Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi
Uprava za inspekcijske poslove utvrdila je da je za ispuštanje 420.000 kubika kanalizacije u more iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda odgovorno preduzeće Vodovod i kanalizacija Herceg Novi (VIK), navodi se u izvještaju koji je 27. novembra dostavljen NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”.
– Od 15. aprila do 15. juna odlukom direktora VIK-a ugašene su pumpe na glavnoj pumpnoj stanici “Meljine – Kružni tok”. Pravi razlog za isključenje pumpi iz rada je ušteda na potrošnji električne energije od 40.000 eura da bi direktor VIK-a mogao da se pohvali pozitivnim šestomjesečnim poslovanjem – saopštila je Olivera Doklestić predsjednica Ekološkog društva Boka Kotorska.
Ona tvrdi da ekološki i inspektor za vode nisu negirali izvještaj ove NVO o ljetošnjem dešavanju u Meljinama.
– U izvještaju inspekcije se navodi da će inspektor vršiti kontrole na PPOV, te ako utvrdi da se ne poštuju normativi i standardi, preuzeće mjere i radnje kako bi se postrojenje dovelo prema standardima koji su propisani – navela je Doklestić i podsjetila da su nakon izvještaja NVO ED Boke Kotorske, koji je podnijet Tužilaštvu, Upravi za inspekcijske poslove, predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine i svim odborničkim klubovima u Opštini Herceg Novi, 21. novembra stigli inspektor za vode i ekološki inspektor, na PPOV u Meljinama.
– Sastanku su prisustvovali i direktor “Vodovod i kanalizacija”, Boro Lučić sa saradnicima. Izvještaj ED ni u jednom dijelu nije negiran. Direktor VIK-a je imao samo jedan odgovor: “pumpe nisu radile, jer su bile pokvarene i urađen je bajpas i kanalizacija sprovedena u more radi radova na PPOV-u i pražnjenja tankova”. Iako je obavještenje inspektora koncipirano relativno blago, više upozoravajuće, ono ima veliku težinu jer ne osporava niti jednu činjenicu koju je prethodno iznijelo ED. Dalji postupak će voditi tužilaštvo, zaključuje Doklestić.
Podsjećamo,tokom predsezona a i ljeta na području Meljina, Nemile, Savine do Starog grada osjećao se intenzivan smrad od kolektora, kanalizacije, pumpnih stanica i PPOV-a u Meljinama.
Totalni rat. Pravi je to naziv za ono što se događa u pojasu Gaze, jer izraelska je vojska to i službeno priznala kada je noćas objavila da se vojna operacija protiv Hamasa širi na cijelo područje pod palestinskom samoupravom. Nema više područja koje nije u dometu izraelskih granata i projektila, a dostava humanitarne pomoći od koje Palestinci žive više nije moguća.
– Baš kao što smo bili uspješni, snažni i učinkoviti u svojoj akciji na sjeveru pojasa Gaze, sada ćemo to na isti način učiniti na cijelom području. Nakon što smo uspješno uništili pripadnike čak dviju Hamsovih brigada i, još važnije, nakon što smo eliminirali glavnog zapovjednika Hmasa, pred nama je novi zadatak. I znam da vam mogu vjerovati, rekao je general Herzi Halevi, zapovjednik izraelskih obrambenih snaga.
Iz Hamasa stižu pomalo panične reakcije. Svjesni da se ratna sreća okreće, pozivaju međunarodnu zajednicu da hitno utječe na Izrael, od Belgije i Španjolske traže izravne kontakte za nove pregovore i prestanak napada.
– Nakon ovih novih napada izraelskih okupatora potpuno je jasno što je njihov cilj – stvoriti takve uvjete da se svi civili isele, da napuste svoje domove, da ovo postane etnički čisto područje. I u tome uspijevaju jer od noćas, otkad su počeli ovi novi napadi, na ovom području ne postoji nijedno mjesto koje je sigurno od granata, rekao je Osama Hamdan, glasnogovornik Hamasa.
Sukob se širi i na Crveno more. Pobunjeničke skupine hutista napadaju brodove koji plove tim morem. Više ne biraju ni ciljeve ni brodove, za njih su sva plovila povezana s Izraelom. A on je legitiman cilj.
