Strani veliki brodovi-kruzeri u hrvatskom su Jadranu u 2023. obavili 646 kružnih putovanja na kojima je bilo 868,5 tisuća putnika, što je 14 ili 2,2 posto više tih putovanja te 37,1 posto više putnika nego u 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno je u 2023. Jadranu plovilo 85 stranih kruzera, tri više nego 2022. godine. Osim više kružnih putovanja i više putnika na njima, ti brodovi su i dulje boravili u Hrvatskoj nego 2022. odnosno 1.474 dana ili 11,3 posto više.
Po mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja stranih brodova, 107 i 102, izdvajaju se kolovoz i lipanj, a zatim sa 95 putovanja listopad te sa 86 i 88 srpanj i rujan.
Za razliku od pandemijskih godina, u 2023. su strani kruzeri u hrvatski Jadran doplovili u svakom mjesecu, a samo je u zadnja četiri, od rujna do prosinca, tih putovanja po mjesecima bilo više nego u 2022. Najveći porast pritom od čak 120 posto ostvaren je u prosincu sa 11 kružnih putovanja.
Kruzeri su u hrvatsko more u 2023. dolazili pod zastavama ukupno 14 zemalja, a sa Malte su, prema zastavi broda, ostvarili najviše kružnih putovanja, 191, na kojima je u Hrvatsku došlo 227,4 tisuće putnika.
Najviše putnika pak ili 247,6 tisuća stiglo je na kruzerima pod zastavom Bahama, koji su ostvarili 167 kružnih putovanja, dok su na trećem mjestu brodovi pod zastavom Paname sa 68 tih putovanja po Jadranu.
Iz DZS-a iznose i podatak da je u 2023. u hrvatskom Jadranu još bilo manje kružnih putovanja nego u 2019., za 11 posto manje, a i putnika je u odnsu na tu rekordnu predpandemijsku godinu bilo za 22,5 posto manje.
Kod luka pristajanja ništa se pak ne mijenja sve godine – i u 2023. strani kruzeri su na kružnim putovanjima najviše bili u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je ostvareno i 48 posto od svih 646 putovanja, dok je Dubrovnik bio najposjećenija luka sa 475 posjeta kruzera.
Splitsko-dalmatinska županija je na drugim mjestu jer je u njezinom akvatoriju bilo gotovo 27 posto od ukupnih putovanja, a svih preostalih 25 posto je bilo u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Dubrovnik među lukama slijedi Split sa 300 posjeta stranih kruzera, a zatim Zadar sa 160 posjeta, Hvar sa 110, Korčula sa 101, Šibenik sa 89 i Rovinj sa 63 posjeta.
Danas počinje tradicionalna Zimska liga, u organizaciji Crnogorskog bućarskog saveza (CBS-a), u trajanju od punih mjesec dana, čiji se svi mečevi igraju u hali Kalimanj.
U ovogodišnjem natjecanju učestvuje ukupno 9 ekipa iz Crne Gore, podijeljenih u dvije grupe. Po prvi put se takmiče i CBS ekipa, koja je sastavljena od mladih igrača do 18 godina iz nekoliko tivatskih klubova. Nakon odigravanja jednokružnog bod sistema u obje grupe, po dvije najbolje plasirane ekipe će se kvalificirati u polufinale takmičenja.
Danas se igraju mečevi grupe A, koji počinju od 17 sati. U njoj se natječe ekipa Meljina, koja brani titulu osvojenu prošle godine, Palma, Vrmac, Brđanin i Omladinac. U prvom kolu se sastaju Omladinac – Meljine i Brđanin – Palma, dok je ekipa Vrmca slobodna u ovom kolu. Sutra se igraju mečevi prvog kola grupe B, u kojima se sastaju: Val – Kalimanjac i Bacchus – CBS.
Umjesto planiranih četiri, izabrano je šest inovativnih projekata koji nasljeđe tretiraju na kreativan i održiv način
Samit Heritage & Creativity završen je u Kotoru proglašenjem šest projekata koji su ušli u program mentorstva tokom narednih sedam mjeseci. Vođeni jasnim i transparentnim kriterijumima, ovih šest autentičnih projekata je izabrano, kako zbog oslanjanja na kulturnu baštinu i njihove kreativnosti, tako i zbog inovativnih modela primjene i načina plasiranja na tržište, a sve u cilju podrške i razvoja akterima kreativnih industrija, kažu iz KotorArta i dodaju da će ovih šest pilot-projekata biti predstavljeni ovog ljeta u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Takođe, ova “šestorka” učestvovaće u Heritage Innovation & Collaboration Inkubatoru od marta do oktobra 2024. godine.
