Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas petak 12. januar u Zagrebu sa Italijom četvrtfinalni meč Evropskog prvenstva.
Italija je kao drugoplasirana u B grupi izborila direktan plasman u četvrtfinale, nakon pobjeda protiv Grčke i Gruzije i poraza od Mađarske.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića nakon boljeg izvođenja peteraca slavili su protiv Francuske i Hrvatske, a jedini poraz doživjeli su od Španije.
U osmini finala bili su ubjedljivi protiv Njemačke.
“Primarni cilj je ostvaren, plasirali smo se na Svjetsko prvenstvoi u Dohi i među osam najboljih u Evropi”, kazao je ljevoruki crnogorski reprezentativac Đuro Radović.
On je kazao da dobro poznaju Italiju, navodeći da su sa tom selekcijom igrali na Sardinija kupu.
“Nijesmo bili kompletni ni mi ni oni. Na kraju smo izgubili na peterce, ali mislim da to nije prava slika. Najbitnije je da zustavimo njihov indivindualni kvalitet, kontre i od starta da uđemo jako i agresivno u meč i bez respekta”, rekao je Radović.
On smatra da je Italija neočekivano poražena od oslabljene Mađarske.
“Malo nas je iznenadio taj poraz, dobro ih znamo. Očekujem jak i težak meč. Italijani nas ne mogu iznenaditi. Spremni smo i idemo na pobjedu”, rekao je Radović.
Centar Vladan Spaić, koji se vraća u tim nakon isključenja i meča suspenzije, kazao je da su igrači maksimalno fokusirani i da od četvrtfinala “kreće ono pravo”.
“Podigli smo nivo igre iz utakmice u utakmicu. Spremni smo za okršaj sa Italijanima, koji će nositi puno toga, prije svega borbu za medalju”, rekao je Spaić.
Zračne luke u novembru 2023. su uslužile 357 hiljada putnika ili 10,2 posto više nego u studenom 2022., pri čemu su sve najveće u Hrvatskoj unatoč smanjenju broja letova s početkom zimske sezone ostvarile poraste broja putnika, kojih je i na razini prvih 11 mjeseci bilo 15,3 posto više, podaci su DZS-a.
Kraj turističke sezone i ljetnog reda letenja s mnogim sezonskim letovima zračnim lukama donosi znatno manje operacija zrakoplova nego u ljetnim mjesecima, odnosno bilo ih je malo više od 5.200, što je oko 4,4 posto od ukupnih za prvih 11 mjeseci, ali i 5,3 posto više nego u novembru 2022.
Po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku), operacija zrakoplova u 11 mjeseci 2023. bilo je u svim zračnim lukama nešto više od 119,2 tisuće ili pet posto više nego u istom razdoblju 2022., dok je porast prometa putnika od 15,3 posto ostvaren s njih gotovo 11 milijuna.
Promet tereta je i u novembru i u 11 mjeseci 2023. bio manji nego 2022. – u novembru za 10,4 posto sa 734 tone, a u 11 mjeseci za 6,7 posto manji sa 8.351 tonom.
Među zračnim lukama ističe se u studenom Zagreb sa 273,8 tisuća putnika ili 9 posto više nego u studenom 2022., a slijede Split i Dubrovnik sa znatno manje putnika, 39,5 tisuća i gotovo 38 tisuća, čime su na mjesečnoj razini u plusu za 6,6 posto odnosno čak 24,5 posto.
Najveći porast u studenom 2023. od 43,4 posto zabilježila je zračna luka Zadar, na maloj bazi od oko dvije tisuće putnika, slično kao i zračna luka Pula, koja je imala 32 posto više putnika ili njih oko 1800.
Zračne luke Osijek i Rijeka su s brojem putnika bile u minusu od 0,8 odnosno 34,5 posto u odnosu na novembar 2022. godine.
Na jugu, pretežno sunčano, ali vjetrovito. Sjeverni vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak. Temperatura do 13 stepeni.
Na sjeveru uglavnom oblačno i hladno. Samo će na planinama biti provijavanja snijega. Vjetar u centralnim predjelima i na planinama umjeren do jak, sjeverni. Sjutra ponegdje ledeni dan. Najtoplije će biti na zapadu, s temperaturom do 4 stepena.
