Otvoren Swissôtel Resort Kolašin, prvi luksuzni hotel na skijalištu u Crnoj Gori

Otvoren Swissôtel Resort Kolašin, prvi luksuzni hotel na skijalištu u Crnoj Gori
Swissotel Kolašin

Hotel sa 116 ključeva nalazi se u ski-selu K16 Peak, u okviru planinskog rizorta Kolašin Valleys na planini Bjelasica



Crna Gora i Kolašin dobili su prvi hotel na ski-stazama – Swissôtel Resort Kolašin u planinskom rizortu Kolašin Valleys otvorio je vrata gostima u prvim danima 2024. godine kao elegantan spoj luksuza i prirode i ultimativna destinacija za ljubitelje prirode, skijanja i vrhunskog ugostiteljstva. Otvaranjem ovog hotela, investitor – Ski resort Kolašin 1450 ponovo je pomjerio granice crnogorskog turizma.

Smješten u alpskom ambijentu planine Bjelasica na 12 kilometara od centra Kolašina, hotel je dio planinskog rizorta Kolašin Valleys, koji obuhvata dva ski-sela na području dva vrhunska skijališta u zemlji – Kolašin 1450 i Kolašin 1600. Oba ski-centra nude kombinovanu stazu dužine 45 kilometara i u narednoj deceniji bi trebalo da budu dio ekspanzivne mreže međusobno povezanih skijaških staza dužine 141 kilometar.

Swissotel Kolašin

Okružen gustom šumom četinara na padinama ski-sela K16 Peak, hotel nudi 116 smještajnih jedinica sa direktnim pristupom ski-stazi Kolašin 1600, usluge skijašnice, dva restorana, bar sa kaminom, cigar-bar i shopping prostor globalnih ski-brendova. Ovdje gosti mogu iz svojih udobnih soba i apartmana nesmetano da pređu na ski-staze ili da sa svojih balkona uživaju u pogledu na padine i obližnje planinske vrhove.

“Oživljavamo izuzetan alpski ambijent uz izvanredan tim koji tradiciuonalnu gostoljubivost ovih prostora podiže na novi nivo kreirajući personalizovano iskustvo za svakog gosta. Uvjereni smo da će Swissôtel Resort Kolašin oduševiti goste iz bliže i dalje okoline i postati njihovo omiljeno planinsko utočište u sezoni skijanja a još više tokom ljeta”, saopštila je Dragana Bećirović, PR&marketing savjetnica Kola[in Valleys.

Swissotel Kolašin

Prvi planinski hotel Swissôtel brenda na Balkanu predstavlja omaž ljepoti prirodnog okruženja. Nebrušeni kamen i patinirano drvo su glavni elementi cjelokupnog dizajna. Spoj rustičnog šarma i moderne udobnosti u enterijerima je upotpunjen repariranim tradicionalnim ćilimima i starim fotografijama sa skijaškim motovima koji odaju počast tradiciji zimskih sportova na ovom području. Iza svakih vrata rafinirani dizajn ambijenta u drvetu od plafona do poda, goste uvodi u atmosferu planinske kolibe luksuzne udobnosti.

Kao hotel na najvišem nadmorskom položaju u zemlji, Swissôtel Resort Kolašin obećava neuporedivo iskustvo tokom cijele godine. Gosti mogu da se otisnu u avanture na otvorenom istražujući ljepote Bjelasice ili Nacionalni park Biogradska gora pod zaštitom UNESCO-a, koji se može pohvaliti jednom od poslednjih prašuma u Evropi. Dok zimski užici uključuju skijanje, snoubord, zimski rafting, nordijsko skijanje, pešačenje na krpljama i vožnju motornim sankama, ljeto je savršeno za planinarenje, brdski biciklizam, rafting, pecanje, vožnju kajakom, jahanje, safari na kvadovima, speleologiju, botaničke ture ili jednostavno opuštanje na planinskom suncu.

