Mjuzikl „Zona Zamfirova“ otvorio ovogodišnje izdanje festivala „Purgatorije“

0
Purgatorije

Premijernim izvođenjem u Crnoj Gori mjuzikla „Zona Zamfirova“ u produkciji „Pozorišta na Terazijama“ iz Beograda u režiji Kokana Mladenovića sinoć je na ljetnjoj pozornici u Tivtu otvoreno ovogodišnje 19. izdanje festivala mediteranskog teatra Purgatorije.

Tako je publika skoro tri sata uživala u glumačkim, ali i plesnim bravurama jer mjuzikl obiluje izuzetno bogatim i složennim plesnim koreografijama.

Ovo je prvi put da se mjuzikl izvodi na nekom ljetnjem festivalu, kazao je reditelj Kokan Mladenović.

„Ja ovaj festival godinama volim i mislim da je ovo skup možda ponajboljeg što postoji u regionalnom teatru i nekim uslovima koji su dostojni lepe i prave pozorišne umjetnosti. Ako postoji mesto kojem se rado vraćamo i gdje smo uvek sretni kada igramo predstavu to jesu Tivat i Purgatorije“ istakao je Mladenović.

Prije izvođenja predstave, publici se ispred organizatora “Purgatorija”, obratio direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović, istakavši da su “Purgatorije” jedna od najnznačajanijih manifestacija kulture u regionu.

“I ovim, 19. po redu izdanjem festivala ćemo pomjeriti granice kako smo to i ranije već činili. Namjera nam je da zlatnom linijom podvučemo naziv festivala Purgatorije u susret sledećoj  godini jubileja. Ovo izdanje festivala će biti protkano posebnom senzibilitetom i posebnim sentimentom, zbog posvete našem prijatelju Jagošu Markoviću. Ove godine prvi put imamo nagradu za najbolju režiju koja nosi ime Jagoša Markovića, u takmičarskoj selekciji imamo dvije predstave sa njegovim potoisom”, rekao je Božović.

Mjuzikl „Zona Zamfirova“ otvorio ovogodišnje izdanje festivala „Purgatorije“
Purgatorije

On je podsjetio su u propratnom programu tri predstave koje je režirao Marković a na zatvaranju festiovala igraće će se njegova predstava Putujuće pozorište Šopalović.

“Nakon mnogo godina, naš prijatelj i pozorišni genije Jagoš Marković nije sa nama fizički prisutan ali je njegova duša zasigurno na ‘Purgatorijama'”, kazao je Božović, podsjećajući da je jedan od najvećih pozorišnih reditelja regiona, prerano preminuli Jagoš Marković, svoj posljednji komad “Ćelava pjevačica”, napravio prošle godine upravo na “Purgatorijama”.

Ovogodišnje izdanje festivala zvanično je otvorila rediteljka Tanja Mandić-Rigonat koja je istakla da je pozorište ogledalo svijeta, mjera društva, čovjeka i vremena u kojem nastaje.

“U svijetu kojeg potresaju ratovi, pustoši kapitalizam, pohlepa i antihumanizam, pozorište se ukazuje kao moguće mjesto opstanka čovjeka i čovječnosti. Umjetnici mogu da izađu na crtu haosu današnjeg brutalnog svijeta i svojim umjetničkim činom stvore novi poredak stvari u kojem se čovjek pita, u kojem postoji ljubav, istina, dobrota, ljepota, kao estetske i etičke kategorije – one koje spasavaju svijet buđenjem ljudske duše”, kazala je Mandić–Rigonat.

  1. Međunarodni festival mediteranskog tatara „Purgatorije“ u Tivtu do kraja avgusta publici će priuštiti 35 pozorišnih i plesnih prestava, muzičkih i poetskih programa među kojima je i premijera nove pozorišne predstave u produkciji Centra za kulturu Tivat  „Mirandolina“ u režiji Tatjane Mandić-Rigonat.

U takmičarskoj konkurenciji biće izvedeno deset predstava u produkciji teatarskih kuća iz zemalja bivše Jugoslavije koje je odabrao selektor ovogodišnjeg festivala, Boris Liješević.

