Ruski sud produžio pritvor novinarki RSE-a

0
Ruski sud produžio pritvor novinarki RSE-a
Kurmaševa (Foto: Guliver)

Kurmaševa, novinarka Tatarsko-baškirskog servisa RSE iz Praga u Češkoj koja ima dvojno američko i rusko državljanstvo, otputovala je u Rusiju zbog hitne porodične situacije u maju.

Privremeno je zadržana 2. juna dok je čekala povratni let na aerodromu Kazanj, gdje su joj oduzeta oba pasoša. Nije mogla da napusti Rusiju jer je čekala da joj vrate putne isprave.

Vlasti su 11. oktobra kaznile Kurmaševu s 10.000 rubalja (103 dolara) jer nije prijavila američki pasoš ruskim vlastima, navode lokalni mediji na osnovu sudskih dokumenata.

Kurmaševa je ponovno privedena 18. oktobra i tada je optužena da se nije registrovala kao strani agent, što je krivično djelo za koji je maksimalna kazna od pet godina zatvora.

Istražni komitet je saopštio da se Kurmaševa sumnjiči da nije “ispunila obavezu utvrđenu zakonima Ruske Federacije da nadležnom organu dostavi dokumente neophodne za upis u registar stranih agenata”. Kurmaševa i RSE negiraju optužbe.

Istražni komitet je saopštio da se Kurmaševa tereti po djelu Krivičnog zakonika koji se odnosi na registraciju stranih agenata koji vrše “namensko prikupljanje informacija u oblasti vojnih, vojno-tehničkih aktivnosti Rusije”, koje, ako ih primi strani izvori, “mogu biti upotrijebljeni protiv bezbjednosti zemlje”.

Komitet nije iznio druge detalje.

RSE je pozvao na hitno oslobađanje Kurmaševe, navodeći da je ona “veoma poštovana koleginica, odana supruga i posvećena majka dvoje djece”.

“Alsu je provela 45 dana iza rešetaka u Rusiji i danas je njen nepravedni, politički motivisan pritvor produžen”, rekao je vršilac dužnosti predsjednika RSE-a Džefri Gedmin.

“Pozivamo ruske vlasti da odmah omoguće Alsu konzularni pristup, što je njeno pravo kao državljanke SAD. Alsu mora biti puštena i ponovo se spojiti sa svojom porodicom”, dodao je on.

Istražni komitet je saopštio da je njegova istraga otkrila da, iako rusko Ministarstvo pravde nije dodalo Kumarševu na listu stranih agenata, ona nije dostavila dokumente za uvrštavanje u registar.

Kurmaševa i RSE odbacili su optužbu.

Pritvaranje Kurmaševe, drugog novinara s američkim državljanstvom kojeg je Rusija pritvorila ove godine, izazvalo je talas kritika grupa za ljudska prava i političara koji kažu da taj potez signalizira novi nivo ratne cenzure.

Sudska odluka da Kurmaševu produži pritvor dolazi dan nakon što je vodeća ruska grupa za ljudska prava Memorijal priznala Kurmaševu kao političku zatvorenicu.

Moskva je optužena da je pritvarala Amerikance kako bi ih koristila kao moneta za pregovaranje za Ruse zatvorene u SAD. Novinar Volstrit džurnala (The Wall Street Journal) Evan Gerškovič uhapšen je u martu zbog navodnog špijuniranja, što on i Džurnal oštro poriču.

Novi Sad: Crna Gora promovisala novogodišnju ponudu u sklopu Večeri Međunarodnog sajma turizma

0
Foto Mediabiro

Novosadski sajam i Regija-partner Boka Kotorska organizovali su u Titovim salonima, na Petrovaradinskoj tvrđavi, Veče Međunarodnog sajma turizma na kojem je promovisana novogodišnja ponuda i predstojeća zimska sezona u Crnoj Gori.