Swissotel Kolašin

Kolašin uživa besprijekornu povezanost sa crnogorskom jadranskom obalom, susjednim državama i širim regionom. Mreža auto-puteva koji se brzo razvijaju omogućavaju izuzetnu pristupačnost. Novoizgrađeni autoput koji povezuje Kolašin sa Podgoricom, povećava udobnost putovanja, a blizina međunarodnog aerodroma Podgorica, udaljenog samo 40 minuta vožnje auto-putem, osigurava pristup glavnim evropskim destinacijama.

Swissôtel Hotels & Resorts, osnovan 1980. godine, predstavlja istinsko švajcarsko gostoprimstvo kombinovano sa inteligentnim dizajnom i lokalnim šarmom destinacije. Kao vrhunski brend posvećen održivosti i društvenoj odgovornosti, Swissôtel podržava vodeće standarde u industriji. Njegov globalni portfolio uključuje vodeće objekte kao što su Swissôtel The Bosphorus u Istanbulu, Swissôtel The Stamford u Singapuru i Swissôtel Sidnei, nudeći gostima neuporedivo iskustvo u srcu vrhunskih destinacija širom svijeta.

Božić je vrijeme darivanja – Mis Crne Gore uručila paketiće djeci u Sigurnoj kući i na Onkologiji

0
Božić je vrijeme darivanja – Mis Crne Gore uručila paketiće djeci u Sigurnoj kući i na Onkologiji
Anđela Vukadinović uručila paketiće djeci

Zvanično najljepša Crnogorka Anđela Vukadinović uručila danas paketiće djeci u Sigurnoj ženskoj kuci i dječijem Odjeljenju onkologije KBC Podgorica.

Novogodišnji i božićni praznici u životu svakog djeteta ostavljaju poseban trag, te je tako aktuela mis Crne Gore Anđela Vukadinović odlučila da obraduje mališane koji se trenutno nalaze na onkološkom dječijem odjeljenju u Podgorici, kao i za djecu u Sigurnoj ženskoj kući čija je aktivna članica duži niz godina.

Anđela je djeci uljepšala praznike, a oni su joj uzvratili zagrljajima, osmjesima, pjesmama i recitacijama.

U paketićima se nalazi odjeća, obuća, igračke, svako djete je imalo drugačije novogodišnje želje, a Anđela se potrudila da svima izađe u susret.

“Danas, na ovaj način šaljemo poruku da djeca koja su žrtve porodičnog nasilja treba da imaju isto djetinjstvo kao i sva ostala djeca”, istakla je Vukadinović i dodala da kao društvo treba da učinimo i dodatne napore kako bi oni prebrodili traume kroz koje su prošli, ali i kako sve to ne bi ostavilo traga u budućnosti.

Morsko dobro – projektovani prihodi 23 miliona eura, povećanje cijene zakupa kupališta

0
Morsko dobro – projektovani prihodi 23 miliona eura, povećanje cijene zakupa kupališta
Morsko dobro – Plava zastavica 2023.

Predlogom budžeta za 2024.godinu projektovani prihodi od 23 miliona eura: Prioritet značajne investicije u zoni morskog dobra.

“U prethodnom periodu, prihodi Javnog preduzeća su bili limitirani cjenovnikom koji je na snazi od 2019. godine, kada su sa korisnicima zaključeni petogodišnji ugovori o zakupu morskog dobra. Upravo zbog toga je, u prethodne tri godine, jedina mogućnost za uvećanje prihoda bio intezivan rad na terenu, tokom kojeg je konstatovano korišćenje lokacija za koje nisu bili zaključeni ugovori, kazao je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj.

Uvođenjem korisnika u legalne tokove kroz zaključivanje ugovora o korišćenju morskog dobra, uvećani su prihodi Javnog preduzeća.

U periodu koji dolazi, biće sprovedeni novi tenderski postupci za zakup kupališta i drugih lokacija obalne infrastrukture, i to u skladu sa novim cjenovnikom za koji se očekuje da će biti usvojen početkom godine. S tim u vezi, predlogom budžeta za 2024. godinu, projektovani su prihodi Javnog preduzeća u visini od 23 miliona eura, od čega se iznos od oko 15 miliona eura očekuje po osnovu ustupanja na korišćenje morskog dobra, dok je od trajektne linije projektovan prihod u iznosu od 7,8 miliona eura.

