Odluka o davanju Aerodroma Crne Gore na koncesiju biće donijeta do kraja godine, kazao je državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Pavle Tripković.
Tripković je, u emisiji “Okvir” na Televiziji Crne Gore, kazao da koncesionari čekaju tu odluku.
– Radi se o reputabilnim kompanijama, a nije dobro za državu da se tri vlade promijene, a da se ne donese odluka ovako o važnom pitanju. Ne mogu da vam dam tačan rok, nadamo se da će biti do kraja godine – kazao je Tripković.
Direktor Aerodroma Vladan Drašković vjeruje da sami mogu finansirati modernizaciju vrijednu 150 mil EUR, prenosi portal RTCG.
– Možemo da akumuliramo i sopstvenog poslovanja nekih 120 mil EUR. Za razvoj na nivo da dovedemo i jedan i drugi aerodrom kao reprezentativni i funkcionalni objekti, izračunali smo da tamo treba nekih 137 mil EUR – kazao je Drašković.
Ekspert za vazduhoplovstvo Petar Glomazić smatra da Aerodrome ni po koju cijenu ne treba dati u zakup.
– Ja lično, kategorički sam protiv bilo kakve ideje o koncesiji i potpuno je jasno da se tu radi o preduzeću koje je kadro i sposobno da pozitivno posluje, da stvara pozitivne finansijske efekte što godinama i radi – naveo je Glomazić.
Svečano paljenje novogodišnje rasvijete i otvaranje Kotor Winter Festa biće upriličeno večeras, nedjelja 3. decembar.
Muzički program počinje u 17 sati na Gradskoj rivi, i to nastup izvođača DJ DIMI3 i The Grupa. Čekamo vas da nam se pridružite u što većem broju, da zajedno pokrenemo KOTOR WINTER FEST” -poručili su iz TO Kotor.
Manifestacija “Kotorske zimske fešte“ (Kotor Winter Fest), objedinjuje novoosmišljena i tradicionalna dešavanja, koja su se prethodnih godina održavala u Kotoru povodom božićnih i novogodišnjih praznika.
Tako će Kotor u 65 dana biti domaćin čak 70 događaja, na četiri trga sa 22 učesnika iz države i regiona.
Najluđa noć se dočekuje na Trgu od oružja uz koncert najveće regionalne pop dive Severine, a naredne večeri nastupiće – Dino Merlin, koji će građanima i posjetiocima Kotora prirediti veličanstvenu noć. Osim njih, u Kotoru će tokom zimske fešte nastupiti lokalni izvođači, kao i Goca Tržan, Tijana Dapčević, Yu grupa i drugi.
Članovi Bućarskog kluba Meljine i predstavnici Opštine Herceg Novi – potpredsjednik Mirko Mustur i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica održali su sastanak na kojem je klubu odato priznanje za osvojenu duplu krunu – titula šampiona države i pobjednik Zimskog kupa, ali i za doprinos razvoju ovog mediteranskog sporta u Herceg Novom.
Klub je u prethodnom periodu izborio i plasman na završnom turniru Regionalne Boćarske lige koji će sredinom decembra biti održan u Beogradu, a naredne godine će igrati i Ligu šampiona.
Sastanak je bio prilika da se razgovara o mogućnosti popularizacije bućanja, posebno među mladima, ali i o problematici sa nedostatkom prostora za trening u toku zimskih i kišnih dana.
Prijem za BK Meljine
Potpredsjednik Opštine Mirko Mustur čestitao im je na postignutim uspjesima i kazao da rade sve kako bi se unaprijedio njihov rad.
„Boćanje je sport koji je vezan za mediteranski prostor i bio je dosta razvijen i naš je zadatak da ga očuvamo. Nekada se u svakom mjestu naše opštine, buće igrale i centar okupljanja“, podsjetio je Mustur.
Sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Mitar Kisjelica kazao je da Herceg Novi pokazuje da stvarno jeste grad sporta.
Prijem za BK Meljine
„Imamo talenta, ljude i zanja i to i pokazujemo posebno u sportovima karakteristični za grad i primorije. Nadam se da ćemo tako i da nastavimo. Na sastanku je bilo riječi o revitalizaciji boćanja. Vremena su se promijenila, došlo je do njegove profesionalizacije. Trudićemo se da koliko možemo podržimo njegovu revitalizaciju i dali smo neke predloge koje ćemo da ostvarimo tokom naredne godine“, kazao je Kisjelica.
Predsjednik Boćarskog kluba “Meljine” Rajko Bojanović je zahvalio na prijemu i na svemu Opština radi za sportske klubove.
„Pokazali su da misle na nas. Naš klub je ove godine ostvario najveći uspjeh u istoriji kluba. Prvaci smo Crne Gore, igramo Ligu šampiona naredne godine. Trudićemo se da i naredne godine postignemo zapažene uspjehe“, kazao je Bojanović.
