Festival Istarske supe – Snimio Aldo Pokrajac – Novi list
Pobjednici ovogodišnjeg, 10. Festivala istarske supe , održanog u Rovinjskom selu su “Čuvari Istrijanskeh užanci” iz Žminja, u kategoriji tradicionalne supe te tim Srednje strukovne škole „Eugen Kumičić“ iz Rovinja u kategoriji inovativne istarske supe.
Odlučila je tako ocjenjivačka komisija Festivala posvećenog izradi i čuvanju tradicije istarske supe, odabravši ih između deset timova.
Po drugi put se ocjenjivala i „najbolja kumpanija“, tj. najbolje prezentirani i ekipirani tim te „najbolja supa po izboru publike“.
Nagrada za „najbolju kumpaniju“ pripala je timu “Barbanci” iz Barbana, a ona publike timu “Rekreativo” iz Rovinjskog Sela.
Istarska supa je tradicionalno jelo i piće spravljeno od crnog vina, kruha i začina. Od davnina slovi kao jedan od prepoznatljivih elemenata istarske trpeze.
Festival Istarske supe – Snimio Aldo Pokrajac – Novi list
Sprema se tako da se kriška domaćeg kruha ispeče na gradelama (roštilju), a u bukaletu (vrč u kojem se sprema i iz kojeg se pije supa) stavi se šećer i papar te zalije maslinovim uljem. U tu se smjesu ulije zagrijano vino, pečeni se kruh do pola umoči u vino i tako servira.
Život uz more i život s morem dvije su različite stvari. Kako je živjeti s morem, najbolje zna obitelj Šain iz mjesta Zavalatica na otoku Korčuli.
Otac i sin svjetioničari su na Palagruži, gdje im se često pridruže i ostali članovi njihove obitelji i to drage volje, jer takav mir, kažu, nitko ne može platiti, piše HRT.
Svjetionik najudaljenijeg hrvatskog otoka Palagruže neumorno radi. Za to se brinu svjetioničari, među kojima su otac i sin – Vojo i Ivo Šain.
Na otoku borave naizmjenično. Kod kuće, u Zavalatici na Korčuli, trenutno je Vojo, koji na Palagruži boravi svaki drugi mjesec – i tako već 25 godina.
“Išao sam na Palagružu silom prilike. Došao sam na Palagružu koju nisam poznavao. Poznavao sam je iz škole, iz knjiga, ali došao sam na Palagružu i upoznao sam jedan otok, kojega me na prvi mah bilo i strah”, sjeća se Vojo Šain, svjetioničar.
No, ubrzo je prevladala ljubav prema otoku.
“Ako si došao na Palagružu, legao na kauč, čekao o da ti dođe smjena, onda si u zatvoru, a ako si došao na Palagružu, voliš prirodu, voliš more, želiš izaći na more loviti rubu, onda si u raju. Meni je Palagruža raj i mogu reći da mi je spasila život. Plovput i Palagruža”, govori Vojo.
Tu ljubav prenio je i na ostale članove obitelji, koji ondje provode svaki slobodan trenutak, ističe HRT.
“Imamo svoj ritual. Znamo kad idemo leći, kada se dižemo i nije dosadno, ne, imaš uvijek nešto. U proljeće bereš šparoge, na ljeto bereš kapare, pođeš na more i prođe ti vrijeme začas, a i mirniji je život”, naglašava Manuela Pfaff.
Njemica Manuela uz Voja je zavoljela otočki život, no na otočki rječnik još se uvijek privikava.
“Nije lako nikako, ali ja bih rekla-ide!”, naglasila je Manuela.
Ivova supruga i njihovih četvero djece s njim su na Palagruži dočekali i Novu godinu.
“Idemo malo na more pecati, radimo kolače, oko koka imamo posla, igramo se, šetamo, družimo se, bitno nam je da smo svi skupa, to nam je najbitnije”, rekla je Marija Šain.
“To je nešto posebno, to bih preporučila svakomu da ide tako negdje gdje nema gužve, gdje nema trgovina, gdje nema… da dožive taj osjećaj daleko od svih, a opet…”, dodaje.
“Volim s tatom čuvat seku, volim hraniti koke i volim loviti lignje. Ulovim više od tate i onda je tata malo ljut na mene”, govori Ema Šain.
Vremena za ribanje ima, no posao se mora odraditi. Glavni zadatak svjetioničara je brinuti se o sigurnosti na moru, slanjem meteoroloških podataka i održavanjem svjetionika.
“Svjetla moraju raditi i uz sve to treba održavati kuću. To više nisu kuće, to su muzeji”, naglašava Vojo Šajn.
Ljeti često imaju posjetitelje, najviše iz Italije.
