresantniji i najbolji, jer je uvijek “osvježen” nekom novom izvedbom. Od ove godine Hor u svom redovnom repertoaru ima izvorni notni zapis iz Risna – božićnu pjesmu “Tri su `tice s` neba dolećele”, koju je za hor uobličila Marina Adamov-Stojadinović.
SPD Jedinstvo
-Naši koncerti liče samo po tome što velika većina pjevača dugo istrajava I pjeva u horu, ali se uvijek trudimo da otpjevamo neki novi program, neke nove kompozicije, da istražimo neke nove kompozitore, nove zvukove, da dodajemo instrumente, da biramo soliste I da tako svaki concert učinimo publici zanimljivim. Tako smo se i ovoga puta potrudili da neke kompozicije koje smo i ranije pjevali, obučemo u neko novo ruho, dodamo novi program i tako svaki novi Božić učinimo svježim i interesantnim. Drago šnam je to nas prepoznaju najprije ljudi iz Boke i Crne Gore, zatim iz Regiona i kad dođu kod nas, dopadne im se naše pjevanje i vrlo rado nam se priključe, kaže za Boka news dirigent Mihajlo Lazarević i potsjeća na moto Društva: “U Jedinstvu i s Jedinstvom svem na susret smjemo poć”. Prema Statutu SPD “Jedinstva”, njegovim članom može postati svaki pošteni i rodoljubivi građanin, te su vrata ovog Društva ovorena za svakoga od njiih. Lazarević potsjeća da je Hor “Jedinstvo” 5. januara nastupio u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a na poziv Srpskog kulturno-prosvjetnog društva “Prosvjeta”, gdje su takođe izveli neke od pjesama iz bokokotorskog muzičkog naslijeđa.
SPD Jedinstvo
-Kao jedan od najstarijih horova na Balkanu imamo tu čast, ali i obavezu da budemo “perjanici horske muzike”. Tako je bilo i ovoga puta, doduše, uz malo zgusnuti program – koncert u Sarajevu je bio dan prije Badnjeg dana, a Hor ima veoma mnogo obaveza i 6. i 7. januara. Nastupili smo uz razumijevanje Turističke organizacije da naš božićni koncert koji tradicionalno pjevamo 4. januara, pomjerimo na 8. januar, pojasnio je Lazarević.
Poseban status za SPD “Jedinstvo”
-Izražavam veliku zahvalnost svim članovima što omogućavate našem gradu da ima hor kojim se diči, koji je sa tri ansambla za ponos, ne samo našeg grada, već i cijele regije. Predlogom zakona o gradu Kotoru i inicijative za povratak statusa grada, predvidjeli smo da SPD Jedinstvo dobije poseban status u našem zakonodavnom okviru, poručio je prisutnima Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
13. januar je, bez sumnje, najznačajniji potvrđeni datum u dugoj povijesti Kotora, kao dan kada su moći Sv. Tripuna dospjele u Kotor i time grad dobio svog nebeskog zaštitnika.
Kotorani, grad Kotor i kotorski Distrikt stoljećima su proslavljali ovaj datum isto kao i 3. februar dan stradanja mučenika Sv. Tripuna, kao svoje najveće blagdane i to sve do kraja drugog svjetskog rata, kada su komunističke vlasti, u želji da zatru tradiciju, za dan grada, umjesto 13. januara, nametnuli datum 21. 11. 1944, dan kada je Kotor oslobođen od njemačkih okupatora, datum koji osim antifašističke simbolike nema bitnijeg značenja za povijest grada.
Danas, 13. januar proslavljaju samo kotorska Biskupija i Bokeljska mornarica Kotor, od skoro i Hrvatsko nacionalno vijeće kao dan hrvatskoga naroda u Boki Kotorskoj, dok grad Kotor i dalje ignorira svoju mnogostoljetnu tradiciju koja nalaže da se kao dan grada proslavlja 13. januar, dan donošenja moći Sv. Tripuna u Kotor, a da se 21.11. proslavlja kao dan oslobođenja grada od njemačkih okupatora.
Bokeljska mornarica Kotor obilježava dvojako 13. januar, i kao dan svoga osnutka, odnosno kao dan kada su po predanju kotorski mornari donijeli moći sv. Tripuna u Kotor i kao dan kada se tradicionalno održavaju Karike. (Karike, od tal. incaricare = zadužiti). Već od 1632. godine pa sve do 1945. godine bila je uspostavljena tradicija da se 13. januara u Mornarici biraju časnici, kojima mandat traje jednu godinu, dok se danas na taj dan, na svečanoj sjednici Admiralata, bira samo Mali admiral.
Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News
13. januar 809 godine uzela je Bokeljska mornarica Kotor i kao datum svoga osnutka. Premda za tu tvrdnju nije bilo dokaza, prihvaćen je stav mnogih proučavalaca povijesti Mornarice, od Josipa Đelčića do Miloša Miloševića o postojanju uporne tradicije koja govori o kotorskim mornarima koji su donijeli moći sveca u Kotor, ali ne govori i o postojanju u to vrijeme i cehovske organizacije koja je ostala u domenu pretpostavke.
Dok 13. januar kao datum nije sporan, u nauci i dalje postoje podijeljena mišljenja o godini kada su moći Sv. Tripuna prispjele u Kotor. Dva su artefakta koji neposredno svjedoče o 13. januaru kao datumu prispijeća moći u Kotor:
mramorni ulomak oltarne pregrade sa natpisom u kome se pominje kotorski biskup Ivan, datum XIII i godina 805 (809)
“Instrumentum”, odnosno ”Isprava o tijelu našega slavnoga stjegonoše i zaštitnika sv. Tripuna” poznata i kao “Andreacijeva povelja”, sa datumom 13. januar 809.
Proslava Karika – ulomak u katedrali Svetog Tripuna – foto Boka News
Eminentni proučavaoci natpisa na ulomku čiji je prvi dio nažalost izgubljen,. F. Radić i M. Lončar čitali su na njemu godinu 805, J. Kovačević čitao je godinu 809, dok je J. Martinović čitao na natpisu godinu od stvaranja svijeta 6.295 iz koje, kada se odbije godina Kristova rođenja proizilazi godina 787 (795).Također, različito je i čitanje datuma na početku ulomka tako da ga F. Radić, J. Kovačević i J. Martinović čitaju kao XII (XIII) godinu službovanja biskupa Ivana, dok ga Lončar čita kao XIII januar.
Upoređujući sve podatke, najprihvatljivije je čitanje natpisa M. Lončara : ]AN(uarii) XIII, TE(m)PORIB(us) D(omi)N(i) IOH(anis) EP(i)S(copi), P(er) I(n)D(ictionem) XIII, A(nno) NA(tivi)TA(tis) CONSTI(tutoris)MV(n)DI, [d(e)i f?]I(lii?), δ(?)CCCV (u prijevodu: XIII januara, u vrijeme gospodina Ivana biskupa, XIII indikcije, godine od rođenja Stvoritelja svijeta 805.) kako za godinu 805, jer, za razliku od ostalih navedenih godina, jedino njoj odgovara indikcija XIII na natpisu, tako i za datum XIII januar umjesto XII (XIII) godine biskupovog službovanja, zato što dozvoljava da se potvrdi prisustvo kotorskog biskupa Ivana na II Nicejskom koncilu 787 godine.
“Instrumentum” ili “Andreacijeva povelja” koja je u nauci uglavnom bila odbacivana kao nepouzdana, dobila je na važnosti otkrićem ostataka crkve ispod temelja Sv. Marije Koleđate sa početka IX stoljeća, čime je potvrđen prvi dio povelje u kome Andreacije kaže da je sa svojom ženom Marijom i kćerkom Teodorom sagradio crkvu Sv. Marije infunarije (fiumere), dok se u drugom dijelu povelje koji opisuje događaj nekoliko godina kasnije od gradnje crkve, govori o donošenju moći Sv. Tripuna u Kotor. Povelja je označena datumom kada je sastavljena, odnosno datum ne označava događaje opisane u povelji;
„Instrumentum Corporis nostri gloriosi gonfalonis Martyris Sancti Tryphonis
Anno a Cristi Incarnatione octangentesimo nono, die decima tertia Januarii. Ego Andreacius et cum conjuge mea Maria et cum filio meo Petro, et cum filia mea Maria, et cum filia mea Theodora, edificavimus Ecclesiam sancte Marie Infunarie (fiumere), u prevodu :
„Isprava o tijelu našega slavnoga stjegonoše, mučenika sv. Tripuna
Godine od začeća Isusa Krista osamsto i devete, dana trinaestog januara. Ja Andreaci s mojom ženom Marijom i sinom mojim Petrom i kćeri mojom Marijom i kćeri Theodorom sagradismo crkvu sv. Marije od konopa (na rijeci).