Paljenjem prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete u subotu navečer je na dubrovačkom Stradunu otvoren 10. Dubrovački zimski festival.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković tom prilikom je izjavio kako je prva adventska svijeća – svijeća nade te da se osobno nada miru, citirajući Marina Držića da je ‘rat poguba ljudske naravi’. “Mir je ključan. Vidimo što se zbiva u Ukrajini, Palestini i Izraelu. To nikome ne čini dobro. Mir osigurava sigurnost, napredak i kvalitetu života. Siguran sam da to svi želimo”, poručio je Franković.
Dodao je da je Dubrovački zimski festival svake godine sve bolji, a u svom desetom izdanju dodatno je proširen na šire područje grada. “U tome je ključ manifestacije. Središnja događanja jesu na Stradunu, ali imamo izvrsna događanja i u Lapadu, Mokošici. Time smo htjeli proširiti duh Božića. Više od dvadeset koncerata i bogat program. Ove godine sam posebno ponosan na dječji dio program, koji je dosad najbolji“, rekao je Franković.
Deseto izdanje Dubrovačkog zimskog festivala održava se od 2. decembra ove do 6. januara 2024. godine. Na otvaranju festivala na Stradunu nastupio je glazbeni sastav Prljavo kazalište, a tokom decembra na toj će se pozornici izmjenjivati Tomislav Bralić i klapa Intrade, Mia Dimšić, 4 Tenora, Gibonni, Queen Sensation, Nipplepeople i Detour, Parni Valjak, Đelo i Gelo band, večer uoči dočeka, ali i na dječjem dočeku na Staru godinu u podne.
U 2024. godinu Dubrovčane i goste grada uvest će Zdravko Čolić. Prvog dana 2024. godine Dubrovački simfonijski orkestar održat će tradicionalni Novogodišnji koncert, a navečer nastupa klapa Šufit. Festival će 6. januara zatvoriti Jelena Rozga.
Foto – Dubrovački zimski festival
U Dubrovnik je, na prvoj postaji svog putovanja po svijetu, stigao i Djed Božićnjak iz finskog grada Ronaviemija u Laponiji. Uz to, u programu su i Dubrovački božićni koncert, Stanica Sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, Advent na Vojnoviću, Božić u Kabogi, Torta Party, programi “Tip top TUP” i “Baš Baština”, uz nastupe Folklornog ansambla Linđo, dubrovačku kolendu i besplatna vođenja povijesnom jezgrom.
Nositelj programa 10. Dubrovačkog zimskog festivala je Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre. Ove zime u Dubrovniku će biti otvoreno desetak hotela.
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine počinje sutra, nedjelja 3. decembra – saopštili su iz Uprave za statistiku Monstat.
– Popisivači Uprave za statistiku biće narednih dana na terenu od 8 do 20 sati, kada će posjetiti domove naših građana – naveli su u saopštenju.
Sva pitanja i nedoumice vezane za popis, građani mogu uputiti pozivom na brojeve njihovog Info Centra: 020/230-811 i 068/851-500 svakog dana, u vremenskom periodu od 8 do 20 sati.
– Učešće u popisu znači odlučnost svakog pojedinca da obezbijedi temelj za bolju budućnost zasnovanu na tačnim podacima i zato pozivamo sve građane da učestvuju u Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine jer – svi smo važni – poručili su iz Monstata.
Prčanj - Jednu saniraju, druga se pojavi- rupe na prčanjskoj dionici
Prčanj - Mještani prinuđeni da se sami snalaze- betonirana rupa
Devastirani priobalni put
Od napuklina nastaju rupe na putu
Kako se intenzivira kišni period u Boki Kotorskoj, tako se iz dana u dan pojavljuju nove i nove rupe u asfaltu na priobalnom putu Kotor-Prčanj-Stoliv
Taman betoniraju jednu, a na drugom se mjestu pojavi nova rupa- kako su ostali bez reakcije nadležnih komunalnih službi Opštine Kotor, mještani Prčanja primorani su da sami, kako znaju i umiju, saniraju rupe u asfaltu. Najčešće su to žitelji prvih zgrada uz cestu, kojima nije svejedno kada prođe auto preko rupe pune vode i isprska ih ili kad je suvo, pa iz nje izlijeće kamenje, koje je opasno ako se nađu u blizini. Takođe, opasno je i za djecu koja prolaze uz cestu kada idu u školu ili se vraćaju doma, ali i za sve prolaznike, pješake, a da ne govorimo o ošećenjima guma na vozilima.
Napukline u asfaltu su vidljive duž cijeloga puta, pitanje je dana kada će se pojaviti nova, dovoljno je samo da ispadne jedna kockica, pa da svakodnevni saobraćaj i bujične vode učine svoje.