“Imajući u vidu da Crna Gora ima raznovrsnu ponudu, očekujemo uspješnu zimsku sezonu. Unaprijeđenost turističke ponude i destinacijskog imidža Crne Gore, pokazuju statistički podaci o posjećenosti destinacije i brojna priznanja iz inostranstva. Jedan od njih koji je pozicionirao Crnu Goru među najatraktivnijim destinacijama je istraživanje Evropske komisije za putovanja (ETC), prema kojem se naša zemlja u kontinuitetu nalazi među top deset najbolje ocijenjenih destinacija u njihovim mjesečnim istraživanjima. Vjerujemo da će se takvi rezultati nastaviti tokom sezone, a tu su nam posebno važni gosti iz Srbije, tako ćemo se u narednom periodu truditi da što više promovišemo destinaciju na ovom tržištu“, poručila je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore (NTO CG), Milena Vujačić.

Foto Mediabiro

Utiske sa prvog dana predstavljanja na 54. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu, podijelila je direktorica Turističke organizacije Tivat (TO Tivat) Nina Lakičević.

Nina Lakičević – Foto Mediabiro

“Jako smo zadovoljni kolika je bila posjećenost. Posjetioci su veliko interesovanje iskazali za novogodišnji program, što nam jeste bio cilj da iskoristimo Novosadski sajam, kako bi prezentovali ono što smo pripremali za zimske mjesece. Ove godine smo pripremili bogat novogodišnji sadržaj koji će trajati od 15. decembra do 15. januara. Akcenat ću staviti na 30. decembar i dječju Novu godinu i 31. decembar, kada nas u novogodišnju noć uvode Bojan Delić i Haris Džinović. Za reprizu nas očekuju AkademiA bend i Aco Pejović.

Novi Sad: Crna Gora promovisala novogodišnju ponudu u sklopu Večeri Međunarodnog sajma turizma
Crna Gora promovisala novogodišnju ponudu

Svake subote i nedjelje, u trajanju od mjesec dana, imaćemo koncerte na gradskoj rivi Pine, gdje će biti postavljene novogodišnje kućice. Potrudićemo se da uz dobru muziku i zabavu, posjetioci uživaju u lijepoj gastronomskoj ponudi“, zaključila je Lakičevićeva.

Kostelić predstavio svoj film splitskoj publici: Alpsko skijanje je kratki juriš, u offshore regati treba čuvati snagu

0
Kostelić predstavio svoj film splitskoj publici: Alpsko skijanje je kratki juriš, u offshore regati treba čuvati snagu
Split, 301123.
Jedrilicarski klub Labud. – Prikazivanje dokumentarnog filma Transat Ivice Kostelica kojeg je snimio tokom regate Transat Jacques Vabre 2021. godine kada je sa suskiperom Callisteom Antoineom jedrio 22 dana od Normandije do Kariba u kategoriji Klasa 40. Na fotografiji: Zarko Deskovic, Ivica Kostelic i Ivan Kljakovic Gaspic Bambi.Foto: Nikola Vilic/CROPIX

Naš proslavljeni najtrofejniji skijaš i ljubitelj ekstremnih sportova, Ivica Kostelić, napravio je dokumentarni film o svojoj sportskoj pustolovini koja se dogodila 2021. godine, no ovoga puta je sniježni ambijent zamijenio morskim.

Projekcije filma “Transat”, njegovog prvog samostalnog autorskog rada, napunile su dvorane u Zagrebu i Ivanić Gradu, a 30. novembra, u prostorijama JK “Labud” i Splićani su imali priliku vidjeti kako izgleda jedrenje na regati “Transat Jacques Vabre”, najveća transatlantska regata za dvojce.

Održava se svake dvije godine i rezervirana je za elitne jedriličare i vrhunske amatere u četiri klase oceanskog jedrenja: jednotrupci Imoca i Klasa 40 te višetrupci Ocean 50 i Ultim.

– To je natjecanje na kojem sam se susretao sa mnogim stvarima. Regata koja je trajala 22 dana, duga preko 7.000 km. Nema dana, nema noći, pokušavate biti što brži. Ne manjka događaja, života… kao i na svakoj utrci. U dvije sezone prije morao sam proći desetak regata na Atlantiku koje te dosta dobro pripreme za svakakve uvjete i za sve ono što te može čekati na moru – rekao je Kostelić.

Istaknuo je kako je primarni cilj bio završiti regatu i ući u cilj, a više od toga – ući u prvih 20 brodova što su uspješno i ostvarili ušavši u cilj kao 17. posada u “Klasi 40”.