Proslava Karika – ulomak – foto Boka News
Na osnovu tumačenja ova dva artefakta može se izvesti zaključak da su se u Kotoru u rasponu od nekoliko godina, ali istoga datuma, desila dva događaja od izuzetne važnosti za grad koja su zaslužila da budu obilježena na oltarnoj pregradi, odnosno u “Instrumentumu”:
13. januara 805, za vrijeme službovanja kotorskog biskupa Ivana koji je prisustvovao i na II Nicejskom koncilu 787 godine, prispjele su u Kotor moći Sv. Tripuna zaslugom Kotoranina Andreacija Saracenisa koji ih je otkupio od mletačkih trgovaca. Moći su, u pratnji opata sa otočića Sv. Jurja, kotorski mornari donijeli u grad i tamo gdje su se same zaustavile, Kotorani su, na čelu sa Andreacijem, odlučili da svecu podignu crkvu. Do završetka gradnje, moći su bile pohranjene u crkvi Sv. Marije Infunarie (fiumere) koju je ranije obnovio Andreacije sa svojom ženom Marijom i kćerkom Teodorom počekom devetog stoljeća. Događaj dovoljno važan da ostane zabilježen na oltarnoj pregradi
13. januara 809, simbolički, nakon četiri godine gradnje nove crkve, desio se događaj po važnosti gotovo isti kao i dospijeće moći Sv. Tripuna u Kotor, odnosno posvećenje novosagrađene Andreacijeve crkve i translacija moći u novu crkvu. Događaj koji je sigurno okupio sav vjerujući narod Kotora prilikom koga je mornarica nosila moći i vjerovatno zabalala svoje kolo, događaj koji je mogao navesti Andreacija da 13. januara 809. godine napiše povelju i u njoj opiše svoje zasluge.
Ovakvim tumačenjem napisa sa ova dva artefakta, logički i kronološki bili bi povezani datumi na ulomku i u povelji sa arheološkim i pisanim nalazima vezanim za dolazak moći Sv. Tripuna u Kotor i translaciju moći iz crkve Sv. Marije u prvobitnu crkvu Sv. Tripuna.
Što se tiče datuma osnutka Mornarice, jasno je da se datumi 13. januar 805 godine i 13 januar 809 godine ne mogu smatrati, pa ni po predanju, datumom osnivanja Mornarice, premda je Kotor, kao dokazano razvijeni municipij, već od početka VI stoljeća, morao, kao “conditio sine qua non”, kao uslov opstanka, imati razvijenu mornaricu i trgovačku i vojnu, a vjerovatno i brodogradnju koje su značile život, s obzirom na ograničene resurse u okruženju. To potvrđuje A. Dabinović koji navodi “dosta šture podatke o izvjesnim ratnim brodovima Kotora iz 867. godine“, podatak koji naravno ne implicira automatski i postojanje cehovske organizacije, ali je i ne isključuje, jer se cehovske organizacije u Europi pominju i prije IX stoljeća. Ako se tome dodaju i stavovi gotovo svih istraživača, (P. Mijović, J. Martinović, S. Mijušković), da je na mjestu današnjeg Kotora, prije VI stoljeća, prvo bilo ilirsko naselje, a zatim grčki emporij (Decaderon, Decatera) te rimski castelum (Acruvium), jasno je da se radi o veoma drevnoj pomorskoj tradiciji iz koje se u nekom momentu razvila i cehovska udruga mornara, koja je i tada, u doba predanja, a i kasnije, u doba arhivskih dokumenata, imala veliku ulogu u razvoju grada.
U svakom slučaju niti 805. godina kada su moći Sv. Tripuna prispjele u Kotor niti 809. godina kada su moći prenesene u novu crkvu posvećenu svecu, ne mogu da se uzmu, kao datumi osnivanja mornarice, nego više kao naznaka postojanja mornarice u vrijeme tako važnih događanja za grad. Prema tome, formulacija o osnutku Mornarice ne bi mogla sadržavati datum osnutka koji je nepoznat, već bi trebala glasiti:
„Povijesno, Bokeljska mornarica je drevna staleška bratovština čiji su mornari, prema predanju, donijeli moći Sv. Tripuna u Kotor, 13. januara 805. godine i u kojoj se, do danas, kontinuirano čuva tradicija slavljenja Tripundanskih svečanosti.“
Francuska premijerka Elisabeth Borne podnijela je ostavku u ponedjeljak dok predsjednik Emmanuel Macron nastoji dati novi zamah svom drugom mandatu uoči izbora za Europski parlament i Olimpijskih igara u Parizu ovog ljeta.
