Potonuo oštećeni bulker koji je danima plutao po Crvenom moru

0
Potonuo oštećeni bulker koji je danima plutao po Crvenom moru
Foto: US Central Command / Splash247

Bulker Rubymar, koji je oštećen u napadu hutista i s kojeg je posada evakuirana, potonuo je u subotu, 2. marta, u Crvenom moru, saopštila je jemenska vlada.

Napad na Rubymar se dogodio 18. veljače, otprilike 15 do 25 nautičkih milja od jemenske luke Al-Mukha. UKMTO je u svom priopćenju potvrdio da je brod plutajući vukao sidro. Prema prethodnoj analizi Sky Newsa brod je otplutao otprilike 37 nautičkih milja sjeverno u Crvenom moru, navodi The Maritime Executive.

U priopćenju jemenske vlade navodi se da je brod izgubljen zbog pogoršanja vremena 1. ožujka. Prethodno je rečeno da u brod nastavlja prodirati voda, te su ranije ovog tjedna objavljene slike njegovog položaja. Napori da se brod spasi i odvuče do luke vjerojatno u Džibutiju ili Saudijskoj Arabiji bili su ometeni sigurnosnom situacijom u Crvenom moru.

Vladino priopćenje navodi da je brod za rasuti teret Rubymar registriran u Belizeu izgubljen na poziciji oko 11 milja od najbliže točke kopna u Jemenu. Posada je evakuirana odmah nakon napada i odvedena u Džibuti gdje su, prema izvješćima, prebačeni kući.

“Jemenska vlada smatra hutiste odgovorne za ekološku katastrofu i posljedice njihovog kontinuiranog napada na brodove”, kazali su. Ponovili su da je Rubymar prevozio oko 21.000 tona gnojiva te ulja i naftu. Središnje zapovjedništvo SAD-a prije tjedan dana ukazalo je na naftnu mrlju od 18 milja koja se formirala iza oštećenog broda.

Ahmed Awad bin Mubarak, ministar vanjskih poslova u jemenskoj međunarodno priznatoj vladi u Adenu, rekao je u objavi na X: “Potonuće Rubymara je ekološka katastrofa kakvu Jemen i regija nikada nisu doživjeli. To je nova tragedija za našu zemlju i naš narod. Svaki dan plaćamo cijenu za avanture hutista”, navodi gCaptain.

Izjava glasnogovornika jemenske vlade naglasila je opasnost koja dolazi od fosfata i drugih opasnih kemikalija, rekavši da je vjerojatno da će se formirati oblak algi koji bi mogao dovesti do smrti koralja, ubiti morske životinje i možda oštetiti postrojenja za desalinizaciju u regiji. U izjavi se kritizira “nesmotrenost i ravnodušnost hutista prema katastrofalnim posljedicama”, koristeći potonuće Rubymara za pozivanje na daljnje međunarodne akcije protiv pobunjeničkih snaga Huta.

Brod predstavlja trostruku prijetnju Crvenom moru – sa svojim gorivom već je stvorio naftnu mrlju od 30 km, njegov teret gnojiva predstavlja potencijalnu ekološku katastrofu, a sama olupina postaje opasnost za druge brodove koji prolaze, piše Splash247.

Gubitak Rubymara bila bi najveća žrtva otkako su napadi hutista počeli u studenom nekoliko dana nakon što su oteti brod za prijevoz automobila Galaxy Leader. UKMTO je izračunao da je ukupno 55 trgovačkih brodova bilo na meti hutista. Iako su bili uspješni u izazivanju značajnog požara na brodu Marlin Luanda krajem siječnja, Rubymar od 32.200 DWT prvi je brod koji je potonuo.

Iako je većina vodećih brodarskih tvrtki preusmjerila brodove dalje od regije Crvenog mora, mnogi brodovi još uvijek plove tim područjem. Ovaj je tjedan vođa Huta Abdul-Malik Badruldeen al-Houthi rekao da imaju veliko iznenađenje koje neprijatelji ne očekuju i da će ga zaista pokrenuti. Na društvenim mrežama je pisao o “većoj učinkovitosti” operacija. Skupina je obećala da će nastaviti svoje napade, za koje tvrdi da su namijenjeni podršci Palestincima u Pojasu Gaze.