Nakon 22 dana, 14 sati, 29 minuta i 51 sekundu Ivica Kostelić i Calliste Antoine na jedrilici “Croatia Full of Life” prošli su 4.600 nautičkih milja, što je više od 7 tisuća kilometara.

Snimati videozapise dok istovremeno jedrite punim jedrima, nije lagan pothvat, no Kosteliću je to pošlo za rukom prikazujući realnost.

– Često snimam regate i nastupe jer tako zadržavam uspomene i iz toga se razvila ideja da to podijelim sa drugima i općoj publici u Hrvatskoj približim jedrenje i sam Transat. U Hrvatskoj se nitko ne bavi oceanskim jedrenjem pa je to i dosta „egzotična“ tema. Filmom sam zadovoljan jer sam se prvenstveno natjecao. Na brodu se stvari počinju događati jako brzo i u takvim uzbudljivim trenucima strke, snimanje vam uopće nije na pameti. Ruke su tada potrebne negdje drugdje, a ne na kameri, tako da možda neke najuzbudljivije stvari nisu prikazane. Htio sam da je prikaz sirov kako bi ljudi dobili dojam surovosti mora i jedrenja – istaknuo je Kostelić.

Svako novo iskustvo je, kaže, nova lekcija. Nakon povlačenja iz profesionalnog skijanja 2017. godine Ivica Kostelić se posvetio oceanskom jedrenju na jedrilici u “Klasi 40”.

Hercegovačka vinarija Domano proizvela jedinstveni pjenušac od žilavke – Domano Gold

0
Hercegovačka vinarija Domano proizvela jedinstveni pjenušac od žilavke – Domano Gold
Pjenusac-Domano-Gold

Već neko vrijeme aktivno se govori o čarobnoj vinskoj cesti Hercegovine i sve više se radi na njenoj promociji, ali da li ste znali da pravi dragulj na koji svi možemo biti ponosni dolazi upravo iz ove zemlje?

Naime, vinarija Domano smještena u malom mjestu Domanovići nadomak Čapljine sa svega 1.500 stanovnika, napravila je prvi pjenušac od žilavke uopšte na tržištu, što do sada niko nije uradio i on je postao zaštitni znak porodične vinarije. Ali, ni to nije sve.

Ova vinarija odlučila se na korak više i isti pjenušac napravila sa 23-karatnim zlatom u ekskluzivnoj i ograničenoj seriji od hiljadu butelja.

Pjenušac se proizvodi klasičnom metodom, kao što se proizvode francuski šampanjci i posjeduje ono što je najbitnije i najtraženije – autohtonost!

Mjesto Domanovići prvi se put spominje početkom XV vijek pod imenom Rečice, a kasnije je ime dobilo po Domanu – rodonačelniku tog područja. Tamošnji stanovnici većinom su se bavili poljoprivredom i vinarstvom, a tako je nastala i sorta dubravska žilavka.

Iako je žilavka najvažnija vinska sorta Hercegovine, u zadnjih tridesetak godina konstantno je gubila značaj i ugled. Žilavka je sorta koja opstaje samo u Hercegovini specifičnoj po često negostoljubivom terenu za vegetaciju. Takav tip terena, pun kamena i krša, s izrazito malo zemlje, tjera biljke da budu žilave i otporne, a kako bi opstale, prisiljene su razviti duboko korijenje do darežljivih slojeva i naleta rijeka ponornica.

Kapacitet Vinarije Domano je nemalih 1,5 miliona litara, a imaju 27 hektara vlastitih vinograda i to ih čini srednjom vinarijom u zemlji.

Od sorti vina u Domanovićima imaju žilavku-bijelu sortu, blatinu – crvenu sortu, trnjak koja je također autohtona sorta, na koje otpada 80% uzgoja. Ostatak su merlot, cabernet sovignon, vranac i nešto malo chardoneya.

Domano vina najviše se izvoze u Hrvatsku pa onda Njemačku, Austriju, dok se otvara i tržište Srbije kao i Crne Gore. Vinarija Domano uzela je pod koncesiju dodatna 54 hektara nasada vinograda u blizini Domanovića, koje namjeravaju zanoviti te povećati ponudu.