Macron nije odmah imenovao njezinog nasljednika.
Promjena na premijerskom položaju uslijedit će nakon godine koju je obilježila u Francuskoj politička kriza izazvana spornim reformama mirovinskog sustava i imigracijskih zakona.
Također dolazi samo pet mjeseci prije izbora za Europski parlament, a očekuje se da će euroskeptici ostvariti rekordne dobitke uslijed široko rasprostranjenog javnog nezadovoljstva zbog porasta životnih troškova i neuspjeha europskih vlada da obuzdaju migracijske tokove.
U Francuskoj istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Macronova stranka zaostaje za lidericom krajnje desnice Marine Le Pen za nekih osam do deset postotnih bodova uoči izbora u lipnju.
Od tijesnog usvajanja oštrijih pravila za imigraciju spekulira se o rekonstrukciji vlade. Glasanje o imigracijskom zakonu ukazalo je na duboke pukotine unutar Macronove centrističke većine.
Sam Macron obećao je novu političku inicijativu.
Među onima koji se navode kao potencijalni novi premijeri su 34-godišnji ministar obrazovanja Gabriel Attal i 37-godišnji ministar obrane Sebastien Lecornu. Obojica bi bili najmlađi premijeri u francuskoj povijesti.
Stručnjaci su također spominjali ministra financija Bruna Le Mairea i bivšeg ministra poljoprivrede Juliena Denormandiea kao moguće opcije.
Promjena na mjestu premijera neće nužno dovesti do promjene političke orijentacije vlade, već će signalizirati želju da se krene dalje od mirovinskih i imigracijskih reformi uz stavljanje u fokus novih prioriteta, uključujući postizanje pune zaposlenosti.
Karijerna birokratkinja, koje je bila dužnosnica brojnih ministara Socijalističke partije prije nego što se pridružila Macronovoj vladi, Borne (62) je bila premijerka od svibnja 2022.
Borne je tek druga žena na premijerskoj funkciji u Francuskoj.
Rekonstrukcija će vjerojatno intenzivirati utrku u Macronovom taboru za njegovog nasljednika na sljedećim predsjedničkim izborima 2027.
Bivši premijer Edouard Philippe, ministar unutarnjih poslova Gerard Darmanin i Le Maire najistaknutiji su potencijalni kandidati.
Novi broj časopisa Istorijski zapisi 1-2/2023 dostupan je na internet stranici Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, kao i na internet stranici časopisa.
U rubrici Članci publikovani su radovi Mladena Zagarčanina, Arheologija arhitekture na primjer crkve Svetog arhangela Mihaila na Prevlaci; Mila Bakovića, Arheološka istraživanja lokaliteta Ćaf Kiš; Janka Paunovića, Upotreba mehanizma “checks and balances-a” u kotorskom Statutu (štampan 1616. godine u Veneciji) i Darka Bakića, Sukobi u Donjim Vasojevića avgusta 1912. godine.
Segment Prilozi donosi radove Petra Lekića, Analiza kulta Sv. Trojice na crnogorskim planinama i Filipa D. Vučetića, Izbori u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori 1905-1913. godine.
U rubrici Izvori Ivan Laković donosi dokument General-major Branislav Barjaktarević, Vojna pomoć SAD Jugoslaviji, Arhiv Oružanih Snaga Srbije, Fond II Uprave Generalštaba JNA, nesređena građa, kutija br.21, fascikla III, R-3
U ovom broju dat je i prikaz: Radenko Šćekić, Slavko Burzanović, Boban Batrićević, „Monumenta Montenegrina Vaticana-Konkordat između Svete Stolice i Knjaževine Crne Gore iz 1886. godine”, Ministarstvo kulture Crne Gore, Obod, Cetinje, 2020.
U rubrici In Memoriam Božena Miljić podsjetila je na rad istoričara Branislava Marovića (1933-2022).
Cijeli broj Istorijskih zapisa 1-2/2023 možete naći na ovom linku.
Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine u hrvatske morske luke uplovilo je 85 stranih brodova za kružna putovanja.
U razdoblju od januara do novembra 2023. ostvareno je 635 kružnih putovanja. Na tim brodovima bilo je 860 tisuća putnika, koji su u Republici Hrvatskoj boravili 1.434 dana.
Broj putovanja u prvih 11 mjeseci 2023. veći je za 1,3 % u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2022., a broj putnika na tim brodovima veći je za 37,5 %. Broj dana boravka tih brodova u teritorijalnome moru Republike Hrvatske veći je za 8,7 %.
Najviše kružnih putovanja ostvarili brodovi pod zastavom Malte
Strani brodovi za kružna putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2023. doplovili su pod zastavama 14 zemalja. Po DZS-u, najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, i to 184 putovanja, što je 29 % od ukupno ostvarenih putovanja u prvih jedanaest mjeseci 2023. Slijede kružna putovanja stranih brodova ostvarena pod zastavama Bahama (167 putovanja), Paname (68 putovanja) i Norveške (53 putovanja).
Od ukupno 635 kružnih putovanja stranih brodova, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, što čini ukupno 75,3 % putovanja. Preostalih 24,7 % putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Primorsko-goranskoj i Istarskoj.
Dubrovnik ꟷ tradicionalno luka s najviše posjeta
Najposjećenija je bila luka Dubrovnik s 467 posjeta, zatim slijede luke Split s 295 posjeta, Zadar sa 156 posjeta i Hvar 107 posjeta. Tu su i luke Korčula s 98 posjeta, Šibenik s 86 posjeta te Rovinj sa 60.
Diljem Njemačke poljoprivrednici su traktorima blokirali prometnice. Prosvjeduju protiv planiranog vladina smanjenja subvencija za poljoprivrednu industriju, što će uzrokovati povećanje cijena goriva, struje i izdatke za grijanje. Ukinuta im je subvencija za dizel te uveden porez za poljoprivredna vozila.
Ponedjeljak – nema dijela Njemačke koji normalno funkcionira. Od rane zore, usprkos temperaturama ispod nule, traktori paraliziraju jednu od najrazvijenih država svijeta – a prosvjednici – poljoprivrednici, već su “tjedan blokada” nazvali – najvećim prosvjedom u povijesti.
– Ovdje smo jer želimo prosvjedovati protiv povećanja poreza, ali također želimo prosvjedovati za promjenu smjera poljoprivredne politike, koja vraća poljoprivrednu profesiju u središte društva i prepoznaje da imamo pravo na postojanje, rekao je Reinhard Jung, glasnogovornik Slobodnih poljoprivrednika.
Policija je evidentirala oko 560 traktora, kamiona, automobila, kombija i prikolica, kao i 550 ljudi na glavnom bulevaru između Brandenburških vrata i Stupa pobjede u središtu susjednog parka Tiergarten, navela je glasnogovornica policije.
Osim poljoprivrednika, u prosvjedu su sudjelovali i brojni vozači autobusa i kamiona, a među prosvjednicima su bili i brojni obrtnici.
Bulevar koji spaja dvije znamenitosti zatvoren je već u nedjelju navečer kada su počeli pristizati traktori.
Prema riječima glasnogovornice, policija je u bliskom kontaktu s organizatorom skupa.
Prosvjedi njemačkih poljoprivrednika protiv promjena poljoprivredne politike izazvali su u ponedjeljak poremećaje u više regija sjeverne i istočne Njemačke.
U sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje poljoprivrednici su blokirali ulaze na autoceste sa stotinama traktora diljem pokrajine. Podržali su ih i autoprijevoznici prosvjedujući protiv poskupljenja kamiona.
Traktori koji stoje na svim važnijim prometnicama, pa i u glavnome gradu Berlinu blokiraju glavnu aveniju prema Brandenburškim vratima – izazvali su prometni kolaps. Sve je počelo u studenome prošle godine, nakon što je Ustavni sud zabranio saveznoj vladi nova zaduženja u proračunu za 2024. U državnoj blagajni nastala je rupa od 17 milijardi eura.
Jedva postignuti kompromis oko novog proračuna, donio je ukidaju raznih subvencija, to znači povećanja cijene benzina i dizela, električne energije i grijanja.
Prosvjedima uplašena vlada odmah je donekle popustila, odustala od poreza za poljoprivredne strojeve i obećala kako će se subvencije za gorivo postepeno vraćati.
