Povodom obilježavanja Evropskog dana parkova (24. maj), Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat je u saradnji sa „Komunalno“ d.o.o. Tivat u Velikom gradskom parku organizovao akciju sadnje ukrasnih vrsta.
Djeca iz JU OŠ „Drago Milović“ Tivat zasadila su sadnice hortenzije (lat. Hydrangea macrophylla Ser.), a djeca iz JPU „Bambi“ su zasadila sadnice kadifice (lat. Tagetes sp. L.), u novoformiranim lejama u centralnom dijelu parka. Namjera ove ekološke akcije je da se kod djece razvijaju saznanja o vrijednostima zelenih površina u urbanim sredinama, prvenstveno parkova, zatim da uče kako se sade biljke, i da kroz sadnju biljaka zavole Veliki gradski park.
Sadnja sa djecom iz JPU Bambi
Evropski dan parkova (24. maj) je prvi put obilježen širom Evrope 1999. godine, a već naredne godine i u Tivtu.
Akcija se tradicionalno održava u Velikom gradskom parku, koji je jedan od najvećih i najstarijih parkova u Crnoj Gori, sa brojnim starim i rijetkim stablima i ukrasnim grmljem, i dobro očuvanom izvornom koncepcijom.
Sadnja sa djecom iz JUOŠ Drago Milović
Danas je ovo područje pod zaštitom države kao zaštićeno prirodno dobro, za njegovu obnovu postoji stručna dokumentacija i plan upravljanja. Evropski dan parkova obilježava se u prvom redu nabavkom i sadnjom biljaka radi obnove biljnog fonda, kao njegove najranjivije gradivne komponente.
Svjetski dan zaštite životne sredine obilježava se 5. juna, a ustanovile su ga 1973. godine Ujedinjene nacije. Ovogodišnja zemlja domaćin je Južna Koreja, a fokus je na borbi protiv zagađenja plastikom.
Ovogodišnja tema poziva na rješavanje problema zagađenja plastikom. Haštag #BeatPlasticPollution dio je globalne kampanje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), koja ima za cilj da mobiliše zajednice širom svijeta na sprovođenje rješenja.
Kampanja se oslanja na sve brojnije naučne dokaze o uticaju plastičnog zagađenja i poziva na smanjenje upotrebe plastike, njenu ponovnu upotrebu, reciklažu i promjenu načina na koji je koristimo.
Plastika je dio svakodnevice i koristi se gotovo u svemu, od posuđa do medicinskih uređaja. Prema procjenama, od sredine prošlog vijeka do danas, čovječanstvo je proizvelo oko 9,2 milijardi tona plastičnih materijala, a od toga je sedam milijardi tona postalo otpad. Pored toga, proizvodnja plastike je velik uzročnik klimatske krize sa kojom se suočavamo. Jedna je od energetski najintenzivnijih industrijskih procesa i u svjetskoj potrošnji nafte učestvuje sa šest odsto.
Oko 11 miliona tona plastičnog otpada svake godine završi u rijekama, jezerima, morima i, na kraju, u okeanu. Plastika se razgrađuje na mikroplastiku, koju čine fragmenti plastike širine između jednog nanometra i pet milimetara. Ovako sitne čestice pronađene su u najdubljem dijelu okeana, Marijanskom rovu, ali i na najvišem vrhu svijeta – Mont Everestu.
Pojedinac godišnje unese u organizam preko 50.000 plastičnih čestica
Disanjem i gutanjem, plastika dospijeva u tijela ljudi i životinja. Procjenjuje se da svaka osoba na planeti konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje, a mnogo više ako se uzme u obzir udisanje. Neka istraživanja sugerišu da nanoplastika manja od jednog mikrometra može da prođe kroz kožu.
Mikroplastika se akumulira u zemljištu iz kanalizacije i deponija i usljed upotrebe plastike u poljoprivredi. Jedna studija je pokazala da mikroplastika ometa fotosintezu, što može da ugrozi proizvodnju hrane. Godišnji društveni i ekološki troškovi zagađenja plastikom kreću se između 300 i 600 milijardi američkih dolara.
mikroplastika
Cirkularna ekonomija kao rješenje
Ključ za smanjenje količine plastičnog otpada leži u prelasku na principe cirkularne ekonomije. To znači da je potrebno preispitati način na koji se proizvodi od plastike dizajniraju, proizvode i koriste. Trenutne procjene pokazuju da je danas samo 21 odsto plastike ekonomski reciklabilno, što znači da je vrijednost recikliranog materijala dovoljno visoka da pokrije troškove njegovog sakupljanja, sortiranja i obrade. Zapravo se reciklira vrlo mali udio, devet odsto proizvedene plastike.