Što se tiče rashoda, plan Javnog predzeća je da se u narednoj godini većina ostvarenog prihoda utroši na projekte izgradnje novih šetališta duž crnogorskog primorja i unapređenje obalne infrastrukture”, izjavio je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj za Vijesti.

Povećanje cijena zakupa kupališta u 2024. godini

Očekuje se povećanje cijena zakupa kupališta u 2024. godini kako bi se postigla pravična tržišna utakmica, omogućivši novim zakupcima priliku. Cilj je maksimizirati prihode države od ustupanja morskog dobra.

Mladen Mikijelj

“Kao što sam naveo, očekuje se da će početkom 2024. godine, na snazi biti novi “Cjenovnik početnih naknada za korišćenje u zoni morskog dobra” koji će determinisati prihode preduzeća u narednom petogodišnjem periodu. Imajući u vidu globalna ekonomska kretanja i inflacije u periodu od 2019. godine do danas, očekujemo da će novi cjenovnik donijeti izvjesno povećanje cijena zakupa kupališta.

Crnogorska obala je najvrijedniji resurs kojim raspolaže naša država. U zoni morskog dobra generiše se najveća ekonomska aktivnost, dok je benefit države od ustupanja kako kupališta, tako i privremenih objekata bio nedopustivo mali. Razlog zbog koga je država ubirala nedopustivo male prihode od ove djelatnosti, leži u činjenici da su se odluke donosile u korist privilegovanih pojedinaca, a ne države.

Sama činjenica da se od kompletnog ustupanja morskog dobra u rekordnoj 2023. godini ostvarilo samo 8 miliona eura, što je na nivou prihoda trajektne linije Kamenari-Lepetani, pokazuje da se prilikom određivanja početnih cijena kupališta u prethodnom periodu nije vodilo računa o interesu države. Takođe, prednost koja se davala dosadašnjim zakupcima u odnosu na eventualne nove učesnike na tenderu, je bila prevelika.

Ulcinj – Velika plaža

Kako bi stekli bolju sliku o čemu govorim, pokušaću da objasnim na sledećem primjeru. Ukoliko bi trenutna pravila važila i za naredni petogodišnji tender, bili bismo u situaciji da dosadašnji zakupac koji ponudi na primjer 100.000,00 €, može izgubiti pravo na korišćenje kupališta tek ako novi zakupac ponudi iznos ne manji od 176.000,00 €. Da li je stanje na našim kupalištima zaista takvo, da bi dosadašnji zakupci trebalo da imaju ovoliku prednost?

Ili se radi o tome, da se prethodnim odlukama koje je donosila Vlada Crne Gore i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, jasno vidjela intencija da se napravi razlika između ljudi koji su bili bliski bivšem režimu i ostalih građana Crne Gore”, izjavio je direktor Javnog preduzeća, Mladen Mikijelj za Vijesti.

Makovnjača – Božićna pletenica

0
Makovnjača – Božićna pletenica
Makovnjača – Božićna pletenica – foto vanila staubzucker.blogspot.com

MAKOVNJAČA BOŽIĆNA PLETENICA

za tijesto:

250 gr brašna
1,30 dl mlijeka
50 gr maslaca
1 žutanjak
25 gr šećera + 1 žlićica
8 gr svježeg kvasca
prstohvat soli
za nadjev (ova količina je dovoljna za jednu klasičnu makovnjaču, ostat će vam nadjeva):
125 gr maka
1 bjelanjak
60 gr šećera
10 gr maslaca
Makovnjača – Božićna pletenica – foto vanilla-staubzucker.blogspot.com
Večer prije zakuhati vodu i kuhati mak 15 minuta. Ocijediti ga i ostaviti da stoji preko noći u krpi da se osuši. Drugi dan samljeti mak u blenderu.
Otopiti kvasac i 1 žlićicu šećera u malo mlakog mlijeka i ostaviti da se diže 10 minuta.
Zagrijati mlijeko (ne treba vrijati) i u njemu otopiti maslac.
U zdjelu staviti brašno, šećer, lagano razmućeni žutanjak i kvasac, te početi mijesiti mikserom. Postepeno dodavati mlijeko s maslacem i miksati 10 minuta. Na kraju dodati prstohvat soli i mijesiti još par minuta. Pokriti zdjelu poklopcem ili prozirnom folijom i ostaviti da se tijesto diže dok se volumen ne udvostruči.
U međuvremenu mutiti bjelanjak u snijeg, dodati mu mak, šećer i otopljen i ohlađen maslac i sve  dobro sjediniti.
Razvući tijesto u pravokutnik debljine 1 cm, premazati tijesto nadjevom i zarolati ga. Prerezati roladu na pola po dužini i ostaviti neprerezan 1 cm na kraju rolade, okrenuti prerezani dio prema gore, te plesti pletenicu pazeći da je prerezani dio uvijek okrenut prema gore.
Zatvoriti krug, prebaciti ga na pleha za pečenje prekriven papirom za pečenje i peći u zagrijanoj pećnici na 180°C oko 20-25 minuta.