– Naši ratni brodovi napali su dva izraelska broda, jedan je pogođen navođenim projektilom, a drugi dronom. Izraelski brodovi plovili su u našim vodama i izbjegavali kontakte. Ovo im je kazna, rekao je Yahxa Sarea, glasnogovornik pobunjeničke skupine hutista.
Na nove napade reagirao je Pentagon, poslavši jasno upozorenje da više neće tolerirati nijedan napad na bilo kakav brod pod američkom ili izraelskom zastavom, odnosno bilo koji trgovački brod koji plovi Crvenim morem.
Svečanim paljenjem novogodišnje rasvijete u nedjelju je u Kotoru otvoren Winter Fest. Dobro raspoloženje, otvorene novogodišnje kućice, muzički program i nastup izvođača DJ DIMI3 i The Grupa po burovitom vremenu zagrijali su Kotorane i njihove goste pred nastupajuće blagdane.
“Svečano smo upalili novogodišnju rasvjetu što nije bila praksa do sada. Mislim da ćemo biti centar zimskog turizma u Crnoj Gori. Od večeras pa do 3. februara očekuje nas bogat program. Očekuje nas šest velikih nastupa na velikom gradskom trgu, 25. decembra Neno Belan, 30. decembra Dječija Nova godina, naveče nastup orkestra Aleksandra Sofronijevića, 31. decembra Severina, 1. januara Dino Merlin, 7. januara YU Grupa, koncerti svakog vikenda sa bogatom ugostiteljskom ponudom” – kazao je Vladimir Jokić.
On se zahvalio svim gradskim službama koje su učestvovale u kićenju grada i pripremi da Kotor na najljepši način dočeka sve posjetioce.
Kotor Winter fest
Direktor TO Kotor Jovan Ristić kazao je da će bogat program u naredna dva mjeseca, sa novim turističkom proizvodom Winter fest, obogatiti turističku ponudu Kotora.
Ristić je pozvao zainteresovane turiste da na vrijeme rezervišu smještaj, i poručio da se cijene nisu mjenjale.
Paljenjem svijeća i hiljad lampica u mnogim mjestima u Hrvatskoj počele su adventske svečanosti.
U sklopu ovogodišnjeg Rijeka Adventa na Korzu je upaljena blagdanska rasvjeta, paljenjem brojnih lampica počeo je i Advent na Trsatskoj gradini, a u Riječkom tunelu otvoren je Poštanski ured Djeda Mraza.
U Poštanskom uredu Djeda Mraza u Riječkom tunelu, Djed Mraz će, uz pomoć vilenjaka, osobno zaprimati pisma do 31. decembra.
Rijeka Advent će se, ove godine u organizaciji Grada Rijeke, do 7. janura održavati na Trgu Riječke rezolucije, Korzu, u Art kvartu te na Trsatskom kaštelu.
Priređena je prigodna ugostiteljska i druga ponuda na postavljenim kućicama na Korzu te na Trgu Riječke rezolucije, na kojemu se održava program Adventiranje na Rezoluciji.
Paljenje blagdanske-rasvjete- foto Grad Rijeka
Riječki hotelijeri i ugostitelji priredili su prigodnu ponudu, a u blagdanskim programima sudjeluju i riječke kulturne ustanove, klizalište uz more Morska pahuljica i Riječki tunel.
Tradicionalni božićni koncert “Božić je judi” bit će 26. dcembra u Katedrali sv. Vida, a na dočeku Nove godine na Korzu pjevat će i okupljene u novu godinu uvesti Gibonni.
Oslić je zapravo vrsta ribe koja živi u moru, i pripada porodici bakalara. Interesantno je da je oslić veoma zdrava riba koja osim visoko proteinskog sadržaja, ima i nisku kalorijsku vrijednost
Sastojci:
200-250 g oslića po osobi (svježeg ili odmrznutog)
5-6 žlica maslinova ulja
glavica luka
patlidžan
5-6 rajčica
2 paprike
češnjak
bijeli papar
125 g crnih maslina
Priprema:
Oslić očistimo, narežemo na komade i skuhamo. potrebno je kuhati još 5 minuta nakon što voda proključa. Ukoliko kuhate smrznute filete, stavite ih u hladnu vodu, a kada voda proključa kuhajte još 5 min.