Ukupno je oko 60 brodova bilo na meti hutista u pet mjeseci otkako je Izrael ušao u rat s Hamasom.

Nema razmjene talaca dok se ne proglasi primirje, poručio Hamas

0
Nema razmjene talaca dok se ne proglasi primirje, poručio Hamas
Foto Reuters – Televizijske snimke prikazuju vozila Crvenog križa na prijelazu Rafah između Gaze i Egipta

Razmjena palestinskih zatvorenika i izraelskih talaca u Gazi može se provesti samo nakon primirja, rekao je istaknuti dužnosnik Hamasa Osama Hamdan, dok traju zasad neuspješni pregovori u Kairu između te militantne skupine, Egipta i Katara.

Hamdan je na konferenciji za medije u Bejrutu ponovio uvjete svoje skupine za sporazum: kraj izraelske vojne ofenzive, povlačenje vojnika iz pojasa Gaza i povratak protjeranih Palestinaca, koji su se raselili po Pojasu Gaze, u svoje domove.

Pokret je u protekla dva dana predstavio svoj stav o danom prijedlogu bratskih posrednika Katara i Egipta. Ponovili smo svoje uvjete za primirje – puno povlačenje iz Pojasa i povratak izbjeglih, pogotovo na sjever, rekao je.

Humanitarna situacija posebno je teška na tom području. Vjeruje se da su stotine tisuća stanovnika i dalje tamo usprkos naredbama Izraela za evakuaciju.

Ujedinjeni narodi ne uspijevaju poslati humanitarnu pomoć na sjever od 23. siječnja. Izraelske vlasti odbile su pristup konvojima UN-a na koje su izraelski vojnici pucali, piše Reuters.

Sjedinjene Države, najveći pobornik Izraela u vojnoj i diplomatskoj pomoći, u subotu je izveo svoj prvi u nizu spuštanja humanitarne pomoći iz zraka u Gazi. Hamdan je novinarima rekao da Washingtonu poručuju da je od slanja pomoći važnije zaustavljanje opskrbe Izraela naoružanjem.

Jadrolinijin brod koji će ploviti prema Veloj Luci nazvan po hrvatskoj glazbenoj legendi

0
Jadrolinijin brod koji će ploviti prema Veloj Luci nazvan po hrvatskoj glazbenoj legendi
Foto: Jadrolinija – Vela Luka

Novonabavljeni brod, koji će održavati državnu trajektnu liniju Split – Vela Luka – Ubli te tijekom svakodnevnih plovidbi pristajati u rodnom mjestu velikog hrvatskog glazbenika Olivera Dragojevića, zvat će se „Oliver,“ izvijestila je u utorak Jadrolinija.

Brod, koji se floti tog domaćeg putničkog brodara pridružio potkraj prošle godine, a ranije je nazvan „Vela Luka“, sada na prijedlog Hrvatske glazbene unije ima novo ime.

„Ovaj je glazbenik svojom glazbom dodirnuo cijelu Hrvatsku, a posebice su za nju vezani oni koji od mora i uz more žive. Na svoj je posljednji počinak ispraćen je 2018. godine, upravo katamaranom Jadrolinije, a na ovaj mu se način iskazuje počast kakvu je zaslužio,“ istaknuli su iz Jadrolinije.

Napominju da će se trajekt „Oliver“ uključiti u liniju do sezone te kako vjeruju da će, osim maritimnim sposobnostima, koje će podignuti kvalitetu usluge, putnike svakoga dana ispunjavati ponosom i sjećanjima na Olivera.

Kotorani žele da se kultna plaža izuzme od zakupa i vrati gradu na upravljanje

0
Kotorani žele da se kultna plaža izuzme od zakupa i vrati gradu na upravljanje
Žuta plaža Kotor – foto Boka News

Banj je više od plaže – to je kultno mjesto za kupanje ispod starog grada u Kotoru. Ipak, godinama je za Kotorane dostupna samo dijelom, pa su mještani lani sakupili skoro 600 potpisa podrške inicijativi da se cijela plaža izuzme od zakupa i vrati gradu na upravljanje.

Kako kaže jedna od potpisnica građanske inicijative Bruna Lončarević, Banj je jedina plaža na koju Kotorani mogu da se kupaju.

