Trump: Ohrabrio bih Rusiju da napadne članicu NATO-a koja ne plaća obveze

0
Trump: Ohrabrio bih Rusiju da napadne članicu NATO-a koja ne plaća obveze
Tramp

Donald Trump kaže kako bi “ohrabrio” Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza. Bivši američki predsjednik priznao je kako je jednom rekao čelniku NATO-a da neće zaštititi naciju koja ima zaostatke u plaćanju ako je napadne Rusija.

Tvrdi kako je najavio čelniku NATO-a kako će u tom slučaju “ohrabriti” agresore da “čine što god žele”. Članovi NATO-a obvezuju se braniti svaku naciju u bloku koja bude napadnuta. Bijela kuća je Trumpove komentare nazvala “užasnim i bezobzirnim”, piše BBC.

Govoreći tijekom jučerašnjeg skupa u Južnoj Karolini, Trump je ispričao da je svoje komentare o Rusiji iznio tijekom sastanka čelnika zemalja NATO-a. Objasnio je kako je čelnik “velike zemlje” predstavio hipotetsku situaciju u kojoj ne ispunjava svoje financijske obveze unutar NATO-a, ali se našao pod udarom Moskve.

Trump je kazao kako ga je taj čelnik pitao bi li Sjedinjene Države priskočile u pomoć njegovoj zemlji u tom scenariju. “Rekao sam: ‘Nisi platio? Ti si delinkvent?’… ‘Ne, ne bih te zaštitio, zapravo bih ih poticao da rade što god žele. Moraš platiti'”, objasnio je Trump.

Glasnogovornik Bijele kuće istaknuo je da je bivši predsjednik “ohrabrivao invaziju na najbliže saveznike od strane ubojitih režima”, a komentare je označio “užasnim i neopravdanim”. Dodao je da izjava “ugrožava američku nacionalnu sigurnost, globalnu stabilnost i domaće gospodarstvo”.

Trump, koji će vjerojatno biti republikanski kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u, dugo je kritizirao NATO i ono što on smatra pretjeranim financijskim teretom za Sjedinjene Države koje jamče obranu 30 drugih nacija.

Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022., nakon što je Trump već napustio dužnost. Od tada se žalio zbog iznosa američkog novca poslanog Ukrajini, koja nije članica NATO-a. SAD je pružio Ukrajini više financijske potpore nego bilo koja druga zemlja, ukupno više od 44 milijarde dolara od invazije 2022., prema podacima Bijele kuće iz prosinca.

Republikanci u Kongresu od nove godine blokiraju sva nova financiranja, zahtijevajući stroge mjere za ograničavanje migracije u SAD na njihovoj južnoj granici. Odbili su izmijenjeni prijedlog zakon kada je predstavljen ranije ovog tjedna.

Trump je tijekom skupa podržao to odbijanje, rekavši da su prijedlozi koje je dao predsjednik Biden bili “katastrofalni”.

Na ljeto odluka hoće li aerodromi u koncesiju

0
Na ljeto odluka hoće li aerodromi u koncesiju
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.

Na ljeto bi Vlada trebalo da donese odluku da li će aerodromi biti dati u koncesiju, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

– Očekujemo da se postupak završi tokom ljetnjih mjeseci nakon čega će Vlada donijeti odluku da li će nekoj od kompanija dati koncesiju, hoće li se raspisati novi javni poziv ili će aerodromi iz sopstvenih sredstava i uz pomoć kredita krenuti u modernizaciju – kazali su Pobjedi iz tog Vladinog resora.

Modernizacija

U resoru na čiiem je čelu Filip Radulović smatraju da je neophodno obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji Crne Gore.

– Evidentno je da crnogorske aerodrome treba modernizovati, što je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala i Evropska komisija. U tom izvještaju piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje. Ono što je nužno jeste da se mora donijeti odluka u vezi sa ovim procesom jer je neodgovorno da od 2019. godine držimo u neizvjesnosti zainteresovane koncesionare – rekli su iz Ministarstva.

Iz tog resora su podsjetili da je Vlada nedavno dala odobrenje da se krene u drugu fazu tenderskog procesa. Trenutno se, kako kažu, vode pregovori sa istim konsultantima (IFC) koji su upoznati sa svim izazovima iz prethodnog perioda radi ponovnog angažovanja na poslovima konsultacija u daljem procesu koncesije.

