Manje reklama za jedriličare: francuska vlada donijela uredbu o oglašavanju na moru

0
Manje reklama za jedriličare: francuska vlada donijela uredbu o oglašavanju na moru
Regata

Francuska vlada objavila je pravilnik kojim se regulira oglašavanje na moru, kako bi se spriječile vizualne smetnje jedriličarima, a istovremeno oglašivačima pružila mogućnost sponzoriranja, piše boatindustry.com.

Nakon što su prije dvije godine uveli zabranu reklamnih bannera iznad plaža koje vuče zrakoplov u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, neki su oglašivači i brodovlasnici pronašli rješenje za reklame korištenjem brodova kao medija za oglašavanje. Pod krinkom skupljanja plutajućeg otpada na morskoj površini, jedan je oglašivač dao postaviti velike svjetleće zaslone ispred plaža u Alpes Maritimes, što je izazvalo val negodovanja i potaklo rasprave.

Nova uredba od 17. studenog 2023. koju je objavila francuska vlada popunjava pravnu prazninu, regulirajući oglašavanje na moru u teritorijalnim i unutarnjim vodama. Vlada sada zabranjuje sve svjetleće reklame. Štoviše, niti jedno plovilo ne smije se koristiti prvenstveno u reklamne svrhe. Plovila će moći prikazati maksimalnu ukupnu oglasnu površinu od 4 m2 (izmijenjenu prema dolje nakon javne rasprave), isključujući reklame na trupu broda i jedrima.

Kako bilo, jedriličari oceanskih regata i organizatori nautičkih događaja mogu biti mirni. Sponzori plovila moći će koristiti veće površine. Iz uredbe su također isključene reklame za partnere raznih utrka i okupljanja.

TO Tivat – Javni poziv za davanje u zakup novogodišnjih kućica

0
TO Tivat – Javni poziv za davanje u zakup novogodišnjih kućica
Zimska bajka u Tivtu kućice – foto Boka News

Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je u Dnevnom listu ,,Dan” objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup montažnih kućica.

Predmet Javnog poziva je davanje u zakup pet montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijava na Javni poziv predaje se direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, najkasnije do 5.12. do 13 sati.

Postupak javnog nadmetanja (aukcije) sprovešće se u prostorijama Multimedijalne sale Opštine Tivat 7.12. u 10 sati.

Informacije o svim pitanjima za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 7 do 15 sati u kancelarijama Turističke organizacije Tivat, ili na broj tel 032 671 324.

Javni poziv je objavljen na oglasnoj tabli i na interenet stranici Turističke organizacije Tivat ( www.tivat.travel), a više informacija možete pronaći i na linku.

Preminuo Henry Kissinger

0
Preminuo Henry Kissinger
Henry Kissinger Foto: Stefan Wermuth / Reuters

Slavni američki diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu, objavila je konzultantska tvrtka Kissinger Associates.

Kissinger je bio diplomat, politolog, geopolitički konzultant i političar koji je služio kao državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda.

Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine je dobio Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom.

Nazivajući Kissingera diplomatskim moćnikom, Reuters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

– Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabila je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, napisao je Reuters.

Bio je kontroverzna ličnost, pa tako dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova.

Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji, Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Obilježen Dan Mediterana izložbom “Kapetan Ivo Visin kroz istorijska dokumenta“

0
Obilježen Dan Mediterana izložbom “Kapetan Ivo Visin kroz istorijska dokumenta“
Foto JU Muzej i galerija Tivat

U JU Muzej i galerija Tivat u utorak 28. novembra obilježen je Dan Mediterana izložbom pod nazivom „Kapetan Ivo Visin kroz istorijska dokumenta“.

Kapetan Predrag Kuzmanovski na samom početku naglasio je da su prisutni u prilici da vide Dnevnik kapetana Iva Visina.

„Znalo se da je postojao, ali do sada nismo imali priliku da ga vidimo. Sada se pred nama nalazi na izložbi, čak i format u kojem je urađen je nešto veći. Taj dnevnik je u suštini nakon putovanja Ivo Visin naručio kod jednog umjetnika i bio je poklon austrijskom caru Francu Jozefu I i to je bio sastavni dio careve lične biblioteke.  Kasnije će taj dnevnik otići u državni arhiv austrougarske. Dnevnik je nastao 06.juna 1860. , oko godinu dana nakon putovanja i sadrži 5 listova.“ Marinista Riger je autor slike  broda „Splendid“ navodi Kuzmanovski i u daljem govoru otkriva podatke da je dnevnik ponovo nađen  1958. nakon što je bio izgubljen. Dnevnik sadrži tri stranice teksta u dvije kolumne koje nam daju uvid u cijelo putovanje.

