Bolnica Meljine – ulazak u sistem javnog zdravstva nije donio bolje uslove, agonija se nastavlja…

0
Bolnica Meljine – ulazak u sistem javnog zdravstva nije donio bolje uslove, agonija se nastavlja…
Bolnica Meljine – foto SOHN

Hladne prostorije u Opštoj bolnici Meljine samo je jedan u moru problema sa kojima se suočava ova zdravstvena ustanova.

Ulazak u sistem javnog zdravstva nije donio bolje uslove rada zaposlenima, niti bolje uslove liječenja pacijenata.

Nedostatak kadra, zastarjela oprema koju niko ne održava, iscrpljenost ljekara i medicinskih tehničara situacija je sa kojom se suočavaju zaposleni i pacijenti i devet mjeseci nakon što je ova ustanova, po odluci Vlade, postala odeljenje Kliničko bolničkog  centra Kotor.

U više navrata poslednjih mjeseci reagovali su i ljekari bolnice Meljine ukazujući na problematiku i loše uslove rada.

Uslovima liječenja nisu zadovoljni pacijenti, a kako navodi Božidar Mandić, nadležni bi morali da povedu računa o ovoj zdravstvenoj ustanovi.

–  Trebalo bi malo da razmisle, stvarno, ovo je mjesto za bogove. Dopustiti ovakvo ponašanje sa bolnicom stvarno nema smisla. Nema grijanja, ima neka grijalica koja stoji na vratima i grije dvije prostorije i hodnik. Osjećaj nije ugodan ni u kom slučaju – naveo je on.

Pokušali smo da dobijemo i direktora KC Kotor dr Davora Kumburovića. Na naše pozive i poruke nije odgovarao, kažu iz RTHN.

Više sreće su imale kolege iz RTCG kojima je dr Kumburović juče rekao da situacija u bolnici nije idealna te da nije prijatan rad u prostorijama koje se ne griju na adekvatan način.

– To je problem koji traje unazad deceniju i više. Griju se na isti način kao i do sada. Znam da nije lako, ali u saradnji sa Ministarstvom konačno ćemo ući u realizaciju, odnosno poboljšanje tih uslova – obećava on.

Na taj problem, kako navodi, ukazivao je i prethodnom sazivu Ministarstva zdravlja kao i ovom aktuelnom.

– Jedan od ključnih problema zbog kojih se nije do sada ušlo u ozbiljnije rješavanje ovog problema jesu ta što je finansijsko ulaganje u izgradnju novog centralnog sistema jako veliko, uz činjenicu da pravno pitanje prostorija i infrastrukture na kojoj se nalazi i njeno vlasništvo još nisu dobili sudski epilog – istakao je dr Kumburović.

Novska lista poziva Ministra Pravde i Glavnog specijalnog tužioca da ispitaju izbor direktora Instituta Igalo

0
Novska lista poziva Ministra Pravde i Glavnog specijalnog tužioca da ispitaju izbor direktora Instituta Igalo
Institut Igalo – foto Slavica Kosić

Izborom Zorana Kovačevića na mjesto direktora Instituta Igalo, krnji tročlani Bord direktora bez dva člana koji su časno podnijeli ostavke na svoje pozicije, pokazao je da je DPS hobotnica još uvijek aktivna kako u Herceg Novom, tako i u državi Crnoj Gori. Većina u Bordu direktora Instituta na taj način je povjerena dvojici članova Borda iz reda manjinskih akcionara, Žarku Rakčeviću i Savu Kaleziću što je prihvatio i podržao Predsjednik Borda Batrić Kontić, član SNP-a, ka\e se u saop[tenju Novske liste.

Nelegitimni Bord direktora koji je izabrala Vlada Dritana Abazovića, tako je na čelo ovog giganta zdravstvene i turističke privrede doveo bivšeg predsjednika Kluba odbornika DPS u Skupštini Herceg Novog i čovjeka koji je aktivno učestvovao u decenijskom propadanju Instituta Igalo.

Novska Lista otvoreno sumnja u zakonitost raspisivanja konkursa i izbor Kovačevića na ovo mjesto, te poziva Ministra Pravde, Andreja Milovića i Glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da ispitaju ovaj proces kao i da ispitaju na koji je način gospodin Rakčević došao do 26 posto akcija Instituta Igalo i pozicije da odlučuje o sudbinama svih onih koji su profesionalno ili zdravstevnom potrebom vezani za Institut Igalo. Sve podsjeća na još jednu epizodu u prljavoj igri koja se zove loša privatizacija Instituta Igalo kroz obezvrijeđivanje ovog kolektiva.