– Kada se postigne dogovor i riješe sve sporne tačke iz prethodnog perioda, tada će biti definisani uslovi koje treba da zadovolje sve zainteresovane kompanije. Na ovaj način Ministarstvo i Vlada preventivno djeluju i čuvaju interes države – saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.

Ponude

Izvršni direktor Aerodroma CG Vladan Drašković je nedavno Pobjedi naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da ,,moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana“.

– Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije – rekao je ranije Drašković i dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.

– Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom, i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima – poručio je ranije Drašković.

Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica.

Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.

Ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, je oktobra 2019. godine objavilo pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava, kvalifikovala su se četiri ponuđača, od kojih je jedan odustao. U igri su ostali južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko – turski konzorcijima ADP-TAV. Trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavili su sebe i svoje planove predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji resorni ministar Mladen Bojanić je saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo.

Premijer Spajić najavio ostavku ako prosječna plata ne bude 1000 eura

0
Premijer Spajić najavio ostavku ako prosječna plata ne bude 1000 eura
Press – foto Vlada CG

Ispišite gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za godinu dana prosječna plata u Crnoj Gori ne bude hiljadu eura, a minimalna 700, rekao je subotu crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare povodom sto dana njegove vlade.

To je predizborno obećanje Spajićevog populističkog Pokreta Europa sad koje ga je sredinom prošle godine dovelo do pobjede na parlamentarnim izborima.

Spajić je rekao da je njegova vlada u prvih sto dana sačuvala ugled i stabilnost financijskog sustava i gospodarstva Crne Gore.

“Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg”, istaknuo je crnogorski premijer.

Odgovarajući na kritike da obećanje želi ispuniti ukidanjem mirovinskog fonda on je ustvrdio da će taj fond nastaviti postojati.

“Fond PIO nikada neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni fond zdravstva. On postoji i ima rekordni proračun. Dvije godine su ljudi pričali da se zdravstvo urušava, da nećemo imati bolnice, svi smo bili svjedoci te priče. Sada imamo pola milijarde u proračunu za zdravstvo”, rekao je Spajić.

Spajić je, dok je bio ministar financija u vladi Zdravka Krivokapića, osmislio projekt Evropa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori, u siječnju 2022. godine povećana s 222 na 450 eura.

Krapović: Nije bilo nove komunikacije sa Zagrebom oko broda Jadran

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da u zadnje vrijeme nije bilo kontakata sa Hrvatskom u vezi sa školskim brodom “Jadran” i naglasio da su dobrosusjedski odnosi “pri samom vrhu liste prioriteta”.

“Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu ‘Jadran’, moj je stav da ne može biti predmet nikakvih službenih pregovora”, ponovio je Krapović.

Premijer Spajić je istaknuo da je bitno s Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će njegova vlada dati “apsolutni maksimum” da do toga dođe.

“Sve potencijalne probleme rješavao bih u duhu kompromisa i razgovora. Postoji veliki potencijal za to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednostavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji mogu postati i bolji nego prije”, rekao je Spajić.

Političke tenzije narasle su između Podgorice i Zagreba i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom boravka u Crnoj Gori početkom siječnja otkazao je susret s crnogorskim kolegom zbog Krapovićevih tvrdih stavova o brodu Jadran, te zbog njegove tvrdnje da su stradanja zarobljenika u vojnom logoru Morinj, posljedica “rata u bivšoj SFRJ”, a ne velikosrpske agresije kako je to napisano na spomen ploči u Morinju.

Premijer Spajić – foto Vlada CG

Opozicija: Spajićeva vlada talac prosrpske desnice

Šef zastupničkog kluba najjače oporbene stranke Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je Spajićeva vlada zarobljenik čelnika koalicije “Za budućnost Crne Gore”, četničkog vojvode Andrije Mandića.

“Sigurnosni sektor je žrtva stranačkih borbi za nadmoć”, rekao je Nikolić te je ustvrdio da od gospodarskih obećanja premijera Spajića nema ništa.

“Ništa nam ostavka Spajića neće značiti ako Crna Gora doživi slom javnih financija kao što predviđaju neke financijske institucije” naveo je Nikolić.

