
Posthumno objavljena zbirka Bosiljke Pušić – Dodir života kroz stihove i prožimanja

Novi most saradnje između Herceg Novog i francuske regije Alzas

Razvoj zajedničkih projekata u ekonomskoj, turističkoj i kulturnoj oblasti u cilju jačanja bilateralne saradnje i partnerstva regije Alzas i Herceg Novog, bile su teme razgovora na sastanku koji je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić sa saradnicima održao sa predsjednikom Međunarodne unije Alzasa, Žerarom Štadelom i predsjednicom ogranka unije u Srbiji i Hrvatskoj, te predsjednicom organizacije „Ja volim Francusku“, Slađanom Novaković.
Kako je istaknuto, prva aktivnost kojom se povezuju gradovi ali i osnažuje međudržavna saradnja, realizovana je kroz prestižnu manifestaciju „Francuska kuhinja sa zvjezdicama“, projekat koji se pozicionirao kao jedan od najznačajnijih kulturno-gastronomskih događaja u regionu. Manifestacija kojom je prvi put u Crnu Goru stigla kuhinja sa Michelin scene, prethodnih godina je donijela vidljive rezultate i u zemljama EU i kao takva predstavlja odličan strateški instrument internacionalne promocije destinacija i jačanja njihovog ugostiteljskog i turističkog potencijala.

Rezultat manifestacije je uspostavljanje bilateralne saradnje između regije Alzas i Herceg Novog potpisivanjem memoranduma kojim će se otvoriti prostor za razvoj inovativnih projekata u oblasti privrede, turizma i kulture. Na taj način, postavlja se temelj dugoročnog partnerstva i održivog razvoja, sa Herceg Novim kao ključnim akterom međunarodne saradnje.
Delegacija Opštine Herceg Novi i gradske Turističke organizacije posjetiće Strazbur i regiju Alzas sredinom decembra kada je planirano definisanje predstojećih zajedničkih aktivnosti i projekata.
Na Stradunu održana humanitarna 16. „Dubrovačka trpeza“

Tradicionalna i humanitarna, skoro dvjesto metara duga „Dubrovačka trpeza“ održana je u nedjelju na dubrovačkom Stradunu u sklopu 12. Good Food Festivala.
Na šesnaestom izdanju predstavio se dosad najveći broj izlagača, njih 65, od dubrovačkih hotela i ugostiteljskih objekata do Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik, slastičara, pekara i vinara.
„Stvarno smo sretni zbog tolikog odaziva. Sezona se nastavlja. Jako puno ulažemo u produljenje sezone na studeni i prosinac. Ovo je pravi trenutak da se zahvalimo našim sugrađanima na još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni“, rekla je gradska pročelnica za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović.
Tanjur delicija na „Dubrovačkoj trpezi“ prodavao se za osam eura, a čaša vina za četiri eura. Prihod humanitarne akcije namijenjen je Udruzi za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama „Poseban prijatelj“.
„Planiramo kupiti novo vozilo, jer ono koje trenutno koristimo nam je donirao UNICEF još 2012. godine. Želimo omogućiti sigurnu vožnju djeci s teškoćama koja idu u vrtić, školu ili rehabilitaciju. Pomažemo obiteljima, a najčešće su to samohrane majke ili jednoroditeljske obitelji s djecom iz autističkog spektra. Imali smo uspješnu godinu. Provodimo četrnaest projekata i zaposlili nove djelatnike. Imamo i inovativni projekt ‘Odmor od skrbi’ koji se pokazao jako koristan roditeljima njegovateljima“, izjavila je predsjednica udruge Dženita Lazarević.
U prigodnom programu ispred crkve sv. Vlaha nastupila je klapa Ragusa.
Organizatori „Dubrovačke trpeze“ su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik.
Arktik kao nova trgovačka ruta: Moskva i Peking udružuju snage