Imajući u vidu da ovaj proces nema podršku niti Vlade Crne Gore niti grada Herceg Novog, borićemo se svim legitimnim sredstvima da do ovakvog razvoja situacije ne dođe, te da o Institutu odlučuju oni koje je narod za to birao, a ne oni koji su tu podršku odavno izgubili, ka\e se u sop[tenju Novske liste koje potpisuju Miloš Konjević potpredsjednik Opštine Herceg Novi i Jovan Subotić poslanik u Skupštini Crne Gore.

Ministar Radulović sa Pelevićem (MSC): Pomorstvo može biti generator razvoja crnogorske privrede

0
Ministar Radulović sa Pelevićem (MSC): Pomorstvo može biti generator razvoja crnogorske privrede
Foto MSP

Pomorstvo može biti generator razvoja crnogorske privrede, saopšteno je nakon sastanka ministra saobraćaja i pomorstva Filipa Radulovića i Dalibora Pelevića izvršnog direktora Mediterranean Shipping Company  (MSC) za Crnu Goru.

Sagovornici su se saglasili da je neophodno nastaviti sa aktivnostima koje će doprinijeti kvalitetnijem infrastrukturnom povezivanju sa zemljama regiona.

“Što budemo bolje razvijali infrastrukturu u zaleđu Luke Bar, poboljšaćemo i poziciju Luke Bar na tržištu i stvoriti odgovarajuće uslove da Luka Bar koristi svoje potencijale u većoj mjeri nego što je to bio slučaj u prethodnom periodu. Na taj način će nam doći novi tereti, što će dovesti i do prisustva većeg  broja brodara u luci Bar”, kazao je Radulović.

Takođe, Radulović je istakao da je saradnja sa kompanijom MSC, pored saradnje koju ostvarujemo kroz teretni saobraćaj, posebno značajna jer je riječ o brodarskoj kompaniji koja zapošljava više od 2500 pomoraca iz Crne Gore.

“Unapređenje putne i željezničke infrastrukture ključno je za dalji razvoj Luke Bar. Važna je što bolja povezanost sa Srbijom ali i Bosnom i Hercegovinom. Smatram da je od velike važnosti snaženje saradnje preko koridora Bar-Beograd-Budimpešta”, kazao je direktor MSC za Crnu Goru Dalibor Pelević.

Imajući u vidu da direktor MSC-a ujedno obavlja i funkciju zamjenika predsjednika Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, dogovoreno je intenziviranje aktivnosti kroz navedeni Odbor, uz podršku Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

Sagovornici su izrazli očekivanja da će na ovaj način tranzitni potencijal Crne Gore, ali i potencijal Luke Bar biti adekvatno valorizovani.

Kovačević novi izvršni direktor Instituta Igalo

0
Kovačević novi izvršni direktor Instituta Igalo
Institut Igalo – foto Boka News

Odbor direktora Instituta Dr Simo Milošević izabrao je danas dr Zorana Kovačevića za izvršnog direktora te ustanove po konkursu koji je bio raspisan od 3. do 18. novembra, potvrdio je za RTHN predsjednik Odbora Batrić Kontić.

Dosadašnji vršilac dužnosti izvršnog direktora dr Savo Marić je razriješen sa te funkcije.

“Sastanak je održan u nepotpunom sastvu jer su prije nekoliko dana dva člana dali ostavke. Po meni je to diskutabilno jer je Odbor odluku o raspisivanju konkursa donio jednoglasno u punom sastavu. Postoje stengrami i zapsinici sa sastanka da su i oni bili nezadovoljni radom v.d. izvršnog direktora, rezultatima postignutim i prošle a posebno ove godine iako su tokom ove godine povećane cijene usluga prema Fondu zdravstva ali i za ostale korisnike. Takođe bio je neprofisionalan odnos v.d. izvršnog direktora prema Odboru i nisu se izvršavale odluke Odbora”, kazao je za RTHN  Kontić.

Na konkurs su se prijavila dva kandidata, odim dr Kovačevića za ovu funkciju je bila zaintereosvana i mr Slavica Milić iz Podgorice koja je početkom sedmice odustala.

“Donijeli smo odluku nakon intervjua i na osnovu plana za izlazak iz krize Instituta koji je Kovačevć dostavio na konkursu. To je jedan ozbiljan pristup da se konačno počne sa pozitivnim poslovanjem. Moram da kažem i da je Institut jedino poslovao u plusu za vrijeme kada je Kovačević bio izvršni direktor”, kazao je Kontić.