U toj stranci smatraju da su crnogorski građani prevareni predizbornim obećanjima i “sumanutim populizmom”, te da je životni standard građana Crne Gore pao, a kupovna moć je sve manja.

Sve češći zahtjevi za rekonstrukcijom vlade

Spajićeva vlada formirana je u posljednjim danima listopada prošle godine zahvaljujući podršci prosrpske i proruske desne koalicije “Za budućnost Crne Gore”, čiji je čelnik Andrija Mandić postao predsjednik crnogorskog parlamenta.

Mandić je odmah pošto je zasjeo u fotelju prvog čovjeka skupštine Crne Gore, u svoj kabinet, pored crnogorske i zastave EU unio srpsku.

Iz njegovih krugova sve su snažniji pritisci da predstavnici te opcije uđu u Spajićevu vladu i prije kraja godine, kao što  je to predviđeno koalicijskim sporazumom vladajuće većine.

Spajić za sada odbija takve zahtjeve.

U zadnjem intervjuu Televiziji Crne Gore Spajić je iznenadio mnoge, kada je rekao da bi prilikom rekonstrukcije krajem godine mjesta u vladi mogle dobiti i pojedine oporbene stranke, poput Bošnjačke stranke i dijela procrnogorskih stranaka.

U sadašnjoj vladi ministraska mjesta imaju predstavnici Spajićevog Pokreta Evropa sad, stranka centra Demokratska Crna Gora, umjerena prosrpska desnica SNP, te Albanski forum, a podržava je prosrpska desna koalicija “Za budućnost Crne Gore”.

Više blokiranih preduzeća i preduzetnika

0
Više blokiranih preduzeća i preduzetnika
Centralna banka CG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju januara u blokadi bilo 20,06 hiljada preduzeća i preduzetnika, što je 0,5 odsto više nego na kraju prošle godine.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,21 milijardu EUR, što je 2,38 odsto više nego u decembru prošle godine.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 29,2 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 354,78 miliona EUR.

Kako se navodi, 50,49 odsto ukupnog iznosa blokade ili 613,46 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je skoro 1,43 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 42,63 miliona EUR, što je 3,51 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je 18,63 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,17 milijardi EUR.

Auto-putem od početka godine prošlo skoro 200 hiljada vozila

0
Auto-put od početka godine opslužio 1.49 miliona vozila
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 196,9 hiljada vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 3. do 9. februara iznosio 32,41 hiljadu.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon” na Prčanju

0
Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon” na Prčanju
Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon“ na Prčanju – foto M.D.P Boka News

Boduje se snalaženje u različitom prostoru, takmičarski duh, timski rad i servis jela/koktela



Međunarodno takmičenje osoba s invaliditetom u gastronomiji „CUPI’S SPOON“ prvi put će se kao predtakmičenje održati u Crnoj Gori  i to u ponedjeljak, 12. februara u 12 sati ispred samostanskog kompleksa Sv. Nikole na Prčanju. Takmičari će se predstaviti na bini specijalno prilagođenog gastro-vozila, koje će obići više od 40 zemalja Evrope, a nakon šest mjeseci će veliko finale biti održano u Zagrebu.

Dobrodošli su svi bez obzira na tip invalidnosti od 18 godina na dalje, koji mogu zadovoljiti zadate uslove takmičenja, o čemu detaljnije možete pogledati na linku https://forms.gle/djpJfYqCksUzUp569.

Organizatori takmičenja su bračni i poslovni partneri Vedran i Silvija Habel, profesionalni kulinari iz Zagreba, članovi Udruge najosjetljivijih u osposobljavanju (UNUO), koja se bavi osobama sa invaliditetom i djecom bez odgovarajuće roditeljske brige. Oni su nosioci  licence „Cupi`s Spoon”, kroz koju promovišu uključivanje OSI u sve društvene aspekte života, sa ciljem da “osvijeste”  državnike i donosioce odluka kako OSI mogu biti društveno i radno aktivne.

-To sve radimo kroz javni nastup- osobe sa invaliditetom dođu na naše natjecanje i unutar 10 minutra prezentiraju neko jelo ili koktel koje su vježbali zajedno sa svojim roditeljima, skrbnicima ili mentorima i onda odaberemo najboljeg natjecatelja koji dolazi najesen u Zagreb i predstavlja Crnu Goru, i natječe se zajedno sa ostalim natjecateljima iz cijele Evrope, objasnio je Vedran Habel za Boka News.