“Mi smo duplo bliže talijanskoj obali, nego što smo našoj obali. Pelješac je nama najbliža obala, koja je udaljena 120 kilometara, a talijanska je 60 kilometara daleko od nas. Ja navečer ispred kuće vidim u Italiji kada voze automobile, a ovamo ne vidim ništa”, naglašava Vojo.
Ništa mu, kaže, i ne treba, kad otočki mir s njim dijeli cijela obitelj.
Održavanje trećeg nastavka 17 redovne sjednice Skupštine opštine(SO) Herceg Novi, čiji je drugi dio održan 28.decembra prošle godine, nije izvjestan. Kako objašnjava Ivan Otović, predsjednik SO, pojedini akteri koalicionog sporazuma se ne pridržavaju dogovora. Otović poručuje “da ne treba bježati od ni od novih izbora, ukoliko se jasno ne utvrdi ko je vlast, a ko opozicija u Herceg Novom”.
– Nažalost, imamo situaciju da je glad za foteljama veća od već postignutog dogovora. Izgleda da ti politički akteri nisu namireni foteljama na državnom nivou, pa kreću u rušenje lokalne vlasti.Moramo se držati dogovora i principa, ako neko smatra da zaslužuje više neka otvoreno traži nove izbore. Neka se izjasne o tome jer svaka akcija izaziva reakciju druge strane – podvukao je Otović.
On smatra da će se na narednim izborima pročistiti politička scena u Herceg Novom i da neke partije nemaju budućnost.
Predsjednik Kluba odbornika Novske liste u lokalom parlamentu Jovan Subotić smatra da je Novska lista, koja broji i najveći broj odbornika, devet, još 27. i 28. decembra pokazala da je spremna za sjednicu SO i za sve tačke dnevnog reda.
– Očigledno je da neki drugi članovi koalicije i parlamenta nisu bili spremni da raspravljaju na sve teme koje su na dnevnom redu i predsjednik Otović je iskoristio poslovničku mogućnost prekida. To je jako važno da čuju građani, on je iskoristio poslovničku mogućnost da prekine sjednicu i da se o nastavku mora dogovoriti sa svim predstavnicima parlamenta jer je to jedino što Poslovnik predviđa. Ne znamo kada će sjednica biti nastavljena i to pitanje je u rukama jedne osobe, a to je predsjednik parlamenta Ivan Otović – rekao je Subotić i poručio da ne zna ko to narušava odnose u koaliciji, “neko ko radi loš posao ili neko ko ukazuje na loš posao i želi da donese pozitivne promjene za Herceg Novi”.
– Odgovor na pitanje da li postoji kriza ne sjedi u redovim Novske liste i mi smo spremni da nastavak sjednice bude sutra ujutru – podvlači Subotić.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden upozorio je jučer tokom govora u Bijeloj kući da bi povlačenje američke potpore Ukrajini moglo dovesti do ruske pobjede s mogućim širenjem krize na balkanske zemlje.
“Ako mi odemo i Rusija bude u stanju izdržati njihov napad i srušiti Ukrajinu, što mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama?”, rekao je Biden.
Upitao je nazočne i što misle što bi se moglo dogoditi na području između Poljske i Mađarske.
Na privatnom sastanku suradnici predsjednika Bidena otvoreno su upozorili kongresnike da bi Rusija, ako Kongres ne odobri dodatnu vojnu pomoć Ukrajini u narednim danima, mogla dobiti rat za nekoliko tjedana, u najboljem slučaju mjeseci, prenosi Yahoo.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan i direktor Nacionalne obavještajne službe Avril Haines rekli su zastupnicima da će Ukrajina izgubiti neke sposobnosti protuzračne obrane i topništva u nadolazećim tjednima, prema osobama upoznatim sa sastankom.
Pomoć Ukrajini, koja je mjesecima blokirana u Kongresu, dio je prijedloga zakona koji također predviđa financiranje za Izrael i Tajvan. U listopadu je Biden zatražio dodatnih 60 milijardi dolara vojne pomoći za Ukrajinu. Kongres je Kijevu prethodno odobrio oko 75 milijardi dolara.
Nedavno je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky upozorio na moguće širenje sigurnosne krize i na Balkanu.
“Obratite pažnju na Balkan. Vjerujte mi, dobivamo informacije: Rusija ima dug plan. Bliski istok, bit će barem Balkan, ako sada zemlje svijeta ništa ne poduzmu. Bit će ponovo takva eksplozija”, rekao je Zelenski.
Zimsko izdanje onlajn filmskog festivala, zajednički projekat vodećih regionalnih filmskih festivala okupljenih u Mreži festivala Jadranske regije: Festivala autorskog filma Beograd, Filmskog festivala Herceg Novi, Ljubljanskog međunarodog Film Festivala, Sarajevo Film Festivala i Zagreb Film Festivala, počinje danas 20. i trajaće do 29. januara.