Mještani su o stanju priobalnog puta uredno obavijestili Komunalno preduzeće- Sekretarijat za investicije, ali je reakcija nadležnih izostala. Tokom ljeta ova dionica je opterećena velikom frekvencijom automobila, a kad dođe sezona slobodnih građevinskih radova, ne postoji zabrana ni za najteže kamione da prolaze ovuda. Otuda i pojava da put polako tone ka moru, a tome doprinose i olujni vjetrovi, kada talasi zapljuskuju parapete i preplavljuju asfalt.
Brojne dezinformacije uoči popisa stanovništva nijesu objavljivali samo mediji registrovani u Crnoj Gori, već i beogradski koji su bliski predsjedniku Srbije, političari i javne ličnosti iz obje zemlje, kao i nalozi na društvenim mrežama, pokazala je analiza Instituta za medije Crne Gore.
Popis je dva puta odgađan, ali iako se licitiralo sa datumom njegovog održavanja mediji koji su plasirali dezinformacije nijesu mirovali.
Jedna od prvih lažnih vijesti koja se pojavila na društvenim mrežama su navodni rezultati popisa iz 1909. sprovedenih u Knjaževini Crnoj Gori, prema kojima je Srba bilo skoro 95 odsto, a ostatak stanovništva su činili Albanci. Istorijska je činjenica, međutim, da na tom popisu nije bilo nacionalnog izjašnjavanja već su se stanovnici izjašnjavali o državljanstvu i vjeri. Taj lažni narativ je plasiran više puta u toku pretpopisne dezinformacione kampanje.
Tim Raskrinkavanja, organizacije za provjeru činjenica, jedini je u Crnoj Gori u kontinuitetu pratio objave lažnih vijesti i manipulativnih sadržaja o popisu. Glavni urednik Raskrinkavanja Darvin Murić kaže da su od septembra, kada se pojačala kampanja za popis, obavili 22 analize u kojima su obradili više desetina dezinformacija o toj statističkoj akciji.
„Dezinformacije su objavljivali mediji, korisnici društvenih mreža, ali i političari. Ipak, budući da se o popisu, njegovom održavanju i odgađanju govori i piše još od 2020, ta cifra je značajno veća“, kazao je Murić.
Drugi lažni narativ koji je dominirao pretpopisnom dezinformacionom kampanjom, prvo su plasirale političke partije, a kasnije preuzeli pojedini mediji.
Tako su iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ početkom oktobra saopštili da će se popisom ustanoviti imovina svih građana Crne Gore čime bi se, kako su tvrdili, otkrilo da nekadašnji funkcioneri bivše vlasti Miomir Mugoša i Branimir Gvozdenović imaju na stotine stanova. I iz vladajuće Socijalističke narodne partije saopštavali su u istom periodu da se stranke bivše vlast protive popisu kako bi se „onemogućilo preispitivanje svih čija imovina značajno prelazi njihova primanja“.
Iz Uprave za statistiku (Monstat) su, međutim, saopštili da se popis ne može koristiti za provjeru imovine, navodeći da se prikupljeni podaci ne mogu koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.
Lažne objave pravih političara
Osim što su političari (ne)svjesno često saopštavali dezinformacije, više njih je na društvenih mrežama bilo meta za plasiranje neistina. Tako su na društvenim mrežama dijeljene foto-montaže objava sa mreže X potpredsjednika DPS-a Ivana Vukovića, ali i čelnika ZBCG Milana Kneževića i Andrije Mandića.
Nakon što je DPS pozvao na bojkot popisa, društvenim mrežama kružila je lažna objava, montaža tvita Vukovića u kojoj se navodi da se popis ne smije bojkotovati i da bi oni koji na to pozivaju trebalo da plate kazne građanima koji neće da se izjasne. Vuković je sam na X-u napisao da je riječ o montaži.
U montiranim objavama Kneževića i Mandića navodilo se da će se oni na popisu izjasniti kao Crnogorci i da sve njihove članove i simpatizere pozivaju da učine isto.
Iz Raskrinkavanja kažu kako skoro da nije bilo medija koji nije objavio neku vrstu dezinformacije.
„ Neki sa namjerom, neki kroz izjave političara koje se objavljuju bez ikakve provjere. Ipak, najveći broj dezinformacija su prenijeli dežurni marginalni portali koji podržavaju nacionalističke politike”, pojašnjava Murić i dodaje da je tim portalima zajedničko što objavljuju nepotpisane tekstove i nemaju impresum na stranici.
“Kada su u pitanju narativi, najčešći je bio lažni narativ o popisima kroz istoriju u kojem su se iznosili izmišljeni podaci o popisima u Crnoj Gori i brojnosti pojedinih nacionalnosti. Imali smo i narativ da će popis utvrditi koliko koji bivši funkcioner ima stanova, što smo raskrinkali više puta, a što je činio i Monstat (Uprava za statistiku Crne Gore). Bilo je dosta polu-informacija i neopreznih izjava o takozvanom serijskom broju na popisnici, softveru koji će se koristiti za provjeru”, kaže Murić.