Inače, kad je riječ o vinariji Domano, stari dio vinarije datira iz 50-ih godina i bio je dio Hepoka, nakon rata je bio u vlasništvu vinarije Zadro, a nakon toga je kao strateški partner ušla kompanija MCI. Uz vinariju se nalazi i ugostiteljski objekt koji u svojoj ponudi nudi autohtona jela toga kraja, što će svakako da vam preporuči svaki posjetilac, prenosi Sarajevska sehara.

Zanimljivo je da uz ova dva originalna pjenušca, vinarija Domano poznata je i po tome što u jedinstvom podrumu od kamenih zidova imaju najveću drvenu bačvu u BiH od 16.230 litara vina. Dok prolazimo kroz podrum možemo osjetiti miris vina koja u tom trenutku još uvijek odležavaju, a uskoro će se naći na trpezama brojnih kupaca.

I dok svakodnevno slušamo priče o odlasku mladih i sposobnih, priča iz Domanovića, gdje zajedno žive Hrvati, Bošnjaci i Srbi, svakako je jedna od najljepših poslovnih priča. Dobili smo upravo još jednu priču o uspjehu u zemlji u kojoj mnogi gube nadu u bolje sutra.

Počinje praznična sezona u Portonovom

0

Praznična sezona u Portonovom ove godine počinje u subotu zvaničnim paljenjem sijalica na najvećoj jelci u Crnoj Gori, a aktivnosti će trajati do 7. januara.

Direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je da će u subotu zvanično upaliti sijalice na jednoj od najvećih jelki u regionu, ali ujedno i svu ostalu dekoraciju po kojoj su postali prepoznatljivi širom Evrope.

“Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje nas čekaju tokom decembra i januara, a najveći dio aktivnosti, odnosno 16 dana, 16 koncerata, 16 dana prazničnog bazara, kreće od 23. decembra pa sve do 7. januara”, rekla je Husić agenciji Mina-business.

Ona je dodala da ih posebno raduje što i ove godine vlada veliko interesovanje za 2. decembar kada će zajedno u 18 sati upaliti jelku na Portonovi marina trgu.

“Sve je veće interesovanje da ljudi provedu upravo praznične dane na moru. To možda i nije tipično, naročito kada u okruženju imate snijeg i brojne ponude koje se tiču mnogo više planinskog i zimskog turizma, ali nama negdje jeste cilj da zajedno i sa gradom Herceg Novim učinimo da Herceg Novi i Portonovi budu atraktivna destinacija tokom zimskih praznika”, objasnila je Husić.

Prema njenim riječima, posebni paketi za smještaj, bogat program koji će trajati 16 dana, svakako su jedan od razloga da im se građani iz Crne Gore, ali i iz regiona, priključe i ove godine da zajedno dočekaju prazničnu sezonu.

Počinje praznična sezona u Portonovom
Portonovi

Husić je, odgovarajući na pitanje kako su u Portonovom zadovoljni sa dosadašnjim rezultatima, kazala da je ova godina za njih bila koliko uspješna, toliko i izazovna.

“Vidjeli smo da, zahvaljujući brojnim aktivnostima koje smo radili ove godine i već sada možemo da izbrojimo preko 100 dana različitih aktivnosti u Portonovom, jesu značajno doprinijeli da kako Portonovi, tako i One & Only Portonovi budu epicentar i dešavanja, ali i da bilježimo veliku posjećenost ove godine”, navela je Husić.

Ona je ocijenila da je, ipak, cijela godina bila u znaku inflacije, ne samo u Crnoj Gori, već i u svijetu, kao i brojnih izazova kada je u pitanju transport, odnosno prevoz, kako dolazak do Crne Gore, ali i unutar same Crne Gore.

“Dodatne aktivnosti, odnosno dodatni rad na jačanju infrastrukture su od velikog značaja kako bi naredna godina bila još uspješnija”, smatra Husić.

Ona je ocijenila da se za ovu godinu zaista može reći da je bila dobra, ali da su očekivali i neke bolje rezultate u određenim periodima.