More mirno do malo talasasto, na istoku uzburkano. Bura umjerena do jaka, na udare i veoma jaka, i do 30 čvorova. Temperatura mora oko 14 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru, u subotu promjenljivo oblačno, popodne više sunca. Vjetar u smirivanju već u jutarnjim satima. U nedjelju uglavnom vedro, od sredine dana povećanje oblačnosti.
Na planinama krajem dana postepeno jačanje južnog vjetra. Dnevna temperatura u nedjelju u blagom porastu.
Na jugu, u subotu sunčano. U prijepodnevnim satima očekuje se smirivanje vjetra. U nedjelju prijepodne pretežno sunčano, poslijepodne više oblaka. Vjetar krajem dana južni, ali i dalje slab. U noći na ponedjeljak slaba kiša. Temperatura bez promjena.
Drugo po redu Zimsko izdanje, zajednički projekat vodećih regionalnih filmskih festivala okupljenih u Mreži festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodog Film Festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala, od 20. do 29. januara na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba donosi pet najnovijih uspjeha u kojima će publika moći uživati besplatno.
U programu su četiri hvaljena dugometražna prvijenaca regionalnih autora: film Stric Andrije Mardešića i Davida Kapca, Garbura Josipa Žuvana, Da li ste videli ovu ženu? Dušana Zorića i Matije Gluščevića i Jahači Dominika Menceja, te dokumentarac Muzej revolucije Srđana Keče.
Kao svojevrsno zagrijavanje za online program uoči početka Zimskog izdanja članovi Mreže organizovaće besplatne kino projekcije u svojim gradovima. ZFF će tako u petak 19. januara u 19 časova u MSU prikazati glumački tour de force Ksenije Marinković, film Da li ste videli ovu ženu?, koji od premijere na Tjednu kritike u Veneciji ne prestaje oduševljavati publiku i kritiku.
Da li ste videli ovu ženu? nadrealistična je psihodrama fokusirana na temu identiteta, preciznije, na temu ženskog multiverzuma koji se želi osloboditi. To raslojavanje prati se kroz tri metamorfoze jedne žene (sve u izvođenju Ksenije Marinković) koja luta Beogradom i njegovim mračnim sokacima u potrazi za načinom da iskoči iz svoje kože. Filmska forma je slijedi, i sama se preoblikujući. Film je premijerno prikazan na Tjednu kritike u Veneciji.
Radnja filma Stric, intrigantnog trilera s Mikijem Manojlovićem, Ivanom Roščić, Goranom Bogdanom, Rokom Sikavicom i Kajom Šišmanović naizgled se odvija u Jugoslaviji, kasnih 1980-ih. Voljeni stric se vraća kući za praznike. Ponovo na okupu, porodica je usred božićnog ručka. Radosno druženje iznenada prekida poziv mobilnog telefona. Ipak nisu 1980-e, a čini se da nije ni Božić. Ubrzo postaje jasno da se za prepunom prazničnom trpezom, osim ćurke, nožem može rezati i napetost.
Potraga za slobodom u fokusu je filma Jahači o dvojici seoskih mladića koji se, nakon gledanja filma Easy Rider, prerađenim motorima upute na životnu avanturu prema Splitu. Jahači su istovremeno film sazrijevanja i film ceste, zanimljiv mozaik scena koje proizlaze iz svjetova dva najbolja prijatelja, ali i posveta određenom (bez)vremenu i prostoru. Uloge u filmu tumače Timon Šturbej, Petja Labovič, Anja Novak i Nikola Kojo.
Junaci filma Garbura, dvanaestogodišnjaci Nikola i Antonio najbolji su prijatelji koji žive u susjednim kućama. Zabavljaju se paljenjem karabita, a svoje nepromišljene poduhvate snimaju i objavljuju na Youtubeu, nadajući se milijonskim pregledima. Porodice su im već godinama zavađene i protive se njihovom prijateljstvu. Kada dođe vrijeme praznika, svađa između porodica će eskalirati i preliti se u odnos dvojice prijatelja. Uloge u filmu ostvarili su Franko Floigl, Mauro Ercegović Gracin, Ljubomir Bandović, Marija Škaričić, Ivana Roščić, Asja Jovanović i Zdenko Jelčić.
