Kotor Winter Fest se nastavlja: Adi Šoše priredio nezaboravan provod za Kotorane i goste

0
Kotor Winter Fest se nastavlja: Adi Šoše priredio nezaboravan provod za Kotorane i goste
Adi Šoše u Kotoru

Kotor Winter Fest, višemjesečna praznična manifestacija koju organizuju Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor, produžena je za nedjelju dana.

Program je sinoć nastavljen sjajnim nastupom pjevača Adija Šoše koji se prikladno organizovan upravo na dan otvaranja  Tradicionalnih kotorskih zimskih karnevalskih fešti i održavanja Prčanjskog karnevala.

Mlada muzička senzacija iz Mostara, Adi Šoše je na kotorskoj gradskoj rivi priredio sjajnu atmosferu, te je mnogobrojna publika uživala uz njegove hitove, ali i obrade pjesama čuvenih domaćih izvođača. Svi su uglas pjevali numere kao što su “Put do tebe”, “Od jeseni do proljeća”, “Suvenir”, te je i sam Šoše bio zadovoljan kako je protekao njegov prvi koncert u Kotoru.

“Bilo je stvarno sjajno! Nisam nikada prije svirao u Kotoru, ali sam dolazio kao turista više puta. Prekrasno mjesto, prekrasan grad, a publika je vanserijska, nisam očekivao da me ovoliko ljudi zna ovdje. Bila je neka nevjerovatna atmosfera, tako da jedva čekam da se vratim uskoro,” kazao je harizmatični Šoše.

Mladi muzičar se ovom prilikom osvrnuo i na dugo iščekivani duet sa hrvatskim pop pjevačem Tonije Cetinskim, pjesmu pod nazivom “Sve ili ništa”.

Adi Šoše u Kotoru

“Imala je dug put od dana kada smo je snimili, pa do dana kada je izašla, ali dobro, bolje ikad nego nikad. Ja sam zadovoljan, riječ o pop-rok pjesmi koja će se na radiju, ja mislim, jako lijepo “zavrtjeti”. Nadam se da će se ljudima svidjeti”, ispričao je Šoše.

Dobra posjećenost i sjajna atmosfera obilježili su ne samo sinoćni nastup, već i cijeli program “Kotor Winter Fest-a”. Nastupi regionalnih i domaćih muzičara oduševili su mještane i uljepšali boravak mnogobrojnim gostima koji su zimske praznike proveli u Kotoru.

Zbog ovako pozitivnih reakcija, višemjesečna manifestacija koja je počela 1. decembra prošle godine produžena je za još sedmicu dana, te će na velikom zatvaranju 10. februara na gradskoj rivi nastupiti regionalna harmonikaška zvijezda, Stela Rade.

Tako će biti zaokružen program koji su činila novoosmišljena i tradicionalna dešavanja koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povodom božićnih i novogodišnjih praznika.

Dobar provod u Kotoru biće nastavljen Tradicionalnim zimskim karnevalskim feštama koje će trajati do 25. februara.

U decembru 83 hiljade noćenja u kolektivnom smještaju

0
U decembru 83 hiljade noćenja u kolektivnom smještaju
Hotel Regent

U Crnoj Gori u decembru u kolektivnom smještaju ostvareno je 38,42 hiljade dolazaka i 83,33 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 75,7 odsto ostvarili su strani, a 24,3 odsto domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u novembru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 65,5 odsto, glavnom gradu 22,7 odsto, planinskim mjestima 7,8 odsto i ostalim mjestima četiri odsto.

Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Trebinje dobija prvu Smokvoteku na prostorima bivše Jugoslavije

0
Trebinje dobija prvu Smokvoteku na prostorima bivše Jugoslavije
Smokva
Gazdinstvo Vlačić iz Trebinja krenulo je u realizaciju poslovne ideje izgradnja prve Smokvoteke na prostorima bivše Jugoslavije.
Projekat se sastoji od izgradnje, opremanja i adaptacije poslovnog, proizvodnog, skladišnog i prodajnog objekta, kao i sale za degustaciju, a cijelu ideju za sada finansiraju isključivo iz vlastitih sredstva.
Inače, gazdinstvo Vlačić iz Trebinja već dugi niz godina bavi se proizvodnjom i preradom smokve, te imaju široku paletu proizvoda, a to znači od sadnica do prerade lista. Osim svježe i sušene smokve, likeri, džemovi, slatko, rakija, vino, sirće, brašno od lista samo su dio proizvoda koje Božo Vlačić pravi od ovog mediteranskog voća.
Božo Vlačić je redovan posjetilac sajmova širom zemlje i regiona, a njegovi proizvodi privlače pažnju gdje god da se pojavi, što potvrđuju brojne nagrade i priznanja koje je dobio, prenosi pssrs.net.

