Unikatni edukativni suvenir u formi bojanke za djecu i odrasle, „Bokeška bojanka“, čiji je koncept 2022. godine podržala Opština Herceg Novi doživjela je drugo izdanje.
Na naslovnoj strani veličine A4 formata nalazi se heraldički simbol Herceg Novog – osmougaona Sat kula, i dječak u mornarskoj majici kako je fotografiše mobilnim telefonom. Na vrhu kule je gradska zastava, a pored dječaka je galeb – kao detalj koji se pojavljuje na svim motivima do zadnje strane „Bokeške bojanke“.
Sve ilustracije potpisuje maestralni Aleksandar Jeremić, a sve tekstove pisac i urednik, Nikola Malović. To ovu bojanku činu upravo edukativnom, jer je žanrovski izvedena na više ravni, a pod logom knjižarske i izdavačke kuće – Knjižare So.
Na pitanje po čemu je „Bokeška bojanka“ drugačija od ostalih bojanki, Malović ističe da je za razliku od većine bojanki koje imaju 16 ili manje strana, edukativna ih zalivska bojanka ima 20.
– To je jedina bojanka sa Sadržajem, kao da se radi o pravoj knjizi. „Bokeška bojanka“ nije predviđena da se jednokratno oboji i baci, nego da se čuva u biblioteci, jer se u njoj nalazi ukratko kazana istorija grada Herceg Novog, nastalog 1382. zbog trgovine solju. Jedanaest motiva otkriće i djetetu i odraslom hercegnovski kod, a priče koje prate ilustracije svakim novim čitanjem skrenuće pažnju na neku od mnogih ravni po kojima je karakterističan Herceg Novi – pojasnio je Malović.
Kuriozitetno, „Bokeška bojanka“ kompletna je samo ako se na stranici 17 ovjeri unikatnim pečatom Knjižare So, a vlasnici „Bokeške bojanke – Herceg Novi“ otkriće zašto.
Brod za krstarenje Pacific World, koji plovi pod panamskom zastavom, stigao je sredinom studenoga u luku Port Said, na sredozemni terminal Sueskog kanala u sjeveroistočnom Egiptu.
Ovaj kruzer plovi svijetom promičući mir, a gdje god stigne, njegovi putnici održe prosvjed noseći transparente koji osuđuju visoku stopu civilnih žrtava u ratu u Pojasu Gaze, između Izraela i palestinskog pokreta Hamas.
Foto AFP
Putovanje organizira japanski operater luksuznih krstarenja i nevladina organizacija Peace Boat, a na brodu je oko 1800 putnika, koji su na ovom krstarenju prije Egipta s porukama za mir uplovili u luke Pirej i Istanbul. Tijekom plovidbe slušaju brojna predavanja i sudjeluju na radionicama na temu mira i dijaloga.
Predstavnici Udruženja kapetana Crne Gore protekle sedmice u Podgorici imali su sastanak sa ministrom saobraćaja i pomorstva Filipom Radulovićem i direktoricom Direktorata Majom Mijušković.
U delegaciju su bili kap. Mario Pilastro, kap. Janko Milutin i kap. Goran Idrizović.
Ministru smo iznijeli trenutno najveće problem iz oblasti pomorstva i naša očekivanja u rješavanju istih. To su da:
– prepozna interes i specifičnosti pomorstva ali i obaveze, posebno one međunarodne,
– resor pomorstva re-organizuje na održiv i moderan način. Po nama, potrebno je da se Lučke kapetanije odvoje kao zasebne org. jedinice I da se oformi nova organizaciona jedinica koja će se baviti pitanjima pomoraca odnosno zahtjevima međ. standard koja se odnose na obrazovanje I obuku pomoraca (STCW) kao i o radu pomoraca (MLC 2006). Da sjedište bude u Kotoru.
– ovaj resor, zbog velikih obaveza, hitno kadrovski osvježi i ojača sa stručnim a ne partijskim kadrom,
– hitno izabere Lučki kapetan u Lučkoj kapetaniji Kotor i da se Lučka kapetanija, kao simbol pomorstva, vrati u svoje više decenijeske prostorije.
– hitno sprovede nezavistan inspekcijski nadzor u vezi sa primjenom međ. standarda iz oblasti obrazovanja i obuke pomoraca (STCW) i da se izvještaj dostavi Međ. pomorskoj organizaciji,
– hitno uradi novi Zakon o sigurnostim pomorske plovidbe i svi podzakonski akti koji proističu iz ovog zakona,
– hitno spriječi tkz. „cash&carry“ pojava u sistemu obuke pomoraca,
– uspostavi uređen sistem zapošljavanja pomoraca (MLC 2006)
– uradi akcioni plan za 2024/25 za Strategiju razvoja pomorske privrede do 2030,
– hitno definiše i označi plovni put i sidrišta u Boki Kotorskoj,
– za Crnogorsku plovidbu, nakon otplate kredita u januaru 2025., nađu rješenja za opstanak ovog brodara,
– u budžetu za 2024. obezbijedi dovoljno sredstava za rad i funkcionisanje ovog resora.
