Otvorena izložba “Tajne Jadrana“: More kao arhiv i svjedok

“Tajne Jadrana“ Dragana Gačevića izložba je koja nas vodi kroz istoriju i tajne koje krije naše podmorje, kroz bogatu i raznovrsnu postavku.

Izložba je otvorena sinoć u foajeu dvorane „Park“, a na putovanje kroz istoriju ronjenja i zagonetke našeg podmorja prisutne su poveli, uz autora Dragana Gačevića, novinar i publicista Siniša Luković i instruktor ronjenja, Milan Vukićević.

Otvorena izložba Tajne Jadrana

Gačević je priču o razvoju ronjenja u Boki ispričao kroz predmete, fotografije i dokumenta koji svjedoče o hrabrosti, strasti i istraživačkom duhu onoga ko se usudi da zaroni u nepoznato. Organizaciju izložbe Novljanina, koji je i autor monografije „Podmorje Crne Gore“, podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.

Otvorena izložba Tajne Jadrana

Svi oni koji do 03. novembra posjete dvoranu „Park“ dobiće jasniju sliku o tome kako je izgledao austrougarski ronilac u Boki sa početka prošlog vijeka i kakva oprema je kroz istoriju služila za istraživanje, osvajanje i dokumentovanje našeg podmorja – civilna i vojna ronilačka oprema korišćena u toku 20. vijeka, diverzantska dvosjedna ronilica, dekompresiona komora, diverzantska podvodna mina, podvodno kućište i kamera sa kojom se snimala serija „Tajne Jadrana“ emitovana 1975. godine…

“Tajne Jadrana“ je autentična i atraktivna priča o moru kao arhivu, memoriji i svjedoku. Uz edukativni aspekt i promociju ronjenja, ovo je izložba koja poziva na promišljanje o odnosu čovjeka i mora, istorije i sjećanja, poručeno je na sinoćnjem otvaranju.

Razriješen Bulatović, za v.d. izvršnog direktora EPCG imenovan Đordan

Razriješen Bulatović, za v.d. izvršnog direktora EPCG imenovan Đordan
Bojan Đordan

Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (EPCG) razriješio je dosadašnjeg izvršnog direktora, Ivana Bulatovića, a za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovao Bojana Đordana, dosadašnjeg izvršnog rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije.

Odluka je donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti.

Odbor direktora će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, u skladu sa zakonom i procedurama kompanije.

EPCG će i u narednom periodu ostati fokusirana na sprovođenje strateških projekata u oblasti energetske tranzicije, modernizacije i razvoja novih kapaciteta, uz dosljedno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i profesionalnog upravljanja.

Zatvoren festival “Uhvati film“ Kotor 2025. – dodijeljene nagrade „Lanterna“ najboljim ostvarenjima

0

U Kinu „Boka“ u Kotoru svečanom dodjelom nagrada „Lanterna“ zatvoreno je šesto izdanje međunarodnog filmskog festivala „Uhvati film“ Kotor, koji je tokom tri dana prikazao 15 filmova iz 10 zemalja svijeta i ponovo učinio Kotor centrom filmskih i društvenih priča o snazi, stvaralaštvu i inkluziji osoba sa invaliditetom.

Festival, koji organizuju NVU Art 365 i Live Production, ima za cilj da mijenja perspektivu društva o osobama sa invaliditetom, podstičući njihovo veće učešće u umjetnosti, filmu i medijima. Kroz filmske projekcije, panele, radionice i masterklasove, „Uhvati film“ doprinosi stvaranju inkluzivnog kulturnog prostora u kojem se prepoznaje potencijal i kreativnost svake osobe.

Uhvati film

O dobitnicima nagrada odlučivao je žiri u sastavu Sead Šabotić (reditelj), Isidora Građanin (glumica) i Mihael Miko Đuričić (fotograf), dok su žiri mladih činili učenici JU Gimnazije Kotor, koji su birali najbolji film po svom izboru.