Mimoza osvojila i Trebinje: Komšije stižu na feštu

0
Mimoza osvojila i Trebinje: Komšije stižu na feštu
Mimoza u Trebinju

Karavan 55. Praznika mimoze u subotu je posjetio Trebinje, pobratimski grad Herceg Novog i pozvao mještane i goste na hercegnovsku feštu od 15. februara do 3. marta. Moć kojom duže od pola vijeka privlači i zove na radost i slavlje u čast proljeća, života i prijateljstva, mimoza je pokazala i u gradu pod Leotarom okupivši mještane i goste koji su pratili svečani defile od hotela Leotar do Centra za kulturu Trebinja.

Program je muzikom, na platou pod platanima, započela Vokalna grupa Lira, dok su u svečanom defileu bile mažoretke prvog ansambla, zatim mlađe i male mažoretke, Gradska muzika HN, trombonjeri i Maškare – Herceg Novi.

Mimoza u Trebinju

Sa grančicom mimoze u ruci najlakše je bilo uhvatiti ritam koračnice, fotografisati trenutak za pamćenje i dati obećanje da stižu u Herceg Novi!

Direktorica JUK Herceg Fest Tatjana Ateljević podjestila je da je Trebinje naš pobratimski grad, sa kojim nas vezuju dublje i jače veze.

Mimoza u Trebinju

“Trudimo se svake godine da u Trebinje dođemo u punom sastavu i pozovemo prisutne na Praznik mimoze, koji predstavlja radost života, prijateljsku, otvorenu manifestaciju, koja živi 55 godina. Nije lako, pogotovo u današnje vrijeme, održati toliko dugu tradiciju, srećna sam što smo u tome uspjeli, što nam dolaze ljudi iz cijelog regiona”, istakla je Ateljević.

Mimoza u Trebinju

Defileu su pored predstavnika opštine Herceg Novi, sekretarke za kulturu Ane Zambelić Pištalo, direktorice JUK Herceg Fest Tatajne Ateljević, prisustvovale i predstvanice odjeljenja za kulturu Grada Trebinja Tanja Tomić, Tanja Babić i Ana Sorejić.

Takođe, predstavnici Turističke organizacije HN su dijelili promotivni materijal 55. Praznika mimoze. Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Herceg Novi Tourism Board – Turistička organizacija Herceg Novi i JUK Herceg Fest.

Mimoza u Trebinju

Kompletan program dostupan je na praznikmimoze.me, fb profilu Praznik Mimoze Herceg Novi, instagram profilu praznikmimoze.me.

Otvorene Kotorske tradicionalne zimske fešte – Karneval Mondo  Palamudos osuđen na prčanjskome mulu

0

Proglašena Kraljica, istaknute zastave FECC-a i Kotorskog karnevala zVatrometom na prčanjskoj rivi, maskembalom za djecu i spaljivanjem Karnevala  Monda  Palamudosa zvanog  Mića, u subotu popodne otvorene su tradicionalne Kotorske tradicionalne zimske svečanosti. Nadimak “Mića” ima značenje eksplozivne naprave, bombe, koju je Karneval sa znakom “Peace” umjesto lica, držao u jednoj ruci, dok je u drugoj nosio grančice masline (simbol mira).

Na ceremoniji koju su ovom prilikom održali entuzijasti iz karnevalske grupe “Bope”, okupljeni puk je pozdravio Kapo Prčanjskoga Krnevala – Ilko Marović, a zatim je ustoličena Kraljica Kotorskog karnevala, a to je prelijepa Tea Grgurović. Ona će uz Kapa o Krnevala Luku Knezovića, predstavljati Kotor na svim feštama u okviru Asocijacije evropskih karnevalskih gradova (FECC), čija je zastava istaknuta uz kotorske karnevalske zastave.

-Nadam se i vjerujem da ću, kao i do sada, prikazivati i baštiniti ovu našu tradiciju u najboljem i najljepšem svjetlu, poručila je Kraljica.