Prethodni popis u Crnoj Gori je održan 2011, a jedna od sličnosti sa ovim iz 2023. su i bilbordi širom zemlje. Tada su za kampanju (zlo)upotrijebljeni Petar II Petrović – Njegoš i teniser Novak Đoković, ispod čijih fotografija je bilo upečatljivo ispisano da su Srbi.
I tokom ove pretpopisne kampanje bili su aktuelni bilbordi od kojih su se isticale poruke “Ako ne znaš (ko si) pitaj đeda”.
Glavna razlika između dva popisna ciklusa je činjenica da je za 12 godina u Crnoj Gori porastao broj medija, što konstatuje i dugogodišnji novinar nedjeljnika Monitora Zoran Radulović.
“Medija u Crnoj Gori nikada nije bilo više. Baš kao i dezinformacija, poluistina i laži. Nekad ‘provladini’, danas su ‘opozicioni’. Važi i obrnuto. ‘Naših’ i ‘njihovih’ navijača ne fali. Nedostaje objektivnih, principijelnih i profesionalnih medija spremnih da razdvoje reklamu od vijesti, odnosno, želje i vlastita nadanja od činjenica i jasno predvidivih posljedica”, kazao je Radulović za Institut za medije.
Iz Srbije s’ ljubavlju
Broj dezinformacija pred sva važna dešavanja u Crnoj Gori u velikoj mjeri povećaju beogradski mediji. Za prethodni popis u Crnoj Gori nijesu u prevelikoj mjeri bili zainteresovani, što se sada jasno promijenilo.
To su samo neki od naslova u dijelu medija u Srbiji, bliskih režimu, objavljivanih u susret popisu.
Dio medija u Srbiji je mahom fokusiran na nacionalistički diskurs i prije pomjeranja datuma popisa, neki od njih, poput Večernjih novosti, objavljivali su uglavnom tekstove koji se tiču „srpskog identiteta“ u Crnoj Gori, prateći velikosrpsku politiku prema kojoj je crnogorski identitet vještački nametnut tamošnjem, kako kažu, mahom srpskom stanovništvu.
Glavni narativ u medijima bliskim režimu jeste da popis treba obaviti čim prije i da se bivša vlast Crne Gore oličena u nekadašnjem predsjedniku Milu Đukanoviću, „boji“ broja ljudi koji će se izjasniti kao pripadnici srpske nacionalnosti.
“No, dominantan je utisak da je prisutan strah od ‘buđenja Srba’ u Crnoj Gori. Jer, posle sloma Đukanovićeve vladavine, procjena je da će se naši sunarodnici bez zazora izjašnjavati onako kako se osjećaju. Jer, simptomatično je da su u DPS eri oni činili skoro trećinu stanovnika, a da ih je, recimo, u državnim institucijama – policiji, vojsci, pravosuđu… maltene bilo u promilima”, piše u tekstu “Ruše popis, strahuju od broja Srba” Večernje novosti.
Komentarišući narativ “o ugroženosti Srba u Crnoj Gori”, koji plasiraju mediji bliski Vučiću, ako se istovremeno sa sigurnošću tvrdi da će na popisu biti više Srba, novinar Monitora Zoran Radulović ocjenjuje da je priča o navodnoj ugroženosti slojevita i višeznačna.
“Prvo, ona je tu da objasni zašto se život ‘običnog čovjeka’ nakon promjene vlasti 2020. nije promijenio u skladu sa obećanim. Da konstantnim održavanjem tenzija drži budnim ‘saborce’ u borbi protiv tzv. unutrašnjeg i spoljnjeg neprijatelja i pravda nacionalne vođe: kod glasača zbog rastuće disproporcije između imetka jednih i drugih, a kod finansijera da opravdaju dobijena sredstva”, pojašnjava Radulović.
Dodaje da je navodna ugroženost potrebna i da se objasni stara-nova politika privilegija i (političkih i nacionalnih) diskvalifikacija.
“Konačno, narativ o navodnoj posebnoj/specifičnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori, ima za cilj da makar dio pripadnika tog naroda drži u konfliktu sa sopstvenom državom, dok sve ostale u Crnoj Gori tjera da troše vrijeme i energiju, snagu ili novac, na konstantnu odbranu od, često, neargumentovanih napada i da lakše prelaze preko primjera diskriminacije u kojoj su žrtve oni, njihov narod ili svi stanovnici Crne Gore koji drže do njenog ustavom garantovanog građanskog ustrojstva”, navodi Radulović.