Lansiran novi IQOS ILUMA u Crnoj Gori koji ubrzava put ka svijetu bez duvanskog dima

0
Lansiran novi IQOS ILUMA u Crnoj Gori koji ubrzava put ka svijetu bez duvanskog dima
Foto: IQOS ILUMA

Philip Morris International (PMI) lansirao je novi bezdimni uređaj IQOS ILUMA na tržište Crne Gore. Riječ je o najnovijem i najinovativnijem proizvodu koji ne sagorijeva, već zagrijava duvan, a koji je namijenjen isključivo punoljetnim pušačima koji bi inače nastavili da puše. Po prvi put, koristi se SMARTCORE INDUCTION SYSTEMTM – tehnologija zagrijavanja duvana sistemom indukcije, bez oštrice i potrebe za čišćenjem.

Lansiranjem najinovativnije serije IQOS ILUMA, punoljetnim pušačima značajno je poboljšano korisničko iskustvo a kompanija PMI je, uz pomoć nauke i inovacija, do sada razvila nekoliko generacija IQOS sistema zagrijavanja duvana.

Foto: IQOS ILUMA

„Primjenjujemo nove tehnologije i proširujemo asortiman bezdimnih alternativa, uređajem koji značajno unapređuje korisničko iskustvo. Lansiranjem naše najinovativnije serije IQOS ILUMA, punoljetnim pušačima omogućavamo bolji izbor od nastavka pušenja cigareta i važan korak ka prestanku upotrebe klasičnih cigareta. Rukovođeni zahtjevima i potrebama punoljetnih potrošača, kreirali smo naš najbolji uređaj do sada. Naša posvećenost inovacijama je temelj misije kompanije Philip Morris da izgradimo budućnost bez dima, a novi IQOS ILUMA predstavlja važan korak naprijed u našim naporima da ubrzamo smanjenje tradicionalnog pušenja na globalnom nivou“, izjavio je Radmilo Vlačić, direktor komercijalnih operacija u kompaniji Philip Morris za tržišta Srbije i Crne Gore.

Istraživanje tržišta koje je PMI sproveo pokazuje da IQOS ILUMA pruža poboljšano iskustvo u poređenju sa prethodnim generacijama IQOS uređaja.

To omogućava SMARTCORE INDUCTION SYSTEMTM –  inovativna tehnologija koja zagrijava duvan unutar novih tipova patrona sa duvanom koje se proizvode u Italiji, u fabrici Philip Morris Manufacturing & Technology, u Bolonji.

Nova autostart funkcija automatski počinje da zagrijava patronu kada se stavi u držač uređaja. Novi uređaj nema oštricu i omogućava čistiji način zagrijavanja duvana. Osim toga, nema sagorijevanja, nema pepela, nema duvanskog dima, a prema istraživanjima tržišta, znatno ili manje neprijatnog mirisa u odnosu na prethodne generacije IQOS-a.

Foto: IQOS ILUMA

IQOS ILUMA dolazi u tri modela uređaja, koji su zasnovani na istoj inovativnoj tehnologiji. Ipak, IQOS oslobađa nikotin koji izaziva zavisnost i nije bez rizika, ali predstavlja bolji izbor od nastavka pušenja cigareta, jednostavniji je i tehnološki pouzdaniji proizvod za punoljetne koji bi inače nastavili da puše.

Stalnim unapređivanjem portfolija proizvoda koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duvan, kompanija potvrđuje svoju posvećenost misiji – Budućnost bez duvanskog dima i nastavlja da predvodi transformaciju duvanske industrije ka smanjenju štetnosti. Broj pušača, u mnogim zemljama koje intenzivno sprovode ovu strategiju smanjenja štetnosti, znatno se umanjio, uz upotrebu alternativnih bezdimnih proizvoda, poput uređaja koji zagrijavaju duvan. Kompanija Philip Morris, kao svjetski lider u proizvodima ove vrste, nastavlja da doprinosi ovim pozitivnim promjenama, kako u svijetu, tako i na tržištu Crne Gore.

Kompanija Philip Morris procjenjuje da je, od lansiranja 2014. godine do danas, oko 27,4 miliona pušača počelo da koristi IQOS, od kojih je oko 19,7 miliona zauvijek ostavilo cigarete. Cilj kompanije je da bezdimne alternative budu dostupne na 100 tržišta do 2025. godine.