Dodaje da su se već prijavili učesnici, uglavnom iz Boke Kotorske, te da je trebalo da dođu i drugi iz Podgorice, ali zbog problema sa prevozom neće moći da dođu.

Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon“ na Prčanju- Vedran i Silvija – foto M.D.P Boka News

-Snimili smo promo videa, koja prezentiraju na koji se način kandidati trebaju pripremiti za natjecanje. Oni mogu odabrati svoje omiljeno jelo, omiljeni napitak, koktel, smuti. Pretpripremu mogu napraviti ili u kući ili u svojoj školi, organizaciji, to ponesu sa sobom i u roku od 10 minuta trebaju pokazati neku od tehnika, svoje sposobnosti. Ono što bodujemo je: snalaženje u različitom prostoru, natjecateljski duh, timski rad i, naravno, jako je važan servis tog jela ili napitka ovisno od sposobnosti kandidata da budu uredni i precizni, objasnila je Silvija.

Opremljeni su profesionalnom opremom- gastro vozilom koje ima dvije scene, mogu da se otvore obadvije ili samo jedna, imaju specijalno prilagodljivu radnu jedinicu, koja je napravljena isključivo za takmičenje OSI, ona je podesiva ppo visini, u sebi ima senzore, podiže se i spušta pomoću lifta, tako da takmičenju mogu pristupiti i djeca i osobe u invalidskim kolicima, kao i osobe normalnog rasta.

Vedran i Silvija su dvije godine radili evropsko takmičenje, a prije toga su dvije godine organizovali nacionalno takmičenje. Tako su testirali metodologiju rada, a onda su to proširili uz podršku Ministarstva kulture i obrazovanja Vatikana.

-Na ovo natjecanje su pozvani apsolutno svi, i ortodoksni i muslimanski vjernici, svi, prije svega gledamo čovjeka, ali imamo podršku Crkve, iako nismo vjerska organizacija. Mi afirmiramo uključivanje OSI, natjecanje pretežno održavamo ispred crkve ili ispred Caritas-a, na površini koja je u vlasništvu crkve.

Pobjednici takmičenja 2023.

S obzirom da želimo da se ovo natjecanje održava svake godine, u svakoj državi tražimo licenciranog partnera koji će ga samostalno provoditi. Redovno održavamo natjecanje u državama sa kojima smo već potpisali partnerski ugovor, sa Crnom Gorom još nismo, moramo naći organizaciju koja je spremna potpisati ugovor i koja je spremna svake godine sprovoditi natjecanje, to može biti neka udruga,  organizacija koje se bave OSI, ili neka škola, bilo ko, može i „Caritas“. U nekim državama su se već pripremili, oni dovedu pjevače, muzičare, organizuju igraonice za djecu. Javni nastup ima cilj da se dovedu i gradonačelnici i vlast i turisti, da vide kako ljudi brinu o čovjeku sa invaliditetom, poručuje Vedran Habel.

Tandem Habel je prošle godine uspješno organizovao predtakmičenja u 23 države članice EU i Ukrajini. Uključilo se 74 organizacije sa 232 osobe s raznim vrstama invaliditeta. U svakoj zemlji birali su najbolje kandidate, njih 32 proglasili su nacionalnim pobjednicima i ugostili ih u Zagrebu. Profesionalni mentori vodili su kandidate do proglašenja internacionalnih pobjednika, a potom sus vi učesnici i njihovi pratioci prisustvovali zajerdničkom prijemu kod Svetog Oca u Vatikanu gdje su predstavili zastave svojih zemalja.

/M.D.P./

Ryanair od aprila ponovo uvodi let Zagreb-Podgorica

0
Ryanair od aprila ponovo uvodi let Zagreb-Podgorica
Putovanje, – Aerodrom

Irska niskobudžetna aviokompanija Ryanair je objavila nove promjene u ljetnjem redu letenja koji, između ostalog, podrazumijeva i povećanje broja letova i destinacija iz Zagreba.