Dobitnici nagrada „Lanterna 2025“

Najbolji kratkometražni igrani film – „Marciano García“, Španija
Poetska priča o čovjeku s Daun sindromom koji sanja da postane astronaut.
Nagrada za umjetničku cjelovitost, emotivnu suptilnost i humanističku viziju.

Najbolji kratkometražni dokumentarni film – „Posle nas“, Srbija
Dirljiv prikaz svijeta autistične djece i njihovih roditelja koji pretvara tišinu u punoću života.
Nagrada za poetsku snagu, iskrenost i izuzetnu humanost.

Specijalno priznanje – „Točkovi života“ Crna Gora
Inspirativna priča o Antoniju Matkoviću, bodibilderu u kolicima, simbolu upornosti i slobode.
Nagrada za humanost, vjeru u čovjeka i snažnu poruku o životnoj snazi.

Najbolji crnogorski film i nagrada žirija mladih – „Skok za pobjedu“
Topla i nadahnjujuća priča o Đurđi Borović, tinejdžerki s Daun sindromom, čiji osmijeh postaje metafora hrabrosti i radosti postojanja.
Film nagrađen za toplinu, humanost i poetsku snagu da proslavi život u svim njegovim oblicima.

Uhvati film

Pored takmičarskog dijela, festival je donio bogat prateći program u Kreativnom habu Kotor, kroz segmente „Uhvati film Talks“, „Mreža“ i „Kroasan, kafa i kratke priče“, koji su spojili filmske autore, kulturne radnike i predstavnike institucija. Među govornicima su bili Siniša Bjeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore,  Ines Lazarević Rukavina iz Rijeke, predstavnici Centara za kulturu, organizacija OSI, filmskih festivala…

Selekciju filmskog programa potpisuje Dušan Vuleković, reditelj i umjetnički direktor festivala.

Branimir Žugić, direktor festivala „Uhvati film“ Kotor, izjavio je:

„Ovogodišnje izdanje festivala obilježio je važan iskorak –  prvi put imali smo takmičarski program, koji je dodatno učvrstio našu misiju da prepoznajemo i nagrađujemo autentične priče o ljudskoj snazi i različitosti. Nagrađeni filmovi pokazali su koliko umjetnost može da inspiriše, pokrene i poveže ljude. U tri dana festivala proživjeli smo snažne emocije i podsjetili se da je inkluzija više od teme – to je vrijednost koja nas ujedinjuje. Ponosni smo na rast festivala i na činjenicu da Kotor postaje prepoznatljivo mjesto susreta filma i društvene odgovornosti. Već počinjemo pripreme za sedmo izdanje, koje će donijeti još više priča koje svijetle snagom ljudskog duha.“

Uhvati film

Festival „Uhvati film“ Kotor 2025 organizuju NVU Art 365 i Live Production. Realizaciju festivala podržali su: Opština Kotor, Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Kulturni centar „Nikola Đurković“, Filmski centar Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija, JU Gimnazija Kotor i CKB.

Publika je i ove godine uživala u atmosferi ispunjenoj emocijom, dijalogom i zajedničkim vrijednostima koje „Uhvati film“ već šest godina gradi – dostupnost kulture, snagu umjetnosti i ljepotu različitosti. Kotor je ponovo svijetlio filmskom svjetlošću inkluzije.

Herceg Novi – Služba zaštite i spašavanja pokrenula kampanju o prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu

0
Herceg Novi – Služba zaštite i spašavanja pokrenula kampanju o prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu
Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi

Služba zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi krenula je u podizanje nivoa odgovornosti građana u prevenciji i smanjenju rizika u zimskom periodu.

Prioritetne aktivnosti odnose se na čišćenje dimnjaka i uklanjanja svih nepotrebnih eksplozivnih i zapaljivih materija iz potkrovlja i podruma, redovno provjetravanje podrumskih prostorija, te provjera ispravnosti električnih instalacija. Ova kampanja sprovodi se putem postavljanja promotivnih plakata na svim opštinskim oglasnim tablama i obaviještenjima putem lokalnih medija.