Kapo i Kraljica

Karnevalski defile sa “krivcem za sve”, u pratnji Gradske muzike iz Đenovića, sa dječijim maškarama, mažoretkama- juniorkama i seniorkama Plesnog studija “Alisa”, te brojnim roditeljima koji su pratili svoje mališane, ali i nastavnicima i vaspitačima, krenuo je ispred Osnovne škole “Ivo Visin”, nastavio duž priobalne ulice kroz centar Prčanja, sve do kraja “korzoa” i nazad do platoa prčanjske rive. Suđenje je obavljeno sa terase lokalnog pansiona.

Karneval  Mondo  Palamudos zvani  Mića je “ufaćen da mu se sudi i presudi za sva nedjela što je u pasanu godinu činio”, navodi se u optužnici, a Predsjednik suda, Serator  Kagarela  zvani  Šajze dodaje: “Časni sud je spreman za presudu da se konačno riješimo ovakvijeh krnevala jer se oni godinama razmnožavaju, ali ipak mislim da ih ruka pravde mora stić”.

Tužioc Mg. Prof. Freškin  Grop  oliti  Karonja optužuje Miću „što je na tender ovo naše lijepo mulo dao, niti se čeljade prošetat niti okupat može od silnijeh rupa i ruvina, motora, auta, raznijeh kombija i ostalih tehničkih vozila, a glisere da i ne pominjem“.

-Optužujem ga da je svakome kome se ćefne odobravao prekopavanje i ovo već jadnog ostatka od mesnog puta.

Prčanjski karneval

-Takođe ga optužujem što je tek poslije nekoliko godina propusta shvatio potrebu za izgradnju kanalizacionog sistema po Prčanju, već je za to izgubljeno vrijeme izdavao dozvole za gradnju velikijeh hotelskijeh sistema da njihovo merde oliti govna bez kanalizacionog sistema idu u naše lijepo more.

-Takođe je kriv za mesnu rasvjetu po Prčanju koja je u raspadu pa se za sekuro ne zna čija je dužnost da je održava, oliti opštinskih organa ili ti Morskog dobra.

-Kriv je što nam ovakva istrošena gradska komunitadi izgleda kao kakva šljatina.

-Optužujem ga što masline nijesu dobro rodile iako njenu grančicu drži u lijevoj ruci, jer kako je trebalo mogli smo imat dosta ulja da ponešto podmažemo da lakše krene.

-Neka mu bude grijeh što je onoliko semafora po komunitadi postavio iako su pametni pa se tako stvaraju kilometarske kolone od Dobrote a i od Prčanja. A kad počne, ma se još ne zna, izgradnja sistema ala merde, lećećemo kao anđeli pa nam semafori neće trebat.

Prčanjski karneval

-Na ultimu ga krivim što je ovome jadnome narodu ovi nesretni popis uvalio, kao da nam popisivanja i podpisivanja svih ovih godina, nije dosta bilo, ističe se u optužnici..

Braniteljka Šjora Lajona Kukumar zvana Kuneta iznijela je argumente odbrane:

– Nije vi on, dobri moj, za prčanjsko mulo ništa kriv, jerbo da nije svih ovih glisera da turiste voze, Prčanj bi vam baš, kao što ste i sami rekli, šljatina bio.

-Nije on kriv što je svakome dozvoljavao da kopa puteve po Prčanju a i okolini kako se kome ćefne. Krivi su oni iz kotorske komunitadi koji nijesu ispoštovali svoje obaveze prema investitorima za plaćene komunalije za merde, struju, vodu i ostalo, pa one neđe moraju prolazit, ne vazduhom nego prekopavanjem našijeg kolovoza.

-Zašto optužujete mojega klijenta što vlast već niz godina planira izgradnju sistema ala merde jer zato on nije kriv nego neodgovorno ponašanje u komunitadi a i onijema gore koji su dobro plaćeni sjede na kušinima i diverte se.

-A što se tiče lampiona oliti mesne rasvjete, on takođe nije kriv. Jedni lampioni su u nadležnosti naše komunitadi a drugi u nadležnosti Morskog Dobra. Možete vjerovati, koliko sam čula, pod morskim dobrom je i rijeka Škurda, teren škole pa i svi okolni lampioni. Ko zna, možda je Morsko Dobro starije od rijeke Škurde, terena škole sa svijem lampionima. Neće puno vremena proć pa će se za sikuro firma Riječno Dobro osnovati.