Sjeverni morski put ponovno postaje strateška točka svjetske trgovine, a rusko-kineski savez želi ga pretvoriti u ljetnu alternativu Sueskom kanalu
Rusija i Kina potpisale su sporazum o zajedničkom razvoju i komercijalizaciji plovidbe Sjevernim morskim putem (Northern Sea Route – NSR), koji prolazi duž ruske arktičke obale i povezuje Aziju s Europom.
Kako navodi gCaptain, sporazum su u kineskom gradu Harbinu potpisali direktor državne kompanije Rosatom, Aleksej Lihachev, i kineski ministar prometa Liu Wei. Rosatom upravlja ruskom flotom nuklearnih ledolomaca i nadležan je za promet na Arktiku, a sastanak je održan u sklopu zajedničkog rusko-kineskog odbora za suradnju na NSR-u, osnovanog prošle godine.
Prema riječima Lihacheva, dogovor će “dati novi zamah rusko-kineskoj suradnji i omogućiti pretvaranje prilika u konkretne infrastrukturne i kapitalne projekte”. Dodao je da suradnja s Kinom “omogućuje diverzifikaciju svjetskih trgovačkih pravaca”.
Kina je posljednjih godina postala vodeći korisnik ove rute. Panamax kontejnerski brod Istanbul Bridge kineskog operatera Sealegend prošlog je tjedna prešao Arktik u rekordnih pet dana, a cjelokupno putovanje od Ningbo-Zhoushana do britanskog Felixstowea trajalo je 20 dana – dvostruko kraće od plovidbe kroz Sueski kanal. Sealegend planira uvesti redovitu „China-Europe Arctic Express“ liniju tijekom ljetnih mjeseci kada je ruta slobodna od leda.
Novi sporazum dolazi u vrijeme sve snažnije suradnje Moskve i Pekinga u Arktiku – od ulaganja u energetski sektor do zajedničkih vojnih patrola uz obalu Aljaske. Tijekom ljeta kineski su istraživački brodovi, uključujući više ledolomaca, proveli višemjesečne ekspedicije po Arktičkom oceanu prikupljajući podatke o ledu i morskim strujama radi optimizacije buduće plovidbe.
S obzirom na česte poremećaje u prometu kroz Sueski kanal zbog napada Huta u Crvenom moru, Sjeverni morski put sve se češće spominje kao alternativni trgovački koridor – iako zasad samo sezonski.
Međutim, od početka rata u Ukrajini promet stranih brodova tim pravcem gotovo je nestao, a preostali međunarodni tranzit uglavnom čine kineske kompanije. U 2024. godini čak 95% međunarodnog prometa na NSR-u odvijalo se između Rusije i Kine, a Kina je primila gotovo dva milijuna tona rusko-arktičke sirove nafte.
Šteta od pljačke nakita iz Louvrea procjenjuje se na 88 milijuna eura

Foto: Muzej Louvre / via Reuters
Lopovi koji su izveli smjelu pljačku u muzeju Louvre u Parizu pobjegli su s nakitom čija se vrijednost procjenjuje na 88 milijuna eura, rekla je u utorak pariška tužiteljica Laure Beccuau.
– Važno je umati na umu da je ovo financijska šteta, koja nije ništa u usporedbi s povijesnom štetom uzrokovanom ovom krađom, rekla je tužiteljica radiju RTL.
U onome što su neki političari opisali kao nacionalno poniženje, četiri osobe u nedjelju su provalile u Louvre, popevši se na kat dizalicom, gdje su razbili prozor. Uzeli su predmete iz galerije za kraljevski nakit i pobjegli na motociklima.
Među osam komada ukradenog nakita nalazila se tijara i naušnice kraljice Marije Amalije i kraljice Hortenzije iz ranog 19. stoljeća. Dijadema carice Eugenije pronađena je pred muzejem, navodno ispuštena tijekom bijega.
Riječ je o prvoj pljački u Louvreu od 1998. kada je ukradena slika Camillea Corota nakon čega više nikada nije viđena.
Nedjeljna pljačka je ponovo otvorila raspravu o, kako kažu kritičari, lošem osiguranju u francuskim muzejima, koji su daleko manje osigurani od banaka i sve su češća meta lopova.
Francuska policija nastavlja s potjerom za skupinom lopova i na slučaju radi oko 60 istražitelja. Dužnosnici kažu da se čini da su lopovi veoma iskusni i da je možda riječ o “stranim” državljanima.
Nastavlja se sapunica oko mogućeg izdavanja aerodroma u zakup