Skuhane komade ribe ocijediti, odvojiti kožicu i kosti, pa usitniti ribu u listiće-u koje se ona sama cijepa. U zgodnoj tavi ili posudi zagrijati 5-6 žlica maslinovog ulja, na njemu popržiti tek da zažuti glavicu sitno sjeckanog luka, dodati patlidžan izrezan na kockice, 5-6 rajčica (oguljenih i očišćenih od sjemena i narezanih na komadiće). 2 paprike izrezane u tanke rezance, malo zdrobljenog češnjaka, svježe mljevenog papra, 125 g crnih maslina i očišćenu ribu. Sve to pustiti da prokuha 20 min i servirati.
Uz ribu zasebno servirati rižu bez mesa ili u vodi skuhan krumpir posut peršinom.
Protekla dva dana, u subotu i nedjelju, u Samostanskom Kompleksu svetog Nikole na Prčanju je održan Adventski sajam, koji je okupio domaće i inostrane izlagače, uglavnom žene koje su se predstavile svojim originalnim rukotvorinama, inspirisanim najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Advent je liturgijsko vrjeme koje zapocinje četiri nedelje prije Božića, i to je radosno iščekivanje rođenja Gospodina našega Isusa Krista, pojašnjava nam don Željko Pasković, župik prčanjski i stolivski, koji je bio domaćin učesnicama Adventskog sajma.
-Župa Prčanj oje rganizovala program pod nazivom “Advent na Prčanj”. Smisao ovog sajma je da ljudi mogu kupiti prikladne poklone za svoje voljene koji su ručni rad, a ne serijski proizvedeni, a kako se u Samostanu organizuje škola crnogorskog jezika za raseljena lica sa područja Ukrajine i Rusije, tako je većina izlagača upravo bila sa prostora tih zemalja. Dio svojih prihoda su darovali za potrebe Caritasa kako bi škola nastavila djelovati i kako bi se realizirali ostali projekti koje Caritas ima u planu a koji zavise od dobročinitelja. Stoga se na najbolji način ostvaruje smisao pripreme za Božić da dobrim djelom pomognemo onome kome je pomoć potrebna, kazao je za Boka News don Željko Pasković, koji je i organizovao ovo dvodnevno druženje u susret katoličkom Božiću.
/M.D.P./
Legenda: Klaustar Samstana sv. Nikole na Prčanj- Adventski sajam
Sastanak-sa-menadzmentom-Luke-Bar -foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva
Mogućnost vraćanja pomorske linije Bar-Bari je svima nama želja, ali je u ovom trenutku teško realizovati, poručio je ministar saobraćaja i pomorstva, Filip Radulović.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, tokom posjete Opštini Bar obišao kompanije koje posluju u okviru pomorske privrede.
„Svima nam je želja da ova međunarodna pomorska linija ponovo zaživi, ali treba biti iskren i reći da je prije toga potrebno stvoriti uslove da bi se obnovila ova linija. Poznato je da je brodarsko društvo Barska plovidba u obavezi da otplaćuje kredit prema Exim banci, kao i da vrati određeni iznos u državni budžet po osnovu dodijeljene državne pomoći. To u značajnoj mjeri otežava akumuliranje sredstava za kupovinu broda, koji bi bio adekvatno rješenje za povezivanje Bara i Barija“, rekao je Radulović.
Svakako, Ministarstvo će pružiti punu podršku menadžmentu Barske plovidbe, kako bi se u narednom periodu Bar i Crna Gora ponovo i pomorskim putem povezali sa susjednom Italijom.
U okviru posjete Luci Bar, kao jednom od najznačajnijih potencijala, ne samo u ovom resoru, nego u Crnoj Gori, sa menadžmentom je razgovarano o raznim razvojnim mogućnostima, kao i o realizaciji investicionog programa.
„Upoznat sam sa činjenicom da je na zavidnom nivou dosadašnji stepen realizacije ugovorenih investicija, što me posebno raduje. Međutim, svjesni smo i da postoje određeni napori koje mora da uloži i država, kako bi mogli da valorizujemo značajnije ovu teretnu luku. Kao resorni ministar, nastojaću da prije svega kroz jačanje putne i željezničke infrastrukture, koja je u zaleđu Luke Bar, stvaram uslove za veću iskorišćenost lučkih kapaciteta“, poručio je Radulović.