Ministar je iskazao razumujevanje i spremnost za rješavanje navedenih problema koji su mu bili predočeni. Iskazano je i obostrano zadovoljstvo susretom.
Povodom jevrejskog praznika Hanuke, juče su, na Trgu od oružja, u Kotoru Vrhovni Rabin Vjerske zajednice jevreja u Crnoj Gori Ari Edelkopf i predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, osvijetlili Menoru.
Zvaničnici po cijelom svijetu pridružuju se ceremoniji osvijetljavanja Menore za Hanuku. U Kotoru je prvi put Menora osvijetljena prošle godine.
Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svijetlosti nad tamom.
Predsjednica SO Kotor čestitala je Hanuku i poželjela da razum i ljubav prevladaju i donesu mir svim ljudima širom svijeta.
Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom. Osim navedenog simbolizma, Menora je i indikator pluralizma i tolerancije, koji su tako bitni našem društvu.
Naša turistička odredišta mnogo očekuju od skorih blagdana. U Istri ni sada nisu prazni hoteli, pa i neki kampovi koji su i nakon sezone ostali otvoreni. Na poluotoku su trenutačno najbrojniji kongresni gosti i sportaši.
U Istri se očekuje za blagdane očekuje oko 40 tisuća gostiju, nešto malo više nego lani, rekla je za Dnevnik Senka Mošnja.
Na pitanje ima li slobodnih kreveta Boris Žgomba, predsjednik Udruge putničkih agencija, kazao je za HRT kako još uvijek mjesta ima.
– Mi u ovom trenutku bilježimo velik broj gostiju, ali i razne oblike smještaja, tako da očekujemo i veći broj gostiju, govori.
Žgomba naglašava kako je interes za rezervacije velik. Ističe kako je potrošnja jako dobra.
– Gosti koji sada dolaze nemaju isti motiv kao ljeti. Činjenica je da se ovdje jako puno vodi računa o gastro ponudi, kulturnoj ponudi te ponudi izleta. Gosti su spremni potrošiti za kvalitetu, naglasio je Žgomba.
Dodaje dio gostiju koji se očekuju su domaći gosti.
– Interes Hrvata za putovanja je velik, a za skijanje je veći i za 20 posto nego lani, rekao je Žgomba.
Ovogodišnjoj, za Istru, najboljoj turističkoj godini pridonijeli su i nikad uspješniji izvansezonski mjeseci. I ovih su dana u Medulinu sportske skupine na pripremama, među njima i mladi nogometaši.
– Uvjeti su stvarno odlični, tereni su dobri, klincima je super, uživaju i stvarno puno dobrih komentara, naglašava Josip Zekić, trener, Zagrebački nogometni savez.
Taman kad sportaši odu, dolaze blagdanski gosti.
– Za Novu godinu hotel je već popunjen, gosti su nam pretežno s talijanskog i austrijskog tržišta, a nešto imamo i lokalnih, rekao je Frano Perković, direktor hotela Belvedere, AHG.
Mnogi će blagdane dočekati i u nekom od 6 kampova koji su otvoreni cijele godine, poput ovog u Funtani kod Poreča.
– Rezervacija ima, za Novu godinu smo popunjeni kompletno, imamo i program novogodišnji u smislu da imamo cabare show, mini disco za djecu i tombolu, bit će za sve ponešto, naglašava Federica Ukušić, direktorica kampa Polidor, Funtana.
Neki su gosti u kamp već stigli, a neki ondje borave veći dio godine. Imaju sve što im treba, od restorana do wellnessa. Ljepše je vrijeme nego u njihovim zemljama, a uštede i na režijama kod kuće, kaže nam Ana iz Austrije.
– Isplati nam se biti ovdje, a i namirnice su jeftinije. Doduše, plaćamo smještaj pa smo otprilike na istom, rekla je Ana.
Svi ti gosti posjećuju i obližnje gradove u kojima se već osjeća blagdansko ozračje. Kućice u Rovinju zakupljivale su se, doznajemo, po simboličnoj cijeni, pa nema kave skuplje od jednog eura ni hot doga za više od 4 eura.
– Vrlo sam zadovoljan prodajom, evo kako je krenulo, nismo mislili da će biti tako, ali evo iznenadili su nas i sugrađani i svi, govori Sebastian Guši, ugostitelj iz Rovinja.
Ugodno će se iznenaditi i blagdanski turisti za koje će biti otvorena 4 velika hotela, uglavnom s 5 zvjezdica.
– Booking za Novu godinu ide jako dobro, očekujemo da ćemo biti popunjeni, ove godine nastavili smo s prošlogodišnjom temom Adventa “Božić s mora”, naglašava David Flam, direktor marketinga Maistre.
