Najnoviji napad, za koji je SAD rekao da mu je cilj bila radarska postaja, izveden je raketama Tomahawk s američkog razarača Carney.
Hutisti su objavili da je napadnut glavni grad Sana, a njegovi stanovnici prijavili su na društvenim mrežama nekoliko eksplozija.
Zbog eskalacije oružanih sukoba u Crvenom moru porasle su cijene vozarina, a brodari u strahu preusmjeravaju brodove na dulju rutu oko Rta dobre nade. Vozarine na putu od Šangaja do Europe jučer su porasle za više od osam posto. Što kriza bude dulje trajala, izazvat će više poremećaja u prekooceanskom prijevozu tereta diljem svijeta.
Novi udari na hutiste u Jemenu
SAD je jutros ponovno izveo napad na područje pod kontrolom jemenskih hutista, ali znatno manjeg opsega nego prethodne noći. Cilj je, navodno, trebao biti radar.
Televizijski kanal kojim upravljaju hutisti javlja da je napadnut glavni grad Jemena. Stanovnici Sane prijavili su na društvenim mrežama nekoliko eksplozija.
Američki predsjednik Joe Biden nazvao je snage jemenskih hutista terorističkom organizacijom. Zaprijetio im je novim udarom nastave li napadati komercijalne brodove u Crvenom moru.
Bijela kuća priopćila je da SAD ne želi rat s Jemenom, ali da neće oklijevati poduzeti daljnje korake.
Grlić Radman sa potpredsjednicima opština Tivat i Kotor
Hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori u subotu obilježava Dan hrvatskoga naroda, a u programu obilježavanja sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman koji je istaknuo potporu hrvatskoj manjini u toj zemlji kao i Crnoj Gori na njenom evropskom putu.
Hrvatski šef diplomatije u Tivtu je imao sastanak s potpredsjednicima opština Tivat i Kotor, a nakon toga je održan sastanak s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Filipom Ivanovićem.
„Tema je mnogo. Od položaja hrvatske zajednice do pitanja Hrvatskog doma, zgrade koje su Hrvati izgradili, obnovili, a za koju se čitavo vrijeme prijeti da će im se oduzeti. Naravno, bilo je govora o ploči o zloglasnom logoru Morinj, pitanju naziva gradskog bazena i ostalim otvorenim pitanjima koja su zapravo lako rješiva, ali koja su prije svega politička pitanja“, kazao je medijima nakon sastanka Grlić Radman.
Glić Radman i Ivanović
Na sastanku s potpredsjednicima Opštine Kotor Nebojšom Ševaljevićem i Opštine Tivat Jovanom Brinićem, razgovaralo su o temama od važnosti za Hrvate u Crnoj Gori.
Ministar je ponovio neprihvatljivom odluku Skupštine opštine Kotor o preimenovanju sportskog objekta. Apelirao je na promjenu te odluku na način koji će uzimati u obzir interese pripadnika svih naroda koji žive u Kotoru.
Jednako tako, iznimno je važno pitanje vlasništva Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi, gdje hrvatska zajednica već dulji niz godina traži trajno rješenje za pitanje prostora za svoje djelovanje. U zgradi Doma je smješteno Hrvatsko nacionalno vijeće, Radio Dux, knjižnica, učionica i velika multifunkcionalna dvorana te druge prostorije koje se svakodnevno koriste.
Ministar će u subotu navečer 13. januara prisustvovazi Karikama, tradicionalnom misnom slavlju u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru, te sudjelovati na svečanom obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori u Tivtu, čiji je organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Grlić Radman u Tivtu
U nedjelju 14. januara ministar Grlić Radman prisustvovati će misnom slavlju u katedrali svetog Petra u Baru, nakon čega će se susreti s hrvatskom zajednicom u kripti katedrale.
Dan hrvatskoga naroda obilježava se 13. januara jer je taj dan poznat kao Dan prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotor 809. godine, poznat kao Karike.
Hrvatske zastave su povodom praznika istaknute na zgradi Opštine Tivat i Opštine Kotor.
Hrvatska autohtona zajednica u Crnoj Gori čuva svoj identitet, povijest i tradiciju, o čemu govori bogata materijalna i nematerijalna kulturna baština. Prema popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. kao Hrvati izjasnilo se 6.021 ili 0,97% građana.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u čestitki povodom Dana hrvatskog naroda poručio je da “samo ujedinjeni u poštovanju prema različitostima, možemo zajedno graditi mostove koji povezuju naše kulture i tradicije, čime oblikujemo budućnost koja će biti otvorena, inkluzivna i prosperitetna za sve“.