Muzej revolucije premijerno je prikazan na IDFA-i, obišao je brojne festivale te osvojio Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film. Od rađanja arhitektonske vizije Vjenceslava Richtera – muzeja posvećenog istoriji socijalističke revolucije prošlo je šezdeset godina. U ostacima napuštenog utopijskog projekta u Beogradu rađa se prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
Inspirisani uspješnim izdanjima Proljetnog izdanja, članovi Mreže festivala Jadranske regije pokrenuli su Zimsko izdanje sa željom da uz pomoć regionalne filmske platforme doprinesu uspjehu kvalitetnih domaćih ostvarenja i to u zimskom periodu kad svi više vremena provodimo ispred malih i velikih ekrana.
Filmovi će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope i Ambasada Švajcarske u Bosni i Hercegovini.
Teretni brod Galaxy Leader Foto: Houthi Military Media / Reuters
Bilo kakav američki napad na jemenske pobunjenike Hutije neće proći bez odgovora, rekao je čelnik skupine Abdel Malek al-Huti u četvrtak.
Al-Huti je u govoru koji je emitirala televizija rekao da će taj odgovor biti ozbiljniji od nedavnog napada u kojem je bespilotnim letjelicama i projektilima napadnut američki brod u Crvenom moru.
– Bilo kakav američki napad neće ostati bez odgovora. Reakcija će biti jača od napada izvršenog brojnim raketama i s dvadeset dronova, kazao je.
Hutiji, koje podupire Iran, pojačali su napade na komercijalna plovila u Crvenom moru radi prosvjeda protiv izraelskog rata u Gazi. Razne pomorske linije su obustavile prometovanje te sada plove dužom rutom oko Afrike.
– Odlučniji smo gađati brodove povezane s Izraelom i nećemo uzmaknuti, poručio je al-Huti.
Crnogorska građanska akcija Kotor uputila je otvoreno pismo predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću povodom započetih radova na dionici puta u Škaljarima.
“Obraćamo Vam se povodom započetih radova na dionici puta u Škaljarima, od groblja do zimskog bazena.
Naime, imamo dva različita motiva zbog kojih tražimo Vašu posebnu pažnju:
Potok “Zvjerinjak” kao vrhunsko djelo arhitekture, mora biti zaštićen kao kulturno dobro. Sagrađen još u doba Austrougarske, odolijeva vremenu i nehatu građana koji vrlo malo brige i pažnje posvećuju ovom svojevrsnom remek-djelu. Naša inicijativa podrazumijeva da se adekvatno zaštiti potok “Zvjerinjak”, napravi program održavanja, kako samog potoka, tako i staze koja bi morala da preraste u izuzetno prijatno šetalište, koje bi se idealno uklopilo uz planirani park koji je u izgradnji u zoni donjeg toka potoka.
Ono na što posebno skrećemo pažnju je izgradnja gore pomenutog puta. Naime, od groblja u Škaljarima pa do gornje ograde stadiona “FK Bokelj”, put prolazi uz samu ivicu potoka. Korjenje odsječenih stabala je već, samo po sebi, opasnost za lijevi zid potoka u tom zahvatu. Prilikom čupanja korjenja, sasvim je izvijesna opasnost da se uruši zid potoka, a nakon toga, kada se počne sa izgradnjom puta, mašine će, sasvim izvjesno, rastresti kameni zid potoka i prouzrokovati oštećenja. Zato, prije bilo kakvih radova, zidove potoka je neophodno zaštititi adekvatnom barijerom od armiranog betona, sa spoljašnje strane, vodeći računa da se ne promijeni sadašnja arhitektura i sami izgled zida potoka”, kaže se u otvorenom pismu Crnogorske građanske akcije Kotor.
Hercegnovska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv šest osoba zbog napada na tri državljanina Albanije, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, službenici Odjeljenja bezbjednosti (OB) Herceg Novi su državnom tužiocu u hercegnovskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeli prijavu protiv B.V, S.D, K.D, F.V, V.T. i S.M, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu tri državljanina Albanije.