U okviru iste kampanje, Služba zaštite i spašavanja opštine Herceg Novi je pripremila osnovne savjete, mjere i pravila preventivne zaštite od požara za stambene zgrade. Iz Službe savjetuju da Skupštine stanara i stanari stambenih zgrada gdje još nije formirana Skupština stanara, savjete i mjere odštampaju i postave na oglasnim tablama stambenih zgrada, i drugim vidljivim prostorima unutrašnjosti zgrade.

Iz Službe ovim putem objavljuju i preventivne mjere za stambene objekte – kuće, sa kojima građani mogu da se upoznaju putem opštinskog sajta i medija, te pozivaju da se preduzmu neophodne predložene mjere i radnje.

Za Skupštine stanara
Za stambene objekte – kuće

Crna Gora i Albanija bez rominga u EU od juna

0
Crna Gora i Albanija bez rominga u EU od juna
Roming

U junu sljedeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je riječ o troškovima telekomunikacija, što će omogućiti građanima da na teritoriji Unije telefoniraju po cijenama kao u svojoj matičnoj zemlji, obajvio je portal SEEbiz.

Ta odluka je dio plana približavanja Albanije i Crne Gora članstvu u Evropskoj uniji i postepenog smanjenja troškova rominga u regionu, koje traje već dvije godine.

Ovog mjeseca Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija pridružile su evropskom sistemu za finansijske transakcije SEPA, što će njihovim građanima značajno ubrzati i pojeftiniti međunarodna plaćanja prema članicama EU.

Osim navedenih država, u procesu pregovora oko pridruživanja inicijativi besplatnog rominga su i ostale zemlje Zapadnog Balkana – Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, za koju je na proleće bilo najavljeno da bi već od januara naredne godine mogla pristupiti jedinstvenom roming tržištu.

Španjolska će pokušati uvjeriti EU da ukine pomicanja sata

0
Španjolska će pokušati uvjeriti EU da ukine pomicanja sata
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Španjolska će pokušati uvjeriti Europsku uniju da napusti sustav pomicanja sata dva puta godišnje, na ljetno i zimsko računanje vremena, rekao je premijer Pedro Sanchez u videu objavljenom na X-u u ponedjeljak.

– Iskreno, više ne vidim razlog tome. Španjolska će tražiti napuštanje pomicanja sata 2026. godine, rekao je.

Sanchez je dodao da je većina građana EU-a protiv pomicanja sata u svim anketama. Rekao je da se tom mjerom ne štedi energija, nego da se ljudski biološki ritmovi uznemiravaju dvaput godišnje.

Satovi se pomiču u noći na 26. oktobra, čime završava srednjoeuropsko ljetno računanje vremena. Svrha mjere, koja je uvedena 1980., bilo je bolje korištenje dnevnih sati.

Europska komisija napravila je ispitivanje javnog mnijenja među građanima EU-a 2018. u nereprezentativnoj anketi, a rezultat je pokazao da je 84 posto ispitanih bilo protiv pomicanja sata. Tadašnji predsjednik komisije Jean-Claude Juncker, obećao je ukinuti mjeru iste godine.

Međutim, EU zemlje trebaju odlučiti hoće li trajno usvojiti ljetno računanje vremena ili standardno zimsko. Kako nije postignut nikakav sporazum, pitanje je na čekanju godinama.

Džudo klub Tivat na dva turnira osvojio 4 pehara i 29 medalja

0
Džudo klub Tivat na dva turnira osvojio 4 pehara i 29 medalja
Džudo klub Tivat

Proteklog vikenda treneri iz Džudo kluba Tivat, Igor i Danijela Tatar pratili su ekipe na dva međunarodna turnira.