Izabrane inovativne ideje
1.- Projekat “Common Thread” stvara održivu i kreativnu priču, oživljavajući tradicionalno tekstilno zanatstvo u živopisnom okruženju Podgore u Žabljaku. Upotrebom moderne tehnike primjenjene na tradicionalni materijal (vunu), ovaj projekat udružuje tradicije s inovacijama. U sklopu projekta planirane su radionice, izrada tepiha od vune te umrežavanje sa lokalnom i širom zajednicom na Durmitoru.
2.- “Interaktivne internet bajke” spajaju kulturnu baštinu, kako domaću tako i evropsku, sa tehnologijom i kreativnošću gdje trenutni dramaturški algoritam nudi mogućnost da se poznate bajke poput Ivica i Marica ili Baš Čelik ispričaju kroz osam različitih priča, sa dva moguća kraja. Takođe, ovako postavljene, ove alteracije razbijaju tradicionalnu podjelu uloga u bajkama, u kojima je onda moguće da, suprotno originalu, hrabra princeza spasi princa ili da tradicionalnog heroja zamjeni čovjek koji je, na primjer, slijep.
3.- “Perast Passport” je projekat koji podrazumjeva igru „lova na blago“ kroz drevni Perast gdje će, kroz pustolovinu, turisti ali i svi zainteresovani, moći otkriti kulturno nasljeđe Perasta. Na svakom osvojenom lokalitetu ostavljaju pečat u pasoš, koji predstavlja svojevrsno svjedočanstvo o svim lokalitetima. Turisti, ne samo da se na zanimljiv način upoznaju sa kulturnom baštinom, već i nose sa sobom originalni suvenir. Ovakva ideja ima potencijal širenja na sva mjesta u Crnoj Gori, ali i dalje u regionu Zapadnog Balkana.
4.- Projekat “O baštini iznova,” čija je osnovna ideja da se grnčarski točak zavrti u javnim prostorima, revitalizuje grnčarstvo kao jedan od najstarijih zanata, kroz edukaciju, demonstracije na otvorenom, izložbe, okupacionu terapiju za određene kategorije stanovništva, radionice tokom zimskih mjeseci, produkciju unikatnih predmeta koji čuvaju tradicionalnu vrijednost tehnike, te istražuje lokalno nasljeđe u umjetničkom kontekstu i otvara mogućnost za grupne kreativne aktivnosti, kao i za zapošljavanje. Ovaj projekat je dio šire zamisli oživljavanja ulice starih zanata u Kotoru (zlatari, kovači, grnčari itd) i upućivanja na nužnost promišljanja o autentičnosti proizvoda koje grad nudi brojnim posjetiteljima.
5.- Osnovna ideja projekta “Uronite u umjetnost” je da poveže konkretna mjesta u fizičkom prostoru sa umjetničkim djelima koja su inspirisana samim lokalitetom. Direktnim uvezivanjem prirode kao inspiracije kulturnog nasljeđa, stvara se novi sloj čitanja i razumjevanja. Ova kulturno-turistička mapa pokrivala bi značajan dio Crne Gore i ima veliki razvojni potencijal.
6.- Projekat “Vječiti odjeci: Bilježenje kulturne baštine Kotora kroz savremeni objektiv” spaja kulturnu materijalnu baštinu Kotora sa lokalnim ljudima, gdje će lokalni akteri pričati istoriju određenih lokaliteta i spomenika kroz inovativni pristup, tj. aplikaciju koja će turistima ove priče otkrivati preko QR kodova postavljenih na različitim lokacijama u gradu.
KotorArt
Stvaraoci iz 14 timova dobili podršku struke
Ovi projekti su izabrani među više od 20 kreativnih ideja u okviru projekta “Laboratorija za inovacije u kulturnoj baštini Zapadanog Balkana” (Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab – WBCHIL). Na Samitu u Kotoru je prisustvovalo 14 timova koji su imali priliku da uz ekspertsku pomoć svoje projekte uobliče i dorade. Poslednjeg dana samita, u okviru javne prezentacije, predstavljeni su svi projekti, a projekte je odabrao žiri u sastavu: predsjednik komisije Vladimir Trkulja, savjetnik i stručnjak za inovacije, medijski biznis planer sa decenijskim iskustvom u stvaranju, rastu i podršci startup kompanijama, Sara Mandić, menadžerka produkcije i razvoja KotorArta, Danilo Krivokapić, direktor SHARE fondacije, Jelena Pavićević, stručnjakinja za strateške komunikacije i preduzetnica, Tomislav Novačić, ekspert za finansijsko i strateško planiranje. O težini zadatka odabira projekata koji su ušli u dalji program mentorstva, govori i činjenica da je umjesto prvobitno planirana četiri, izabrano ukupno šest projekta koji nasljeđe tretiraju na kreativan i održiv način.