Đukić na poziv European Maritime Heritage u Lisabonu promoviše evropske vrijednosti lokalnog nasljeđa

0
Đukić na poziv European Maritime Heritage u Lisabonu promoviše evropske vrijednosti lokalnog nasljeđa
Danijela Đukić

Direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, u kontinuitetu promoviše, prezentuje i sarađuje sa brojnim evropskim organizacijama, muzejima i pojedincima predstavljajući ustanovu, Tivat, Boku Kotorsku i Crnu Goru.

Đukić u kontinuitetu od 2015. godine ona promoviše ideje Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja, ali i Udruženja za očuvanje evropskog pomorskog nasljeđa.

“Razmišljaj globalno, reaguj lokalno“ istakla je direktorica muzeja, koji je malim koracima krenuo ka velikim pobjedama. Radom i aktivnim učešćem na onlajn sastancima lokalni muzej prepoznat je u evropskim krugovima, organizacijama i muzejima.

Prisustvovanjem na konferencijama, forumima, seminarima i radionicama muzej je uložio mali trud, koji se već vraća kroz brojne benefite koje muzej dobija od evropskih muzeja – smjernice za model održivosti i način finansiranja do reevaluacije kolekcija i mogućnosti zajedničkih projekata. JU Muzej i galerija Tivat je prvi muzej u Crnoj Gori koji se našao na evropskoj mapi muzeja koji su pokrenuli akcioni plan za održivi razvoj, ali i prepoznajemo potrebu za proširivanjem kadrovskih kapaciteta ka osnaživanju muzeja kao krovne institucije u gradu u okviru svoje djelatnosti i važnosti kontinuirane saradnje lokalne samouprave i muzeja zarad dobrobiti zajednice.

Na poziv Jose Almeida predsjednika EMH-European maritime heritage direktorica muzeja će prisustvovati seminaru na temu „Ka evropskoj mreži baštenskih luka“ koji će se održati 13.januara.

Pramac iz brošure EMH

Prisustvovanje na seminaru doprinijeće nastavku širenja poznanstva sa predstavnicima visokih evropskih krugova, promovisanju muzeja i Tivta kao ozbiljnog sagovornika u prihvatanju i sprovođenju dobrih praksi iz EU inkorporirajući ih na lokalni nivo kroz promovisanje evropskih vrijednosti lokalnog nasljeđa i zajedništva što predstavlja širi javni interes.

Uz brojne visoke stručnjake, profesore, experte koji će predstaviti ideju i važnost zajedničkih akcija u ovom pravcu u uvodnom dijelu prisutnima će se obratiti João de Almeida predsjednik EMH, Augusto Salgado direktor Pomorskog muzeja, António Vicente zamjenik šefa predstavništva Evropske Komisije i Diogo Moura odbornika za kulturu ispred Savjeta grada Lisabona.

Teme koje će biti predstavljene odnose se na baštenske luke promovišući ideje ka održivoj budućnosti i važnosti razumijevanja luka, dok će veći dio tema biti posvećen primjerima dobrih ustaljenih i svjetski prepoznatih praksi  Italije, Velike Britanije, Švedske, Španije i Portugalije.