Tokom posjete Marini Bar, Radulović je menadžmentu te kompanije saopštio da će Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u toku decembra već otpočeti sa konkretnim aktivnostima koje će voditi ka rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i statusa Marine.
Marina Bar – foto Boka News
Tokom posjete Baru, Radulović je obišao zaposlene u Lučkoj kapetaniji i Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama koji, kako je kazao, svojim radom doprinose radu cjelokupne pomorske administracije.
Radulović je iz Bara još jednom poslao poruku da će sektor pomorstva u resoru koji vodi biti u samom vrhu prioriteta.
Svečanim paljenjem lampica u subotu je na novogodišnjoj jelci na Marina trgu u Portonovom zvanično počela praznična sezona u ovom primorskom rizortu.
U 18 sati zasijalo je preko 20 hiljada lampica koliko ih broji jedna od najvećih jelki u regionu, visoka čak 13 metara. Pored jelke i dekoracije od prethodnih godina, u Portonovom se ove godine nalaze se i mnogi novi elementi dekoracije i mjesta za fotografisanje koja mame uzdahe gostiju.
Ceremoniju su sinoć ispratili mališani iz dječijih horova Boka School International iz Portonovog i D-moll iz Podgorice.
„Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti koje nas čeka tokom decembra i januara, a najveći dio aktivnosti, odnosno 16 dana, 16 koncerata, 16 dana prazničnog bazara, kreće od 23. decembra pa sve do 7. januara”, kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
Husić je istakla da ih u Portonovom posebno raduje što ove godine vlada veće interesovanje gostiju i posjetilaca da praznične dane provedu na moru, i što gosti biraju baš Herceg Novi za posjetu.
Portonovi
„Iako možda i nije tipično da novogodišnje praznike provodimo na moru, brojne aktivnosti koje smo organizovali prošle godine učinile su da Portonovi bude prepoznat kao adresa gdje zabava traje cijele godine. Herceg Novi je uvijek slovio za primorski grad koji živi zimi i vjerujem da posljednjih godina doprinosimo da tako bude opet. Zajedno sa gradom, uz aktivnosti kao što su praznični bazar i koncertne sezone, uz Praznik mimoze, vjerujemo da ćemo iz godine u godinu privlačiti sve veći broj gostiju.”, dodala je Husić.
U Portonovom je trenutno aktuelna posebna ponuda za smještaj sa početnom cijenom od 192 eura po noćenju, za dvije osobe koja je dostupna je do 31. januara i uključuje mnogobrojne pogodnosti poput besplatne masaže, doručka, korišćenje teratane i mnogih drugih pogodnosti.
Atmosfera u Portonovom će se zahuktati od 23. decembra do 7. januara kada je na Marina trgu planiran bazar uz svakodnevne koncerte i svjetlosni spektakl. Praznični bazar će biti otvoren radnim danima od 16 do 23 sata, a vikendom i praznicima od 11 do 23 sata i nudiće posjetiocima različite delicije, palačinke, priganice, krofne, burgere, krilca, pizze i još mnogo raznolikih specijaliteta. Kada se govori o koncerti, u Portonovi stižu regionalni i svjetski poznati izvođači: Michael Jackson Tribute band, Ansambl Toć, Fantom, Elemental, Marijana Zlopaša, Ida Prester i Lollobrigida, Mostar Sevdah Reunion, MKDSL, klapa Kaše, Trio Gušt, Tijana Bogićević, bendovi Girls Boys and Toys, Remake, Low Voltage i Ognjen Gvozdenović, DJ Burak Yeter, te Symphony Orchestra koji će izvoditi Best of ’80s hitove.
Pred početak praznične sezone Portonovi je zabilježio još jedno značajno postignuće – sredinom novembra rizort je posjetio milioniti posjetilac ove godine, svakako zahvaljujući velikom broj događaja organizovanih tokom ove godine.