Broj privedenih ilegalnih migranata u Sloveniji se u 2023. udvostručio, nakon što se migracijski pritisak povećao u cijeloj Europi, javlja u petak AFP.
Prema statistici slovenske policije, 60.587 osoba ušlo je u tu malenu alpsku zemlju 2023., a godinu prije ušlo ih je 32.024 – povećanje je to od 89 posto.
Većinom dolaze s teritorija Hrvatske koja je prije godinu dana postala dio šengenskog prostora.
Oko 30 posto migranata čine Afganistanci, 15 posto Marokanci, a devet posto Pakistanci. Broj ruskih državljana udvostručio se, s 1816 porastao je na 3675.
Gotovo svi su izrazili želju da podnesu zahtjev za azil u Sloveniji, prije nego što nastave put prema zapadu i sjeveru Europe.
Slovenija je zbog velikog priljeva migranata uvela u listopadu kontrole na svojoj granici, po uzoru na druge zemlje EU-a.
Policija također bilježi sve češće pokušaje prelaska ilegalnih migranata iz Slovenije u Austriju preko zabačenih planinskih prijevoja.
Hrvatska je nakon ulaska u Schengen zabilježila porast dolazaka migranata u ovoj godini za 40 posto u odnosu na prethodnu, dodaje AFP pozivajući se na podatke hrvatske vlade.
U prvih 11 mjeseci protekle godine Frontex je zabilježio više od 355.000 prelazaka vanjskih granica EU-a.
“Na današnjoj svečanoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora Bokeljske mornarice Kotor, za malog admirala Bokeljske mornarice izabran je Josip Denisa Vukašinović iz Kotora.
Josip je rođen 06. septembra 2012. godine u Kotoru. Učenik je 6-og razreda Osnovne škole „Njegoš“ u Kotoru. Član je „VPK Primorac“ iz Kotora, sa kojim je osvojio više medalja na vaterpolo turnirima u CG i regionu. Pohadja kurs italijanskog jezika i vjeronauku.
Od malih nogu Josip je pratio nastupe Bokeljske mornarice i učio važnost tradicije koja traje više od 1200 godina. Odgajan u familiji koja je godinama usko povezana sa djelovanjem Bokeljske mornarice, svjestan je njene važnosti i velike časti koja mu se ukazuje izborom za malog admirala. Otac, Denis Vukašinović, dugogodišnji je član Bokeljske mornarice, po činu časnik a u prošlom mandatu kapetan, komandir Kotorskog odreda. Trenutno je u mandatu predsjednika Bokeljske mornarice Kotor. Majka, Milica Vukašinović, nastavnica predškolskog vaspitanja, redovno prati sve aktivnosti Bokeljske mornarice I doprinosi razvoju duha očuvanja tradicije.
Josip kao mali admiral će prvi javni nastup imati 27. januara kada će, odjeven u odoru Bokeljske mornarice, izgovoriti tradicionalne lode sa lođe katedrale Sv. Tripuna.”
Liga trčanja se nastavlja u srijedu, 17. januara, start trke na pet kilometara je u 18 sati kod konobe „Barba“ na donjem putu (Sv. Stasije); svi su dobrodošli
Rekreativno bavljenje triatlonom u okviru kotorskog Triatlon kluba omogućilo je njegovim članovima-osnivačima da upražnjavajući zdrav način života osnaže i fizički i duhovno, da svoje snage odmjere na lokalnim i svjetskim trkama, te da osvoje brojna priznanja. Posebna čar ovog individualnog sporta je mogućnost druženja sa rekreativcima i profesionalcima iz svjetske triatlon zajednice, jedinstvena prilika da se plivajući, trčeći, vozeći se na biciklu, nađu na međunarodnim trkama, ravnopravno među oko pet hiljada sportista/sportistkinja svih nacija. O entuzijazmu sa kojim je grupa sportista iz Kotora prije osam godina osnovala Triatlon klub, na godišnjoj Skupštini održanoj u kamernoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“, govorio je triatlonac Dragan Jovanović.
Već 17. januara očekuje ih Liga trčanja, koju organizuju zajedno sa TK Budva. Za ovu godinu pripremaju 13. Bokeški triatlon u Perastu (najstariji te vrste u Crnoj Gori) u olimpijskoj disciplini, štafeti i dječjem triatlonu i to za ograničeni broj od 120 učesnika. U junu ih očekuje „IRONMAN“ prvenstvo u Klagenfurtu u Austriji.