Podrška i za one koji sada nisu izabrani
Iz KotorArta ističu da je Kreativni hub u Kotoru tokom četiri dana živio u svom punom kapacitetu epicentra kreativnosti cijelog Zapadnog Balkana, na temu promišljanja baštine kroz prizmu inovacija, istraživanja i njene reinterpretacije. Pored izabranih ideja, ima još mnogo podjednako kreativnih, inovativnih i održivih projekata, koje će KotorArt podržavati i sa njima sarađivati, i van okvira ovog projekta.
-Postalo je jasno da Crna Gora, ali i cijeli region Zapadnog Balkana ima izuzetne kreativne pojedince i timove, kojima je neophodna stručna podrška, što nas uvjerava u opravdanost i ovog Samita ali i njegovog uključivanja u redovne programe KotorArta, istakli su iz PR službe.
Sa Samita u Kreativnom habu
Istaknuti kreativci/ke i inovatori/ke
Mentori i učesnici, vrlo interesantnih i edukativnih predavanja i diskusija u četvorodnevnom samitu Heritage & Creativity bili su Vladimir Trkulja, prof. dr Edin Jašarević, Nikola Radonjić, prof. dr Đorđe Krivokapić, Relja Bobić, prof. dr Ljiljana Gavrilović, Katarina Ejdus, Viktor Kiš, Dubravka Vrgoč, prof. dr um. Dragana Jovanović, Maja Vuković, prof. dr Radoje Cerović, Nana Radenković, Sara Mandić, Milica Nikolić, Marija Sarap, Vučić Ćetković, Jelena Pavićević, Lea Stanković, Ana Matić, prof. dr Dragan Ćalović, Andrija Kovač, Mina Strugar, prof. dr Vladan Joler, doc. Dušan Vuleković, Milutin Marinović, dr Andrea Radonjanin i Marko Radojković.
Jačanjem kulture povećava se njen društveno-ekonomski uticaj
Projekat “Laboratorija za inovacije u kulturnoj baštini Zapadanog Balkana” (Western Balkans Cultural Heritage Innovation Lab – WBCHIL) ostvaren je zajedničkom inicijativom KotorArta (Fondacije Don Branko Sbutega) i SHARE fondacije iz Beograda, uz podršku British Council. Realizovan je u sklopu projekta “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs), koji finansira Evropska unija, sa ciljem unaprijeđenja dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnih i kreativnih sektora radi postizanja povećanog društveno-ekonomskog uticaja.
Lavine / Austrija / Foto: Ilustracija / ShutterstockLavine / Austrija / Foto: Ilustracija / Shutterstock
Dvojica ozlijeđenih penjača iz Češke spašena su u utorak nakon što su dva dana proveli u skloništu na najvišoj austrijskoj planini.
Dvojica penjača uputila su poziv u pomoć u nedjelju navečer nakon što ih je ozlijedio kamen koji je pao na sjevernoj strani Grossglocknera.
Olujni uvjeti značili su da ih nije bilo moguće spasiti u nedjelju ili ponedjeljak, pa su se sklonili u bivak Glockner, cjevastu čeličnu strukturu postavljenu na čvrstu stijenu na 3205 metara nadmorske visine koja je dizajnirana da pruži utočište penjačima u nevolji.
Ostali su u kontaktu s tamošnjim timom gorskih spašavatelja putem mobitela.
Dvojica muškaraca, 25 i 39 godina, na kraju su s planine evakuirani policijskim helikopterom.
Fiskulturna sala JU SMŠ Mladost dobila je novi parket početkom februara, dok su u toku i radovi na obnovi poda u velikoj sali JU OŠ “Drago Milović”.
Tim povodom, objekte tivatske srednje i osnovne škole danas su obišli Vlado Brguljan, direktor Direkcije za investicije u Opštini Tivat i Maja Petrović, kordinatorka za korporativne projekte u kompaniji Luštica Development, koja je donacijom značajnih sredstava pomogla realizaciju oba projekta.