Potrebno je dizajnirati proizvode od plastike tako da budu pogodni za višekratnu upotrebu, ali i da mogu da se recikliraju na kraju njihovog životnog vijeka. Takođe, kompanije treba da prestanu sa dodavanjem nepotrebne mikroplastike u svoje proizvode. Jačanje sistema za prikupljanje i recikliranje otpada pomoglo bi u sprečavanju da plastični proizvodi dospiju u životnu sredinu, gdje se razgrađuju u mikroplastiku.
Južna Koreja predvodi napore u borbi protiv plastičnog otpada
Ovogodišnji domaćin Svjetskog dana zaštite životne sredine je ostrvska pokrajina Džedžu u Južnoj Koreji. Ova zemlja je među predvodnicima borbe protiv plastičnog otpada, zahvaljujući višedecenijskom angažovanju u sprovođenju proširene odgovornosti proizvođača.
Strategija Južne Koreje za plastiku obuhvata cio životni ciklus – od proizvodnje i dizajna, do upotrebe, ponovne upotrebe i reciklaže. Kroz saradnju vlade, privrede i građana, zemlja aktivno gradi cirkularnu ekonomiju i smanjuje otpad na samom izvoru.
Džedžu je još 2022. postavio cilj da najkasnije 2040. eliminiše zagađenje plastikom. To je jedina provincija Južne Koreje gdje građani moraju da odlažu otpad u specijalizovanim reciklažnim centrima, što podstiče bolju separaciju otpada i višu stopu reciklaže. Takođe, prva je uvela sistem povratne naknade za jednokratne čaše.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 29 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Bijelom Polju pet, Herceg Novom četiri, Baru i Kotoru po tri, Šavniku dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Cetinju, Ulcinju, Beranama, Plavu i Pljevljima.
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
Izložba „Iskraˮ akademskog slikara Renata Rakića otvorena je u saradnji sa kustosom mr Senkom Subotić u ponedjeljak, 2. juna u Modernoj galeriji „Jovo Ivanovićˮ – JU Muzeji i galerije Budve. U okviru postavke predstavljeni su modeli haljina dizajnerke Tihane Todić, koji su inspirisani Renatovim djelima. Izložbu je otvorila Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS, a moderatorka večeri je bila Vasilisa Gagović. Prisutnima se obratio autor izložbe Renato Rakić. Izložba je realizovana u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka.
Renato Rakić, po ocjeni Senke Subotić, sociološkinje kulture “…inspiraciju duha izraslu iz zebnje, strepnje, slutnji… pretače u svoja platna, ostvarena naporom uma i ličnih osjećanja”.
“Prirodni fenomeni, globalne promjene na planeti Zemlji, u kosmosu sav ekološki haos koji nam se dešava, Rakiću su inspiracija pri stvaranju impresivnih slika, snažnih ekspresivnih ostvarenja koja nekad zahtijevaju i po više metara platna da bi bila „izrečena”. Njegovo slikarstvo uvodi u jedan dolazeći svijet koji se predosjeća. Opsjednut promjenama na planeti uslovljenih ekološkim parametrima koje se dešavaju, on svoj bunt iskazuje na platnima velikih formata u želji da ukaže i na veličinu problema.
Slika – Rakića
Na njegovim slikama dominira snažan kolorit čiste boje koja koristi ne samo kao materija, ali prevashodno kao sredstvo vizuelizacije, koje postiže snažnim gestualnim zamasima široke četke, a najčešće dlanom šake. Jezikom boje i snažne ekspresije, uz notu emotivne subjektivnosti, Rakić naglašavanjem odnosa boja njedri ostvarenja duboko sugestivna i jaka. U stvaralačkoj agoniji i duhovnoj inspiraciji svoja razmišljanja prenosi na platno ili papir. Stvara, a da unaprijed nema jasnu viziju kako će u konačnom slika izgledati jer sve je predodređeno vlastitim vizijama koje u konačnom iznjedruju prizor imaginarne likovne predstave jake optičke strukture.