“Događaji koje smo organizovali jedan su od razloga zašto su baš Portonovi i One&Only Portonovi bili epicentar dešavanja. Ono što nam je podstrek u 2024. jesu komentari o kvalitetu usluge, samoj ponudi koju kao rizort imamo 365 dana u godini zahvaljujući zakupcima, ali i nova otvaranja koja očekujemo već u prvoj polovini godine čime ćemo dodatno obogatiti ponudu i dati razlog više da upravo Portonovi bude destinacija za život i odmor.”, zaključila je Husić.
Don Dražen Kraljić ispred najstarijeg dijela sadašnje crkve
Pogled sa baladura
Sveti Petar oltarska ikona
Gospa tužnih očiju - freska u sjevernoj kapeli
Pročelje crkve Svetog Petra u Bogdašićima
Južna kapela pogled izvana
Dogovor sa mještanima oko jaslica
Crkva Sv. Petra u Bogdašićima potencijal za kulturni i vjerski turizam
Južna kapelica, ranije srednjovjekovna pjevnica i najstariji dio crkve Sv. Petra u Bogdašićima, koja je po svojoj arhitekturi, istoriji i kulturnom nasleđu jedinstvena na Primorju, ovih dana Došašća se ukrašava i pretvara u božićne “Jaslice” – prikaz Isusovog rođenja. To je divna simbolika, s obzirom da svojom višeslojnom istorijom i arhitekturom ovaj hram – danas spomenik kulture prve kategorije, povezuje hrišćane pravoslavne i rimokatoločke vjeroispovjesti, a Hristovo rođenje, koje se uskoro slavi, lijepo korespondira sa tim svjetovnim i duhovnim izvorima kulturnog nasleđa.
Običaj je da mještani u susret Božiću naprave iluminaciju na starom čempresu ispred crkve, a za to je, s obzirom na visinu stabla, potreban angažman ljudi sa alpinističkim vještinama. Ukrašeno svjetleće stablo lijepo izgleda kada se pogleda iz Tivatskog polja, kaže Tripo Brkan, mještanin, koji župniku don Draženu Kraljiću pomaže oko nabavke materijala i u postavljanju konstrukcije za “Jaslice”.
-Nisam neki stručnjak za povijest i kulturu, ali znam da ova crkva nešto vrijedi i zato se trudimo da poboljšamo uslove za službu i boravak u njoj. Povijest ove crkve, kao i svih hramova u Boki Kotorskoj isprepletena je raznim životnim situacijama između pravoslavaca i katolika i koliko god, evo, postoje među nama neke određene razlike, toliko je ovo možda i simbolika nekog jedinstva- onog što nas povezuje, to je vjera u Isusa Krista, kaže don Kraljić. Objašnjava da su crkvu prvobitno izgradili monasi benediktinskog reda, prema geslu Sv. Benedikta: „Ora et labora“ (Moli i radi).
-Monasi su imali klaustar-samostan u Bogdašićima i na Miholjskoj prevlaci. Kasnije su došli pravoslavni, preuzeli ovaj dio, par stoljeća su vodili ovu crkvu, koja je potom vraćena katolicima. U međuvremenu su se događala i ova proširenja, tako da je crkva tokom XIII stoljeća generalno dobila ovaj današnji izgled. Vidi se da je ovaj stariji dio niži u odnosu na oltar, pretpostavljam da se ispod nalaze temelji izvorne crkve.
Don Dražen Kraljić ispred najstarijeg dijela sadašnje crkve
U arheološkim istraživanjima nakon potresa 1979. godine pronađene su i kosti (redovnika). Crkva je bila oštećena i tada su ispod maltera otkriveni slojevi freskoslikarstva – jedan iz doba benediktinaca, drugi iz doba Nemanjića, objasnio nam je don Dražen Kraljić, župnik u Bogdašićima, selu koje zajedno sa susjednim selima Mrčevac i Kavač ima oko 300 vjernika. On je zainteresovan za kulturno-istorijsku i turističku valorizaciju ovog lokaliteta, s obzirom da se nalazi na istaknutom položaju sa predivnim vidikovcem, u šumskom ambijentu brda Vrmac protkanom izvorima pitke vode koja se u potocima sliva u podnožju crkve.