Žiri “Purgatorija” čine Ljiljana Blagojević, glumica iz Srbije, Željka Turčinović, dramaturškinja iz Hrvatske, i Zoran Rakočević, reditelj iz Crne Gore.

Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte – cilj povećanje kapaciteteta sa 330 na 750 litara u sekundi

0
Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte – cilj povećanje kapaciteteta sa 330 na 750 litara u sekundi
Regionalni vodovod

Postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju vizija je Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja, kazao je predsjednik Odbora direktora tog preduzeća, Zoran Lakušić.

On je rekao da dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet.

“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema”, naveo je Lakušić u saopštenju.

Kako je dodao, cilj je finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija.

Lakušić je kao ciljeve naveo sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje sestre”, kao i kvalitetnu uslugu koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća.

On je kazao da će prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biti unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi.

“Zatim modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode, i podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih”, naveo je Lakušić.

Prema njegovim riječima, prioritet će biti efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.

Lakušić je rekao da izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja.

“Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja”, istakao je Lakušić.

Kako je naveo, kroz IPA programe biće realizovan jedan dio projekata, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi.

“Realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, dodao je Lakušić.

On je naglasio da su ciljevi i prioriteti usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.

Lakušić je ocijenio da će uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima Regionalni vodovod doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju.

“Podržaće i razvoj privrede i turizma, ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore”, poručio je Lakušić.

Mladi Tivćani drugi na državnom takmičenju prve pomoći

0
Mladi Tivćani drugi na državnom takmičenju prve pomoći
Foto Crveni krst Tivat – takmicenje

U Kolašinu je juče održano  49. državno takmičenje u pružanju prve pomoći, ekipe Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat, osvojile su drugo mjesto u obje kategorije.

Srebrne medalje i po tablet u Tivat donose, za ekipu podmlatka,  Anja Vlahović, Vanja Čudović, Tijana Bulajić, Nikolina Petković, Anja Bojić i Kalina Ćetković.

Za ekipu omladine: David Joković, Maša Strahinja, Tamara Tujković, Julija Barba, Ana Jocić i Jana Bošković.

Iz Crvenog krsta Crne Gore je saopšteno da su sa Opštinskom organizacijom Crvenog krsta Kolašina, organizovali 49. državno takmičenje u pružanju prve pomoći, za ukupno 15 ekipa podmlatka i omladine iz 10 opština i Prijestonice.

Koncert Romana Simovića u Kotoru

0
Koncert Romana Simovića u Kotoru
Roman Simović

XV Festival gudača- Perast 2024 organizuje koncert crnogorskog violiniste svjetskog glasa Romana Simovića. Koncert će se održati 24. 06. (ponedjeljak) u 21 sat u Katedrali sv. Tripuna u Kotoru.

Briljantna virtuoznost ROMANA SIMOVIĆA i urođena muzikalnost, pokretana bezgraničnom maštom, odvele su ga širom svih kontinenata, na kojima je nastupao u mnogim vodećim svjetskim dvoranama uključujući Кarnegi Hol u Njujorku, Veliku salu Кonzervatorijuma „Čajkovski“ u Moskvi, Marinski dvoranu u Sankt Peterburgu, Grand Opera haus u Tel-Avivu, Viktorija Hol u Ženevi, dvorane „Rudolfinum“ u Pragu, „Barbikan“ u Londonu, Art centar u Seulu, „Grig“ u Bergenu, „Rahmanjinov“ u Moskvi…