Foto JU Muzej i galerija Tivat

Novinar i publicista Siniša Luković na početku je istakao da “dnevnik  nije nigdje upisan od strane naših istoričara koji su se bavili kapetanom Ivom Visinom i njegovim podgivom. U svim dostupnim radovima i do sada objavljenim publikacijama se pominju detalji sa putovanja Iva Visina, ali se ne pominje ovaaj dnevnik. Ne pominje se ni motivacija koja je natjerala Iva Visina da naruči izradu ovako reprezentativne publikacije koju će on kasnije pokloniti caru Franji Josipu. Logički se nameće zaključak da je on napravio ovaj dokument kao dodatnu potvrdu značaja svoga podviga, jer je u momentu kad je ovaj dokument nastajao još uvijek bio u toku svojevrsni proces ispitivanja kapetana pred stručnjacima pomorske vlade austrougarske u Trstu gdje je njega 12 eksperata iz raznih oblasti ispitivalo o svakom detalju njegove sedmogodišnje plovidbe oko svijeta, od samoga broda, posade, meteoroloških, oceanografskih i hidroloških prilika koje su vladale u tim, za tadašnju austrougarsku, prilično dalekim i nepoznatim morima. Kad to kažem mislim prvenstveno na akvatorijum jugozapadnog dijela Pacifika i jugoistočnog dijela Indijskog okeana, gdje tada austrougarski brodovi gotovo da nisu zalazili”.

/JU Muzej i galerija Tivat/

Đukanović: Od početka godine riješena 403 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici

0
Đukanović: Od početka godine riješena 403 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici
Budva – foto Boka News

Sud za prekršaje u Budvi je za period 1. januara  do 20. mpvambra 2023.godine imao ukupno u radu 581 predmet iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega su riješena ukupno 403 predmeta ili 70 odsto.

Predsjednik budvanskog suda za prekršaje Marko Đukanović saopštio je da najveći udio u broju riješenih predmeta su osuđujuće odluke, pri čemu, kaže, dominiraju novčane kazne, a potom i uslovne osude, kazne zatvora, kao i vaspitne mjere.

“U preko 80 odsto predmeta u kojima je donijeta osuđujuća odluka, prema okrivljenima je izrečeno ukupno 248 zaštitnih mjera, i to: u 105 predmeta zabrana uznemiravanja i uhođenja, u 90 predmeta zabrana približavanja, u 31 predmet udaljenje iz stana, u 15 predmeta obavezno liječenje od zavisnosti na slobodi, u jednom predmetu obavezno psihijatrijsko liječenje i u šest predmeta obavezan psihosocijalni tretman”, naveo je Đukanović u saopštenju.

Postupci su, po njegovim riječima, u prosjeku trajali jedan dan, osim kada su predmeti zaprimani u redovnom postupku, kada je prosječna dužina postupka iznosila 25 dana.

Hamas nezadovoljan prijedlozima Izraela za produženje primirja

0
Hamas nezadovoljan prijedlozima Izraela za produženje primirja
Gaza

Hamas smatra da izraelski prijedlozi za produženje primirja koje završava u četvrtak ujutro “nisu optimalni” u ovoj fazi, rekao je izvor iz palestinskog islamističkog pokreta za AFP u srijedu navečer.

On je rekao da svakom razgovoru o razmjeni treba prethoditi “prekid (izraelske) agresije i ukidanje blokade koja guši Gazu.

Pregovori o produženju prekida vatre u Gazi između Izraela i Hamasa nastavljeni su preko posrednika u srijedu, posljednjeg dana ranije dogovorenog i jednom produljenog primirja.

U međuvremenu nastavilo se oslobađanje talaca.

Šestog dana prekida vatre, izvor blizak Hamasu rekao je da su izraelski taoci predani Međunarodnom odboru Crvenog križa. Nije rekao koliko ih je u pitanju.

Izraelska vojska rekla je da su deset Izraelaca i četiri tajlandska taoca na putu za Izrael.

Za njih bi trebalo biti oslobođeno 30 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, po sporazumu koji su ispregovarali Katar, SAD i Egipat.

Hamas je nešto ranije objavio da su oslobođene i dvije ruske taokinje, ali izvan sporazuma o prekidu vatre. One su stigle u Izrael preko Egipta.