Upitan da li je zbog činjenice da na prethodnom popisu Vučić nije bio na vlasti sada kampanja iz Beograda pojačana, Radulović kaže da je tokom 2011. godine tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić imao specijalne emisare u Crnoj Gori, “koji nijesu bili ništa dobronamjerniji prema Crnoj Gori” od sadašnjih.
“Neki su, uostalom, bili isti tada i danas. Suštinska razlika je u tome što su tadašnji promoteri srpske predizborne kampanje 2011. nastupali iz opozicije, a sada sa vlasti. Crna Gora će za vlasti Srbije uvijek biti strašteško pitanje dok god bude onih koji ih odavde uvjeravaju da uz ‘još malo’ materijalne, medijske podrške, mogu Crnu Goru vratiti pod komandu Beograda”, precizirao je Radulović.
Zloupotreba identiteta
Mimo kampanje na bilbordima, i beogradski mediji su pokušavali da dokažu kako djelovi Crne Gore imaju srpski identitet.
Tako su Večernje novosti objavile istorijski dodatak 30. oktobra koji je posvećen „srpskom identitetu“ Boke Kotorske.
U dodatku pod naslovom „Srpski identitet neveste Jadrana“ Večernje novosti, između ostalog, pišu „Da je Boka srpska zemlja svedoče istorija, uspomene, narod sam’ jer su se u ovoj regiji pjevale pjesme o Marku Kraljeviću i Milošu Obiliću, caru Dušanu i Kosovu“.
Na naslovnoj strani se čak pominje da je „Boka Kotorska danas jedini prostor u kome Srbi i dalje, s ostalima, kao što su činili vjekovima, žive uz more“.
U skladu sa idejom se biraju i sagovornici, pa je među njima i negator genocida u Srebrenici, istoričar Srđa Trifković koji je na televiziji sa nacionalnom frekvencijom Happy TV o popisu u Crnoj Gori govorio nepuna dva minuta od pola sata razgovora (1.11.2023.), ali je time „zaslužio“ vijest i naslov u Večernjim novostima.
Trifković je ponovio mantru da će broj pripadnika srpske nacionalnosti rasti.
Ovakav način propagande ne odstupa mnogo od izvještavanja medija iz Beograda pred ratove na prostoru tadašnje Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka. Tome u prilog govori i činjenica da je aktuelni glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Večernje novosti Milorad Vučelić, čovjek koji je vodio Radio-televiziju Srbije od 1992. do 1995. godine, kada je ta kuća doživjela potpuni profesionalni sunovrat i postala propagandno ratnohuškačko oruđe režima Slobodana Miloševića.
Prema riječima predstavnice Nezavisnog udruženja novinara Srbije u Savjetu za štampu, novinarke Tamare Skrozze, dio medija prati popis u Crnoj Gori vrlo sporadično, senzacionalistički, ne ulazeći u dubinu problema, a vrlo često i šireći neistine.
Tako su i oni objavili dezinformaciju da se 1909. na popisu u Crnoj Gori skoro svaki njen stanovnik izjasnio kao Srbin.
„Taj primjer je slika i prilika medija u Srbiji, a to je da su površni, senzacionalistički orjentisani, da zastupaju nacionalistički diskurs koji je prisutan ovde već decenijama i da od toga uporno ne odstupaju. Šire mržnju, šire diskriminatorne modele, neistine i sve to u kontekstu političkih borbi za interese političkih elita i u jednoj i u drugoj državi“, pojašnjava Skrozza, koja je i zamjenica glavnog urednika agencije FoNET.
Slični ili isti stavovi mogli su se čuti i od Vučića, ali i patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija.
Vučić je, između ostalog, aludirao da je bivša vlast u Crnoj Gori nervozna oko popisa jer, kako kaže, znaju šta su radili prethodnih godina.
„Koliko sam ja razumio oni žive u izrazito demokratskoj, evropski najnaprednijoj državi regiona čije popisne komisije i svi procesi su po najvišim evropskim standardima. Ili Milo Đukanović zna da je nešto na prethodnim popisima radio kako bi smanjivao broj Srba”, rekao je Vučić, prenosi Politika 18. oktobra.
Paralelno s tim, patrijarh Porfirije je pozvao građane Crne Gore da odlučno ispolje “svoj identitet kao vjernici SPC, govornici srpskog jezika i kao dični pripadnici srpskog naroda”, tokom dvodnevne posjete Crnoj Gori sredinom oktobra.
„Nacionalistički diskurs medija zapravo ne odstupa od izjava predsednika Srbije i crkvenih vjerodostojnika ne samo kad je u pitanju Crna Gora, nego i inače. Srbija ima medije koji kao papagaji ponavljaju ono što izgovaraju vlast i crkveni vjerodostojnici. Ne postoji nikakav kritički otklon od onoga što kažu, tako da bez obzira koliko diskriminatorne, pune mržnje, stereotipne izjave o drugim narodima, nacijama, drugim državama bile, mediji će to prenijeti bez ikakvog otklona“, navodi Skrozza.