“Oduzeta nam je plaža ispred Urca, oduzeta nam je i plaža ispred starog hotela Fjorda. A prošle godine je upravo ova plaža bila zauzeta. Niti smo imali tuš, niti smo imali kabinu za presvlačenje, niti je postojao spasilac”, požalila se ona.

Brunin sugrađanin Predrag Bjelobrković tvrdi da u kotorskom zalivu ne postoji nijedna javna plaža.

“Dakle, ovo što se snimili ovdje, ovih 50-60 metara, tu treba da deset hiljada ljudi da se ugura nekako. Znate šta je to? Apsolutna katastrofa”, upozorava Predrag.

Iz opštine je stigla samo pismena saglasnost sa građanima, upućena i Morskom dobru koje o svemu odlučuje.

“Opština je trebala da se bori za naše interese. Dakle, da idemo zajedno u Morsko dobro i kažemo im da ovako više ne ide”, kazao je Bjelobrković.

Iz tog preduzeća nema odgovora na pitanje RTCG da li je tzv. Žuta plaža u novom atlasu tretirana kao gradska.

Prema riječima Jovana Ristića, direktora Turističke organizacije Kotor, gradska plaža treba da bude slobodna za korišćenje.

“Mi bismo sigurno učestvovali u uređenju i te plaže i ostalih koje bi bile slobodne za korišćenje u smislu kupovine nekog potrebnog mobilijara. Ovdje je potpuno jasna stvar, ovo je paradoksalanski javni interes, ali nema ko da ga zaštiti. Nadamo se da će ova plaža napokon pripasti Kotoranima”, poručio je on.

Morsko dobro još nije završilo atlas skupališta, mada je rok zato bio novembar.

Tek nakon saglasnosti vlade uslijediće novi tender, na kojem će crnogorska obala, na kojoj je projektovano preko hiljadu plaža i kupališta, biti povjerena starim, ali i novim zakupcima.

Odbojka – Novljanke liderke bez poraza

0
Odbojka – Novljanke liderke bez poraza
zenska-odbojka

Derbi 15. kola EPCG Superlige za odbojkašice završen je pobjedom Herceg Novog od 3:0, pa je šampion i dalje bez izgubljenog seta u ovoj sezoni. Luka Bar je u prvom setu uspjela da se vrati nakon velikog minusa (15:6, 22:16), Baranke su prišle na 22:23 i imale kontru za izjednačenje, ali je nijesu iskoristile. U naredna dva seta je domaćin dominirao i stigao do 15. maksimalne pobjede, a Luka Bar je upisala treći poraz.

Ralitsa Vasileva sa 15 poena i Dijana Vuković sa 13, bile su najbolje u domaćem timu, dok je u barskom timu ostakla Dušanka Petrović sa osam poena.

Sjutra veče u Baru se igra duel za treće mjesto između Galeba i Budućnosti koji trenutno imaju po osam pobjeda i šest poraza, ali Budućnost ima tri boda više.

Rezultati 15. kola

Herceg Novi – Luka Bar 3:0 (25:23, 25:17, 25:10)

Srijeda

Jedinstvo – Rudar (19)

Mediteran – Albatros (19.15)

Galeb Liko Soho Group – Budućnost volej (20)

Četvrtak

Akademija – Morača (18)

Restorani i butici u Portonovom su pripremili iznenađenja povodom Dana žena

0
Potonovi

Proslavite Dan žena u Portonovom i uživajte u posebnim ponudama i popustima.

MC2 Saint Bart – Povodom Dana žena, 8. marta u butiku ćete pronaći modele brenda MC2 Saint Bart iz ženske kolekcije na popustu od 20% i 10% popusta na žensku kolekciju svih ostalih brendova.

Prego – Ovog 8. marta ženska kolekcija je dostupna na popustima do 50%.

Rockfish – Povodom rođendana šefa kuhinje, 7. marta od 18:30 restoran će organizovati ekskluzivnu večeru uz muziku uživo po cijeni od 50 eura za set meni po osobi. Povodom Dana žena, 8. marta od 19:00 pripremaju poseban meni i muzičku pratnju kaver benda.

Restorani i butici u Portonovom su pripremili iznenađenja povodom Dana žena
Potonovi

NOA – Ako biste voljeli Dan žena da proslavite uz prelijepi glas i klavirsku pratnju 8. marta od 19:00 u restoranu NOA nastupiće Nelly i Luka.