Iz policije su podsjetili da su u napadu dvojica albanskih državljana lakše povrijeđena.
„Operativnim radom na terenu, preduzetim istražnim mjerama i radnjama u saradnji sa postupajućim državnim tužiocem, pripadnici policije su identifikovali šest osoba iz Herceg Novog, kao vinovnike fizičkog napada na državaljane Albanije, a koji se dogodio 6. januara na magistralnom putu u mjestu Zelenika“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se sumnja da su osumnjičeni nakon incidenta koji se dogodio u saobraćaju, a u kojem su učestvovali kao pješaci, fizički napali tri državaljanina Albanije, koji su se nalazili u vozilu njemačkih registarskih oznaka.
„Nakon identifikacije osumnjičenih, pripadnici OB Herceg Novi su, postupajući po naredbama nadležnog suda, izvršili pretrese na šest lokacija u ovom gradu, a koje koriste osumnjičeni“, rekli su iz policije.
Kako su naveli, pretresom lokacije koju koristi F.V. policija je pronašla i oduzela pištolj marke „Zastava M57“ kalibra 7,62 milimetra u ilegalnom posjedu, tri okvira, 44 komada municije različite vrste i kalibra, kao i maskirni prsluk.
„Svi oduzeti predmeti su upućeni u Forenzički centar Uprave policije radi vještačenja“, dodali su iz policije.
Našu nagradnu igru “Ulov mjeseca – ulov godine” priveli smo kraju za 2023 godinu, odabrali smo tri dobitnika za ULOV GODINE 2023. saopštone je iz kompanije UNA.
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 150 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Petar Jovićević sa ulovljenim zubacem 8.1kg
Petar je zubaca ulovio na nesvakidašnji način i ostvario pravi podvig!
Zubatac je zagrizao malu udicu, ukrašenu đinđuvama i percetom, namjenjenu širunima i skušama.
Riba je ulovljena na udaljenosti od oko 4 milje od Bara na dubini od oko 70m.
„Bili smo na jednoj daljoj poziciji, tražili smo skuše ili širune. Na sonaru se prikazalo jato ribe i odmah sam spustio sabiki (niz od nekoliko malih udica, koje su ‘ukrašene’ da imitiraju račiće ili mlađ ribe).
Čim je sistem stigao do dna povukao sam na gore, ali se, kako se meni učinilo, zaglavio u pijesak. E taj pijesak je odjednom počeo da vuče.
Riba je krenula da munjevito izvlači strunu sa mašinice, pa smo odmah shvatili da se radi o kapitalcu.”
Oprema koja je korištena za ulov je sabiki niz najlon debljine 0.45mm. Osnova struna je bila debljine 0.18mm. Štap kojim je riba upecana je Sea Master 7’FT 2/6LB, a mašinica Penn.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je sa ulovljenom hamom od 26,5 kg.
Boško je hamu ulovio puškom na “čeku”, na 16 metara dubine u blizini Petrovca. U prvi mah je, kako kaže, pomislio da mu se približava veliki gof.
Kada je riba došla u domet, Boško je iskoristio pogodan ugao i povukao obarač, a tada je već bilo jasno da se radi o hami, rijetkoj vrsti u našim vodama.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dalibor Lečić sa ulovljenom tunom od 85 kg.
Trece mjesto 2023-DaliborLecic-tuna85 kg
Tuna je uhvaćena troling tehnikom na mrtvu kublu, u ranim jutarnjim časovima na ušću rijeke Bojane. Borba je trajala oko 25 minuta, a od opreme korišteni su štap Shimano TLD 50-80, mašinica Shimano Tiagra 50w, te struna Daiwa J-Braid 143lb.
Nagradna igra “Ulov mjeseca – ulov godine” se nastavlja i u 2024 godini.
Prijavite se i osvojite nagrade, poručuju iz kompanije UNA.
Turistička organizacija opštine Tivat predstaviće ponudu grada Tivta na sajmu turizma u Oslu u periodu od 12.01.-14.01.2024.godine. Zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Lokalnom turističkom Bara i Herceg Novog, TO Tivat je za ovo tržište pripremila prigodan propagandni materijal kako bi na što bolji način predstavila predstojeću sezonu u Tivtu i Crnoj Gori.