Roman Simović je dobitnik nagrada na brojnim međunarodnim takmičenjima među kojima se ističu priznanja „Rodolfo Lipicer“ (Italija, prva nagrada i 12 nagrada publike) i „Sion Vale“ (Švajcarska), te nagrade na takmičenjima violinista „Jampoljski“ (Rusija) i Henrika Vijenjavskog (Poljska), čime je uvršten među najistaknutije violinist njegove generacije.
U ulozi soliste, Roman Simović je nastupao sa vodećim svjetskim orkestrima poput Londonskog simfonijskog orkestra, Simfonijskog orchestra Marinski teatra, orkestra Teatro Ređo Torino, Simfonijskog orchestra Nove Škotske (Кanada), Кamernog orkestra „Franc List“ (Mađarska), Кamerate Bern (Švajcarska), Кamerate Salcburg (Austrija), Кamernog orkestra КRR-a (Turska), Filharmonije Poznanja, Praga, Sjevernog Brabanta (Holandija) i mnogim drugim, sarađujući sa dirigentima među kojima se ističu Valerij Gergijev, Antonio Papano, Danijel Harding, Đanandrea Noseda, Sajmon Retl, Кristijan Jarvi, Jirži Belohlavek, Pablo Eras Кasado i Nikolaj Znajder.

Roman Simović je pozivan i kontinuirano nastupa na različitim istaknutim festivalima kao što su festival u Verbijeu (Švajcarska), festival Bijele noći u Sankt Peterburgu, Transsibirski umjetnički festival Vadima Rjepina, Uskršnji festival Valerija Gergijeva u Moskvi, Dubrovački ljetnji festival u Hrvatskoj, Кotor Art u Crnoj Gori, BEMUS i NOMUS u Srbiji, Sion Vale u Švajcarskoj, festival u Bergenu (Norveška), festival Moskovska zima u Rusiji, Portogruaro u Italiji, Muzički festival Granadeu Španiji; sarađujući sa izuzetno poznatim umjetnicima kao što su Leonidas Кvakos, Juđa Vang, Tabea Cimerman, Miša Majski, Šlom Minc, Fransoa Lelu, Itamar Golan, Simon Trpčeski, Žanin Jansen, Julijan Rahlin, Vadim Rjepin… Roman Simović je gostujući profesor na Кraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu, FMU u Beogradu i na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i posjeduje široko pedagoško iskustvo. Održao je majstorske kurseve u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Južnoj Кoreji, Japanu, Australiji, Italiji, Švedskoj, Švajcarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Izraelu, u kojima često nastupa na resitalima, kao solista sa orkestrom i u kamernim sastavima. Objavio veliki broj snimaka, među kojima su najistaknutija dva kompakt-diska za izdavačku kuću LSO na kojima diriguje gudačkim ansamblom Londonskog simfonijskog orkestra, zatim ostvarenja za Marijinsku izdavačku kuću na kojima su violinski koncerti Čajkovskog i Glazunova sa Gergijevim i Marijinskim orkestrom, kao i audio izdanje sa kompletnim Paganinijevim kaprisima za violinu solo.

Roman Simović se nalazi na poziciji koncertmajstora Londonskog simfonijskog orkestra od 2010. godine. Svira na violini Antonija Stradivarija iz 1709. godine koju mu je ustupio na korišćenje Džonatan Moulds.

Festival gudača je osnovan 2009. godine u cilju razvoja muzičke kulture, obrazovanja i edukacije, popularisanja klasične muzike, promocije kulturnih praksi na polju važnosti izvođačke umjetnosti, umrežavanja kreativnih stvaralaca  i unaprijeđenja ukupne kulturne i turističke ponude Boke kotorske. Opravdao je svoje postojanje kvalitetom programa, raznovrsnim sadržajima, popularnošću i prepoznatljivom fizionomijom koja sve više privlači profesionalne muzičare, afirmisane umjetnike, pedagoge, mlade kreativce kao i ljubitelje klasične muzike. Festival je izrastao u manifestaciju po kojoj se prepoznaje kulturno ljeto u Perastu a poseban stimulans je okruženje stvoreno za kulturu i umjetnost.

Manifestacija ima međunarodni karakter promotivno edukativnog tipa. Sa lokalnom zajednicom je povezan na način predstavljanja originalnih koncepcija i promociji umjetničke muzike visokog kvaliteta. Poštujući kulturno naslijeđe i unaprijeđujući ukupnu kulturnu i trističku ponudu Perasta, Kotora i Boke kotorske u cjelini, Festival gudača nastavlja da širi svoje aktivnosti kroz saradnju sa brojnim organizacijama, pojedincima i asocijacijama. Ovogodišnje izdanje je planirano u nekoliko segmenata a poseban događaj, na samom početku  je koncert  proslavljenog violiniste Romana Simovića. Pored brojnih koncerata umjetničke muzike planirane su radionice za sve profile gudača, edukativni programi, debate, predavanja i ostali prateći sadržaji.