-Što se tiče ovakve istrošene gradske komunitadi pa koja izgleda kao šljatina, on je najmanje kriv. Naš Mondo nikoga nije glasovao pa nije nikakvog uticaja na bilo koga imao. Samo je dobra djela činio, pomagao đe je mogo, ma se taj njegov trud nikome nije sviđao.

Prčanjski karneval

-Krivite ga da masline nijesu dobro rodile i da vi ne možete podmazat đe škripi. Kako vas nije sramota da ga za to teretite, jer on nema moć da može prirodom komandovat. Zar ne vidite da u jednoj ruci drži grančicu masline a u drugoj bijelog goluba oliti golubicu što pokazivaju na mir i slobodu i sve ostalo čovješno među nama i svijema koji to gledaju kao upaljenu iskru oliti svijetlo spasa na kraju tunela za mir, zdravlje i sreću u ovim tmurnim vremenima.

-Što se popisa tiče, dragi moj kolega, to je jedna sasvim uobičajena demokratska procedura u normalnom svijetu a ne nikako u ovom zaostalom u kojemu vi, moj dragi kolega, živite.

-I na kraju, kakve veze on ima sa glupo postavljenim „pametnim“ semaforima i sa gužvom u kolonama auta. Mnogo ste narod modernizovali pa trpite i snalazite se jer i prije smo živjeli bez semafora i auta. Naučite narod da se vozu bicikletama, da autima na pijacu ne dolaze nego da ih doma ostave pa malo pješke, busom, pa makar i trotinetom oliti barkom dolazu, precizirala je Šjora Braniteljka.

Prčanjski karneval

Pošto njeni dokazi nisu uvaženi, Karneval je spaljen na mulu prčanjskome, uz taktove  „Marća Funebre“ koji je odsvirala Gradska muzika iz Đenovića.

Karneval su osmislili i organizovali članovi NVO „Bope“ i MZ Prčanj, u saradnji sa lokalnim preduzetnicima i prijateljima.

Prčanjska loćika najuspješnija grupna maska

Na maskembalu koji je uz dječjeg animatora Šantu Pantu održan u Domu Slobode, učestvovalo je preko 150 mališana, najviše organizovanih u okviru osnovne škole i vrtića. Novčanu nagradu za najuspješniju grupnu masku dobila je maska „Prčanjska loćika“, slijede „Veseli stolovi“ i „Stari Egipat“. Robne nagrade osvojile su maske: Wednesday“, „Ronioci“, „Bundevica“ i „Munja Mekvin“.

/M.D.P./

Uskoro završetak projekta za garažu u Meljinama

0
Uskoro završetak projekta za garažu u Meljinama
Garaža Meljine – animacija

Nakon decenije i po postojanja Parking servisa u Herceg Novom, za potrebe rivijere biće obezbijeđeno specijalno vozilo „pauk“, kao i lokacija za vozila koja na ovaj način budu premještena. Takođe, krajem februara, projekat za garažu u Meljinama bi trebalo biti okončan.

Parking servis je u pregovorima za određivanje lokacije u Baošićima na kojoj će biti depo za vozila premještana paukom, kazao je za RTHN direktor ovog preduzeća Miladin Vidaković.

– Ta potreba se negdje nametnula prošle godine tokom sezone. Veliki je pritisak bio na rivijeri što se tiče nepropisno parkiranih vozila, pogotovo na rivijeri. Nama je depo u Igalu i problem je da u sezoni odgovorimo dovoljno brzo – kazao je Vidaković.

Prema Studiji koja je urađena 2016. godine, Herceg Novom nedostaje 6.500 parking mjesta. Krajem februara, kako najavljuje Vidaković, projekat za garažu u Meljinama bi trebao biti okončan.

– Na parceli koja je relativno mala, parking će biti moguć za 48 vozila. Možda to zvuči malo, ali kada izbrojite 48 vozila duž ulice, primjetićete da se ne radi o malom broju vozila. Garaža će biti povezana etažno sa liftom, da bi uštedili sam prostor unutar garaže. Satisfakcija u svemu je što će administrativni dio, koji će biti na poslednjoj etaži, donijeti benefite i opštini i komunalnim preduzećima, jer ćemo dobiti monitoring centar, preko kojeg ćemo pratiti i parkirališta ali i ostale inovacije koje planiramo u narednom periodu, 24 sata – istakao je Vidaković.