Novi IQOS ILUMA uređaji dostupni su na svim IQOS prodajnim mjestima od 1. decembra 2023. godine.

Dobrotska čipka – Izložba radova “Punim jedrima”

0
Dobrotska čipka – Izložba radova “Punim jedrima”
dobrotska čipka

Pomorski muzej Crne Gore najavljuje otvaranje izložbe “Punim jedrima”, autorke Mile Moškov koja izrađuje dobrotsku čipku od gimnazijskih dana. Do sada je dobrotsku čipku izlagala na Međunarodnim festivalima čipke u Hrvatskoj u Pagu i Slavoniji, Sloveniji u Ljubljani, Italiji, Španiji na Cetinju na Festivalu kulturnog nasleđa u Narodnom muzeju, u Tivtu, kolektivno u Kotoru, Podgorici na poziv Ambasade UAE.

Od 2011.godine počinje sa radionicama dobrotske čipke.

Izložbu će otvoriti etnolog, Stana Marušić, u muzičkom djelu programa nastupaće klapa Maris.

Izložba će biti otvorena u petak, 01. decembra u 18 sati u muzejskoj galeriji.

Dobrotska čipka Mila Moškov – foto Boka News

Podsjetimo, vještina izrade dobrotske čipke zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore.

Dobrotska čipka je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore od 2013. godine.

Očekuju se pljuskovi, grmljavina, olujni južni vjetar

0
Očekuju se pljuskovi, grmljavina, olujni južni vjetar
Vrijeme jugo – foto R. Stjepčević Boka News

Narandžasti meteo alarm



Nakon iznadprosječno toplog novembra te pogotovo klimatološke jeseni – razdoblja od 1. septembra do 30. novembra – i na samom početku decembra biće neuobičajeno toplo za doba godine, uz južinu i povremenu kišu, češću i obilniju u subotu, tokom nedjelje slijedi zahlađenje.

“U petak 1. decembra vrijeme će biti umjereno do pretežno oblačno, povremeno kiša, pljuskovi, a lokalno moguća i grmljavina. U južnim i centralnim predjelima ponegdje izraženiji pljuskovi, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje znatno manje padavina, duži periodi suvog vremena”, navode iz ZHMS.

Duvaće pojačan i jak vjetar, na udare mjestimično veoma jak, ponegdje i olujne jačine, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 6 do 16 najviša dnevna od 10 do 21 stepen.

Spajić: Aerodromi se moraju unaprijediti

0
Foto Vlada C

Unapređenje aerodroma u Podgorici i Tivtu ima ključnu ulogu za razvoj turizma, a vlada će se predano angažovati kako bi stvorila optimalne uslove za unapređenje aerodromskih usluga, omogućavajući vrhunsko iskustvo svim putnicima, ocijenio je premijer Milojko Spajić.

On je nakon sastanka sa Filipom Džoiningom iz kompanije “Menzies Aviation” kazao da je razgovarano o potencijalnoj saradnji.

-Uvođenje inovativnih tehnologija, unapređenje infrastrukture i nepokolebljiva posvećenost visokim standardima usluga predstavljaju temelj kontinuiranog napretka.  Razgovarao sam o potencijalnoj saradnji sa kompanijom Menzies Aviation, koja donosi bogato iskustvo sa preko sto aerodroma. Podrška i stručnost, naročito savjeti Filipa Džoininga iz ove kompanije, imaju neprocjenjivu vrijednost. S izuzetnim zadovoljstvom ističem prisustvo britanske ambasadorke Don Meken, koja je dodatno doprinijela produktivnosti ovog sastanka, naveo je Spajić na Tviteru.

Vujović: Definisaćemo adekvatan mehanizam za korišćenje kreativnog Haba u Kotoru

0
Vujović: Definisaćemo adekvatan mehanizam za korišćenje kreativnog Haba u Kotoru
Tamara Vujović; Foto: Ministarstvo kulture i medija

Ministarstvo kulture i medija će definisati adekvatan mehanizam za korišćenje Kreativnog haba u Kotoru, kako bi se dokazala opravdanost primjene projekata valorizacije kulturnih dobara u svrhu stavljanja u savremeni kontekst i pokazalo da su održivi modeli u kulturi mogući.