Jedna od tih destinacija će od aprila biti i Podgorica. Tačnije, od 2. aprila svakog utorka, petka i subote Ryanair će letjeti između glavnih gradova Crne Gore i Hrvatske. Tokom oktobra letovi će se realizovati dva puta nedjeljno, a već u novembru više neće biti letova na ovoj relaciji.

Karte su već u prodaji, a očekivana minimalna cijena je od 15-20 eura van ljetnje sezone, dok će se tokom ljeta kretati od 25 do 35 eura.

Osim Podgorice, Irska kompanija je isplanirala da ove godine Zagreb poveže sa tri aerodroma u Španiji (Alikante, Palma de Majorka i Đirona) i Grčkoj (Solun, Krf i Kos), kao i aerodromima Marsej (Francuska), Piza (Italija), Sofija (Bugarska) i Mančester (Velika Britanija).

Lastovski krnevao u nedjelju 11. februara, uprkos najavljenoj kiši

0
Lastovski krnevao u nedjelju 11. februara, uprkos najavljenoj kiši
Lastovski karneval 2018.

Organizatori Tradicionalnog krnavala lastovskog poručuju da pripreme teku veoma dobro i da očekuju još jednu uspješnu manifestaciju, u nedjelju 11. februara 2024. sa početkom u 14 sati.

“Ipak, bez obzira što još uvijek računamo na sreću, koju tradicionalno imamo, vremenska prognoza nas je prinudila da tražimo alternativna rješenja.

Zbog toga, obavještavamo javnost da smo rezervisali salu Doma kulture “Josip Marković”, u Donjoj Lastvi za održavanje cjelokupnog karnevala i maskenbala.

Zato, pozivamo sve učesnike i gledaoce da se, u slučaju kiše, sutra, u nedelju u 14 sati okupe u sali Doma, gdje ćemo održati cijeli program karnevala.

Ako to vremenski uslovi dozvole, cijeli program ostaje isti kao prošlih decenija, sa okupljanjem u VII kvartu, defileom u 14 sati i suđenjem Karnevalu na mulu u Donjoj Lastvi”, kazala je Melita Ramljak Ciko predsjednica NVO Harlekin.

Luštica Bay u znaku Valentinova – Dana zaljubljenih

0
Luštica Bay u znaku Valentinova – Dana zaljubljenih
Valentines day – Luštica Bay

Luštica Bay povodom praznika ljubavi 14. februara, nudi posebne aranžmane boravka za sve goste koji slave ljubav. Produženi vikend, zimsko jutro sa pogledom na more, spa ugođaj, romantična večera i odabrani poklon za najdražu osobu.

Romantičan odmor u sjajnoj kulisi na obali Luštica Bay je odlična preporuka – ekskluzivni paket za parove od 9. do 16. februara, za 2 ili više noći, uz povoljne cijene od 140 € u Centrale naselju ili 180€ po noći u Marina Village-u sa pogledom na more.

The Chedi Luštica Bay tim kreiraće Večeru za pet čula – Dark Age Valentinova edicija – raskošno gastro iskustvo od 5 sljedova koji je pomno pripremljen da hedonizam nepca, dok ambijent postavlja pozornicu za nezaboravno romantično putovanje. Svako jelo je svojevrsno remek-djelo, a usluga i kulisa The Chedi hotela nešto što je svojevrtan potpis destinacije.

Kupola na promenadi Luštica Bay, od 12. do 18. februara biće redizajnirana za pravu ljubavnu kulisu, sa šefom kuhinje samo za dvoje i jedinstveno gastro iskustvo od 6 sljedova i uparenim vinima. Tokom cijele sedmice kreirane su posebne poslastice i pića u paleti romantičnih boja.

Tenero butik na destinaciji Luštica Bay povodom Dana zaljubljenih je kreirao popuste od 15% na cijelu liniju MC2 Saint Barth 13. i 14. februara, a Home Glow 10% popusta na predmete za kućnu dekoraciju za sve kupce. Od 12. do 18. februara

Sophie’s Beauty Line daruje 50% popusta na sve tretmane. U restoranu Luča u naselju Centrale, na destinaciji Luštica Bay, muzički domaćin večeri će biti Žuti Šerhatlić. Doživite divnu večeru sa jedinstvenim menijem za 55,00 EUR po osobi.

Luštica Bay je destinacija za sve generacije u porodici, ali zasigurno će u sedmici pred nama kreirati iskustvom s fokusom koje slavi ljubav.