U subotu smo bili u Hrvatskoj, u Župi Dubrovačkoj, na međunarodnom “Memorijalni turnir Matea Knego”. Dok u nedelju smo nastupili u Nikšiću na međunarodnom turniru “Trofej Nikšića”.

Ovaj vikend u Tivat smo donijeli 4 pehara i 29 medalja.

Džudo klub Tivat

Naša Sara Tafoska osvojila je pehar i proglašena za najboljeg takmičara/ku cijelog turnira!
Drugi pehar osvojile su naše Kadetkinje!  Treći pehar u Hrvatskoj dobili smo za sveukupni plasman i osvojeno treće mjesto. U Hrvatskoj smo osvojili 6 zlatnih, 3 srebrne i 3 bronzane medalje.

U Nikšiću su pehar osvojile naše najbolje poletarke.U Nikšiću smo osvojili 4 zlatne, 8 srebrnih, i 5 bronzanih medalja.

Sa ekipom iz Dubrovnika, nakon takmičenja uputili smo se prema Nikšiću. Tamo nam se pridružilo još drugara iz kluba i može se reći da smo imali jak takmičarski vikend, i više nego uspješan.

Džudo klub Tivat

Pojedinačni rezultati iz Hrvatske izgledaju ovako:

Sara Tafoska zlatna medalja i pehar
Ema Baletina zlatna medalja
Mia Čičeklić zlatna medalja
Lazar Eraković zlatna medalja
Nemanja Mijović zlatna medalja
Sofija Šućur zlatna medalja
David Tripinović srebrna medalja
Dina Luković srebrna medalja
Nikolija Adžić srebrna medalja
Aleksandar Čavić bronzana medalja
Mihailo Popović bronzana medalja
Hana Đukić bronzana medalja

Pojedinačni rezultati iz Nikšića:
Elena Škrivan zlatna medalja
Ema Baletina zlatna medalja
Nikolija Adžić zlatna medalja
Lazar Eraković zlatna medalja
Sara Tafoska srebrna medalja
Mia Čičeklić srebrna medalja
Zoia Usova srebrna medalja
Sofija Tripinović srebrna medalja
Lazar Rikalo srebrna medalja
Doris Zuber srebrna medalja
David Tripinović srebrna medalja
Dina Luković srebrna medalja
Sofija Šućur bronzana medalja
Helena Tripinović bronzana medalja
Goran Benović bronzana medalja
Hana Đukić bronzana medalja
Aleksandar Čavić bronzana medalja

Nekoliko drugara koji su išli na turnire nisu ovaj put imali sportske sreće ili je baš malo nedostajalo da se domognu nekog od sjajnih odličja.

Sa nama su išli i takmičili se: Dean Tatar, Lazar Arsić, Novak Lazarević, Todor Zuber i Lazar Mijović.

Odličan rezultat nas prati iz turnira u turnir. Svi zajedno smo i ponosni i srećni, rad i dobri treninzi se djecom se prepoznaju kako kod nas u Tivtu tako i svuda gdje gostujemo na takmičenjima. Veliko hvala roditeljima na razumijevanju i podršci, saop[teno je iy kluba.

“Ljubavna pisma Silviji Plat” u Kotoru

0
“Ljubavna pisma Silviji Plat” u Kotoru
Ljubavna pisma Silviji Plat

Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica sjutra organizuje promociju knjige poezije Damira Janjalije “Ljubavna pisma Silviji Plat’’.

O knjizi će pored autora govoriti Paula Petričević i Jasmina Bajo.

Damir Janjalija alias Damir Damir je haiku pjesnik, fotograf, lutalica, pomorac, crtač. Rođen je u Kotoru. Dobitnik je više međunarodnih haiku priznanja. Pjesme su mu zastupljene u značajnim savremenim haiku antologijama i časopisima širom svijeta: Modern haiku, The Heron’s nest, Simply haiku, Tha Asahi Shimbun, Haiku novine… 2018. godine u okviru serijala Haiku masters koji je emitovan na japanskoj televiziji NHK proglašen je za haiku majstora mjeseca avgusta. Do sada je objavio zbirke haiku pjesama: Otisci snova (2012), Sloboda u izmaglici (2013), Filigranska sećanja (2017) i Tri senke ptice (2022). Ljubavna pisma Silviji Plat su njegov iskorak u poeziju dužeg metra. Živi i radi u Beogradu.