U programu je pet hvaljenih dugometražnih prvijenaca regionalnih autora, koji su gledaocima dostupni besplatno. Nakon prikazanog filma “Garbura” Josipa Žuvana, slijede ostvarenja “Stric” Andrije Mardešića i Davida Kapca, “Da li ste videli ovu ženu?” Dušana Zorića i Matije Gluščevića i “Jahači” Dominika Menceja, te dokumentarac “Muzej revolucije” Srđana Keče.
Filmovi, kao i razgovori sa autorima će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore uz besplatnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržali su Potprogram MEDIA Programa Kreativne Evrope i Ambasada Švajcarske u Bosni i Hercegovini.
U južnim i centralnim djelovima Crne Gore jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima, na sjeveru otežano zbog snijega, poledice i jakih udara vjetra i pojave mećave vidljivost je smanjena, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Iz AMSCG su upozorili da je na brojnim dionicama povećana opasnost od odrona.
Oni su naveli i da je vidljivost je mjestimično smanjena a poledica je moguća na putevima u višim predjelima.
Iz AMSCG su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice, na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima – kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini gume je četiri milimetra.
Iz AMSCG su rekli da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Vrijeme subota:
Pretežno oblačno sa slabim do umjerenim padavinama i vjetrovito. U većini kontinentalnih predjela snijeg, a na primorju i u nižim predjelima na jugu kiša. Sredinom dana u jugozapadnim i zapadnim, a do kraja dana u većem dijelu zemlje prestanak padavina, u južnim predjelima i postepeno razvedravanje.
Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od -7 do 11 stepeni.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 16 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe teže a pet lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su se u Podgorici dogodile četiri sabraćajne nezgode, Herceg Novom i Nikšiću po tri, Danilovgradu i Bijelom Polju po dvije, Baru i Tivtu po jedna.
Izdato je 327 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 30 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio je otvaranje brodske linije Budva-Dubrovnik.
-Tokom ljeta ćemo da otvorimo liniju Budva-Dubrovnik, što će doprinijeti turizmu u Budvi, ali i rastereti granični prelaz Herceg Novi-Dubrovnik.
Na tome se radi kako bi bilo spremno za ljetnju sezonu-kazao je Radulović u emisiji “Okvir”, TVCG.
Najava premijera Milojka Spajića da će Crna Gora do 2030. godine imati zavšena dva auto puta i četiri brze autoceste je realna i mi ćemo to sigurno ostvariti, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović u emisiji “Okvir”.
Kriminalistička policija pokušava da otkrije pod kojim okolnostima je nastupila smrt D. S. (44) iz Tivta čije je unakaženo tijelo danas popodne nađeno u stanu.
Tijelo D. S. pronađeno je u dnevnoj sobi, a nakon dolaska policije u prvi mah se mislilo da je riječ o samoubistvu.
Nešto kasnije, inspektorima, ali i tužilaštvu je bilo jasno da je D. S. najvjerovatnije na surov način usmrćen.
“U toku je kriminalistička obrada, ali sve upućuje da je riječ o ubistvu”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz tivatske policije.
U toku je uviđaj kojim rukovodi državni tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici.
“Preduzimaju se izviđajne mjere i radnje na utvrđivanju okolnosti pod kojima je nastupila smrt”, navodi policija.
Njemački vojnici – Foto: Ilustracija / Shutterstock
Njemački ministar obrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) upozorio je na mogućnost napada Rusije i na zemlje NATO-a.
– Mi gotovo svakodnevno slušamo prijetnje iz Kremlja, trenutno pojačano uperene protiv naših prijatelja u baltičkim zemljama. Moramo računati s time da bi Vladimir Putin mogao napasti i zemlje članice NATO-a, rekao je Pistorius u razgovoru za dnevnik Tagesspiegel.
Pistorius, koji je prije godinu dana preuzeo položaj ministra obrane, rekao je kako vojni stručnjaci smatraju da taj napad nije trenutno vjerojatan, nego za pet do osam godina.
Ponovio je svoju želju da njemačke vojne snage pripremi na mogući vojni sukob.
– Želim prodrmati društvo i ukazati na to da Bundeswehr moramo učiniti spremnim, rekao je Pistorius.
Pistorius je rekao da trenutni plan štednje savezne socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade ne bi smio utjecati na plan osuvremenjivanja Bundeswehra.
– Moramo, s obzirom na trenutnu razinu opasnosti, žurno podići stupanj spremnosti naših vojnih snaga na obranu, rekao je Pistorius.
Objasnio je i potrebu daljnje pomoći Ukrajini.
– Svima mora biti jasno da ako Putin dobije ovaj rat to povećava opasnost i za Njemačku, zaključio je njemački ministar obrane.