Marina Dulović

Predsjednica NVO ,,Bocche di Cattaro“

Vaterpolo SP (U16) – Crna Gora za finale sa Italijom

0
Vaterpolo SP (U16) – Crna Gora za finale sa Italijom
Vaterpolo U 16 CG

Kakav preokret ,,ajkula” u četvrtfinalu Svjetskog šampionata za generaciju U16.

Gubili su izabranici Nenada Vukanića11:6 od Grčke nakon tri četvrtine, bili pred eliminacijom, a onda su odigrali savršenih osam minuta kada su postigli pet golova, posljednji za remi na 40 sekundi prije kraja (11:11) i stigli do peteraca. I uspjeli su da savladaju velikog protivnika.

Ključna figura je bio golman Marko Pejović koji je odbranio dva šuta ,,Helenima”, najvažniji – posljednji za konačan rezultat od 15:14 i veliko slavlje.

Naši momci za finale će igrati sjutra (19.30) sa Italijom koja je bila bolja od Hrvatske (12:9). Drugi polufinalni par su Mađarska (bolja od Srbije – 12:7) i Španija (savladala SAD 14:9).

Prije peteraca, blistao jeDanilo Roganović, koji je sa pet golova bio najefikasniji i zvanično najbolji pojedinac meča, ali su svi mladići, koje vodi Vukanić, pokazali karakter, uz talenat koji je odavno prepoznat.

Pored Roganovića, golove u regularnom dijelu utakmice postigli su Andrej Durutović (dva), Stefan Vraneš, Luka Dragović, Pavle Dabić i Luka Todorović po jedan.Durutović, Roganović, Vraneš i Todorović bili su precizni u izvođenju peteraca.

Naši vaterpolisti su kroz grupnu fazu napravili zalet sa tri lakša rivala (Slovenija, Egipta i Južne Afrike), a u osmini finala nadigrali su i Australiju.

Sada slijedi ono zbog čega su i došli na Maltu, mečevi istine i to za generaciju koja je prošle godine na Evropskom prvenstvu osvojila srebrnu odličje.

U ruskom raketnom napadu na regiju Kijeva dvoje ozlijeđenih i oštećene zgrade

0
U ruskom raketnom napadu na regiju Kijeva dvoje ozlijeđenih i oštećene zgrade
Rat u Ukrajini Foto: Vitalii Hnidyi / Reuters

Dvije su osobe ozlijeđene, a deseci stambenih i drugih zgrada su oštećeni u ruskom raketnom napadu na regiju Kijeva tijekom noći, rekao je u nedjelju čelnik regionalne državne uprave.

Od tri rakete koje je lansirala Rusija, ukrajinski sustav protuzračne obrane uništio je dvije iznad kijevske regije, rekao je u nedjelju zapovjednik ukrajinskih zračnih snaga Mikola Oleščuk.

U svojoj izjavi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram Oleščuk nije rekao što se dogodilo s trećom raketom.

Krhotine koje su padale ozlijedile su dvije osobe kojima nije bila potrebna hospitalizacija, rekao je na Telegramu Ruslan Kravčenko, šef administracije kijevske regije.

Krhotine su također oštetile šest višekatnica i više od 20 privatnih kuća, dodao je Kravčenko. Osim toga, oštećena je benzinska postaja, ljekarna, zgrada administracije i tri automobila u regiji.

Kijev, njegova okolna regija i nekoliko drugih diljem Ukrajine bili su pod uzbunom za zračni napad oko sat vremena u nedjelju ujutro, počevši od 4:50 ujutro po lokalnom vremenu.

Reutersovi svjedoci izvijestili su da su u to vrijeme čuli nekoliko eksplozija u i oko Kijeva.