Komisija još piše novo obrazloženje rang-liste
Tenderska komisija za sprovođenje postupka koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat ni na jučerašnjoj sjednici nije završila posao oko definisanja konačne rang-liste ponuđa na tenderu za izdavanje u zakup na 30 godina crnogorskih aerodroma.
Članovi komisije juče su radili na usaglašavanju teksta obrazloženja rang-liste po kojoj je na prvom mjestu ponuda južnokorejske kompanije “Incheon Intrernatioval Airport Corporaton” (IIAC), a drugorangirana je ponuda američko-luksemburškog konzorcijuma “Corporation America Airports” (CAAP).
“Radi se na definisanjju teksta odbrazloženja odluke. Ima tu posla pa će sjednica biti nastavljena sjutra”, kazao je juče “Viestima” izvor upućen u zbivanja na Tenderskoj komisiji koju vodi potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
CAAP je prije dva mjeseca uložio prigovor na rang-listu koju je Ministarstvo saobraćaja objavilo 17. jula, a koga je Komisiija za koncesije Vlade Crne Gore djelimično prihvatila i odlučila da Tenderska komisija u svojoj prvobitnoj odluci, nema dovoljno jasno i valjano objašnjenje bodovanja ponuda IIAC-a i CAAP-a, što otvara prostor za proizvoljnost i dovodi u pitanje transparentnost postupka. To u praksi znači da Tenderska komisija sada mora detaljno da obrazloži kako je došla do svake pojedinačne ocjene i broja bodova, jer bez toga rang-lista ne može biti validna osnova za konačnu odluku Vlade o dodjeli koncesije.
Ministarstvo saobraćaja saopštilo je u julu da je južnokorejska kompanija “Incheon International Airport Corporation” prvorangirana na tenderu za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, sa ukupno osvojenih 96,18 bodova. Na drugom mjestu je, prema toj rang-listi, luksemburško-američka firma “Corporacion America Airports”, koja je dobila 65,15 bodova.
Prema nezvaničnim informacijama, Korejci kroz finansijsku ponudu daju 100 miliona fiksne nadoknade za aerodrome i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu. CAAP je ponudio 101 milion fiksne naknade i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu. Sa druge strane, CAAP planira da uloži 319 miliona eura u rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, što je 63 miliona više od konkurentskog IIAC-a.
Vladina Komisija za koncesije, inače, nedavno je odbila predlog CAAP-a da obustavi dalji tok tendera za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. Luksemburško-američka kompanija tražila je odlaganje konačne odluke dok Upravni sud ne odluči o njihovoj tužbi koju su podnijeli.
U tužbi se, između ostalog, navodi da je CAAP zatražio da se postupanje Tenderske komisije, koje je dovelo do izmjene kriterijuma za bodovanje tokom tenderskog procesa pod uticajem strana koje nijesu članovi te komisije, proglasi nezakonitim, te da se utvrdi da je prva evaluacija tehničkih ponuda koju je Tenderska komisija sprovela 5. juna 2025. godine jedina zakonita i relevantna u ovom postupku. CAAP je takođe zatražio da Sud praktično odloži sve dalje radnje u vezi sa tenderom dok ne donese svoju odluku. Ocijenili su da obrazloženje dostavljene rang-liste “ne sadrži dovoljno jasne i valjane razloge na osnovu kojih je izvršeno bodovanje po pojedinačnim kriterijumima, što je neophodno radi obezbjeđivanja transparentnosti, jednakog tretmana i zakonitosti postupka.”
Upravni sud krajem septembra je odbacio zahtjev CAAP-a za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore, te je ostalo na Tenderskoj komisiji da napiše novo obrazloženje svoje rang-liste po kojoj su Korejci na “pol poziciji” da preuzmu aerodrome, ali što ona ni danas nije uspjela da završi.
/S. Luković/
Prego Fashion – elegancija i udobnost uz duh avanture u srcu Portonovog