U Parking servisu razmatraju i odluku o besplatnom parkiranju u poslijepodnevnim časovima zbog potreba oživljavanja užeg centra grada, zaključio je Vidaković.

U toku prijave za petu najluđu trku u regionu Karotrc

0
U toku prijave za petu najluđu trku u regionu Karotrc
Karotrc

Počele su prijave učesnika na trku karića koja će biti održana 25. februara u okviru Praznika mimoze u Herceg Novom. Učesnike ove godine očekuje, do sada, najbogatiji fond novčanih i robnih nagrada, najavljuju organizatori trke Nevladino udruženje Maškare.

-Takođe, unosimo novitete, a posebno ćemo naglasiti da učesnike prvenstveno, kao i posjetioce događaja, očekuje inovativan zabavni program tokom trajanja trke. Obezbjeđen je bogat novčani nagradni fond za sve kategorije. Od najbržih, preko najmaškaranijih pa čak i najsporiji. Ukoliko neko obori rekord staze nagrada je spremna, poručuju iz ove NVO.

Kao i do sada donja granica za prijavu učesnika u ovim kategorijama  je 14 godina starosti. Za sva maloljetna lica potrebno je odobrenje roditelja za učestvovanje u trci.

Trka karića – Karotrc 2018

-Novitet u najmasovnijoj kategorijI K1 je da će se vozači takmičiti u prvom krugu na vrijeme, najbolja vremena, odnosno devet najbržih ulazi u drugi krug takmičenja, a u drugom krugu trka se vozi po tri takmičara istovremeno. Nakon drugog kruga ostaju samo tri najbolja koja se bore za veliko finale. U kategoriji dvosjeda K2 nemamo promjena, pravila ostaju ista, borba je za najbolje vrijeme, trojica najbržih takmičara osvajaju prva tri mjesta, kazali su iz NVO Maškare.

Od ove godine biće uvedena nova kategorija Maškaranih, koja je revijanog tipa, ne vozi se na vrijeme i za koju je opredijeljen bogat fond robnih kreativnih i novčanih konkretnih nagrada.

-Svjedoci smo da u svakom izdanju trke takmičari nas oduševe svojom kreativnošću, uvođenjem posebne kategorije želimo da istaknemo zahvalnost doprinosu trci. Takođe, u ovoj kategoriji nema donje starosne granice i pozivamo najmlađe da testiraju svoje sposobnosti u pratnji roditelja, zaključili su u saopštenju.

Prijave za Karotrc 2024. traju do 23. februara.

Spaić: Glavni cilj plasman na Olimpijske igre

0
Spaić: Glavni cilj plasman na Olimpijske igre
Vaterpolo reprezentacija CG

Glavni cilj crnogorskih vaterpolista na Svjetskom prvenstvu u Dohi biće plasman na Olimpijske igre, poručio je centar Vladan Spaić.

Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak počinju nastup na Svjetskom prvenstvu, utakmicom protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

” Biće teško, ima dosta jakih reprezentacija, jaka je i grupa u kojoj se nalazimo. Međutim, imamo svoje adute, vjerujemo u sopstveni kvalitet i vjerujem da ćemo nastaviti niz kada su u pitanju učešća na Olimpijske igre”, rekao je Spaić.

On je, govoreći o američkoj ekipi, kazao da je u pitanju jaka selekcija, koja se podigla posljednjih godina.

“U pitanju je generacija koja igra odlično, vođena selektorom Dejanom Udovičićem, možda je i u najboljih pet ili šest na svijetu”, kazao je Spajić.

On je dodao da SAD ima odličnog centra Haloka, veoma dobre vanjske igrače i da je to tim koji je dobro popunjen.

“Biće teško, na jednu loptu i odlučiće detalji. Nadam se u našu korist”, kazao je Spaić.

Stefan Vidović je istakao da su u atipičnoj smo situaciji, jer odmah poslije Evropskog startuje Svjetsko prvenstvo.

“Nije se imalo puno vremena za trening, ali tako je svima. Nama su misli sada usmjere na prvu utakmicu sa SAD koje su izuzetna selekcija, predvođena Halokom, najboljim centrom na svijetu u ovom momentu”, naveo je Vidović.

Kako je rekao, zbog ciljeva koje imaju bi najbolje bilo da dobiju prvu utakmicu, ali Amerikanci su veoma dobar rival.