Bucio iz brošure EMH

Evropsko pomorsko nasljeđe predstavlja udruženje koje nastoji da štiti materijalne relikvije pomorske prošlosti do nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Ideja i organizacija je rođena u istorijskoj luci Amsterdama 1992. godine. Od autora Povelje Barselone do učešća u internacionalnom sporazumu Memorandum razumijevanja za međunarodna putovanja tradicionalnih brodova samo je neznatan dio koje je ovo udruženje profesionalaca doprinijelo da se tradicionalni drveni jedrenjaci prepoznaju u zakonskim legislativama i plovidbama. Pomorstvo je kompas organizacije promovišući i čuvajući ideje za prenošenje budućim generacijama.

Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat istakla je i važnost popisa 2023. godine čije rezultate očekuje tokom januara. Tradicionalni muzej kakva je u načelu ideja za osnivanjem muzeja bila davnih 70tih, 80tih godina danas mora proistaći u odnosu na savremene muzeje i potrebe društva. Muzej predstavlja ne samo tradiciju stanovnika područja Tivta i Boke Kotorske kao šireg konteksta ka shvatanju istorijata i razvoja, već i potrebu praćenja i prezentovanja savremenih tokova i promjena u društvu, zajednici i lokalnoj samoupravi, ali i potrebe stavljanja fokusa na jačanje i izgradnju kapaciteta na relaciji lokalna samouprava-muzej-zajednica pritom stavljajući interes, potrebe i jačanje rezilientnosti društva u prvi plan.

Upravo u odnosu na savremene potrebe i promjene evropska muzejska zajednica od svih muzeja i profesionalaca traži djelovanje, promovisanje i širenje svijesti svih vrijednosti za održivu zajednicu, razvoj strateškog plana i kampanja u institucijama, usklađivanja muzejskih akcija sa nacionalnim politikama ili  preduzimanje radnji u njihovom odsustvu, istovremeno zagovarajući i demonstrirajući sposobnost muzeja da doprinese održivoj transformaciji Evrope.

Barbara u muzeju

I na kraju, barkasa „Barbara“ biće promovisana i prezentovana kao brod koji i danas zauzima veliku pažnju lokalnog stanovništva Boke Kotorske i turista koje privlače pomorske priče i pomorsko nasljeđe i predstavlja odnos društva prema lokalnom nasljeđu na AMMM listu brodova od značaja.

Ulov mjeseca decembar – hobotnica 9.8 kilograma

Ulov mjeseca decembar – hobotnica 9.8 kilograma
Decembar, prvo mjesto – Aleksandar Balabusic hobotnica 9,8kg

Prvo mjesto za decembar 2023. u nagradnoj igri Ulov mjeseca i vaučer u iznosu od 50 eura, koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Aleksandar Balabušić koji je uhvatio hobotnicu tešku 9,8kg.

Hobotnica je uhvaćena povlačenjem sa obale, sa DTD rakom za hobotnice.

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Luka Marković sa oradom od 5kg.

Decembar, drugo mjesto – Luka Marković orada 5kg

Luka je oradu uhvatio u tivatskom zalivu, puškom na čeku na 8 metara dubine, po jakom jugu.

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Miloš Marković sa lignjom težine 1.08 kg.

Decembar, treće mjesto – Miloš Marković lignja 1.08kg

Lignja je ulovljena na tehniku spining na lokaciji Utjeha. Od opreme su korišteni štap i mašinica Shimano Sienna, konac Sakura 0.12 i varalica DTD retro oita 3.0.

Sva oprema je kupljena u prodavnici Sipa u Baru.

Jokić: Snažna privredna aktivnost, ukidanje sive ekonomije, privlačenje investicija i najveći budžet u istoriji grada

0
Jokić: Snažna privredna aktivnost, ukidanje sive ekonomije, privlačenje investicija i najveći budžet u istoriji grada
Vladimir Jokić

Nakon uspješne 2023. godine tokom koje je Opština raspolagala sa budžetom od blizu 30 miliona eura, za ovu godinu planiran je budžet od rekordnih 44,5 miliona eura. To je najveći budžet u istoriji grada.