Smješten na šarmantnom Marina trgu, Prego Fashion donosi spoj elegancije, udobnosti i avanture koji savršeno oslikava životni stil Portonovog. Ova pažljivo uređena multi-brend radnja istovremeno je destinacija za modne entuzijaste i sve koji cijene kvalitet, jedinstvenost i bezvremenski stil.
U ponudi se nalazi pažljivo odabrana selekcija premium brendova kao što su Eleventy, Mason’s, Kangra, Aeronautica Militare, Peuterey, Daniele Fiesoli, Stetson, a od ove jeseni i Marina Militare sa svojom modnom kapsulom u prepoznatljivom nautičkom stilu Amerigo Vespucci.

Pored sofisticiranih odjevnih komada, Prego Fashion obogaćuje ponudu i ručno rađenim dekorativnim predmetima renomiranog brenda Authentic Models, idealnim za sve koji u životu traže inspiraciju u avanturama, putovanjima i estetici.
Ako vas pokreću istraživanje, uživanje i osjećaj slobode, posjetite Prego Fashion na Marina trgu u Portonovom i otkrijte svijet gdje se italijanska elegancija susreće sa mediteranskim duhom.
Bez orto foto snimka u proces legalizacije mogu objekti za koje je zahtjev podnijet do 2018. godine

Iako su još tokom avgusta usvojeni zakoni koji se odnose na prostorno planiranje, izgradnju i legalizaciju, orto foto snimak, neophodan za proces legalizacije još nije objavljen. Međutim, vlasnici nelegalnih objekata koji su u proces ušli prije 2018. godine, imaju mogućnost legalizacije po starom zakonu.
Kako za RTHN priča v.d. sekretara za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš, mnogi građani Herceg Novi koriste mogućnost legalizacije prema starom zakonu.
– Svi predmeti, a imamo ih ovdje sigurno preko par hiljada, koji su u postupku, gdje imamo rješenje o prekidu postupka, a dostavljeno je sve što je pređašnji zakon predviđao, se nastavljaju i svi imaju mogućnost okončanja. Tako da imamo zaista veliki broj predmeta i objekata koji mogu završiti postupak legalizacije i nema potrebe da čekaju novi orto foto snimak, koji bi podrazumijevao i podnošenje novog zahtjeva za legalizaciju – objašnjava on.
Svi zahtjevi koji su u prethodnom periodu odbijeni, svi objekti za koje nije podnesen zahtjev ili su građeni nakon 2018. godine, do kada važi stari snimak, moraju da podnesu zahtjev za legalizaciju po novom zakonu, dodaje Velaš.
– Objekat prvo u katastru mora biti uknjižen, a sada imamo situaciju da ni jedan od tih objekata ne može da se knjiži, jer svi moraju da čekaju orto foto snimak. Kako je zakon regulisao, a mislim da je to jako dobro, svi koji su nelegalno gradili nakon jula, nemaju mogućnost uknjiženja u katastru, a upravo je to situacija sa katastrom. Čeka se orto foto snimak da bi svi ti objekti mogli i morali da se knjiže, što je prvi korak da bi se pokrenuo postupak legalizacije – navodi on.
Februar naredne godine rok je do kojeg svi objekti moraju biti uknjiženi u katastar, informiše Velaš
– Mislim da je sada već izvjesno da je to kratak rok i siguran sam da će biti probijanja tog roka ili nekog novog, dodatnog, ali definitivno je moja preporuka svima koji do sada nisu to uradili, konačno uđu u postupak legalizacije – kazao je on.
Prema najavama iz medija, kako navodi Velaš, objavljivanje orto foto snimka bi trebalo da bude do kraja oktobra, ali tu informaciju niko iz resornog ministarstva nije potvrdio, pa je za sada nepoznato kada će snimak biti objavljen.
Za doček 2026. u Tivtu nastupiće Lepa Brena, 1. i 2. januara Rozga i Cetinski

Turistička organizacija Tivta objavila je imena estradnih zvijezda koje će nastupiti u ovom gradu za doček Nove godine.
Zagrijavanje pred nastupajući 2026. Tivćani i njihovi gosti imaće 30. decembra uz legendarnog barda narodne muzike Sašu Matića.
Sam doček rezervisan je za Lepu Brenu, dok će 1. i 2. januara ugostiti dvije najveće hrvatske zvijezde Jelenu Rogzu i Tonija Cetinskog.