Square – Za Dan žena u restoranu Square su pripremili posebne set menije uz čašu proseka i iznenađenje za sve dame. Moguć je izbor između ribljeg i mesnog set menija po cijeni od 35 eura po osobi.

Perla Square Portonovi – U restoranu Perla Square Portonovi povodom Dana žena vas očekuju posebni set meniji po cijeni od 25 eura.

Potonovi

Romeo & Juliet  – Povodom Dana žena, u restoranu Romeo & Juliet važiće specijalna ponuda uz popust od 30%.

Za više informacija o događajima pište na events@portonovi.com.

Od Glavata do Gornjeg i Donjeg Stoliva sa “Vjevericom”

0

Svjetska baština “na dlanu”



Starom stazom od Velje rijeke (Uvale Sv. Ane) u Glavatima preko Prčanja do Gornjeg, pa zatim i Donjeg Stoliva, učesnici/ce ture koju je ovoga vikenda organizovao PK “Vjeverica” imali su priliku da se upoznaju sa kulturnim pejzažom Svjetske baštine Boke Kotorske, te da u potpunosti sagledaju i dožive ljepote prirode i ambijenta iz raznih uglova. Na stazi dugoj oko šest kilometara, sa visinskom razlikom od nule do nešto više od 200mnv, koja vodi kroz padine brda Vrmac paralelno sa priobalnom cestom, susreli su se “oči u oči” sa značajnim istorijskim i sakralnim nasljeđem Boke, onim koje još uvijek odolijeva zubu vremena, ali i onim kome, zbog nebrige šire zajednice, prijeti zaborav i uništenje.

Ovaj nekadašnji seoski put povezivao je naselja na kotorskoj strani sa onima na tivatskoj strani Vrmca. Don Niko Luković ga naziva “prastari seoski put”, a na austrougarskom katastarskom planu iz prve polovine XIX vijeka označen je kao “Strada Sottomonte” (put ispod planine). Povezan je poprečnim stazicama sa donjim, priobalnim putem.

Potsjetivši se projekta NVO “Expeditio” iz 2018. godine, kada je ova staza poslije dugog niza godina zapuštenosti prokrčena i promovisana uz učešće stotinjak ljubitelja prirode, planinari i planinarke su koristili i dragocjenu brošuru sa mapom koja je tom prilikom štampana, sa ciljem da skrene pažnju na ovaj dio bogate mreže pješačkih puteva pogodnih za planinarenje-pješačenje.

Prve na stazi, u okviru nekadašnjeg posjeda Sbutega, su očuvana crkva Sv. Ane iz  druge polovine XIV vijeka i ruševna  crkva Sv. Petra s polovine XVII vijeka, sa karakterističnim natpisom u kamenu: “UNIO VINCIT”(jedinstvo pobjeđuje), uzidanom na ulazu u kapelu.

Stara župna crkva

Najviše pažnje učesnika ture izazvala je posjeta ruiniranoj  Staroj župnoj crkvi/Crkvi rođenja Bl.Djevice Marije, koja je, kažu iz “Expeditia”- jedan od najupečatljivijih repera na kotorskim padinama Vrmca. Pominje se još 1399. godine kao Santa Maria de Parzana, zatim je 1672. godine proširena dogradnjom velikog broda. U sklopu hrama je i zvonik sa satom, te osmougaona kapela dograđena 1740. godine. Pogledi na napuknuti zapadni zid crkve, bršljan koji razjeda potporni zid, urušeni krov, utonule u tlo oskrnavljene grobnice plemićkih familija koje su utemeljile Prčanj, lišajem prekriveni reljef na grobu junaka Jeronima Muzaće – dovoljno govore o zaboravu savremene zajednice, o nepoštovanju i nebrizi za kulturnu istoriju mjesta. Ipak, svijeće na grobnicama Visina, Lukovića, Florija, očišćenim od korova i trnja, govore da mještani iz obližnjih kuća ne zaboravljaju svoje pretke.