U Istri će za blagdane raditi 50-ak hotela. Najveći dio njih neće se zatvarati ni poslije fešta.
Dva voza sudarila su se u nedjelju uveče u blizini italijanskog grada Faenze, pri čemu je povrijeđeno najmanje 17 osoba, od kojih većina lakše, izvijestila je novinska agencija ANSA, pozivajući se na spasioce na mjestu događaja.
Nesreća se dogodila oko 20.30 sati na dijelu pruge između Bolonje i Riminija, u sjevernoj talijanskoj regiji Emilija-Romanja, prenosi Hina.
Uzrok sudara na početku nije bio jasan. Prema početnoj rekonstrukciji događaja, oba su voza putovala u smjeru sjevera, kako je izvijestila italijanska agencija ANSA. Jedan voz je sa zadnje strane udario u drugi.
Direktor Monstata Miroslav-Pejovic – foto Mediabiro
Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je danas da je dinamika popisa u Crnoj Gori “zadovoljavajuća”, a odziv građana “masovan”.
Pejović je medijima saopštio da je do jutros popisano skoro 311.600 osoba, preko 100.000 domaćinstava i 154.422 stana.
Popis u Crnoj Gori je posle nekoliko odlaganje počeo 3. decembra i trajaće 15 dana. Prethodni je bio 2011. godine.
Pejović je saopštio da su slučajevi odbijanja građana da se popišu “sporadični” i da se ne mogu smatrati konačnim, te da popisne komisije traže rešenja kako ohrabriti sve da učestvuju u cenzusu stanovništva, domaćinstava i stanova.
Komemoracija žrtvama najveće pomorske tragedije u Boki Kotorskoj
Komemorativnim skupom obilježeno je 79 godina od najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu – potapanja parobroda “Cetinje“, koja se dogodila 10. decembra 1944. godine u Tivatskom zalivu.
Vijence na spomenik stradalima na mjesnom groblju Donja Lastva položila delegacija Opštine Tivat na čelu sa predsjednikom Željkom Komnenovićem, OBNOR Tivat i istorijska sekcija OŠ “Drago Milović”
Nakon polaganja vijenaca na groblju, delegacija je isplovila sa pristaništa ispred Crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi i položila zajednički vijenac u more na mjestu potapanja parobroda “Cetinje”.
Model “Barbare” iz radionice “Montić” foto: Siniša Luković
Novi dio zavičajne postavke u JU Muzej i galerija zahvaljujući maketarskoj radionici “Montić”
Maketarska radionica “Montić” iz Tivta isporučila je JU Muzej i galerija u tom gradu prvi od više naručenih modela brodova i plovila karakterističnih za maritimnu i ribarsku istoriju Tivta, a koji će biti dio nove zavičajne postavke u tom muzeju.
Riječ je o modelu motorne barkase BM-58 “Barbara” nekadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal. Model “Barbare” dug je 70 centimetara. “Barbara” je u originalu metalni brodić od 32 tone, dug 21 metar, izgrađen još davne 1926. godine u Nirnbergu u Njemačkoj.
Kao svoj diplomski rad, napravili su je učenici tamošnje Tehničke škole, a brod je nedugo potom, kao dio reparacija za štetu nanesenu u Prvom svjetskom ratu, stigao u tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju. Motorna barkasa tada je uvrštena u flotu Kraljevske Mornarice Jugoslavije u kojoj je u Boki Kotoskoj služila kao putnički i lučki tender za prevoz tereta i municije. Od 1951. pa do prvih godina 21. vijeka, “Barbara” je stalno plovila između Tivta, Risna i Kumbora prevozeći na posao i sa posla, radnike tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal.
Decenije njene vrijedne i pouzdane službe, učinile su da ovaj mali brodić postane nerazdvojni dio istorije Tivta i Boke, zbog čega je Ministarstvo odbrane Crne Gore, nedugo nakon prodaje tivatskog Arsenala 2007. godine Piteru Manku, staru motornu barkasu doniralo gradu Tivtu.
“Barbara” je danas izložena na suvom, kao muzejski eksponat ispred zgrade Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru, dok će njen model uskoro krasiti nove vitrine tivatske JU Muzej i galerija.
Direktorica te JU, Danijela Đukić, “Vijestima” je kazala da je osim “Barbare”, kod maketarske radnje “Montić” naručila još šest drugih modela plovila i brodova karakterističnih za tivatsku pomorsku i ribarsku baštinu.
Tako će uskoro postavka muzeja uključivati i modele bracere, trabakula-šalbunjera kakvima su nekada Tivćani vadili pijesak iz mora, srednjovjekovnog jedrenjaka tipa bokeški šambek, ribarske barke gajete, ojedrene barke batane, a glavni eksponat biće veliki model školskog broda “Jadran”. Za izradu svih ovih maketa, uključujući i već isporučenu “Barbaru”, JU Muzej i galerija će izdvojiti ukupno 4.400 eura.