– Razgovarao sam sa predstavnicima Turističke organizacije Tivta i Općine, nadam se da ćemo zajedničkim snagama pokrenuti priču o vjerskom turizmu i da će se Crkva Sv. Petra naći na mapi za posjetioce Boke kotorske. Grupe bi se mogle organizirati da dođu električnim autima, da razgledaju ambijent, da se druže ispod tende u dvorištu i da uživaju u panorami Tivatskog zaliva, kaže don Dražen, koji je kratki istorijat mjesta postavio na info-tabli.
Da su ljudi iz turističke branše zainteresovani za ovo mjesto govori i podatak da je Turistička organizacija Tivta na svom konkursu obezbijedila 8.300 eura Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Područno odjeljenje Kotor, za restauraciju i konzervaciju izvorne freskoslikarske predstave unutar južne kapelice. Obavili su estetske analize, očistili i zaštitili jedan sloj oštećenog zida, ali glavni radovi ih očekuju početkom iduće godine. Planiraju da unutrašnjost kapelice restauriraju do početka maja 2024. godine.
Pogled sa baladura
-Crkva Sv. Petra u Bogdašićima u sebi objedinjuje sve kulturno-istorijske slojeve koje Boka Kotorska u sebi nosi. U literaturi se pominje da je ovdje najprije bio benediktinski samostan, zatim je u XIII vijeku ovdje bio pravoslavni hram, da bi u XV vijeku prešao u ruke katoličke crkve, itakla je Jasminka Grgurević, slikarka-konzervatorka. Ona citira dr Miloša Miloševića, koji u svojoj studiji “Oko sukcesije sakralnih objekata na istoj građevini u Bogdašićima u Boki Kotorskoj” navodi da su na crkvi sv. Petra u Bogdašićima “sačuvana dva natpisa: jedan na latinskom, o majstoru Regulusu koji je sazidao klaustar, i drugi ćirilični iz 1269. godine o episkopu Neofitu, koji je podigao crkvu. To govori o sukcesiji: od benediktinske crkve sa samostanom i klaustrom (10.-13. st.), preko Neofitove rekonstrukcije (13.-15. st.) do katoličke crkve od 15. stoljeća”.
Milošević pominje da je ekipa Muzeja u Tivtu 1981. godine vršila sondažna istraživanja na više mjesta u južnoj kapeli, gdje su na oko metar dubine pronađeni oštećeni tragovi fresaka, identični ovima gore, a da nisu došli do poda. To navodi na potrebu istraživanja starije crkve ispod nivoa sadašnje.
Mještanin i vjernik Tripo Brkan ističe potrebu da se betonira trotoar od kamena sa sjeverne strane crkve, da se popravi krov, a za božićnu dekoraciju velikog čempresa ispred crkve, trebalo bi nabaviti oko 100m specijalnog kabla. Lijepo bi bilo okititi i crkvu Sv. Vrača, ali gore nema struje, potrebno je renoviranje, a za to im trebaju sredstva. Dobrotvornim prilozima vjernika crkva je dobila rasvjetu, klimu, a cijeli kompleks se redovno kreči.
Dogovor sa mještanima oko jaslica
-Preko Kavča smo probili novi put skroz do Gornjih Bogdašića i kompletno ga spojili sa Gornjom Lastvom, preko Pasiglava gdje smo proširili postojeći put, tako da se sad cijeli krug može napraviti- krenete odavde i izađete u Tivat. Tu je bilo i donacije Općine Tivat, dio ceste je čak i betoniran, tako da sad možete i putničkim autom napraviti taj đir. Potencijal za turističke posjete su i stari mlinovi, kojih ima u podnožju Vrmca, ističe Tripo Brkan.
U Kavču je glavna crkva Sv. Ivana Krstitelja, a pored nje, tu je i crkva Uzvišenja Svetoga Križa i mala crkva Sv. Ane, a u Mrčevcima to je crkva Sv. Agate. U Bogdašićima je najstarija crkva Sv. Petra, a poviše nje je i crkva Svih Svetih, ili kako se u narodu zove Sv. Vrača (Kuzme i Damjana), čiji je krov nedavno saniran. Iz ovog kraja potiču familije Maslovar, Biskupović, Marović, Luković, Janović.