Silazak iz Gornjeg ka Donjem Stolivu

Dalje, iznad terasastih dolaca poviše Prčanja, pa uz stazu od Markovog rta ka Gornjem Stolivu, pješake put  dovodi ispred ruševina jednobrodne crkve Sv. Pavla iz XVI vijeka, a odatle uskom stazom kroz mahovinom obraslo kamenje uzbrdo, preko kaskadno sađenih starih maslinjaka, sve do Gornjeg Stoliva. Na platou sa pužulom i prelijepim pogledm na Zaliv ispred crkve Sv. Ane iz XII-XIII vijeka, uživaju u odmoru i zajedničkoj marendi, a nakon predaha penju se stepenicama do crkve Sv. Ilije iz XVI vijeka. Naporima mještana zvonik sagrađen 1833. godine nedavno je renoviran, ali crkvi predstoji sanacija krova i vlage u njenoj unutrašnjosti.

Užitak u spustu starim kamenim putem Gašpara Ivanovića kroz “zaštićenu” stoljetnu kestenovu šumu kvari im razrovana zemlja koja u vijugavom maniru devastira šumsko tlo. Uprkos tome, planinari ljepotu nalaze u bokorima žute jaglike, ljubičastom šafranu, plavim ljubičicama, čiji nježni cvjetići prekrivaju tlo uz kamenu stazu, a zatim i u pogledu unatrag kao ruralnom ambijentu sa upečatljivim reperom zvonika crkve Sv. Ilije u Gornjem Stolivu.

Utiske sa ove ture možete pogledati u kratkom videu koji je osmislio Toni Pejić.

/M.D.P./

Narodna kuhinja u Tivtu biće otvorena 19. marta

0
Narodna kuhinja u Tivtu biće otvorena 19. marta
Caritas – foto Boka News

Caritasova narodna kuhinja u Tivtu biće otvorena 19. marta, u organizaciji NVO Caritas Kotorske biskupije.

NVO Caritas Kotorske biskupije u svom zahtjevu navodi da ima namjeru da otvori Narodnu kuhinju za osiguravanje 30 do 60 obroka dnevno.

“Ciljna grupa projekta su lica u stanju socijalne potrebe, članovi OSI, samohrani roditelji, penzioneri sa najnižim primanjima, djeca, a kuhinja bi u slučaju elementarnih nepogoda bila na raspolaganju svim opštinskim Službama zaštite i spašavanja u spremanju i dopremanju obroka za pripadnike tih službi”, objašnjavaju iz toga udruženja.

Direktor “Caritasa Kotorske Biskupije” don Željko Pasković kazao je da su sredstva za nesmetani polugodišnji rad osigurana zahvaljujući donaciji “Crnogorske porodice iz Berlina”.

“Molimo i ostale društveno odgovorne firme da podrže ovaj projekt. Svi koji žele, donirati namjernice, novčani iznos ili otvoriti trajni nalog za potrebe Caritasa molimo vas da se javite putem emaila ilili na službeni telefon Caritasa Kotorske Biskupije 067-671-852. Takođe, molimo sve one koji se žele prijaviti kao korisnici da to učine pozivom na broj 067-671-852, od ponedjeljka do petka u terminu od 10 do 14 časova”, pozvao je Pasković.

Opština Tivat daje na korištenje NVO Caritas kotorske Biskupije prostorije površine 27,30 kvadrata, bez naknade za potrebe osnivanja Narodne kuhinje na period pet godina.

“Obaveza korisnika je da snosi troškove adaptacije prostorija za potrebe organiziranja kuhinje, pripremanje i distribuciju hrane korisnicima. Takođe je dužan da snosi troškove utroška električne energije, vode i druge troškove koji nastanu obavljanjem djelatnosti”, dodaju iz Caritas kotorske Biskupije.

Podsjetimo, tivatski odbornici su juče usvojili Predlog odluke da se NVO Caritas Kotorske biskupije da na korišćenje prostor.

Uprava Sueskog kanala razmatra nove radove na proširenju

0
Uprava Sueskog kanala razmatra nove radove na proširenju
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Egipat razmatra mogućnost novih radova na proširenju Sueskog kanala kako bi omogućio tranzit više brodova i smanjio rizik zastoja, rekao je upravitelj Osama Rabbie.

Uprava trenutno uređuje dodatnih 10 kilometara kanala za dvosmjerni promet i proširuje i produbljuje još 30 kilometara ključnog plovnog puta koji povezuje Europu i Aziju.

Odluka o radovima donesena je prije dvije godine, nakon nasukavanja ogromnog kontejnerskog broda Ever Given koje je u 2021. zaustavilo promet na šest dana.