On je objasnio da je Kovačević  danas bio jedini kandidat jer je drugi, mr Slavica Milić obavijestila Odbor da odustaje i da neće doći na intervju.

“Ona je obavijestila Odbor da odustaje nakon nekih novinskih natpisa koji nisu bili istiniti i ona je, da li izrevoltirana ili iz nekog drugog razloga, odustala. Obratila se nama da neće prisustvovati intervjuu tako da je jedini kandidat bio Zoran Kovačević”, kazao je.

Na pitanje RTHN da li je odluka Odbora validna s obzirom na činjenicu da su dva člana podnijela ostavku i da je donijeta u nepotpunom sastavu, Kontić kaže da je Odbor u mandatu dok se ne izabere novi.

“Kada neko podnese ostavku, raspisuje se vanredna Skupština akcionara u roku od 60 dana na kojoj se biraju novi članovi. Dok se oni ne izaberu, ovaj Odbor direktora mora da radi”, zaključio je Kontić.

Odluku o izboru direktora osim Kontića donijeli su predstavnici manjinskog kapitala Žarko Rakčević i Savo Kalezić. Ostavke su podnijeli Predrag Dragojlović i Marija Miličković, predstavnici državnog kapitala, odnosno IRF i Vlade Crne Gore.

U najavi realizacija više projekta na Toploj: Od rekonstrukcije sportskog terena do nove montažne garaže

0
U najavi realizacija više projekta na Toploj: Od rekonstrukcije sportskog terena do nove montažne garaže
Topla – foto Opština HN

Na Toploj- Herceg Novi, će u narednom periodu početi realizacija više projekata, od postavljanja novih stubova javne rasvjete i infrastrukturnih intervencija, do rekonstrukcije trotoara i regulacije saobraćaja u neposrednoj blizini OŠ “Dašo Pavičić”. U planu lokalne samouprave je i izgradnja montažne garaže na tri nivoa na Toploj II, kako bi problem sa nedostatkom parking mjesta bio riješen sa 150 novih, poručio je nakon današnjeg obilaska terena potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević.

Sa potpredsjednikom sa bili i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš i predsjednica MZ Topla, Nada Bukilica.
Stepenište od Muzeja Mirko Komnenović do šetališta će biti rekonstruisano i uređeno, a od muzeja do Njegoševe ulice će biti postavljeno i nekoliko stubova javne rasvjete.

“Obišli smo igralište iznad Kuće nobelovca Iva Andrića i planiramo da ga naredne godine rekonstruišemo. Igralište postoji već 30-40 godina, u katastrofalnom je stanju i obezbijedićemo sredstva kroz kapitalni budžet za narednu godinu da se igralište sanira“, kazao je Konjević i dodao da je jedna od lokacija koju su obišli i OŠ „Dašo Pavičić“, gdje je evidentan saobraćajni problem.

„Planiramo da uradimo vertikalno stepenište pored boćarskog terena kako djeca ne bi išla glavnom ulicom. Takođe, proširićemo dio gdje se skreće sa magistrale između Centra bezbjednosti i nadvožnjaka, jer je to mjesto gdje najčešće dolazi do većeg zastoja kada govorimo o saobraćaju oko škole. Takođe, radiće se trotoar od Doma zdravlja do marketa Idea, a imamo u planu i da radimo montažnu garažu na tri nivoa. Vlasnik zemljišta je Prvoborac i u narednom periodu nas očekuju pregovori. Ovim projektom bismo riješili problem parking prostora na Toploj II i obezbijedili oko 150 mjesta“, istakao je Konjević i podsjetio da je put od marketa Voli do Ramarexa već godinama u planu, te naglasio da će u narednom periodu početi radovi i na toj lokaciji. Na taj način bi saobraćaj bio dodatno rasterećen jer će biti spojena postojeća sa ulicom koja vodi ka Toploj III.

U planu za asfaltiranje je i ulica Braće Grbića, a naredne godine će se raditi i rekonstrukcija trotoara od semafora do hotela „Krušo“ i tom prilikom će biti izvedeni radovi na poboljšanju atmosferke mreže.

Potpredsjednik Konjević je naglasio da je u planu lokalne samouprave rješenje saobraćajnih gužvi kod Novljanke i knjižare „Dambo“.