Zamjenom dotrajalog poda u sali tivatske srednje škole značajno su unaprijeđeni uslovi za brojne učenike i organizacije, koji salu koriste za održavanje sportskih aktivnosti. Radove ukupne vrijednosti 28.308,00 eura izvodila je kompanija „Musculus“ doo. U ovu svrhu kompanija Luštica Development donirala je 19.200,00 eura, a preostali dio sredstava obezbjeđen je iz budžeta Opštine Tivat.
„Na zajedničku inicijativu košarkaškog kluba „Probasket“ i Opštine Tivat prijavljen je projekat kompaniji „Luštica Development“, koja nam je i ovog puta izašla u susret. Značajna ušteda je ostvarena upravo zahvaljujući „Probasketu“, koji je sa svojim mladim članovima organizovao uklanjanje i odvoz starog parketa. Taj poduhvat zahtijevao je skoro nedjelju dana volonterskog rada, što je za svaku pohvalu“ – kazao je Vlado Brguljan, direktor Direkcije za investicije.
Sala-SMS-Mladost
”Luštica Development sa zadovoljstvom pruža podršku projektima u oblasti obrazovanja i sporta, prepoznajući ih kao ključne elemente pravilnog i održivog razvoja našeg društva. Uvjereni smo, da je ulaganje u obrazovanje i sportske inicijative ključno za prosperitet i zajednički napredak, te da angažovanje mladih igra ključnu ulogu u izgradnji i jačanju zajednice. Kroz ove i slične inicijative, želimo ne samo podržati sadašnjost, već i oblikovati bolju budućnost za mlade generacije Tivta. Nastavićemo sarađivati sa lokalnim partnerima i zajednicom kako bismo postigli održive i pozitivne promjene.” – istakla je Maja Petrović, kordinatorka za korporativne projekte, Luštica Development.
Radovi na ugradnji novog poda u velikoj fiskulturnoj sali JU OŠ “Drago Milović” počeli su u subotu /3. februar/ i trajaće oko mjesec dana. Projekat se realizuje na osnovu Memoranduma koji su u decembru 2023. godine potpisali predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović i Ministarstvo sporta i mladih Crne Gore, a podrazumijeva uklanjanje postojećeg poda, pripremu i postavljanje hidroizolacijskog sloja, izradu podloge, ugradnju PVC sportske podne obloge tipa Taraflaks, iscrtavanje linija terena za košarku, rukomet i odbojku, te ugradnju podnih lajsni. Izvođač radova je kompanija „Eurozox“ doo, izabrana na tenderu Ministarstva.
Ukupna vrednost ove investicije iznosi 53.433.60 eura, od čega Ministarstvo finansira 29.705.50 eura. Značajna sredstva i za ovu svrhu izdvojila je kompanija Luštica Development, 16.993.45 eura, dok je ostatak sredstava obezbjedila Opština Tivat.
Današnjoj posjeti, pored predstavnika Opštine i Luštice Development, prisustvovali su i trener KK „Probasket“ Goran Vuković, te rukovodstvo obje škole na čelu sa direktoricama Marijom Čučković Vujnović i Slavkom Mirković.
Rekonstrukcija puta Tivat – Jaz obećanja o rokovima bila nerealna
Kada je riječ o rekonstrukciji puta Tivat – Jaz, ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović kaže da najave prethodne Vlade da će to biti završeno do ljeta 2025. nijesu bile realne.
“U januar (2024.) su zvanično počeli radovi, obišao sam te radove idu jako dobrom dinamikom. Rok za završetak je dvije godine od početka radova, što znači januar 2026. imaćemo taj put završen. Taj projekat je vrlo značajna za Boku i riješiće dugogodišnji problem koji mi imamo”, poručio je ministar Radulović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Veliki maskenbal 55. Praznika mimoze biće održan u subotu, 17. februara u Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu. Ovogodišnji fond novčanih nagrada povećan je na 5 000 eura i uz već tradicionalne, donosi novu kategoriju – nagradu žirija.
Bal pod maskama počeće u 21.00 sat nastupom mažoretki i Gradske muzike Herceg Novi, nakon čega će goste zabavljati bend koji već decenijama otvara plesni podijum na feštama – Exodusi, a da se dobar zvuk i štimung nastavi zadužen je Inspiracija bend. Cijena ulaznice je 30 eura, a u cijenu je uključena zakuska. Ulaznice će biti u prodaji na blagajni Dvorane Park.