Skandinavsko tržište je za nas veoma važno i uvijek imamo pozitivne utiske i veliku zainteresovanost za Crnu Goru, čemu u prilog ide dobra saobraćajna povezanost tokom ljetnje turističke sezone, odnosno let Tivat- Oslo koji će od juna mjeseca saobraćati tri puta sedmično.
Nakon sajma turizma u Oslu, TO Tivat će ponudu grada predstaviti i na sajmu turizma ,, Place to go” u Zagrebu gdje je za Hrvatsko tržište takođe pripremljen prigodan propagandni materijal. Sajam turizma u Zagrebu održaće se od 18.01.-20.01.2024.godine.
Za stanovnike pograničnog pojasa između Crne Gore i BiH omogućene su propusnice shodno sporazumu između dvije države
Na graničnim prelazima tokom praznika zabilježene su gužve, koje su uslovljene pojačanim tranzitom, ali i sve većim interesovanjem turista za dolazak u našu zemlju. Specifičnosti graničnog prelaza na Sitnici sa Bosnom i Hercegovinom ogledaju se i u čestim prelascima građana sa jedne i druge strane granice, piše RTHN.
Za stanovnike pograničnog pojasa između Crne Gore i BiH omogućene su propusnice shodno sporazumu između dvije države.
Uskoro bi trebalo da počne i rekonstrukcija graničnog prelaza na Zupcima u BiH i da ujedno postane integrisana granica sa Crnom Gorom, podsjetio je komandir Stanice granične policije Herceg Novi Dragan Kontić:
-Te procedura Sporazuma između ministarstava dvije države su definisane tako da nemamo veliki broj zahtjeva za pograničnim propusnicama. Nešto je veći broj zahtjeva, koji se podnose, kolegama u Bosni i Hercegovini, odnosno, jedinici granične policije Trebinje. Za naše državljane nadležnost za izdavanje pograničnih propusnica je susjedna granična policija, a za državljane BiH kod nas, objašnjava Kontić.
Kontić očekuje da će u narednom periodu biti manji interes za pograničnim propusnicama:
– Ono što će biti trend smanjenja tih interesovanja u narednom periodu, to je da su sada već finalizovane inicijative za rekonstrukciju graničnog prelaza na Zupcima, koji je takođe, predviđen kao zajednički granični prelaz. Očekuje se odmah nakon praznika početak rekonstrukcije dijela tog prelaza u BiH, gdje se u ovoj godini stvaraju mogućnosti da i naša granična policija bude na tom prelazu. Sa otvaranjem zajedničkog graničnog prelaza biće i eliminisani uslovi za pogranične propusnice, jer naše prelazno mjesto na području Vrbanja, neće tada imati funkciju i direktno će ići na zvanični granični prelaz, koji će biti zajednički na Zupcima, očekuje Kontić.
Otvaranjem integrisanog graničnog prelaza, granica sa Sitnice trebalo bi tokom ove godine da bude preseljena na Zupce.
Završen je i projekta za rekonstrukciju graničnog prelaza sa Republikom Hrvatskom na Kobili:
– U fazi idejnog projekta i kasnije glavnog projekta sprovedene su aktivnosti u cilju rekonstrukcije graničnog prelaza Kobila. Očekujemo u narednom periodu tu rekonstrukciju, što ne zavisi od nas. Od nadležnih ministarstava i Vlade zavisi kada će doći do realizacije proširenja i rekonstrukcije tog graničnog prelaza. Taj granični prelaz nam posebno ljeti stvara usko grlo i zbog značajno boljeg i kvalitetnijeg graničnog prelaza na teritoriji Republike Hrvatske, njihovog graničnog prelaza Vitaljina. Imamo dodatne teškoće zbog naših loših kapaciteta za kontrolu na tom graničnom prelazu, ali nadamo se da će se i to popraviti, ocijenio je Kontić.
Otvaranjem zajedničkog graničnog prelaza sa BiH i rekonstrukcijom prelaza na Kobili, biće značajno smanjene gužve i omogućen brži protok saobraćaja, posebno, tokom turističke sezone.