Crkva na gradini
Nakon prvih posmatranja i snimanja, prema istaknutom položaju sa koga se vide cijelo polje i obronci Vrmca, arheolog Miloš Petričević, uključen u projekat restauracije, pretpostavlja da je crkva Sv. Petra podignuta na “gradini”- praistorijskom utvrđenju. On je lokaciju snimio dronom.
-S obzirom da se crkva nalazi na živoj stijeni i zauzima najdominantniji položaj, a okolo smo pronašli i ostatke suhomeđe i ulomke praistorijske keramike, to nas navodi na pretpostavku da je na ovom mjestu postojao neki vid fortifikacije. Istorijsko ime crkve koje glasi “Sv. Petar na Gradcu” ili “Sv. Petar Gradački”, upućuje na takav zaključak, a tome u prilog ide i činjenica da su duž potoka ispod gradine pronađeni ostaci kamenih praistorijskih cijevi, segmenti cjevovoda. Isto tako, u kasnijem periodu postojali su i mlinovi, čiji se ostaci takođe mogu pronaći. Ovaj dio je na austrougarskim kartama ucrtan i upisan pod nazivom “Carine”, što etimološki ukazuje na “carsku zemlju”, asocirajući i na Carine u Risnu. Nadam se da će čišćenje lokacije, sondiranje i arheološka istraživanja potvrditi ove pretpostavke, kaže Petričević za Boka News.
Sveti Srđ i Vakha
U svom radu “Crkva Sv. Petra u Bogdašiću i njene freske” dr Vojislav J. Đurić opisuje ovaj hram kao jednobrodnu crkvu s pravougaonim pjevnicama ili niskim transeptima iz XIII vijeka. Pripada raškom tipu graditeljstva, a freskoslikarstvo vezuje za srednjovjekovnu slikarsku školu u Sopoćanima. Crkvu čiji je ktitor episkop Neofit, Vojislav Đurić smatra “jedinstvenom za Primorje- nijedna slična njoj nije više izgrađena”. Po njegovom mišljenju, među četiri svetitelja u južnoj pjevnici nalaze se i Sveti Sergije (Srđ) i Vakha (prikazani kao golobradi mladići), hrišćanski mučenici aristokratskog porijekla, koje je car Maksimilijan okovao gvozdenim obručima oko vrata i tako ih izložio ruglu ulicama Rima. Kult Sv. Srđa i Vakhe širio se iz Skadra gdje su se u crkvi na obali Bojane čuvale njihove mošti. Čestice njihovih moštiju čuvaju se i u manastiru Mileševa, kao i u katedrali Sv. Tripuna.
Gospa tužnih očiju – freska u sjevernoj kapeli
Bogorodica tužnih očiju
Svaki vjernik koji dođe u crkvu ne može odoljeti prodornom, blagom pogledu Bogorodice oslikane u XVII-XVIII stoljeću, na ikoni koja prikazuje Bezgrešno začeće Bl. Djevice Marije. Napravljena je na drvetu premazanom bakrom i onda pozlaćena. Jedan dio je ranije restauriran, ali je potrebno obnoviti konzervaciju.
-Karakteristična po izražajnim tužnim očima, s jedne strane predstavlja radost, jer je ona Majka Spasiteljeva, a s druge strane i žalost, jer ona već zna kakve će muke njen sin proći, da će ga mnogi i odbaciti. Zato ima prekrižene ruke, izražava i tugu i radost istovremeno, pojašnjava nam don Dražen.
Sveti Petar oltarska ikona
Ikona Sv. Petra
Na glavnom oltaru je ikona Sv. Petra, jednog od dvanaestorice apostola, sa ključevima u ruci- Isus mu je dao ključeve Raja Nebeskog – ono što on zaključa, biće zaključano, što otključa, biće otključano i zato je jedan zlatni ključ, to je ključ Raja, a drugi, sivi, ključ je zemaljske vlasti, Crkve. U rucu ima Sveto pismo, a u pozadini dio Svete zemlje, odakle su prvi apostoli potekli. Oltar je drven, oslikan šarama sličnim originalnim kamenim pločama iz pozadine. Sv. Petar i Pavao slavi se 29. juna, kada u procesiji i na misi bude najviše ljudi, kaže don Dražen.