Promocija će se održati  u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati.

Daboviću “Ulov mjeseca” za septembar, tuna 90 kilograma

Septembar prvo mjesto MarkoDabović Tuna 90kg

Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca  i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim Marine Centrima osvojio je Marko Dabović sa ulovljenom tunom 90kg.„Na ponti Volujice u popodnevnim satima na pendulanje udarila mi je tuna duga 187 cm i teška 90 kg.

U prvom drilanju izvukla mi je oko 150 m najlona. Borba sa ribom je trajala nekih 25 minuta.

Od opreme sam koristio štap Okuma Makaira 80, mašina Okuma Makaira 80. Predvez fc Seaguar 0.79,  udica ovner velicina 6. Kao mamac sam koristio živu iglicu.“

Septembar drugo mjesto_Mihailo Stjepaničić gof 32kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u Uninim Marine Centrima osvojio je Mihailo Stjepaničić sa gofom 32 kg.

Od opreme je korišten multiplikator Okuma Metaloid, štap Xzoga Black Buster.

„Riba je ulovljena oko 10:00h, borba je trajala nekih sat vremena, na inchiku je bila navezana kančanica sa dvije udice sa osnovom 0.60mm, što je borbu učinilo zanimljivom jer se nije mogao iskoristiti puni potencijal štapa i mašine, kočnica je bila podesena na nekih 30-40% snage.

Dubina je bila 130 metara, a varalica inchiku Savage Gear 180gr.

Septembar treće mjesto MišoMićanović – Lampuga 7.95kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim Marine Centrima osvojio je Mišo Mićanović sa lampugom 7.930kg.

Lampuga je ulovljena na mamac živu lignju. Od opreme je korišten štap Shimano Catana 2.70m, mašina Penn 4000, upredenica Daiwa 0,22.

Riba je duga 1.17m.

U Trebinju skoro 17.000 noćenja manje u 2025.

0
U Trebinju skoro 17.000 noćenja manje u 2025.
Trebinje – foto Boka News

Turistička organizacija grada Trebinja zadovoljna je dosadašnjom turističkom sezonom, iako je broj noćenja niži za oko devet odsto nego u prošloj godini koja je bila rekordna, izjavio je Srni portparol ove organizacije Nikola Kokić.

“Zadovoljni smo rezultatima jer je godina bila izuzetno izazovna kada se pogleda tržište regiona koje bilježi znatan pad u turističkom prometu”, rekao je Kokić.

On je naveo da je do sada registrovano 180.000 noćenja i da se nadaju da će ih do kraja godine biti više od 200.000 ili da će dostići 230.000 koliko je bilo prošle, rekordne godine u Trebinju.

“Izuzetno smo ponosni na ljetnu turističku sezonu koja je imala dobre rezultate, posebno avgust koji je bio najposjećeniji mjesec od kada se mjeri turistički promet u Trebinju, sa 30.000 registrovanih noćenja”, istakao je Kokić.

On je pojasnio da je nešto niži rezultat u turističkom prometu u Trebinju zabilježen djelimično i zbog izostanka studentskih turističkih posjeta u aprilu i maju.

Kokić je naveo da je očuvan broj posjeta turista iz Srbije i regiona, ali da je bilo mnogo noćenja turista i iz zapadnoevropskih zemalja u većem obimu nego ranije, kao i iz azijskih zemalja, naročito iz Kine, koji sve više dolaze u Trebinje.

On je izrazio nadu da će Trebinje u narednom periodu, osim što je regionalna, prerasti i u evropsku i svjetsku turističku destinaciju