Napominje da je nacionalistički diskurs u medijima prisutan „onoliko koliko Aleksandar Vučić i SPC žele“, što je suprotno medijskim standardima.
U Srbiji su 1. novembra raspisani izbori za 17. decembar čime se primjetno fokus medija bliskih režimu pomjerio ka izbornoj kampanji.
„Medijska scena u Srbiji je katastrofalna već više decenija. Mediji su izloženi svim mogućim pritiscima, sloboda govora zapravo ne postoji. Ako gledamo narative odnosa prema regionu, vratili smo se duboko u početak devedesetih. Popis u Crnoj Gori je samo jedan od simptoma i to blažih, zato što su mediji trenutno opterećeni izborima u samoj Srbiji. Mislim da je to sreća, jer da nije tako pokazala bi se sva bijeda medijske scene Srbije u ovom trenutku“, zaključila je Skrozza.
Pišu: Žarka Radoja/Borislav Višnjić
Ovaj tekst je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) pozvala je predstavnike turističke privrede da se u narednih deset dana prijave na poziv za dobijanje besplatne marketing analize.
NTO će, u cilju unapređenja kvaliteta destinacije, podržati izradu besplatnih 30 marketing analiza za zainteresovane privredne subjekte.
“Rezultati analize pokazaće trenutni kvalitet usluga koje pruža turistička privreda, a eksperti angažovani od NTO-a će dati detaljne smjernice za unapređenje kvaliteta njihovih usluga i proizvoda”, navodi se u saopštenju.
Prvih 30 podnosioca prijava dostavljenih u skladu sa zahtjevima poziva, imaće jedinstvenu priliku da dobiju besplatne personalizovane marketing analize, koja će obuhvatati predstavljanje njihove ponude na Google Maps-u, stranicama TripAdvisor, Facebook, Instagram, YouTube kanalu, vlastitom veb sajtu, te na stranicama Booking.com i Airbnb.com.
Poziv je objavljen petak i traje deset dana, a uslovi poziva mogu se naći na linkovima https://www.montenegro.travel/me/business/vijesti-i-mediji/vijesti i https://www.montenegro.travel/me/business/projekti-i-podrska/nasa-podrska
Prijava je sastavni dio poziva i podnosi se elektronskim putem na linku https://www.surveymonkey.com/r/7C25RM2
„Lista odabranih podnosioca prijave za dobijanje besplatne marketing analize biće objavljena na internet stranicama NTO-a u roku od sedam dana od dana odabira“, navodi se u saopšenju.
Poziv za dobijanje besplatnih marketing analiza samo je jedan od segmenata sveobuhvatnog projekta kontrole kvaliteta destinacije, koji ima za cilj detaljnu analizu kvaliteta usluga i proizvoda u turizmu, te unapređenje istih.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, teologije, etike, junačke poezije i knjiga za djecu.
Knjiga žalbi prvi put je objavljena 1984. godine i odmah je privukla pažnju književne publike i kritike. Momo Kapor u njoj svog junaka Šlomovića suočava sa poraznom istinom da su ljepota, duh, umjetnost samo privid. Ovaj tajanstveni skupljač ljepote posjedovao je neobičan dar da prepozna ono najbolje što se događalo u likovnom životu Francuske, kao i intuiciju koja mu je omogućila da vrlo brzo i sam napravi izvanrednu zbirku. Knjiga je ovo koja otvara neka ključna pitanja vezana za život i umjetnost. Izdavač je Laguna.
Koncert je novi roman Muharema Bazdulja. Uoči dvadesete godišnjice simboličkog kraja rata u Bosni, ovaj roman poput vremeplova vraća čitaoca u prošli vijek i neka zaboravljena vremena. Bazduljeva naracija zavodljiva je poput neke pjesme koju volimo, a koju poslije dugo vremena čujemo na radiju. Nakon čitanja ove knjige zaista imamo osjećaj kao da se vraćamo sa nekog pravog koncerta koji nas je istovremeno ispunio energijom, ali i emotivno iscrpio, a u ušima će još dugo odjekivati omiljene riječi i moćni rifovi. Roman je ovo koji na nezaboravan način prikazuje koncert grupe U2 u Sarajevu iz 1997. godine, koncert koji je označio kraj jednog krvavog rata. Izdavač je Kosmos.
Iskra života roman je Eriha Marije Remarka. Radnja se odvija u koncentracionom logoru Melern kojeg esesovci crnohumorno zovu „podijum za ples“. Na jednom takvom mjestu ljudi nisu više ljudi, sada su, nažalost, samo brojevi. Broj 509 je politički zatvorenik. Punih deset godina svog života proveo je u paklenim uslovima. Gotovo samrtnički slab, još je zadržao smisao za humor i snažan osjećaj da se rat bliži kraju. Nada o oslobođenju je posljednja misao, slamka spasa da trpljenje tog užasa nije bilo uzaludno. Poneki od zatovrenika razmišljaju o tome da bar mogu da umru kao ljudi. Izdavač je Nova knjiga.