Njegova ulja liče na jake kolorističke eksplozije pune asocijativnih vizija o nekom velikom prasku i apokaliptičnom kraju. Njima dominira izrazito napeta atmosfera. Njegov dinamičan slikarski jezik je odraz unutrašnjih vizija sa jakim psihološkim efektom. Na radovima dominantno crnom akcentuje određene djelove, dok cjelokupnim prizorom naprosto struji energija. Bez straha od prostora, svojim vizijama ispunjava ga; ogromnom snagom pokreta uz pomoć psihološku i sugestivnu.
Centar percepcije, u osnovi je krug kao simbol zatvorenosti ili tačnije bezizlaznosti, kao čaura koja u sebi akumulira i samo što ne prsne. Kroz svoj likovni izraz on traga za smislom i sudbinom naše planete. Njegove slike, prizori i predstave ostvareni su u sukobu komplementarnih boja crveno- plave, smeđe i žute…
Pored radova kojim dominira boja, jednako dobar je i u crtežu koji je tematski više vezan konkretno na čovjeka ili tačnije na njegov lik. Serijama crteža proučava i istražuje ljudski lik prvenstveno. On lik oblikuje, akcentuje podebljavanjem i ponavljanjem linija, prateći željeni oblik on sjenči određene djelove i tako stvara pozadinu. Njegovim likovima rađenim snažnim ekspresivnim potezima kao da struji krv… kao zombiji su i samo što ne naprave neku grimasu.
Bilo da radi bojom ili olovkom uspijeva da zaintrigira svojim prizorima punim opomene i strepnje za opstanak planete Zemlje.
Njegov stvaralački nagon izvire iz potrebe da kroz svoje djelo iznese svoj unutrašnji doživljaj kao izraz ličnog psihičkog stanja”, riječi su mr Senke Subotić, zapisane i u pratećem katalogu.
Svjetski filmski i pop-hitovi u aranžmanima za dva klavira bili su privilegija za slušanje i uživanje kotorskoj publici
Aplauzom i ovacijama ispraćen je nastup klavirskoga dua Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić, koji su u Crkvi Sv. Duha – Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru zablistali u spektru pitkih izvedbi „U ritmu filma i hita“. Iako popularne i prepoznatljive, ove kompozicije u aranžmanima za dva klavira zvučale su potpuno osvježavajuće i inovativno, a na momente, poput “Boemske rapsodije” grupe “Queen”, vrsni dvojac je svojom moćnom interpretacijom ostavljao dojam kao da svira cijeli orkestar iliti rok-bend.
Uz sadržajne, ljupke najave Marije Gajić ispod stone lampe koju je naizmjenično uključivala i sključivala, Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić su koncert počeli “muzičkim dvobojem” između filmskih kompozitora Džona Vilijamsa i Hansa Cimera, kroz aranžman Semjuela Fua, stvarajući muzičke slike iz filmova kao što su “Star Wars”, “Jurasstic Park”, “Indiana Jones”, “Harry Potter”, “Superman” i “E.T.” Džona Vilijamsa, a sa druge strane filmova Hansa Cimera: The Dark Knight”, Pirates of the Caribbean”, “Gladiator”, “Interstellar” i “Dunkirk”.
Zadovoljna publika
Posebne emocije izazvale su obrade kompozicija “Gabrijelova oboa” Enija Morikonea iz filma “Misija”, “Ghostbusters”, pjesma iz istoimenog filma koju izvodi Rej Parker, zatim pjesma iz filma “Barbi”- “What Was I made For?” Billie Eilish. Dvoklavirska čarolija nastavljena je sa spletom hitova iz druge polovine 20. vijeka – grupe ABBA (“Mamma Mia Medley”), baladom “Hallelijah” Leonarda Koena, svjetskim hitom “Viva la vida” grupe “Coldplay”, kao i hitovima modernih generacija iz 2024. godine- “Die With A Smile” koju izvode Lady Gaga i Bruno Mars, te “APT” Brna Marsa i Rose (Blackpink).
Nakon frenetičnih aplauza, umjetnici su na bis izveli kompoziciju “Ključ života” Olivera Dragojevića, te zaokružili ovaj đir izvedbom kultne pjesme“Bokeljska noć” Maje Perfiljeve.
Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić su kao profesori kotorske Muzičke škole osmislili program sa namjerom da se za kraj školske godine predstave “u nekom sasvim drugačijem svijetlu”, a sudeći po oduševljenu publike, u tome su i uspjeli. Pritom su se dobro potrudili da aranžmani budu najbolji mogući.
Dejan Krivokapić i Ana Mihaljević
-Jako je teško naći aranžmane za dva klavira, tu smo imali ograničeni izbor, mnogo toga je bilo što smo željeli još da izvedemo, ali ne postoje obrade za dva klavira. Neke od kompozicija smo sami obradili, ako je kompozicija pisana za jedan klavir, mi smo uradili aranžman za dva, samo u malo raskošnijem obliku (Gabrijelova oboa). Čak smo i dodavali nešto svoje u okviru ovih koje smo već imali, da bi nam se bolje uklapale, tako da u svakoj obradi ima po nešto naše, kaže Ana. Što se tiče repertoara, bilo im najvažnije da bude “blizu ljudskim srcima”.
–Vjerujem da mnoge nije ostavio ravnodušnim, prve nas koji smo to izvodili. To su stare stvari na koje svi mi reagujemo, ali i nešto novo što je sad na top-listama, što omladina sluša, dodaje Dejan.
Kao klavirski duo su se “pronašli” poslije pandemije “korone”, kad su krenuli koncerti uživo, pa su nastupili na koncertu profesora. Kažu da su po senzibilitetu jaku slični, lako se i spontano dogovaraju oko svih stvari koje izvode, funkcionišu kao jedno, što je jako bitno za kamernu muziku. Zato nastavljaju da sarađuju.
Njih dvoje su rijetki profesori koji su i koncertno aktivni.
-Hoćemo da pokažemo svojim učenicima kako izgleda cijeli proces pripreme, kako nije lako izaći na scenu. Ovo je bilo za njih, žao nam je što nisu bili večeras sa nama, jer su kolektivno, u organizaciji ŠOSMO “Vida Matjan” otputovali za Podgoricu da isprate pretpremijeru opere “Don Đovani” V. A. Mocarta u izvedbi CSO sa solistima i dirigentom Markom Korovićem, čime se zatvara koncertna sezona, kaže Ana. Ona je u ovoj školi zaposlena preko 20 godina, a Dejan je muzički pedagog 15 godina.
Zadovoljna publika
S obzirom da ovo dvoje umjetnika imaju talenta, repertoara i potencijala za evropske koncertne dvorane, pitali smo ih koliko je teško izaći iz okvira Crne Gore i nastupati vani.
-Mi smo možda malo inertni po tom pitanju, trebalo bi da se “nametnemo” na neki način, a mi po prirodi nismo takvi. Želimo da nastupamo, ali smo u Crnoj Gori ograničeni, jer osim ove sale u Kotoru, nemamo mogućnosti za nastup sa dva klavira na drugom mjestu. U Herceg Novom imaju dva klavira u školskoj sali, koja je dosta manja nego naša; u Zetskom domu na Cetinju imaju samo jedan klavir, u Muzičkoj akademiji imaju dva klavira, ali u prostoru koji je kao veća učionica, dok u zgradi Ministarstva kulture, gdje se inače održavaju koncerti- nemaju dva klavira, objasnili su umjetnici.
Zahvalni su što u Kotoru imaju tu mogućnost – angažovanjem Ratimira Martinovića u okviru KotorArta prije više godina nabavljen je vrhunski klavir “Steinway”, a škola je obezbijedila “Yamahu”. Pohvalili su saradnju sa štimerom Sergejom Komovim, Ukrajincem koji je postao stanovnik Crne Gore i njihova desna ruka kad je naštimavanje instrumenata u pitanju.
Prvonagrađeni u Švedskoj
Dvojac Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić je početkom aprila nastupio na pijanističkom takmičenju u Štokholmu u Švedskoj, gdje je osvojio prve nagrade u dvije kategorije- kao klavirski duo za jedan klavir (četvororučno) i klavirski duo za dva klavira. Ponosni su na jako dobre kritike žirija svjetskog renomea. Svirali su program sa koncerta od 3. decembra, klasičan repertoar, muzika 20. i 21. vijeka, a žiri su, kažu, oduševili kompozicijama savremenog autora Fazila Saja iz Turske, koje su prvi put izvedene kod nas. Zadovoljni su ovim postignućem, jer to je bio vrhunac njihovog dosadašnjeg profesionalnog života.