Srpski radnici u velikom broju na Jadranu, dojmovi su pozitivni

0
Srpski radnici u velikom broju na Jadranu, dojmovi su pozitivni
Dalmacija – Biograd n/m – foto Boka News

Beogradski NIN u svojem je članku tematizirao u kakvim uvjetima rade sezonci iz Srbije u drugim zemljama regije, s fokusom na Hrvatsku. Hrvatska, Crna Gora i Slovenija i ove su se godine, navodi NIN, našle među najpopularnijim destinacijama na kojima Srbi traže sezonske poslove i čistu zaradu.

Iako vodeće mjesto preuzima Istra, svugdje su mahom potrebni ugostitelji, prije svega konobari i kuhari. Ipak, kao i prethodnih godina, posla ima i za mnoge druga zanimanja.

Miloš Turinski iz srpske internetske strabice za zapošljavanje Infostud, kaže da se migracije srpskog radno sposobnog stanovništva u tijeku sezona uglavnom vežu za regiju, susjedne zemlje i primorje.

“Ono što je najtraženije jesu poslovi koji su vezani za ugostiteljstvo, pod čime se najviše misli na pozicije za konobare i kuhare, koje najčešće vezujemo za rad na jadranskom primorju, gdje i najveći broj naših kvalificiranih ljudi odlazi na šest mjeseci kako bi zaradili neki veći novac. Što se tiče regije, u našem susjedstvu sve zemlje s razvijenim turizmom – Hrvatska, Slovenija, Crna Gora – imaju i jako veliki problem pronalaska radnika iz turističkog sektora i ugostiteljstva. Njima je to najrazvijenija grana u tom razdoblju i imaju potrebu za mnogo više radnika u odnosu na vrijeme kada nije sezona”, ističe Turinski.

Prema njegovim riječima, ono što uglavnom privlači radnike iz Srbije na odlazak na sezonu u zemlje regije jest čista zarada koja im ostaje.

“Najveći broj naših radnika odlazi u Hrvatsku, možemo reći da je najveća koncentracija put Istre. Ono što je za njih dobro jest čista zarada, zato što im je tamo u velikom broju slučajeva pokriven i smještaj i jedan ili dva obroka dnevno, zbog čega mogu ostvariti čistu zaradu u smislu da nemaju dodatnih troškova života tijekom boravka. Ipak, moramo biti svjesni da često tijekom sezone rade s jednim ili nijednim slobodnim danom. Doista znaju zbog čega odlaze na sezonu i koji im je cilj. Konobari u prosjeku mjesečno mogu zaraditi, kada je u pitanju visina zarade bez napojnica, oko 1.500 eura. Kad je u pitanju Hrvatska, dobri kuhari mogu zaraditi do 3.000 eura, hostese ili spremačice mogu zaraditi mjesečno 1.000 eura. To je lijepa zarada, naročito kada zbrojite to s tih četiri, pet ili šest mjeseci koliko će netko provesti tamo i biti u mogućnosti da vrati čisti novac nazad. Ovo su sigurno trenutačno najaktualniji poslovi”.

Jedan od sezonaca u Hrvatskoj je Stanimir, koji već drugu godinu zaredom dolazi na sezonski rad u Rogoznici. Po profesiji je kuhar i uživa u svom poslu i kontaktu koji ostvaruje s ljudima, zbog čega mu se ideja o radu na otvorenom u jednom od restorana na samoj plaži odmah dopala.

U razgovoru za NIN kaže da njegov dan na moru počinje rano ujutro. “Ekipa je stvarno super, tako da mi je lijepo kad dođem na posao. Komunikacija s gostima je odlična, naročito zato što radim na otvorenom pa su svi tu i gledaju dok radim. To je veliki plus i doživljaj više, vole moju hranu. Stvarno je poseban osjećaj kada vidim goste koji su dolazili prošle godine da se vraćaju sada i pozdravljaju sa mnom”, priča Stanimir.