Ovo je poručila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je govorila na završnom događaju IPA 3C projekta “Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija“, koji je Ministarstvo kulture i medija realizovalo sa partnerima iz Albanije i Italije.

Vujović je rekla da je najznačajniji rezultat projekta rekonstrukcija Zgrade starog zatvora, a koja je u skladu sa zakonskim normama za oblast zaštite kulturnih dobara stavljena u funkciju Kreativnog haba sa rezidencijalnim kapacitetima, navodi se u saopštenju MKM-a.

“Svjedoci smo da kapaciteti ovog, po mnogočemu specifičnog objekta, nijesu u pravom smislu iskorišćeni niti valorizovani. Od sredine 2021. Ministarstvo kulture i medija nije pronašlo odgovarajući model upravljanja ovim prostorom. Krajnje je vrijeme da definišemo adekvatan mehanizam za korišćenje ovog prostora, kako bi dokazali opravdanosti implementacije projekata valorizacije kulturnih dobara u svrhu stavljanja u savremeni kontekst, i pokazali da su održivi modeli u kulturi mogući”, istakla je Vujović.

Vujović kaže da je potrebno oformiti tim koji bi se bavio upotrebom ovog prostora, pravio plan aktivnosti.

“Potrebno je pronaći primjere dobre prakse iz regiona i implementirati ih. Moja zamisao je da su tu u provom redu kreativne industrije, primjenjena ili primjenjiva umjetnost, koncept store, otvaranje prostora za nezavisnu scenu i sl”, navela je Vujović.

Tamara Vujović; Foto: Ministarstvo kulture i medija

Naglasila je da će jedan od prioriteta u njenom mandatu biti investicije u kulturnu infrastrukturu, jer se, kako smatra, samo na taj način može doprinijeti kreiranju ambijenta za prepoznatljivost i konkurentnost.

“To možemo raditi iz budžeta države izradom projekata rekonstrukcije, obnove ili izgradnje objekata u kulturi, ali i izgradnjom kapaciteta ustanova i organizacija iz oblasti kulture, obučavanjem zaposlenih da apliciraju na pozive i konkurse dostupnih međunarodnih fondova i programa u kojima Crna Gora učestvuje”, istakla je Vujović.

Poručila je Vujović da će Ministarstvo kulture i medija i u narednom periodu pružiti još značajniju podršku razvoju sektora kreativnih industrija i projektima održivog ulaganja u kulturnu baštinu, stvarajući mehanizme za funkcionisanje ovog i sličnih objekata, na principima održivog upravljanja kako bi postali primjer dobre prakse za buduće habove koji će se ostvarati.

“Posebno smo ponosni što je naše Ministarstvo od strane relevantnih institucija prepoznato kao nosilac ovog projekta ukupne vrijednosti od 4.3 miliona eura, što je doprinijelo i izgradnji naših institucionalnih, administrativnih i upravljačkih kapaciteta”, rekla je Vujović.

Rezultate koji su ostvareni u okviru projekta 3C predstavila je Milena Ražnatović, samostalna savjetnica u MKM, a Nikola Radović iz DAA Montenegro govorio je o proizvodima i prototipima sa umjetničkih rezidencija održanih u Bariju, Kampobasu i Kotoru u okviru ovog projekta, a predstavljena je i kompozicija nastala na rezidenciji u kotorskom Habu – podsjećaju iz MKM-a.

Projekat 3C, podržan je u okviru prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora.

Pored Ministarstva kulture i medija Crne Gore koje je bilo glavni partner u realizaciji projekta, projektni partneri su Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore, Ministarstvo kulture Republike Albanije, Nacionalni institut za kulturnu baštinu, Albanije, Regija Pulja – Odjeljenje za turizam, ekonomiju, kulturu i teritorijalni razvoj, Italija, Regija Molize, Italija i Fondacija kulture Regije Molize, Italija. Pridruženi partneri su Nacionalni centar za kinematografiju, Albanija i Fondacija Gramsci, Pulja, Italija.