“Nikada u istoriji nije imao toliko igrača u evropskim klubovima, to dovoljno govori o kvalitetu Amerikanaca”, dodao je Vidović.

On smatra da su crnogorski vaterpolisti na pravi način iskoristili vrijeme između dva velika takmičenja.

“Fokusirani smo i imamo veliku želju da uradimo ono zbog čega smo došli, a to je da osiguramo plasman na Olimpijske igre”, zakujučio je Vidović.

U grupi C, osim crnogorske i američke selekcije, još su i Srbija i Japan.

Ajkule će u srijedu igrati protiv Srbije, dok će dva dana kasnije rival biti Japan.

SZP Kotor – gorelo u prodajnom salonu JYSK-a, materijalna šteta velika, uzrok požara se ispituje

0
SZP Kotor – gorelo u prodajnom salonu JYSK-a, materijalna šteta velika, uzrok požara se ispituje
Foto SZP Kotor

Službi zaštite inspašavanja prijavljen je požar u porodajnom salonu JYSK u Radanovićima jutros u 07:03 sati. Na intervenciju je upućeno pet vozila sa 12 vatrogasaca. U trenutku dolaska prizemlje objekta je bilo zahvaćeno požarom te se pristupilo gašenju požara sa dvije navalne grupe, saopšteno je iz SZP Kotor.

Tokom intervencije korišteno i visinsko vozilo Bronto Skylift radi odimljavanja samog objekta. Pozar je ugasen u 08:30 sati.

Foto SZP Kotor

Materijalna šteta je velika a uzrok požara se ispituje od strane krim tehničara kotorske policije.

Zahvaljujemo se Službi zaštite i spašavanja Tivat na ispomoći u ljudstvu i tehnici, kazali su iz SZP Kotor.

Slikar Vojo Stanić slavi 100. rođendan

0
Slikar Vojo Stanić slavi 100. rođendan
Vojo Stanić foto arhiv

Velikan crnogorskog slikarstva, Novljanin Vojo Stanić danas slavi 100. rođendan. Ovaj fascinantni umjetnik afirmisao je crnogorsku kulturu  izložbama u Rimu, Londonu, Beču, Moskvi, Njujorku, Oslu, Kini i brojnim drugim sredinama. Na svojim platnima često otkriva momente primorskog života i poetiku svakodnevice, uz elemente nadrealizma i fantastike. Dok jedri snovima, možemo da osjetimo radost.

Vojo Stanić je rođen 3. februara 1924. u Podgorici a odrastao u Nikšiću. Završio je Akademiju skulpture 1951. u Beogradu, poslije čega je prešao u Herceg Novi.

Povodom Stanićevog stotog rođendana, 12. Mali salon hercegnovskih galerija biće posvećen upravo njemu, Izložba “Slike su moje priče” bće otvorena 10. februara.  Publici će tom prilikom biti predstavljena djela iz Stanićevog ateljea koja do sada nijesu prikazivana javnosti, kao i djela koja se nalaze u galerijskim i/ili privatnim kolekcijama, najavljeno je iz Herceg festa.

“Najteže je biti genije, ali – njemu je lako”, napisao je jednom Vojo, a mi mu želimo srećan rođendan i da mu je i dalje lako.

Riva – Vojo Stanić,

Čestitka Voju Staniću povodom 100. rođendana

Povodom stotog rođendana maestra Voja Stanića, čestitku su uputili predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

-Čestitamo Vam 100. rođendan u lično, ime Opštine Herceg Novi i cijelog grada koji ste učinili ponosnim što ste njegov mještanin i stvaralac koji je u njemu našao inspiraciju.

Naša je čast i zadovoljstvo što imamo privilegiju da sa Vama, našim ali i nadaleko priznatim umjetnikom, dijelimo istu ljubav prema gradu, moru, Boki i svim njenim ljudima. Vijek postojanja znači mudrost, smirenost i istančani pogled na stvarnost, ali i umjetnost. U svakom dašku maestrala, zvuku katarke jahte sa Škvera, letu galeba koji očekuje povratak ribara, prepoznali ste dragocjenost i pretvorili je u vanvremensku umjetnost.

Želimo Vam dobro zdravlje i da u godinama koje slijede osjetite isti damar topline grada koji Vas iskreno poštuje, svih nas koji cijenimo Vaše djelo i iskazujemo zahvalnost što ste dio naše zajednice.

Srećan Vam rođendan!