Kako kaže, rad jest naporniji u odnosu na Beograd, ali ne osjeća pritisak, iako mu njegove obaveze ne pružaju mnogo slobodnog vremena. “Budući da roštilj čini 80 posto narudžbi, u mom dijelu ima doista dosta posla, pa sam tu non-stop – od 12 sati do 00. Za ostale zaposlene vrijedi dvokratno radno vrijeme. Sada sam se već i naviknuo, ali je u početku bilo teško, pogotovo bez slobodnog dana. Jedino sam slobodan kad je kiša i loše vrijeme, budući da je restoran na otvorenom. U žiži sezone imamo rupu, kada nema gostiju, recimo od 15 sati pa do 18-19 sati pa to vrijeme onda često iskoristim za odmor i opušteni ručak”, navodi Stanimir.

Kaže da mu je sve osigurano – od smještaja do hrane, i to kad god poželi, bez ograničenja na određeni broj obroka.

“Nemam dva obroka, imam 22 – mogu jesti kad hoću, kad stignem i mogu. Večera, užina, kuhana hrana. Vlasnikova žena se uvijek trudi da nam skuha nešto, da ne jedemo ni stalno tu suhu hranu, napravi desert. Stvarno su fer i korektni što se svega tiče, da nisu, ne bih se vratio”, ističe on i dodaje da ima dosta Srba u mjestu, kako sezonskih radnika, tako i onih koji tu žive, kao i Bosanaca.

Marko je također sezonac u Hrvatskoj. Ove godine je odlučio dati otkaz na poziciji barmena u jednom poznatom beogradskom kafiću i po prvi put otišao na sezonu izvan Srbije. Slušajući iskustvo dva prijatelja koja su prethodne godine boravila u Hrvatskoj, i sam se odlučio na takav potez.

Kako kaže, u mjestu na kom je odsjeo traže se različiti poslovi – od recepcionera, sobarica i osiguranja, preko barmena, šankera, kuhara, pomoćnih kuhara i konobara pa sve do menadžera i animatora. On radi kao barmen u jednom luksuznijem restoranu u Njivicama, na Krku.

“Smještaj je plaćen i imamo dva obroka dnevno, koja nam donose na radno mjesto. Plaće variraju od pozicije do pozicije i od lokala do lokala. U mojoj firmi su male razlike, iako postoje. Ugovor je određen na 40 sati tjedno, od ponedjeljka do petka. Smjene variraju od lokala do lokala, a vikend se smatra prekovremenim radom pa se tada dobivaju bonusi. Svi imamo pravo na pauzu i sve je u redu dok god posao ne trpi i dok je komunikacija na razini. Postoje tri različite smjene – prva, druga i dvokratno radno vrijeme, koje se plaća nešto više jer podrazumijeva dva dolaska na posao. Dvokratno se radi dva puta po tri ili tri i pol sata. Smjena može biti od pola 9 do 12 sati, nakon čega imamo slobodno vrijeme do navečer, kada se ponovo vraćamo na posao”, kaže Marko.

Prema njegovim riječima, posao nije nimalo lak, ali svoje slobodno vrijeme može provesti na plaži.

“Beograd je naporan što se tiče ljudi i općenito načina života. Ovdje je sve mirnije i laganije i možete odmoriti glavu. Gosti su opušteni jer su to uglavnom ljudi koji su došli na odmor, ljetovanje i onda nema nekakvih tenzija, već je opuštenija varijanta. Što se tiče kolega, ali i ljudi s kojima dijelim smještaj, nevezano za to tko je odakle, svi su super i za druženje. Pored Hrvata, ima i dosta Crnogoraca i Bosanaca”, rekao je Marko za NIN.

U Tivtu održano 20. jubilarno izdanje Žučenica fest

Tradicionalna manifestacija  “Žućenica Fest” okupila je veliki broj posjetilaca, kako građana Tivta, tako i turista, koji su imali pirlike da uživaju u bogatoj gastro ponudi…


Jubilarno 20. izdanje Žućenica fest-a u Tivtu održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.

Program ovog gastro festivala pod nazivom “P(i)jat od žućenice” privukao je pažnju brojnih posjetilaca, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice. Žućenica fest 2024. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova, kao i gosti iz Bjelorusije i Srbije.