– Mi u njemačkoj vladi pokazali smo dobru volju prema poljoprivrednicima. Zadržat ćemo bitan dio subvencija o kojima se sada raspravlja. Međutim, ne možemo bez toga u potpunosti, kazao je Robert Habeck, ministar gospodarstva Savezne Republike Njemačke.
Bijesni poljoprivrednici tvrde kako će im vladini planovi ukidanja dvije porezne olakšice – izbiti s računa 900 milijuna eura godišnje – što će za njih značiti smrt bilo kakvog poslovanja.
Teški traktori i poljoprivredni strojevi troše velike količine dizela i imaju motore velike snage, pa poljoprivrednici vjeruju kako se njihovo sredstvo za rad ne smije tretirati jednako kao privatni automobili.
– Godišnje trošimo 120 tisuća litara dizela, a ovaj povrat dizela za poljoprivredu od 21-og centa, za nas znači povrat od 25 tisuća eura, dodao je poljoprivrednik Peter Kaim.
U okrugu Cloppenburg na sjeverozapadu Donje Saske glavnu cestu blokiralo je 40 vozila.
U Saskoj su, prema policiji, blokirani neki priključci na autoceste na području Dresdena.
U sjevernoj Njemačkoj, grad Hamburg je unaprijed upozorio na prekide u prometu jer poljoprivrednici iz susjednog Schleswig-Holsteina planiraju voziti na skup u grad iz nekoliko smjerova.
Na 256 tisuća poljoprivrednih imanja u Njemačkoj radi oko 940 tisuća ljudi. Prosvjedi su novi veliki udarac za koalicijsku vladu kancelara Olafa Scholza koja je jedna od najnepopularnijih vlada u povijesti države. Usprkos problema koju su donijeli prosvjedi, oni imaju snažnu potporu javnosti. Čak 91 posto ispitanih u istraživanju – apsolutno vjeruje da su opravdani.
– Ključno je pitanje imaju li obitelji poljoprivrednika ikakve perspektive. Nikada nisam vidio da je mlada generacija preuzela farmu, a da nije investirala. To se sada ne događa, rekao je Hendrik Wüst, ministar-predsjednik njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije (CDU).
S policijom u stanju pune pripravnosti, vlasti su pozvale građane da koriste željeznički prijevoz i odustanu od vožnje automobilima, poslodavci zaposlenike na rad od kuće, škole će učenicima opravdati izostanke s nastave.
Nije poanta u gospodarskom učinku. Poanta je da su dobro organizirani i da imaju traktore. Zato mogu napraviti veliki pritisak na političare i sve nas, napraviti veliki pritisak na društvo, dodao je Clemens Fuest, predsjednik Info-instituta.
Najjača oporbena stranka – Alternativa za Njemačku, koja se nada velikim dobicima na nizu državnih izbora ove godine, zdušno podržava prosvjed poljoprivrednika. No, čelnici njihovih udruga zabrinuti su da bi ekstremno desničarski aktivisti mogli iskoristiti prosvjede za vlastite ciljeve. Hoće li im to i uspjeti – vidjet ćemo u nastavku cjelotjednog prosvjeda.
Strani ulagači su u prvih devet mjeseci prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uložili ukupno 737,7 miliona eura, što je 23,9 posto više nego u istom razdoblju 2022. Najveći strani ulagači u BiH bili su Rusi sa 157 miliona eura ulaganja.
Prema podacima Centralne banke BiH, izravna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu od siječnja do kraja septembra iznosila su 1,443 milijarde konvertibilnih maraka ili 737,7 miliona eura, prenose domaći mediji Agencija za promicanje stranih investicija (Fipa). ) Bosne i Hercegovine prijavljen. U istom razdoblju prošle godine izravna strana ulaganja iznosila su 1,164 milijarde konvertibilnih maraka ili 587 miliona eura.
Rusija je u BiH uložila 312 miliona konvertibilnih maraka (157 milijuna eura) u prvih devet mjeseci 2023. godine.
Slijede Nizozemska i Hrvatska s 84 i 83 miliona eura ulaganja. Velika Britanija je pak uložila 82 miliona eura, a Turska više od 60.
Prvih deset zaokružuju Njemačka s 46, Austrija s 40 i Srbija s 26 miliona eura ulaganja.