Sve one koji budu pod maskama ocjenjivaće publika i stručni žiri, a uz novčane obezbijeđen je i veoma bogat fond robnih nagrada.
Publika će birati najbolje u kategoriji pojedinačnih maski i po njihovoj ocjeni prvorangirana će osvojiti 700 eura, drugorangirana 500, a trećerangirana 300 eura.
Grupnu masku koja bude imala najviše glasova publike očekuje nagrada od 1000 eura, za drugo mjesto u ovoj kategoriji opredijeljeno je 800, a za treće 500 eura.
Novina od ove godine je i nagrada stručnog žirija koji će takođe ocjenjivati maske uvažavajući kreativnost, trud i umijeće prilikom izrade. Za prvo mjesto predviđena je novčana nagrada od 6000 eura, drugo 400, a treće 200 eura.
Vrijedne i atraktivne robne nagrade obezbijedili su prijatelji maskenbala 55. Praznika mimoze: Sportski centar Igalo, Ćatovića mlini, Restoran Rafaelo, Ski centar Vučje, Zaga beauty studio, Trend travel, Restoran i hotel Konte – Perast, Restoran i hotel Studenac – Trebinje, hoteli Iris, Buket i Zlatibor – Zlatibor, Plantaže…
Nakon tradicionalnog, prvog maskenbala 55. Praznika mimoze, ove godine biće organizovan i maskenbal na otvorenom, u Parku Boka 1. marta. Tom prilikom ulaz će biti slobodan, a zabava zagarantovana uz koncert Tap 011.
Organizatori 55. Praznika mimoza su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture Herceg fest i Turistička organizacija Herceg Novi.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić sa saradnicima obišao je gradilišta na Podima i u Igalu gdje su u toku tri kapitalna projekta. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom, a njihovim završetkom značajno će biti unaprijeđena infrastruktura.
Izgradanja kanalizacione mreže u naselju Boka na Podima i na Šištetu značiće riješavanje gorućih problema u ovim djelovima grada. Radove vrijedne preko 400 000 eura finasira Opština Herceg Novi, kazao je predsjednik Katić.
„Naselje Šištet – Bare se poslednjih godina izgradilo i primjetan je bio nedostatak komunalnog uređenja. Završili smo i eksproprijaciju zemljišta što je bio preduslov za početak ovih radova, za koje je projekat urađen još prije nekoliko godina. Vidjeli smo i da je bilo neodgovornih građana koji su mimo projekta i dokumentacije izgradili objekte, pa smo obišli teren sa komunalnim službama i izvođačima radova kako bismo taj dio doveli u red. Nadam se da ćemo sve srediti do početka ljetne turističke sezone“, kazao je Katić.
Predsjednik Katić je istakao i da je izvanredna dinamika radova na novoj autobuskoj stanici i pristupnoj saobraćajnici u Igalu.
„Završava se aneks objekta Autobuske stanice i konstrukcioni djelovi budućeg glavnog objekta. Paralelno se radi i pristupna saobraćajnica i vide se značajni pomaci kada je realizacija tog projekta u pitanju. Kroz tu saobraćajnicu, koja će se nadovezati na naselje Šištet – Bare, odradićemo dio sekundarne kanalizacione mreže koja treba da obuhvati gornji dio naselja Gomila i time staviti tačku na ekološki problem. Zadovoljni smo sa izvođačem kao i nadzorom za koji je zadužena Agencija za izgradnju i razvoj grada. Do početka ljeta završićemo projekat opremanja autobuske stanice, za šta su sredstva opredjeljena iz državnog kapitalnog Budžeta. Ugovorom je predviđeno da radovi na autobuskoj stanici budu završeni do proljeća 2025. godine“, kazao je Katić.
U Mjesnoj zajednici Podi završena je prva faza izgradnje kanalizacionog kraka, a na buduću kolektorsku mrežu biće spojena sva domaćinstva uz saobraćajnicu na Podima do turističkog naselja Boka Hil.
Podi
„U pitanju je kvalitetatan projekat i na zadovoljstvo svih građana, kuće koje su imale septičke jame dobiće mogućnost priključenja na kanalizacionu mrežu“, kazao je Katić.
Kako pojašnjava predsjednik MZ Podi, Jovica Misinezović očekuju da će u naredna dva-tri dana biti potpuno prokopan krak A, postavljena nova kanalizaciona i vodovodna mreža, kao i optika za telekomunikacionu mrežu.