Rotari klub Kotor uručio donaciju vrijednu 3.000 eura Specijalnoj bolnici za psihijatriju

0
Rotari klub Kotor uručio donaciju vrijednu 3.000 eura Specijalnoj bolnici za psihijatriju
Rotari klub Kot

Članovi Rotari kluba Kotor uručili su donaciju u iznosu od 3.000 eura ZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru u okviru redovne godišnje akcije.

Donacija uključuje posteljinu, prekrivače, garderobu, veš i papuče, kao i opremu i didaktičke i druge materijale za radno-okupacione terapije, poput lopti, čunjeva, prepreka, društvenih igara, bojanki i drugog materijala za kreativne radionice.

Rotari klub Kotor – donacija

Donaciju su u skladu sa ovogodišnjim smjernicama stručnog osoblja odnosno potrebama korisnika, prikupili i finansirali članovi i prijatelji Rotari kluba Kotor kako bi doprinijeli boljem kvalitetu života onih kojima je pomoć najpotrebnija.

Radojičić na Afričkom mirovnom forumu: Točak koji se okreće u dobrom pravcu – kako Rotari može pomoći Gazi?

Radojičić na Afričkom mirovnom forumu

“Guverner Rotari Distrikta za Srbiju i Crnu Goru 2483, Aleksandar Radojičić, učestvovao je u Egiptu, u Kairu, na prvom Afričkom mirovnom forumu (ICC Africa Peace Forum), na kojem je potpisano nekoliko sporazuma sa afričkim državama, prije svega sa Egiptom i Južnom Afrikom.

“Sporazumi koje su Srbija i Crna Gora potpisale sa Distriktima Egipat i Južna Afrika omogućavaju Rotarijancima da rade projekte sa egipatskim i južnoafričkim klubovima, bez ikakvih smetnji, u pružanju pomoći po pitanju školstva, zdravstva, kao i promocije mira u svijetu”, istakao je Radojičić.

Na Afričkom mirovnom forumu, na panelu “Gaza u srcu”, usvojen je i predlog Deklaracije o Gazi koja otvara mogućnost za pokretanje mnogih Rotari projekata, kao i posebnog fonda u okviru Rotari organizacije za pomoć svim izbjeglicama.

“Ljudi u Gazi će ovom deklaracijom vidjeti korist u zadovoljenju svih njihovih humanitarnih potreba, odnosno, radiće se na formiranju smještaja za prijem izbjeglica, donaciji hrane i ljekova i svega što može da uradi Rotari, koji, ističe on, nije politička organizacija. Sve zemlje Afrike će učestvovati u tome, kao i sve zemlje širom svijeta. Rotari je jedna organizacija koja pomaže kad god je negdje humanitarni problem. Mi pokušavamo da udružimo sve zemlje svijeta i pružimo pomoć. Ova deklaracija nam omogućava da krenemo u akciju koja će se desiti vrlo brzo, već kroz nekoliko nedjelja”, rekao je Radojičić.

Potpisivanju sporazuma su prisustvovali: direktor Zone 21 i 22 Patrick D. Chisanga, nacionalni ICC koordinator Vesna Bauer i predsjednik komiteta Egipat – Srbija i Crna Gora, dolazeći Distriktni Guverner Veliša Stamatović.”

Završena Konferencija iz oblasti pomorstva (KIMC 2023.) – najveću pažnju privukao panel na temu Žene u pomorskoj privredi

0
Prerzentiran rad studenata Katedre za brodogradnju Mašinskog fakulteta iz Beograda

U okviru programa Treće međunarodne konferencije iz oblasti pomorstva (KIMC 2023), u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore i NVO Alumni klub Pomorskog fakulteta Kotor, održane su tri panel diskusije a najveću pažnju privukao je panel na temu “Žene u pomorskoj privredi: perspektive za obrazovanje, zaposljenje i razvoj karijere”.

“Glavne teme panela ticale su se motiva gošći da izaberu pomorsku profesiju ali smo analizirali i teme koje one prolaze kroz edukaciju ali posebnu pažnju izazvalo je pitanje karijere i mogućnosti zaposlenja kao i uslovi života i rada na brodu. Svi smo saglasni da je to jedna specifična profesija koja je dobro plaćena ali koja iziskuje određena odricanja i za jednu ženu predstavlja jednu vrstu izazova koje, kako smo danas čuli, one uspješno rješavaju”, kazala je prof. dr Senka Šekularac Ivošević koja je moderirala ovim panelom.

Pored ovog održani su i paneli na temu “Uloga pomorskih sindikata u zaštiti pomoraca”   kao i panel posvećen  Spremnosti isnitucija za hitno reagovanje u slučaju rizika od izlivanja nafte u Boki Kotorskoj.