Zadovoljni su kako je prošla ova godina za njih, bilo je važnih nekih odluka, promjena, a najvažnije je da organizacioni odbor, koji je „srce kluba“, čine ljudi koji se, pored svih svoji poslova i obaveza, volonterski potpuno daju Klubu – Dragan Jovanović, Mladen Ilić, Marija Marković, Krsto Lalić i Dragan Mihaljević.
– Klub broji 20 registrovanih triatlonaca, a svake godine imamo nove članove. S obzirom da triatlon još uvijek nije kod nas razvijen, u odnosu na veće gradove u Crnoj Gori imamo zavidan broj aktivnih članova. Ove godine smo počeli Ligu trčanja, svi zainteresovani rekreativci mogu da dođu u srijedu, 17. januara u 18h kod konobe „Barba“ na donjem putu, gdje će biti start. Trči se pet kilometara. Liga je otvorena za sve, svi su dobrodošli. Cilj nam je da ljudi shvate da to nije „bauk“, da će kroz fizičku aktivnost doprinijeti svom zdravlju. Triatlon je jedan od najbrže rastućih sportova u svijetu- kod rekreativaca pogotovu, jer je potpuno prirodno da trčimo, plivamo i da vozimo bicikl, kaže za Boka News Mladen Ilić, predsjednik Kluba, te najavljuje intenzivniji rad sa rekreativcima najmlađeg uzrasta.
Sa skupštine TK Kotor
– Svi mi, a djeca pogotovu previše sjedimo za kompjuterom, zbog tog „sjedećeg načina života“ ljudi se razbolijevaju, mišići zakržljaju, a triatlon je kao stvoren za rekreaciju i zdravlje i tijela i uma. Otvoreni smo za saradnju sa školama i vrtićima, ističe Ilić i dodaje da je zdravlje važnije od licence triatlon trkača. Ističe potrebu kvalitetnog sistematskog pregleda ljekara specijalizovanih za sportiste, kojih kod nas nedostaje. S tim u vezi, predložio je mogućnost organizovanih pregleda za članove TK Kotor, na osnovu godišnje članarine koja će ove godine biti 40 eura. Članstvo donosi povoljnosti u vidu besplatnog korišćenja bazena tokom cijele godine i mogućnost licenciranja u Triatlon savezu Crne Gore.
Na brojne uspjehe ostvarene tokom minule godine osvrnuo se Krsto Lalić. Titulu balkanske prvakinje u olimpijskom triatlonu za 2023. godinu ponijela je Marija Marković, koja je ujedno prvakinja Akvatlona Sv. Antun Budva na Prvenstvu Crne Gore u kategoriji za žene. Kad su žene u pitanju, takođe, članica TK Kotor Aleksandra Tot, osvojila je prvo mjesto na Državnom prvenstvu u Podgorici (No Limits Triatlon- poludistanca).
U muškoj konkurenciji na Državnom prvenstvu na sva tri prva mjesta zablistali su kotorski triatlonci: Dragan Jovanović, Mladen Ilić i Antonio Grgurović. Jovanović i Grgurović su takođe osvojili bronzu na Plavnica sprint triatlonu i na 12. Bokreškom triatlonu u Perastu, kao i bronzu i srebro na Akvatlonu u Budvi.
Na ostalim trkama u ukupnom poretku članovi kluba su osvojili 15 zlatnih, 11 srebrnih i 12 bronzanih medalja. Na prvenstvu IRONMAN triatlon (3,8km plivanja, 180km vožnje bicikla i 42,2km trčanja) Saša Dragutinović je osvojio ovu titulu u Klagenfurtu- Austrija, Milinko Ilić isto tako u Španiji (Vitoria-Gasteiz), Igor Madnušić- u Kopenhagenu, Danska, Mladen Ilić, takođe, u Barseloni, Španija, Petar Peregi u Portugalu- Cascais, dok je Antonio Grgurović kao debitant ispred TK Kotor, za rezultat postignut na takmičenju u Cozumelu u Meksiku, dobio Specijalno priznanje od Opštine Kotor.
Članovi kluba su ponosni na organizaciju 12. Bokeškog triatlona – Perast 2023, a posebno ističu Dječiji akvatlon posvećen mališanima. Preko 2000 trkača/ica učestvovalo je 17. decembra u četiri atletske discipline na Bokeškom maratonu, čiji su organizatori.
U toku su radovi na obnovi Ljetnje pozornice u Donjoj Lastvi, saopšteno je iz Direkcije za investicije opštine Tivat.