„Ovo je bio najkraći dio na toj trasi i radovi su pri samom kraju, a slijedi krak B koji je oko 900 metara dužine i na kojem će radovi potrajati mogo duže. Nakon radova slijedi kompletno asfaltiranje ulice“, kazao je Misinezović i pojasnio da će krak B obuhvatiti dio od kuće Pavlovića do kuće Vukovića kod područnog odjeljenja OŠ „Milan Vuković“.
Premda je oko 70 domaćinstava tražilo izgradnju kolektora, mnogo veći broj njih će biti priključen jer su novi objekti izgrađeni u periodu nakon potpisavanja peticije, pojasnio je Misinezović.
Uz predsjednika Katića, gradilišta su obišli potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Aleksandar Kovačević sa saradnicima, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, direktor Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture Milan Zarić sa saradnicima, tehnički direktor hercegnovskog „Vodovoda i kanalizacije“ Goran Simović i predstavnici Službe za inspekcijski nadzor.
Granični prelaz Vraćenovići sa BiH – Foto Boka News
Službenici Uprave carina i granične policije zaplijenili su sinoć na graničnom prelazu Vraćenovići više od 120 kilograma (kg) marihaune.
U zajedničkom saopštenju Uprave carina i Uprave policije navodi se da je uhapšen V.P. (31), vozač kamiona u kojem je droga pronađena.
Kako se dodaje, na osnovu podataka i analize rizika koju su sproveli službenici Uprave carina, sinoć je na graničnom prelazu Vraćenovići prilikom izlaza iz Crne Gore zaustavljen kamion crnogorskih registarskih tablica.
Ističe se da je kamion zaustavljen radi detaljnog pregleda zbog sumnje na mogućnost krijumčarenja narkotika.
“Detaljnim pregledom kamiona i priključnog vozila, u dijelu priključnog vozila – paletara, uočen je specijalno prepravljen dio, takozvani bunker, usljed čega se pristupilo pretresu”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je, pretresom kamiona i priključnog vozila, u spornom dijelu pronađeno 116 pakovanja obloženih providnom folijom.
“Kasnijim preliliminarnim mjerenjem je konstatovano da se u istima nalazi oko 120 kg biljne materije nalik na marihuanu”, dodaje se u saopštenju.
Iz policije i Uprave carina su naveli da je o svemu obaviješten nadležni tužilac, koji je naložio da se V.P, koji je upravljao kamionom, uhapsi zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
“Službenici Sektora granične policije će nastaviti rad u ovom predmetu, i u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije, preduzeti potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica, kao i identifikovanja i drugih lica koja su eventualno učestvovala u izvršenju ovog krivičnog djela”, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je sinoć sprovedena još jedna u nizu zajedničkih aktivnosti službenika Uprave carina i policije u oblasti sprečavanja krijumčarenja opojnih droga.
Iz Kliničko – bolničkog centra Kotor obavještavaju da su, zbog povećane aktivnosti virusa gripa kao i uslijed registrovanog broja oboljelih, posjete pacijentima moguće srijedom i subotom od 16 do 17 sati.
„Pacijenta mogu obići maksimalno dva posjetioca u trajanju od po pola sata, uz obavezno nošenje zaštitne maske i korišćenje dezinfekcionih sredstava“, saopštavaju iz bolničke uprave.
Dom zdravlja Kotor
Dom zdravlja Kotor, nakon analize obima i strukture usluga, kadrovskih kapaciteta i broja stanovnika kojima pruža zdravstvenu zaštitu, u narednom periodu u danima vikenda radiće po drugačijem režimu rada u odnosu na dosadašnji.
Dom Zdravlja Kotor
Naime, uz saglasnost Ministarstva zdravlja, menadžment Doma zdravlja Kotor, donio je odluku da od narednog vikenda, (od 11.februara 2024. godine), subotom organizuje rad izabranih doktora za odrasle i izabranih doktora za djecu u jednoj smjeni, a nedjeljom će u jednoj smjeni raditi izabrani doktor za odrasle.
Svakako će se i u narednom periodu analizirati svi pomenuti parametri i u skladu s tim organizovati rad, a takođe, u toku turističke sezone može doći do izmjene radnog vremena u danima vikenda, zbog većeg priliva turista i zahtjeva za pružanjem zdravstvenih usluga.