Memorijalna zbirka Oliver Dragojević Foto: Centar za kulturu Vela Luka / Centar za kulturu Vela Luka
Memorijalna zbirka “Oliver Dragojević” poziva građane na doniranje uspomena na velikog glazbenika.
U Veloj Luci na otoku Korčuli nastaje Memorijalna zbirka posvećena Oliveru Dragojeviću nezaboravnom glazbeniku. Riječ je o trajnoj kulturnoj ustanovi koja najavljuje otvoriti vrata javnosti 2026. godine. Njezin će postav obuhvatiti sve aspekte Oliverova života i karijere – od osobnih predmeta, instrumenata i privatnih snimki preko službenih fotografija, spotova, arhivskih video zapisa, nagrada, nosača zvuka do interaktivnih sadržaja za sve generacije ljubitelje njegova lika i impresivne glazbene ostavštine.
Memorijalna zbirka “Oliver Dragojević” želi postati i mjesto zajedničkog sjećanja – i zato pozivamo građane iz Hrvatske i cijelog svijeta da doniraju svoje uspomene na Olivera!
Putem novo-otvorene web stranice www.oliverdragojevic.com svi zainteresirani mogu jednostavno i brzo doznati više o samoj Zbirci, ali i donirati digitalne sadržaje poput fotografija, videozapisa i sličnih uspomena. Tu se također mogu pronaći upute za donaciju fizičkih predmeta kao što su ulaznice, posteri, nosači zvuka, odjeća, crteži ili bilo koji drugi predmeti koji svjedoče o povezanosti pojedinaca, tvrtki, udruga ili institucija s Oliverovim djelom i likom.
Svaka donacija pomoći će u oblikovanju dojmljivijeg prikaza života ovog velikana hrvatske i svjetske glazbe. Pomozite nam ispričati priču o čovjeku i umjetniku koji je u više od pet desetljeća provedenih na pozornici ostavio jedinstven trag u glazbi i životima publike.
Zbirku zajednički realiziraju Ministarstvo kulture i medija RH, Općina Vela Luka i Centar za kulturu Vela Luka, uz potporu obitelji Dragojević i brojnih stručnjaka iz područja muzeologije, dizajna, glazbe, arhitekture i popularne kulture.
“Donirajte uspomene. Postanite dio priče. Čuvajmo zajedno Olivera – u srcima i u Zbirci.”
Poreski inspektori izvršili su ukupno 892 kontrole u periodu od 1. januara do 31. maja ove godine, pri čemu su utvrđene nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrečene novčane kazne od 637 hiljada eura, a 24 objekta su privremeno zatvorena, saopšteno je iz Poreske uprave.
Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira svoje aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteriše povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor.
Tokom maja poreski inspektori izvršili su 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika. Izdato je 39 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 142.200 eura, od čega je naplaćeno je 27.418 eura.
U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte, od ukupnog broj, čak 219 kontrola odnosi se na ovu djelatnost. Kod 9 obveznika utvrđene su nepravilnosti.
Prekršaji su se uglavnom odnosili na kršenje člana 10 stav 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, odnosno neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori su kontrolisali i nepodnosioce prijava poreza na dobit pravnih lica. Kancelarijski nadzor izvršen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem Rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su Zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. Po ovom osnovu naplaćeno je 298.020 eura.
Cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima, zaključuju u saopštenju.
Flautistkinja Anđela Vlaović, maturantkinja u klasi profesorice Brune Matijević, nastupiće večeras, u četvrtak, 5. juna sa početkom u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi, u klavirska saradnji sa profesorom Oleksijem Molčanovim.
Anđela Vlaović rođena je 2006. godine. Flautu svira od svoje šeste godine. Započela je muzičko obrazovanje u Školi za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi, u klasi profesorke Ane Brajak. Nastavlja školovanje u Srednjoj muzičkoj školi u Tivtu, gdje je i maturirala u klasi profesorke Brune Matijević. Tokom školovanja osvajala je mnogobrojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima. Pohađala je seminare flaute kod eminentnih profesora, kao što su: Marina Nenadović, Dejan Gavrić i Ljubiša Jovanović. Bila je članica kamernih ansambala i orkestara i učestvovala u projektu VIVUM 2021. godine.