Topla – foto Opština HN

“Tu bismo postavili stubiće i cijelu ulicu od semafora do Novljanke asfaltirali. Za sanaciju trotoara od prodavnice Martinović do bivšeg Neckoma, u ovoj ulici, je urađen tender i izabran izvođač radova“, kazao je Konjević.

Obilazak terena je bio prilika i za razgovor sa građanima, od kojih su neki ukazali na konkretne probleme poput nedovoljnog dobrog odvoda atmosferskih voda u blizini trafostanice na Toploj, nedostatka potpornih zidova kako bi se spriječilo obrušavanje terena, slabog funkcionisanja skupština stanara i potrebnog uređenja zelenila na nekoliko lokacija.

„Građani su uvijek na prvom mjestu i saradnju sa lokalnom samoupravom ćemo podići na još viši nivo. Mislim da je saradnja u moje lično ime na zavidnom nivou, uvijek pomognemo koliko je moguće i izađemo u susret“, zaključio je potpredsjednik Konjević.

Nastradali migranti: Gurnuti s glisera

0
Nastradali migranti: Gurnuti s glisera
Migranti – foto Reuters

Četvorica migranata su umrla nakon što su gurnuti s glisera nedaleko od plaže u Kadizu na jugu Španije, saopštla je španska civilna garda i spasilačka služba.

Gliser je prevozio ukupno 27 migranata, a 23 su preživjeli.

Fotografije objavljene na društvenim mrežama i u lokalnim medijima, a čiju vjerodostojnost Rojters do sada nije potvrdio, prikazuju crni čamac na naduvavanje blizu plaže te na njemu ljude kako preko palube bacaju druge osobe, koje počinju da plivaju u moru.

„Vidjeli smo čamac krijumčara droge kako dolazi, ali nisu krijumčarili drogu, već su na njemu bili migranti. Odjednom, počeli su da skaču, a neke su bacili. Ima čak i fotografija koje prikazuju jednog od šefova koji pištoljem prijeti migrantu kao da mu govori: ‘Skoči ili ću te upucati’“, rekao je svjedok Havijer Gonzales za lokalnu televiziju.

Gonzales je surfer koji je bio na plaži sa grupom od 15 do 20 kolega i pomogao je migrantima da izađu iz vode.

„Otišli smo prema momcima, migrantima, i dotad, unutar minute ili dvije, su trojica njih već ležala licem prema dolje. Prvo smo uzeli one koji su ležali licem prema dolje, a potom smo izvukli ostale“, ispričao je.

Dok su ljudi na plaži požurili u pomoć, čamac je odjurio.

Druga osmorica migranata su ostavljena na plaži Sankti Petri u obližnjem gradu Kiklani, gdje su im pomoć pružili medicinsko osoblje i Civilna garda, a trojica su prebačena u bolnicu zbog hipotermije.

Kadiz se nalazi na jugu Španije, otprilike 20 kilometara od sjevernoafričke obale.

Uprkos svojoj blizini, područje Kadiza nije često odredište migrantskih ruta iz Magreba jer se nalazi na obali Atlantskog okeana, gdje su morski uslovi zamršeniji, a nadzor Gibraltarskog moreuza je intenzivan.

Ryanair će u 2024. Dubrovnik povezivati s 18 evropskih odredišta

0
Ryanair će u 2024. Dubrovnik povezivati s 18 evropskih odredišta
Ryanair – foto Hina

Irski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Ryanair u 2024. godini će povezivati  Dubrovnik s 18 evropskih odredišta.

Uz već postojeće linije za Beč i Dublin, Ryanair će Dubrovnik u 2024. godini povezivati s još 16 novih odredišra.

Uz već spomenuti Beč i Dublin, Dubrovnik će zimi biti povezan još i s Londonom te u ostala doba godine s Rimom, Stockholmom, Helsinkijem, Berlinom, Milanom, Parizom, Bruxellesom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom, Poznanom, Oslom i Wroclawom.

To je u srijedu na konferenciji za novinare u Zračnoj luci Ruđer Bošković u Dubrovniku potvrdio direktor Viktor Šober dodajući kako će Dubrovnik, uz Zagreb i Zadar tako postati treća Ryanairova baza u Hrvatskoj.

Komercijalni direktor Ryanaira Jason McGuinness rekao je kako će Ryanair u ljetnoj bazi u Dubrovniku imati dva zrakoplova koaj tako nadopunjuje njihove postojeće baze u Zagrebu i Zadru.

Na konferenciji je još rečeno kako se očekuje da će novi letovi biti dosta popularni, ne samo za turiste koji će iz tih destinacija dolaziti, već i za Dubrovčane koji će iz Dubrovnika letjeti u gradove Europe i svijeta.