U ime organizatora posjetioce je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović, feštu je otvorio predsjednik SO Tivat, Miljan Marković (video).

Gastro feštu uveličali su nastupom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i Pljevaljski tamburaši.

Žućenica samonikla trava, koja ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje, a može se pripremati na razne načine…

Više fotografija na našoj facebook strani.

Sve manje ribe na crnogorskim trpezama

0
Sve manje ribe na crnogorskim trpezama
Ribari – Prčanj – foto Boka News – M.D.P.

Crnogorski građani godišnje prosječno konzumiraju šest kilograma ribe, što Crnu Goru stavlja na začelje mediteranskih zemalja po potrošnji ribe. U Španiji, Portugalu ili Italiji je ta brojka od 60 do 40 kilograma. Nema podataka koliko turisti biraju riblji meni, no da to nije često upućuje podatak da prosječan turista dnevno na hranu i piće potroši oko 30 eura.

Na pjacama se uglavnom prodaje riba iz uzgajališta. Lignje i kozice koštaju 12 eura, grdoba 15, list rumbač i gambori 25. Prodavac Banjo koji je na budvanskoj pijaci skoro četvrt vijeka, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je riba kraljica primorske trpeze:

“Prije par decenija se znalo prodati 150 do 200 gajbi ribe i to do podne. Danas je to nemoguće, ima puno novih ribarnica i uvozne ribe”.

Kamenice čija je cijena 2,5 eura za komad, čuvaju se na ledu.

Mještani uglavnom kupuju ribu na rivi, gdje predveče pristaje ribarska koča sa dnevnim ulovom. Stranci uglavnom fotografišu ribe, usput nauče kako prepoznati frešku, a dobiju i savjet kako je pripremiti.

Iz ribarnice COGImar na Ljutoj

Dugogodišnji ribar Tiho Fabris kaže za RSE da je u moru manje ribe nego prije, a da najveći dio ulova unaprijed otkupe restorani. Na njihovim menijima su rižota i riblje salate oko 15 eura, lignje na žaru 18, a hobotnica oko 20 eura. Cijena ribe prve kategorije “ide” od 50 eura po kilogramu pa naviše, zavisno od vrste.

Među specijalitetima su i jastozi, koji se u mogu odabrati iz restoranskih akvarijuma. Kilogram se prodaje od 150 eura, i više.

Turisti koji biraju morske specijalitete obično su gurmani i razumiju se u ribu i morske plodove, ali ima i onih koji kažu da im je najvažnije da riba nema kosti, kaže s osmjehom jedan od ugostitelja iz budvanskog Starog grada. Dodaje da je mnogima putokaz ka dobrom zalogaju – informacija gdje jedu mještani.

Danijel iz Španije, koji živi u Dubaiju, kaže da tokom odmora svakog dana on i prijateljica jedu ribu. Dolaze u mali restoran sa samo tri stola, i obično naručuju specijalitet kuće za dvije osobe: kilogram ribe od filea, gambora, lignji, rižota, mariniranih i slanih inćuna i dalmatinskog variva. Smatra da pedesetak eura za takvo zadovoljstvo nije skupo: “Ne žalim da platim za kvalitetnu ribu i volim jednostavna, tradicionalna jela”.

Onima “plićeg džepa” jeftinija riblja jela nude ekspres restorani. Ribar Tiho Fabris kaže da je važno da riba bude dostupna svim turistima, jer je mediteranska hrana dio kulture i tradicije crnogorskog juga.

“Ne mora to biti skupi zubatac, dovoljan je fišek srdela da turista ponese ukus i miris juga”, kaže Fabris.

Prošle godine je u Crnoj Gori izlovljeno 670 tona ribe, a uzgojeno 120 tona (orade i brancina), i oko 260 tona školjki – mušlji i kamenica. Prema podacima iz 2022, godišnja domaća ribarska proizvodnja je između 10 i 12 miliona eura, no to je ispod potreba tokom turističke sezone.