U ponedjeljak predsjednik uprave najavio je nove radove na proširivanju kanala.

Početna istraživanja o dodatnom proširenju trajala bi oko 16 mjeseci, a uključivala bi studije o izvedivosti, utjecaju na okoliš i inženjering, te istraživanje tla i jaružanje, rekao je.

Projekt mora odobriti vlada, a financirala bi ga uprava kanala iz investicijskog proračuna kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje državnog proračuna, stoji u priopćenju.

Kanal bi nakon proširenja mogao biti konkurentniji i primiti više, i to većih, brodova, naglasio je predsjednik uprave.

Najava novih radova vremenski se poklopila s učestalim napadima jemenskog pokreta Ansar Allah na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru. Pokret traži obustavu izraelskih vojnih operacija u palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.

SAD i Britanija odgovorili su napadima na Jemen, a Ansar Allah uvrstio je na popis meta i američke i britanske brodove. Logističke kompanije šalju pak brodove zaobilaznom rutom oko Rta dobre nade.

Sueski kanal ključni je izvor deviznih prihoda za zaduženi Egipat, koji je prema nekim procjenama na proširenje kanala utrošio 8,2 milijarde dolara. Prihod od tranzita dosegnuo je u financijskoj godini koja je završila u lipnju 2023. rekordne 9,4 milijarde dolara.

Na početku 2024. pao je zbog krize u Crvenom moru za 40 posto.

Hercegovina očekuje rekordnu turističku sezonu

0
Hercegovina očekuje rekordnu turističku sezonu
Mostar – foto Boka News

Mostar ove godine očekuje rekordan broj turista zbog čega rastu i investicije u smještajne kapacitete na području kompletnog grada kao, okolnih mjesta i na širem području Hercegovine, potvrđeno je za Klix.ba.

Zamjenik direktora turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Semir Temim nam kaže kako su već prva dva mjeseca ove godine pokazala veliki interes domaćih i stranih gostiju za turističke atrakcije u Hercegovini, a posebno u Mostaru koji je sve zanimljiviji kako domaćim tako i stranim turistima.

Ističe kako se to najbolje očituje tokom vikenda kad se bilježe kolone automobila koje dolaze iz smjera juga i sjevera u Mostar.

“Definitivno je puno domaćih turista i gostiju iz regiona tokom cijele ove godine, a činjenica je da i lijepo vrijeme ide na ruku tome”, kazao je Temin za Klix.ba.

Ističe kako je Turistička zajednica HNK ovo područje naše zemlje već predstavila na nekoliko važnih sajmova u regionu i europskim zemljama, te dobila sjajne najave za ovogodišnju turističku sezonu.

“Najave su nam odlične i pokazuju nam kako je iz godine u godinu sezona sve bolja. Sve je više turista, kako domaćih tako i stranih i ono što me posebno raduje jeste činjenica da je i sve veći broj smještajnih kapaciteta. Postalo je vidljivo da ljudi masovno ulažu u turizam i postaju svjesni da je to grana privrede od koje se ovdje zaista može zaraditi, što ide na ruku u razvoju turizma. Tako je sve veći broj sadržaja i zanimljivih događanja, te se i lokalna zajednice aktivno uključuju u turizam mnogo više nego što je to bivalo ranije”, objasnio nam je Temim.

Prema svemu tome, kako kaže siguran je da će ovogodišnja sezona biti uspješnija od svih do sada i da će se zabilježiti novi rekord po broju posjetilaca kako u Mostaru tako i čitavoj Hercegovini.

Ističe kako se zadnjih nekoliko godina stalno ruše rekordi po broju gostiju, navodeći kako je najbolji pokazatelj da turizma u ovom djelu naše zemlje doživljava svoj puni procvat.

Pored velikog ulaganja u smještajne kapacitete po njegovim riječima za čitavu Hercegovinu će ove godine dodanu vrijednost imati zračno povezivanje Mostara, kao središta Hercegovine sa evopskim destinacijama.

Tome u prilog ide činjenica da se od aprila, pored redovnih letova za Zagreb uvode redone aviolinije i za Beograd, Minhen, Rim, Veronu i Bari, a menadžment mostarskog aerodroma time očekuje preko 50 hiljada putnika, što je više od dvostruko neko lani.