Po ovim najavama Tivat će definitivno biti centar najbolje zabave na Jadranu uz nezaboravne hitove i fantastčnu atmosferu.
Kotor – Mještani Škaljara ogorčeni lošim radovima u ulici Iva Brkanovića

“Dijelovi asfalta su izbetonirani, a nakon jednog dana površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao” – saopšteno je iz Savjeta MZ
Na adresu Mjesne zajednice Škaljari došlo je mnogo žalbi povodom neadekvatno izvedenih radova na sanaciji puta u ulici Ive Brankovića u Kotoru, te je Savjet ove Mjesne zajednice u ime mještana uputio dopis Opštini Kotor. Očajni i ogorčeni mještani su članovima Savjeta uputili brojne poruke i žalbe u vezi sanacija rupe u ulici Iva Brkanovića u Škaljarima, te su ove ozbiljne primjedbe proslijeđene Sekretarijatu za investicije u vidu zahtjeva za hitnu reakciju.
-Oštećeni dijelovi asfalta u ulici Iva Brkanovića nedavno su „sanirani“ tako što su jednostavno izbetonirani, bez zatvaranja ulice i bez poštovanja osnovnih procedura koje su potrebne da beton očvrsne. Već nakon jednog dana, površina je ispucala, armatura viri, a teren se ulegao. Ovakvo stanje predstavlja opasnost za učesnike u saobraćaju i ostavlja utisak potpune nebrige i nestručnosti, kažu u dopisu ispred građana Škaljara, izražavajući nezadovoljstvo i zabrinutost zbog načina na koji se izvode radovi koji se finansiraju iz javnih sredstava.

Zbog navedenog, zahtijevaju da Sekretarijat za investicije:
– Hitno izvrši uviđaj na licu mjesta i utvrdi odgovornost izvođača;
– Obezbijedi ponovna, kvalitetna sanacija predmetnog dijela ulice;
– Da spriječi ponavljanje ovakvih slučajeva na teritoriji Opštine Kotor kroz strožiji nadzor i kontrolu kvaliteta radova.
Apel mještana Škaljara je da se ovo obraćanje shvati kao dobronamjerno, ali i kao odlučno upozorenje da se sa ovakvom praksom mora prestati i da se konačno obezbijedi kvalitetno izvođenje radova koji će opravdati sredstva koja građani izdvajaju. Neprestano ponavljanje sličnih propusta više se ne može i ne smije tolerisati, kaže se u dopisu.

-Ovakve situacije nisu izolovane. Slični primjeri površnih i neprofesionalnih sanacija ponavljaju se iz godine u godinu i na drugim lokacijama, bez ikakve vidljive odgovornosti ili poboljšanja. Smatramo neprihvatljivim da se građani Kotora, koji uredno plaćaju svoje obaveze, suočavaju sa radovima koji su ispod svakog tehničkog i profesionalnog standarda, a koji se u konačnici moraju ponovo sanirati na račun istih građana, naglašeno je u dopisu upućenom Opštini Kotor i nadležnom Sekretarijatu za investicije.
Kad se otkupi zemljište
-MZ je asfaltiranje ulice Iva Brkanovića uvrstila u Program investicionih za 2025. Rečeno je da će se ulica raditi kad se otkupi zemljište. Da se ulica asfaltirala po zahtjevu MZ koristili bi uređenu, tehnički ispravnu ulicu i bezbjednu ulicu po sve učesnike u saobraćaju godinu dana. I ove godine ćemo je uvrstiti u Program. A isto važi i za ulicu Njegoševa, saopštila je Daliborka Pavićević, predsjednica Savjeta mjesne zajednice Škaljari.
/M.D.P./
Foto: Mještani Škaljara