Radove izvodi AG Infoplan a završetak izgradnje planiran je do početka ljetnje turističke sezone. Vrijednost investicije je 295.000 eura.
Ljetnja pozornica u D. Lastvi – foto Anton Gula Marković
Predviđeno je da postojeći objekat koji je devastiran, bude u potunosti obnovljen, da se obavi sanacija koja podrazumijeva izgradnju novih biletarnica, dijela za kino projektor, tehničke i sanitarne prostorije, da se obnovi vodovodna i kanalizaciona instalacija, uredi pozornica i parter, uključujući tribine sa 72 mjesta, kao i da izgradi ogradni zid.
Ljetnja pozornica Donja Lastva – foto R. Stjepčević
Nakon završetka investicje Centar za kulturu Tivat dobiće još jednu pozornicu za filmske projekcije, scenske i koncertne programe koji će se izvoditi tokom ljetnih mjeseci.
Ljetnja pozornica u D. Lastvi – arhiv foto Anton Gula Marković
“Program proslave Dana hrvatskog naroda počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti na Karike, 13. januara, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 18 sati” – saopšteno je iz HNV-a.
U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, biće održana Svečana akademija i koncert u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu, danas u 20 sati.
“Glazbeni gosti su Doris Deković i Dora Štampić, Tamburaški sastav Kvinta i Klapa Kaše. Potporu hrvatskoj zajednici svojim će dolaskom dati uzvanice iz Crne Gore i Republike Hrvatske”, najavili su.
“Drage Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji hrvatskog naroda u Crnoj Gori, srdačno vas pozivamo da zajedno obilježimo važan datum za hrvatski narod u Crnoj Gori.
Trinaesti siječnja je izabran za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, u spomen na dan kad su moći sv. Tripuna 809. godine prenesene iz Carigrada u Kotor.
Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku, 13.1, predstavlja za hrvatski narod u Crnoj Gori prije svega ponos, dokaz zajedništva i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima” – kaže se u najavi.
SAD ne želi rat s Jemenom, no neće oklijevati poduzeti daljnje korake, rekla je Bijela kuća u petak, dodavši da je predsjednik Joe Biden odobrio američke napade izvedene kao odgovor na napade hutijevaca dronovima na brodove u Crvenom moru.
– Nismo zainteresirani za rat s Jemenom. Nismo zainteresirani za sukob bilo koje vrste ovdje, rekao je glasnogovornik Bijele kuće John Kirby novinarima na letu zrakoplova Air Force One.
– Sve što predsjednik radi u svrhu je sprječavanja bilo kakve eskalacije sukoba, uključujući i sinoćnje napade, rekao je.
Američke i britanske snage izvršile su zračne napade diljem Jemena tijekom noći na petak kao odmazdu zbog napada na brodove koji plove Crvenim morem.
Kirby je rekao da je Biden odobrio napade nakon napada hutijevaca u utorak.
Američke i britanske pomorske snage odbile su taj napad, srušivši bespilotne letjelice i rakete koje su jemenski militanti koji imaju potporu Irana ispalili prema jugu Crvenog mora.
U Supetru na Braču na kuplištu Vlačica postavljena je skulptura periske, rad bračkog kipara Dragoslava Dragičevića, piše portal otoci.eu.
Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana koji nastanjuje Jadransko more na dubinama od 2 do 30 metara. Može doseći duljinu do 120 centimetara, te ima ulogu filtriranja mora. Na njenim je ljušturama stanište brojnih drugih morskih vrsta i to je čini važnim dijelom ekosustava.
Nažalost ova se vrsta suočava s kritičnom ugroženošću u cijelom Mediteranu. Unatoč tome što je strogo zaštićena, trenutno ne postoji učinkovita metoda za sprječavanje njihova izumiranja i zaustavljanje širenja zaraze koja ih pogađa. Njihovo preživljavanje postalo je ozbiljno pitanje zaštite okoliša i zahtijeva hitne napore u istraživanju i zaštiti kako bi se spriječio daljnji pad njihovih populacija.
Postavljanje skulpture plemenite periske od bijelog bračkog kamena uz obalu izvrstan je način podizanja svijesti o ugroženosti ove vrste.