Život sveca knjiga je u kojoj autor dr Jovan Janjić, napoznatiji biograf Patrijarha Pavla, na živ, sočan, pravovjeran način, uz kazivanje brojnih svjedoka oživljava scene iz života nekada prvog čovjeka Srpske pravoslavne crkve. Kroz ove redove ogleda se patrijarhova skromnost, način razgovora sa vjerujućim narodom širom zemlje, posjete svim mjestima, human i ljudski odnos prema malim ljudima, beskućnicima, monasima. U svakoj prilici veliki bogoslužitelj umio je da nenametljivo pouči i uputi poruku koja je vodič za život. Ova bogato ilustrovana knjiga slikama iz Patrijarhovog života puna je topline, mudrosti, plemenitosti. Izdavač je Vukotić medija.
Nikomahova etika presdstavlja upečatljivo Aristotelovo svjedočanstvo o etičkim shvatanjima Grka. S obzirom na značaj grčke kulture kao jednog od korijena ukupne civilizacije Zapada i ova knjiga ima status jednog od najuticajnijih radova o pitanjima etike u čitavoj istoriji mišljenja. Aristotel u središte svojin razmatranja postavlja dva pitanja: to su pitanje vrline i sreće odnosno blaženstva, kao i načina na koji mogu da budu povezane u čovjekovom životu. On razlikuje tri načina života: jedan vođen uživanjem kojim ide najveći broj ljudi, zatim politički odnosno državni, i onaj kojim se vode rijetki, a to je misaoni. Izdavač je Kosmos.
Srpske junačke pesme knjiga je u kojoj se nalazi izbor najpoznatijih narodnih epskih pjesama koje je sakupio i objavio u više knjiga Vuk Stefanović Karadžić. One predstavljaju dragocjenu riznicu srpske istorije, književne tradicije i narodne mudrosti. Svojom originalnošću očarale su evropsku literarnu elitu Vukovog vremena, a danas su jedan od najvažnijih segmenata očuvanja nacionalnog identiteta. Epske pjesme čuvaju spomen na velike junake i znamenite događaje. Car Lazar i carica Milica, Marko Kraljević, Starina Novak i Deli Radivoje i mnoge druge pjesme čekaju vas unutar korica ove knjige. Izdavač je Laguna.
Crtanje i slikanje knjiga je enciklopedijskih dimenzija koja će nam pomoći da slobodne časove ispunimo nečim korisnim i zanimljivim. Naučićemo i savladati osnove crtanja i slikanja i na najbolji mogući način razviti svoj talenat. U knjizi su predstavljene sve tehnike crtanja, od grafitne olovke do suvih pastela, kao i sve odlike slikanja, od gvaša ili akvarela do originalnih mješovitih tehnika, te vježbe za crtanja ili slikanje portreta i likova, mrtve prirode, životinja, pejzaža. Prateći lekcije i vježbe veoma brzo ćemo napredovati, a svaki naš novi crtež ili slika pružaće nam sve veću umjetničku satisfakciju. Izdavač je Mali princ.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Split za život i rad privlači sve više stranaca, tako da se u taj grad prošle godine doselilo više od 1800 stranih državljana, od čega je pola od njih došlo iz Ukrajine, a slijede oni iz BiH, Njemačke, Nepala, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Filipina i drugih zemalja.
Odluku za život u gradu podno Marjana od njih ukupno 1838 donijelo je 908 državljana Ukrajine, zemlje pogođene ratom.
Slijede državljani Bosne i Hercegovine (143), zatim Nijemci (64), Nepalci (52), Srbi (51), Poljaci i Sjeverno Makedonci po (47), Filipinci (46), Francuzi (39), Talijani (34), Kosovari (33).
Iz ostalih zemalja doselilo se 374 ljudi.
Rat i rad
Od ukupno doseljenih Split je dobio novih 987 sugrađana i 851 sugrađanku, a većina njih je u dobi između 20 i 39 godina.
Male djece do četiri godine ima 71, ali i 12 starijih od 74 godine.
Što se tiče cijele Splitsko-dalmatinske županije, u nju se u 2022. godini doselio 5481 stranaca.
Velik dio doseljenih, osobe su koje su se bježeći od rata nastanile u gradu pod Marjanom, poput brojnih Ukrajinaca, te oni koji su u Split došli zbog rada, trbuhom za kruhom, poput onih iz dijelova bivše države, kao i onih iz Nepala, Filipina i drugih vaneuropskih zemalja.
Strance za život privlače i Brač, Hvar i Vis, ali i mjesta u Dalmatinskoj zagori.