/Jasna Vukićević/

Sa “Vjevericom“ na vrh Svetog Ilije u noći početka ljetnjeg solsticija (Foto)

0

Šetnja po Mjesečini, dobri ljudi i prijatna atmosfera u prirodi uz mirise žalfije, majčine dušice… šta ljepše poželjeti za ovako divnu noć i početak ljeta



Hodajući grebenom poluostrva Vrmac do najvišeg vrha- Svetog Ilije (785 mnv) u noći punog Mjeseca 21. na 22. jun, grupa od 30 planinara (većinom planinarki) iz cijele Boke Kotorske imala je jedinstvenu priliku da u tišini i u ozračju Sunčevog saputnika doživi Ravnodnevicu i početak ljetnjeg solsticija (suncostaja).

Od početka polaska na platou kod tvrđave dok Mjesec još nije „izašao, pješaci su hodali ćutke, bez svjetiljki, jer je noć bila „prozračna“. Navikavajući se na osjećaj gaženja po različitom tlu na stazi dugoj 5,5 kilometara (u jednom pravcu), raspoznavali su mekanu površinu posutu borovim iglicama, onu škripavu od šljunka i stazu kamenitu i grubu pri samom vrhu nadomak Sv. Ilije. A kada se Mjesec oko 21.30 sati pojavio iza Pestingradskog masiva, lampe im nisi ni bile potrebne. Čitavim putem do vrha i nazad njegovo „lice“ ih je pratilo i osvjetljavalo im stazu.  Za momenat su zastali i u petominutnoj pauzi u tišini ispratili Mjesec na nebu, u svom biću, a i fotografijama, ovekovječili taj magični trenutak, a potom nastavili dalje. Mogli su da prepoznaju oglašavanje zrikavca i ćuka u šumi, tu i tamo poneki muk teleta iz divljeg krda goveda.

Ćutljivi hodači su ispred i iza sebe mogli da čuju korake ljudi, povezanih ciljem hodajući zajedno uživaju u noći obasjanoj Mjesečinom. Izdignuti iznad gradske vreve, uživali su u svjetlima grada, s pogledom odozgo s jedne i sa druge strane Vrmca.

Osim što su bili tihi, planinari/ke su izbjegavali korišćenje lampadina/svjetiljki/mobilnih telefona, kako ne bi narušili čari mistične noći prepune fantastične energije.

-Veoma je interesantno, baš je vidljivo, nisu potrebne lampe, niti dodatna oprema, jedinstveno iskustvo. Išao sam ovuda danju, ali sada je sasvim drugačiji doživljaj i pogled na Boku, na Kotor, Tivat, Lušticu, Bijelu. Sa vrha puca pogled ka Lovćenu, sve se vidi, kaže nam oduševljeni Nemanja Kovačević, član PK Vjeverica, koji je prvi put na ovoj turi u noći punog Mjeseca.

Noć punog mjeseca – Vrmac – Foto Vjeverica

Planinarka Aleksandra Dragutinović iz  Stoliva kaže da je bila iznenađena objavom na FB stranici PK „Vjeverica“ da se na turu ide bez svjetiljki, samo pod sjajem Mjeseca.

-Rekoh sebi: „Hajde da probam“ i eto, vidim da se može, mada je potrebno privikavanje. Ljudi treba da nauče da žive sa prirodom, da malo više koriste svoja čula, da osluškuju šta se dešava oko njih i u njima. Ova šetnja je baš služila tome, evo, većim dijelom puta smo svi ćutali, nismo pričali, slušali smo zvuke prirode, sa pažnjom na to šta se dešava i nije bilo potrebe ni za kakvim osvjetljenjem. Samo smo pratili put, gledali Mjesec i uživali. Šetnja, dobri ljudi i prijatna atmosfera uz mirise žalfije, majčine dušice… šta ljepše poželjeti za ovako divnu noć i početak ljeta, kazala je Dragutinović, koja je  takođe prvi put na noćnoj turi.

Turu je predvodila Vesna Pavlović.

U astronomiji suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom kretanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj). U ljetnom suncostaju Sunce se nalazi oko 22. juna, kada je na sjevernoj Zemljinoj polulopti dan najduži i počinje ljeto, a na južnoj polulopti dan je najkraći i počinje zima.

/M.D.P./