Skulptura visoka 250 cm postavljena uz more dominantan je “landmark” te može postati simbol, mjesto okupljanja i platforma za edukaciju o važnosti očuvanja morskog ekosustava. Ovaj projekt podsjeća i potiče lokalnu zajednicu i njihove goste na angažman u očuvanju okoliša. Izabrana pozicija za postavljanje skulpture vidljiva je iz grada Supetra, s mora, trajekta i šetnice uz obalu, te čini skulpturu periske nezaobilaznim dijelom krajolika. Suradnja s umjetnicima, školama i organizacijama za zaštitu okoliša može biti ključna za uspjeh ovakve inicijative i daljnje dizanje svijesti o važnosti zaštite mora. Pokraj periske Grad Supetar će izgraditi dječji park i mjesto okupljanja za djecu i mlade sa morskom tematikom i edukacijskim tablama.
Skulpturu su zajednički financirali Grad Supetar i TZ Supetar, a ugradnju su izvršili meštri iz Komunalno društvo Grad doo.
Posljednji gospodarski brend Dubrovnika, brodarska kompanija “Atlantska plovidba” (AP) odlazi u “povijest”.
Naime, simbol dubrovačkog i hrvatskog pomorstva preuzima “Tankerska plovidba” iz Zadra kojoj je u srijedu Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrilo rješenje za objavljivanje ponude za preuzimanje tvrtke s juga Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
Cijena koju se “Tankerska plovidba” obvezuje platiti za 683.501 redovnih dionica iznosi 53,60 eura po vrijednosnici dubrovačke firme, čime sa 39,1 posto udjela u temeljnom kapitalu postaje najveći dioničar Atlantske plovidbe. Podsjetimo, prije nedavne dokapitalizacije, “Tankerska plovidba” već je bila vlasnik 6,45 posto AP-ovih dionica s pravom glasa.
Cijena od nešto više od 53 eura po dionici brodara daleko je od rekordnih vremena kada je, primjerice 2006. godine i prije globalne ekonomske krize koja je snažno utjecala i na brodarski sektor, samo jedna AP-ova dionica vrijedila čak 504 eura.
Iako će s ponuđenih 53,6 eura prvih 10 među vodećim dioničarima “Atlantske” itekako profitirati, da se ovaj proces kojim slučajem odvijao prije 20 godina, zarada aktualnih ili tadašnjih vodećih (su)vlasnika tvrtke bila bi vrtoglava i za okvire znatno šire od hrvatske financijske scene.
Naime, trenutni najveći pojedinačni vlasnik AP-a, “Tankerska plovidba” sa 818.563 dionice umjesto aktualne vrijednosti od 43,4 milijuna eura, imala bi većinski udio vrijedan nevjerojatnih 412,5 milijuna eura, drugi najveći pojedinačni dioničar, iskusni zagrebački ulagač Igor Bilbija sa 178.452 dionice bi umjesto trenutno nepunih 9,5 milijuna eura upisao vrijednost od zavidnih 89,9 milijuna eura, a država posredstvom Centra za restrukturiranje i prodaju bi kao treći današnji najveći (su)vlasnik imala vrijednost od 52 milijuna eura umjesto sadašnjih 5,4 milijuna.
Dionice četvrtog po redu od sedam najvećih dioničara i bivšeg dugogodišnjeg člana AP-ova poslovodstva, Duška Vladovića Relje, umjesto 3 milijuna eura, rekordne 2006. godine vrijedile bi 29,4 milijuna eura, a petog, Damira Šmoka, umjesto 1,75 milijuna iznosile bi 17 milijuna eura.
Sa sedam i pol milijuna eura “omastila” bi se i OTP banka koja ima 14.903 vrijednosnice dubrovačke tvrtke trenutno vrijedne nešto manje od 800 tisuća eura, a kapital u ovoj brodarskoj kompaniji sedme po redu dioničarke, Dane Sučić tada bi umjesto 681 tisuću, vrijedio gotovo 6,5 milijuna eura.
Inače, “Atlantska plovidba” nastala je odlukom Gradskoga Narodnoga odbora Dubrovnik, pravnog prethodnika današnjega Grada, na dan 27. svibnja 1955. kao “pomorsko-saobraćajno poduzeće prekomorske plovidbe”, a za prvog direktora brodara koji u tom trenutku nije imao niti jedan jedini brod imenovan je kapetan Špiro Savin.
Nova kompanija prigrlila je ime tvrtke koju je 1922. utemeljio poznati dubrovački brodovlasnik lvo Račić, a koja je prestala postojati 1929. godine. Tijekom raspada bivše države, 1991. godine, “Atlantska plovidba” većinu flote, stavila je pod maltešku zastavu da bi već 1994. na brodu “Cvijeta Zuzorić” podignuta zastava Republike Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