Prvi čovjek lokalne uprave Vladimir Jokić ističe da to nije rezultat inflacije ili provizornih očekivanja. Naprotiv, budžet je apsolutno realan i ostvariv.

“To je rezultat veće i bolje privredne aktivnosti u gradu, smanjene sive ekonomije na minimum i privlačenja investitora. Upravo zbog toga možemo da predložimo ovakav razvojni budžet. Za ulaganje u  kapitalne projekte predviđen je 21 milion eura. Naglašavam da smo tokom 2023. uspjeli da realizujemo više od 90 odsto kapitalnog budžeta i siguran sam da ćemo i ove godine uspjeti da ostvarimo tu brojku”, kaže Jokić.

Tokom ove godine gradska uprava će u potpunosti realizovati ono što je započela u predhodnoj godini.

“U martu ćemo da otvorimo novi gradski park, novi trg sa pijacom na Svetom Stasiju, a planiramo da krenemo sa radovima na sekundarnoj vodovodnoj mreži u donjem Grblju kako bi pet sela po prvi put bila priključena na gradski vodovod. Takođe, u planu je završetak puta kroz Gornji Grbalj koji će biti od velike pomoći kada se krene sa izgradnjom bulevara Jaz – Tivat” ističe Jokić.

Kao prioritet za ovu godinu Jokić navodi proširenje sistema pametnog upravljanja saobraćajem koji bi obuhvatio pojas od tunela do Dobrote.

“Cilj nam je da se, u periodu najvećih gužvi, dionica iz pravca tunela do Dobrote prelazi za manje od 30 minuta”.

Za ovu godinu Jokić najavljuje i početak realizacije vjerovatno najvećeg projekta u istoriji grada vrijednog 35 miliona eura.

Kotor – foto Boka News

„Riječ je o  izgradnji kanalizacionog i poboljšanja vodovodnog sistema kao i elektro snadbijevanja na prostoru Prčnja, Stoliva, Risna i Perasta. To će konačno ovaj dio zaliva učiniti ekološko najsjajnijom tačkom ovog dijela Evrope“.

Opština Kotor je tokom 2023. godine značajna sredstva uložila u sportske terene i infrastrukturu školskih objekata. Za ovu godinu planirana su ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu.

„Želim da upoznam javnost da nam je ideja da do početka naredne školske godine regulišemo atmosfersku kanalizaciju put i trotoar prema školskom centru, gimnaziji i OŠ Savo Ilić koje su jedne od najkritičnijih tačaka. Tokom ove godine u planu je regulacija saobraćaja i povećanje bezbjednosti đaka u OŠ u Radanovićima kao i rekonstrukcija i ulaganje u ostale školske objekte na teritoriji opštine“, poručuje Jokić.

On dodaje da se u ovoj godini očekuje i završetak radova na pedijatrijskom odeljenju Opšte bolnice Kotor u koje je Opština uložila više od 300.000 eura.

“To će vjerovatno biti najbolje opremljeno pedijatrijsko odeljenje u ovom dijelu Evrope i mislim da naša djeca to zaslužuju” ističe Jokić.

Kada je o turističkoj sezoni riječ prvi čovjek grada uvjeren je da Kotor više nema razloga da strahuje kakva će mu biti turistička sezona jer je, smatra Jokić, izvjesno da će svaka sezona biti uspješna.

“Ono što mi možemo da uradimo jeste da organizacijom uspješnih manifestacija i promocijom naše destinacije doprinosimo tome. Želim da iskoristim ovu priliku i najavim da će se početkom juna u Kotoru desiti spektakl kakav do sada nije viđen i vjerujem da će to služiti na ponos svima, ne samo Kotoru već i Crnoj Gori”.

Nakon toga nastavićemo sa bogatim kulturno zabavnim dešavanjima u gradu koji će na kraju doprinijeti da nadležne državne institucije podrže inicijativu da se Kotoru u 2024. godini vrati status Grada, zaključuje Jokić.