Organizatori solističkog koncerta su poslenici/ce JU Muzeji i galerije Budve.
Putin s papom Lavom XIV. razgovarao o sukobu u Ukrajini Foto: Gavriil Grigorov/Guglielmo Mangiapane / Reuters
Papa Lav pozvao je Rusiju da poduzme korake prema okončanju sukoba u Ukrajini, u svom prvom razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom, priopćio je u srijedu Vatikan.
– Papa je uputio apel Rusiji da učini gestu koja pogoduje miru, naglašavajući važnost dijaloga za postizanje pozitivnih kontakata između strana i traženja rješenja za sukob, priopćio je Vatikan.
Time je potvrđeno da je Lav, prvi američki papa, telefonski razgovarao s Putinom u srijedu poslijepodne. Objavljivanje priopćenja o papinim telefonskim razgovorima nije uobičajeno za Vatikan koji to obično ne čini.
Razgovaralo se o humanitarnoj situaciji, potrebi da se olakša pomoć gdje je to potrebno, tekućim naporima za razmjenu zatvorenika i o važnosti djelovanja koje je u tom pogledu obavio kardinal (Matteo) Zuppi, dodao je Vatikan.
Zuppi, nadbiskup Bologne, bio je vatikanski mirovni izaslanik za Ukrajinu.
Moskva nakon dva kruga izravnih pregovora s Kijevom u Istanbulu nastavlja iznositi maksimalističke zahtjeve za kraj svoje ofenzive, tražeći prepuštanje četiriju regija koje je Rusija osvojila od početka svoje invazije.
Ukrajina tvrdi da Kremlj sudjeluje u tim pregovorima samo kako bi zadovoljio američkog predsjednika Donalda Trumpa i odgodio uvođenje novih američkih sankcija.
Putin je tijekom konstruktivnog razgovora s novim papom kritizirao i odluku Kijeva iz 2024. da zabrani Pravoslavnu crkvu pod Moskovskom patrijaršijom koja je ranije imala najviše sljedbenika u Ukrajini, piše agencija France Presse.
Ruski predsjednik pozvao je prvog američkog papu da se aktivnije angažira u promicanju slobode vjeroispovijesti u Ukrajini.
Vatikan se proteklih tjedana nudio kao mjesto mogućih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Putin je u srijedu stoga izrazio “zahvalnost” papi za njegovu spremnost da doprinese rješavanju sukoba.
Kremlj: Putin ponovio interes za postizanjem mira diplomatskim putem
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je telefonskim putem razgovarao s papom Lavom XIV. o ratu u Ukrajini, kazavši da želi postići mir diplomatskim putem, no i optužujući Kijev da pokušava eskalirati sukob.
– Vladimir Putin je skrenuo pozornost na činjenicu da režim u Kijevu računa na eskalaciju sukoba i provodi sabotažu civilne infrastrukture na ruskom teritoriju, priopćio je Kremlj nakon razgovora.
Reuters podsjeća da se radi o prvom razgovoru novog pape s ruskim čelnikom.
– Putin je ponovio svoj interes za postizanjem mira političkim i diplomatskim putem, naglašavajući da je za postizanje konačnog, pravednog i sveobuhvatnog rješenja za krizu potrebno eliminirati njezine duboke razloge, dodaje Kremlj.
Najboljih osam, po glasovima stručnog žirija, nastupiće naredne večeri sa 17 kolega iz regiona, izabranih od strane selekcione komisije festivala.
“Regionalno veče” je zakazano za 19. jul od 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Tivtu , a pjevaće:
Dario Terglav, grupa Famos, Lana Škrgatić, Ivana Ćosić, Fazla, Maša Vuković, Dado Topić i Ana Petan, Marina Tomašević, Dino Suljić, Hanad Džehverović, Alya Elouissi, Jellena, Aleksandra Sekulić, Ognen Zdravkovski, Pavle Vasiljević, Bruno Rački i Đorđe Žunić.
Ukupno 25. finalista, boriće se za nagrade festivala.
Organizator događaja je NVO “Delić koji nedostaje” i PR tim festivala a pokrovitelji Opština Tivat, RTCG i Centar za kulturu Tivat.