Dan ranije u okviru programa konferencije održana je i studentska sekcija na kojoj su predstavljena 24 naučna rada.

Tatijana Dlabač  dekanica i profesorica Pomorskog fakulteta istakla je da je upravo ova sekcija dala dodatnu vrijednost konferencije.

“Imali smo studente od prve godine što je izuzetno zadovoljstvo, ali i studente druge i treće godine kao i master studija”.

Prof. dr Špiro Ivošević predsjedavajući Konferencije osvrt na ovogodišnje izdanje

Prof. dr. Špiro Ivošević predsjedavajući Konferencije istakao je da je veoma zadovoljan ostvarenim rezultatima nakon realizovane treće po redu međunarodne konferencije iz oblasti pomorstva (KIMC 2023).

“Ono što nam je još važnije jesu utisci koje nose učesnici konferencije. Ove godine imali smo dominantno teme koje su vezane za brodsko mašinstvo i nautiku, ali i teme koje su vezane za digitalizaciju, dekarbonizaciju, automatizaciju i plavu ekonomiju. Sve je to u skladu sa strategijom EU i možemo reći da su svi radovi i teme koje su se čule na Konferenciji odraz onog što je trenutno aktuelno u pomorstvu” – kazao je Ivošević.

Završena Konferencija iz oblasti pomorstva (KIMC 2023.) – najveću pažnju privukao panel na temu Žene u pomorskoj privredi

U okviru  konferencije prerzentovan  je rad studenata Katedre za brodogradnju Mašinskog fakulteta iz Beograda u kome je učestvovalo i više studenata iz Boke.

Riječ je o katamaranu na solarni pogon “Sava ECO” namijenjenog za sakupljanje plutajućeg čvrstog optrada sa površine mora, rijeka i jezera.

SZP Herceg Novi i PK Subra na završnom treningu projekta “Otporna granica“

0
SZP Herceg Novi i PK Subra na završnom treningu projekta “Otporna granica“
Foto SZP HN

Završni trening u okviru projekta “Otporna granica“ (Resilient Border), kojem su prisustvovali Službenici zaštite i spasavanja Herceg Novi i članovi Planinarskog kluba Subra završen je juče u Grudama (BiH).

Preko 30 članova tima iz Županije Zapadnohercegovačke i Opštine Herceg Novi prošli su treninge iz oblasti: nesreće – transport i spašavanje uz ABS nosila, visine i dubine – samospašavanje i izrada prečnice, hidraulika (rezanje vozila), gašenje vozila – opasnosti te spacifičnosti gašenja hibridnih i električnih vozila.

Ovaj trening je prilika za razmjenu iskustava, dobre prakse i naučenih lekcija na polju civilne zaštite. Jedan od ciljeva ovog treninga je uspostavljanje i jačanje saradnje svih učesnika u sistemu zaštite i spašavanja kako na polju preventive i zajedničkog djelovanja tako i na budućim zajedničkim projektima.

Foto SZP HN

Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica”, finansira Evropska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinansiraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Opština Herceg Novi (Crna Gora).

Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore: Slučaj kruzera Amadea, negativan komercijalni pritisak na uštrb sigurnosti pomorske plovidbe

Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore: Slučaj kruzera Amadea, negativan komercijalni pritisak na uštrb sigurnosti pomorske plovidbe
Kruzer Amadea jugo – screensot

Jučerašnji slučaj uplovljavanja i boravka kruzera Amadea u Boku Kotorski odnosno u Kotorski zaliv i pored službene najave nevremena, nažalost, još je jedan primjer koji javnosti pokazuje neusklađenost i manjkavost zakonske i podzakonske regulative a koja se odnosi na sigurnost pomorske plovidbe, kaže se u sopštenju UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.

“Ovaj primjer nam pokazuje i negativan komercijalni pritisak na uštrb sigurnosti pomorske plovidbe, što je nedopustivo.

Takođe, ovaj primjer nam pokazuje nefunkcionalnost višegodišnje organizacije Ministarstva saobraćaja i pomorstva a posebno značaja i uloge Lučkih kapetanija, odnosno Lučkog kapetana, kojeg u Lučkoj kapetaniji Kotor nema već preko godinu ipo dana.

Zato, Udruženje već duži vremenski period,  traži hitnu izmjenu ili dopunu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, reorganizaciju i jačanje kapaciteta resora zaduženog za pomorstva” – kaže se u saopštenju Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.