U Prirodnjačkom muzeju Crne Gore otvorena je izložba “Životinje Afrike”

0
U Prirodnjačkom muzeju Crne Gore otvorena je izložba “Životinje Afrike”
Otvaranje izložbe Životinje Afrike

Izložba “Životinje Afrike otvorena je sinoć u galeriji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, gdje će posjetioci do kraja marta moći da uživaju u interesantnoj postavci koja će ih uvesti u intimni svijet afričke faune.

Pozdravljajući prisutne dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore kazala je da je ova ustanova postala prezenter kulture, ustanova koja prati i osluškuje potrebe publike i učestvuje, kako je kazala u raznovrsnim društvenim kretanjima.

“Nakon uspješne prethodne godine i ovu smo započeli na isti način. Tako da i večeras, kao i mnogo puta do sada raznovrsnim sadržajem otvaramo vrata posjetiocima svih uzrasnih kategorija. Da Prirodnjački muzej Crne Gore predstavlja odličan primjer dobre prakse kulturne i međuregionalne saradnje potvrđuje i ova izložba, koja je nastala kao rezultata uspješne saradnje Prirodnjačkog centra Svilajnac i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore”, kazala je ona.

Čađenović je napomenula da se jednom izložbom može prikazati tek djelić biodiverziteta Afrike, te da je u ovoj postavci predstavljen dio najmarkantnijih kičmenjaka tog kontinenta.

Otvaranje izložbe Životinje Afrike

“Kako nemamo odgovarajući prostor, odlučili smo da ugostimo jedan segment izložbe Prirodnjačkog centra Svilajnac. Očekujemo da će modeli privući pažnju posjetilaca, prvenstveno djece a nadamo se da će svi oni ovdje naći neku novu, zanimljivu informaciju”, poručila je ona u svom obraćanju.

Ispred Prirodnjačkog centra Svilajnac obratila se i direktorica te ustanove Sara Stevanović. Ona je kazala da su ovakve saradnje veoma bitne u eri tehnoloških napredaka.

“Veoma je bitno da zajedno promovišemo nauku na pravi način, kako mlađe generacije ne bi ostale bez tog segmenta. Zahvalila bih se direktorici Nataliji i njenom timu na upornosti, jer ovaj put nije bio ni malo lak i veoma sam zadovoljan što su na ovom putu istrajali”, istakla je ona.

Otvaranje ove zanimljive izložbe svojim govorom je uveličala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.

Otvaranje izložbe Životinje Afrike

“Ova izložba nije samo skup divljih životinja, ona je priča o životinjama, evoluciji, interakciji i dinamici jednog od najbogatijih ekosistema naše planete, a ujedno i poruka naših nacionalnih ustanova JU Prirodnjački muzej i Muzej savremene umjetnosti, kako se zajedničkim radom i saradnjom sa Prirodnjačkim centrom Svilajnac mogu postići mjerljivi rezultati,” kazala je dr Vujović.

Podsjetila je da su djela prikazana na ovoj izložbi dio zbirke Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Prirodnjačkog centra Svilajnac i Afričke zbirke MSU koji baštini nasljeđe nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”.

Ministarka je ovom prilikom ukazala i na značaj i ulogu muzeja kao čuvara kulturne i prirodne baštine.

“Iz tog razloga cijenim važnim i prioritetnim u mom mandate projekat izgradnje objekata MSU i Prirodnjačkog muzeja koji će na obali rijeke Morače predstavljati jedinstvenu ambijentalnu cjelinu – mjesto kulture. Nova zgrada, novi veliki prostor biće važan korak za sve nas, jer je Prirodnjački muzej mjesto gdje se oblikuje muzejska publika i ima zadatak da u vrijeme brojnih izazova zaštite životne sredine postane centar istraživanja, obrazovanja, kulturne razmjene i razumijevanja,” saopštila je Vujović.

Prirodnjački muzej Crne Gore se zahvaljuje direktoru Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dr Vladislavu Šcepanoviću na ustupljenim predmetima iz Afričke zbirke koji su dodatno obogatili sadržaj izložbe “ŽIVOTINJE AFRIKE” kao i Erste Bank AD Podgorica, prijateljima izložbe.