U razgovoru sa strancima koji su doselili u Split može se saznati da je odluka pala zbog kvalitete života, ali na prvom mjestu klime, hrane, mentaliteta ljudi, te sigurnosti.
Iz Patagonie u Split
Argentinac Santiago Nieto Karaman (28) u Split je iz Patagonie stigao prije pet godina. Za “najlipši grad na svitu” se odlučio zato što mu je pradjed, koji je prije sto godina odselio u Argentinu, porijeklom iz Srijana nedaleko Omiša.
Prije godinu i pol je otvorio mali restoran u središtu grada, tik uz zgradu HNK, a u ponudi ima tradicionalnu hranu, odnosno argentinske delicije čiji sastav objašnjava uglavnom lokalnim gostima.
“Splitu su me privukle tri stvari i to more, sunce i mir. Izuzetno mi se sviđa što noću mirno mogu hodati gradom bez da mi se što loše dogodi. Dolazim iz južne Amerike u kojoj to nije moguće”, kaže Santiago.
Otkriva da u Splitu ima dosta Argentinaca, dio njih se bavi ugostiteljstvom. Međusobno se druže i pomažu svojim sunarodnjacima porijeklom iz Hrvatske koji žele doći živjeti u Split.
Turisti u Splitu – foto Hina
Puljak: Otvoren grad
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak poručuje da je taj grad oduvijek otvoren grad, prema svim svojim predispozicijama ugodan i privlačan za život, kako svojim građanima tako i strancima koji sve više otkrivaju prednosti života u njemu.
Razlozi takvih trendova su mnogi: od migracijskih, poslovnih, do otvaranja granica koje olakšavaju kretanje i izbor mjesta za rad i život, posebnom mlađima.
“Pored klime, infrastrukture i sadržaja, sigurnost i uvjeti života koji nude balans za ostvarenje poslovnog i obiteljskog života, velike su prednosti Splita koje prepoznaju mnogi. S realizacijom najvećeg investicijskog ciklusa koji slijedi u 2024. i nadalje, taj će se trend, vjerujemo, još snažnije nastaviti”, rekao je Puljak.
Naš je cilj, dodao je, da nastavimo stvarati pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj na održivim osnovama, što će utjecati na daljnje podizanje kvalitete života građana, ali i na daljnji rast atraktivnosti Splita, ne samo kao turističke destinacije, već i idealnog odabira za život.
Šterc: Svjetski grad
Demograf Stjepan Šterc mišljenja je kako svjetska mladost traži sigurne prostore u kojima osjeća slobodu u prostoru i vremenu, a to je još uvijek Hrvatska i posebno njezina obala.
Split je i svjetski grad po načinu života i uz mediteransku klimu sve su to razlozi doseljavanja mladih ljudi.
Stariji pak ljudi u takvim posebnim prirodnim i društvenim uvjetima žele provesti svoj život nakon radnog vijeka. Kupuju nekretnine na obali, financijski su osigurani i hoće živjeti u povoljnijim uvjetima.
Za sada nije veliki postotak stranaca koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, ali prema podacima od prošle godine postoji trend povećanja jer su preko 60 posto nekretnina na obali kupili stranci.
“To je svakako rastući trend, ali po mojoj procjeni njihov udio u vlasništvu i brojnosti stanovništva nije veći od pet posto”, kaže Šterc.
Utjecaj slavnih zvijezda
Naša obala je izazov za sve strance, a u budućnosti će se pokazati još i većim, jer će se sigurnost i atraktivnost hrvatske obale pokazati prevladavajućim faktorom doseljavanja, mišljenja je.
Šterc smatra kako se stranci na život na našoj obali odlučuju i zbog toga što nas posjećuju brojne svjetske glazbene, sportske, glumačke i umjetničke zvijezde.
“Upravo se njihovi statusi na društvenim mrežama o boravku na našoj obali s puno pohvala prenose i na mlađe generacije”, kaže Šterc koji dodaje da nije vidio svjetski poznatu osobu koja nije s oduševljenjem opisivala svoje dojmove.
Sve više doseljenih iz bivše Jugoslavije
Komentirajući sve veći broj dolazaka državljana Srbije u Hrvatsku kaže da je to standardni proces koji je dijelom bio zaustavljen tijekom agresije na Hrvatsku.
Među doseljenim u Hrvatsku uglavnom prevladava stanovništvo iz dijelova bivše države, a konkretno doseljavanje iz Srbije na obalu primarno je vezano za dolazak radne snage.
Sve obalne županije imaju primjetan pozitivni migracijski saldo vanjskih preseljavanja, ali i unutrašnjih.
Međutim, zaključuje Šterc, proces iseljavanja iz Hrvatske u 2022. godini se čak podigao nakon pandemijskog razdoblja i dosegao maksimum iseljavanja iz 2017. godine.