Kotorske zimske fešte se nastavljaju…

0
Kotorske zimske fešte se nastavljaju…
Kotor

U okviru manifestacije “Kotorske zimske fešte”, Novogodišnja tombola biće održana u kafani “Dojmi” danas, petak 5. januar, sa početkom u 12 sati, a u 20 sati biće priređen koncert Nine Žižić.

U subotu, 6. januara tradicionalno će na gradskoj rivi biti poslužene priganice.

Nina

U nedjelju, 7. januara za Božić na Trgu od oružja nastupa YU Grupa. Početak je u 21 sat, a kao predgrupa nastupiće VIS Tetra.

Koncert seniorskih, omladinskih i dječijih horova Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ biće održan u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u ponedjeljak, 8. januara sa početkom u 18 sati.

Organizatori manifestacije “Kotorske zimske fešte” su Opština Kotor i Turistička organizacija Opštine Kotor.

New York: U sudaru vozova u metrou povrijeđene 24 osobe

0
New York: U sudaru vozova u metrou povrijeđene 24 osobe
New York – Foto: Lokman Vural Elibol/Anadolu

Najmanje 24 osobe su povrijeđene u četvrtak poslijepodne kada se voz podzemne željeznice na Manhattanu, u New Yorku, u kojem je bilo 300 ljudi sudario s vozom koji nije saobraćao zbog čega su oba voza iskočila iz šina, prenosi Anadolu.

Nesreća se dogodila u 15 sati po lokalnom vremenu u blizini 96. ulice i Broadwaya na Upper West Sideu. Jedan od vozova, u kojem je bilo 300 putnika, sudario se sa drugim, koji je bio van saobraćaja zbog vandalizma, saopštila je Metropolitan transportna uprava.

Predsjednik javnog prevoza Richard Davey kazao je da nije bilo teže povrijeđenih.

Nesreća je izazvala velika kašnjenja vozova, a neizvjesno je da li će usluge biti ponovo uspostavljene tokom današnjeg dana, dodao je Davey.

Kanton Sarajevo bilježi nove rekorde dolazaka i noćenja turista tokom novogodišnjih praznika

0
Kanton Sarajevo bilježi nove rekorde dolazaka i noćenja turista tokom novogodišnjih praznika
Sarajevo

Kanton Sarajevo bilježi nove statističke rekorde dolazaka i noćenja turista tokom novogodišnjih praznika, objavila je Turistička zajednica Kantona Sarajevo, javlja Anadolu.

U periodu od 29. decembra 2023. godine do 2. januara 2024. godine Kanton Sarajevo je posjetilo 13.529 turista što je u odnosu na prošlu godinu (kada ih je zabilježeno 11.264) više za 20,1 posto, a u odnosu na 2019., kada ih je zabilježneo 6.299, više za 114,7 posto.

Statistika noćenja turista u Kantonu Sarajevo za isti period, dakle pet noći tokom novogodišnjeg praznika, pokazuje da je ove godine ostvareno 31.540 noćenja što je u odnosu na prošlu godinu (kada ih je zabilježeno 21.971) više za 43,5 posto, a u odnosu na 2019. godinu (kada je zabilježno 14.256 noćenja) više za 121,2 posto, navodi se u izvještaju Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

U Kantonu Sarajevo je tokom novogodišnjih praznika najviše turista bilo iz Bosne i Hercegovine te zemalja okruženja – Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Njemačka, Austrija, Makedonija, te Turkiye, Švicarska i Švedska.

Turistička zajednica Kantona Sarajevo na čelu sa predsjednikom Harisom Fazlagićem zahvaljuje svim turistima i građanima koji su Novu godinu dočekali u Sarajevu.

“Posebnu zahvalnost upućujemo i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koji su i ove godine dobro proveli sigurnosne mjere, tako da i pored velikih okupljanja i na otvorenom i u zatvorenim prostorima nisu zabilježeni prekršaji, te smo još jednom pokazali da je glavni grad Bosne i Hercegovine sigurna turistička destinacija. Izuzetno nas raduje i činjenica brze i dobre organizacije čišćenja glavnih sarajevskih ulica odmah nakon završetka novogodišnjeg dočeka, budući da su slike čistog i lijepog Sarajeva naš turistički imperativ tokom cijele godine”, naveli su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.