Manje reklama za jedriličare: francuska vlada donijela uredbu o oglašavanju na moru

0
Manje reklama za jedriličare: francuska vlada donijela uredbu o oglašavanju na moru
Regata

Francuska vlada objavila je pravilnik kojim se regulira oglašavanje na moru, kako bi se spriječile vizualne smetnje jedriličarima, a istovremeno oglašivačima pružila mogućnost sponzoriranja, piše boatindustry.com.

Nakon što su prije dvije godine uveli zabranu reklamnih bannera iznad plaža koje vuče zrakoplov u svrhu borbe protiv klimatskih promjena, neki su oglašivači i brodovlasnici pronašli rješenje za reklame korištenjem brodova kao medija za oglašavanje. Pod krinkom skupljanja plutajućeg otpada na morskoj površini, jedan je oglašivač dao postaviti velike svjetleće zaslone ispred plaža u Alpes Maritimes, što je izazvalo val negodovanja i potaklo rasprave.

Nova uredba od 17. studenog 2023. koju je objavila francuska vlada popunjava pravnu prazninu, regulirajući oglašavanje na moru u teritorijalnim i unutarnjim vodama. Vlada sada zabranjuje sve svjetleće reklame. Štoviše, niti jedno plovilo ne smije se koristiti prvenstveno u reklamne svrhe. Plovila će moći prikazati maksimalnu ukupnu oglasnu površinu od 4 m2 (izmijenjenu prema dolje nakon javne rasprave), isključujući reklame na trupu broda i jedrima.

Kako bilo, jedriličari oceanskih regata i organizatori nautičkih događaja mogu biti mirni. Sponzori plovila moći će koristiti veće površine. Iz uredbe su također isključene reklame za partnere raznih utrka i okupljanja.

TO Tivat – Javni poziv za davanje u zakup novogodišnjih kućica

0
TO Tivat – Javni poziv za davanje u zakup novogodišnjih kućica
Zimska bajka u Tivtu kućice – foto Boka News

Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je u Dnevnom listu ,,Dan” objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup montažnih kućica.

Predmet Javnog poziva je davanje u zakup pet montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijava na Javni poziv predaje se direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, najkasnije do 5.12. do 13 sati.

Postupak javnog nadmetanja (aukcije) sprovešće se u prostorijama Multimedijalne sale Opštine Tivat 7.12. u 10 sati.

Informacije o svim pitanjima za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 7 do 15 sati u kancelarijama Turističke organizacije Tivat, ili na broj tel 032 671 324.

Javni poziv je objavljen na oglasnoj tabli i na interenet stranici Turističke organizacije Tivat ( www.tivat.travel), a više informacija možete pronaći i na linku.

Preminuo Henry Kissinger

0
Preminuo Henry Kissinger
Henry Kissinger Foto: Stefan Wermuth / Reuters

Slavni američki diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu, objavila je konzultantska tvrtka Kissinger Associates.

Kissinger je bio diplomat, politolog, geopolitički konzultant i političar koji je služio kao državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda.

Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine je dobio Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom.

Nazivajući Kissingera diplomatskim moćnikom, Reuters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.

– Kissingerova vladavina kao glavnog arhitekta vanjske politike SAD-a oslabila je s Nixonovom ostavkom 1974. Ipak, nastavio je biti diplomatska sila pod predsjednikom Geraldom Fordom i nuditi svoja mišljenja do kraja života”, napisao je Reuters.

Bio je kontroverzna ličnost, pa tako dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Allendea.

Heinz Alfred Kissinger rođen je u Furthu u Njemačkoj 27. svibnja 1923. u židovskoj obitelji, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja europskih Židova.

Ime je promijenio u Henry, služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.

Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomaciji, Kissinger je 1982. u New Yorku osnovao konzultantsku tvrtku Kissinger Associates koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.

Bio je član upravnih odbora tvrtki i raznih vanjskopolitičkih i sigurnosnih foruma, a napisao je i brojne knjige iz područja diplomacije i međunarodnih odnosa, pa je tako upravo prije tri tjedna Školska knjiga na Interliberu predstavila hrvatsko izdanje njegove knjige “Vodstvo – šest studija svjetske strategije”.

Kissinger je bio aktivan do samog kraja života, a kao osoba koja je imala ključnu ulogu u normaliziranju veza između SAD-a i Kine u 1970-ima, u srpnju se u Pekingu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.