Zaposleni na projektu Luštica Bay realizovali najveću donaciju krvi u Tivtu

0
Zaposleni na projektu Luštica Bay realizovali najveću donaciju krvi u Tivtu
Luštica Bay – Golf

Velikom zajedničkom donacijom krvi zaposlenih iz Luštica Development, The Chedi Hotels i Mamule Island, je sakupljena 51 krvna donatorska jedinica ove dragocjene tečnosti za lokalnu zajednicu Boke Kotorske.

 Luštica Development Holding, u saradnji sa Crvenim krstom Tivat, je organizovala veliku humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi svojih zaposlenih, u združenoj inicijativi tri tima – Luštica Development, The Chedi hotel i Mamule Island – koji zajedno čine dio ove velike kompanije, prisutne u Crnoj Gori gotovo petnaest godina. Na akciji je prikupljena 51 krvna donatorskih jedinica, od 82 dobrovoljaca. S ovom statistikom, na lokalnom nivou, ovo je najveća donacija krvi u Opštini Tivat.

Uz veliku zahvalnost i ponos na sve dobrovoljce naših timova, ističem da praktikujemo korporativnu kulturu koja se temelji na solidarnosti i svijesti o tome kako možemo doprinijeti društvu na tako važnom nivouIzmeđu ostalog, i ovom akcijom, podržavamo Crveni krst Tivat, osiguravajući siguran i lak pristup zalihama krvi, koje svakodnevno spašavaju živote naših sugrađana. Zdravlje i empatija su najveća vrijednost svih članova zajednice, istakla je Olga Radović, direktorka za ljudske resurse kompanije Luštica Development.

Luštica Bay kroz ovaj vid humanitarnog djelovanja želi da potvrdi svoju opredijeljenost pripadanja i podrške lokalnoj zajednici u kojoj živi i razvija se, ujedno nastojeći da stvori okruženje u kome će zaposleni pronaći najbolje uslove za rad i profesionalni razvoj.  U saradnji sa Crvenim krstom i Centrom za transfuziju krvi iz Podgorice – jedinice krvi će biti nadoknađene bolničkom centru u Kotoru, kao krovnoj instituciji u našoj lokalnoj zajednici Boke Kotorske.

„Zadovoljstvo mi je istaći da je ovo do sada najveća donacija krvi u Opštini Tivat, i zahvaljujem se svim humanitarcima na Luštica Bay prjektu. Ova donacija je primjer dobre prakse saradnje crnogorskih i internacionalnih kompanija sa lokalnim institucijama, koje su najbitnije za odvijanje sto boljeg kvaliteta života i svakodnevice. Želim da istaknem da je dobrovoljno davanje krvi jedan od najplemenitijih vidova pomoći koje pojedinac može pružiti svojoj okolini, a u današnje vrijeme puno izazova – empatija nam je svima prijeko potrebna, dodao je Petar Milošević, predsjednik OO Crveni krst Tivat.

Iz kompanija akcentuju da ova korporativno organizovanje davanja krvi postati praksa jednom godišnje, a u kalendaru različitih korporativnih aktivnosti iplanirane su raličite donacije – ne samo finansijske prema lokalnim institucijama, već one u kojima su zaposleni aktivni pojedinci i timovi, i daruju svoje vrijeme, ideje i podršku u različitim segmentima funkcionisanja lokalne zajednice.

Nova saznanja o pomorskoj nesreći – jedan mrtav, četvero nestalih nakon sudara u Sjevernom moru

0
Nova saznanja o pomorskoj nesreći – jedan mrtav, četvero nestalih nakon sudara u Sjevernom moru
Njemačka – SAR vessels are searching the North Sea (Die Seenotretter file photo)

Nakon što su se u utorak dva teretna broda sudarila u blizini obale Njemačke, njemačke vlasti provode akciju potrage i spašavanja u Sjevernom moru. Otkriveno je da su dva člana posade s britanskog teretnog broda Verity spašena, tijelo trećega je pronađeno, a preostala četvorica se vode kao nestali i za njima se još traga, prenosi The Maritime Executive.

Njemačko središnje zapovjedništvo za pomorske izvanredne situacije je bilo obaviješteno o sudaru brodova Verity i Polesie oko 5 sati ujutro te su odmah pokrenuli operaciju SAR. Pet čamaca za spašavanje poslano je u područje udaljeno oko 12 nautičkih milja od otoka Helgoland, a u akciju su još uključeni tegljač za nuždu, pilot tender te SAR helikopter. Kruzer Iona, koji je također bio na tom području, pridružio se operaciji potrage.

Verity, koji je potonuo nakon sudara, ima sedmeročlanu posadu. Plovilo izgrađeno 2001. godine u vlasništvu nizozemske tvrtke Faversham Ships ima 3.676 DWT i nije poznato da li je brod prevozio teret. Isplovio je iz Bremena 23. listopada prema Imminghamu u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje se očekivalo da će stići sljedeći dan.

Drugi brod koji je sudjelovao u sudaru, Polesie, ostao je na površini mora, a njemačke vlasti izvješćuju da nitko od njegova 22 člana posade nije ozlijeđen u sudaru. Ovaj brod, izgrađen 2008. godine kojem upravlja Polska Zegluga Morska, je handysize bulker s 38.000 DWT, a isplovio je istog dana iz Hamburga prema La Coruni u Španjolskoj.

Detalji o događajima koji su doveli do sudara još nisu poznati. Njemačko zapovjedništvo izvještava da su u Sjevernom moru puhali jaki vjetrovi koji su se približavali olujnoj snazi između 25 i 30 mph (Beaufort 6), a valovi su dosezali visinu od 3 metra.

Tvrtka za analizu satelitskih podataka Spire Global izvještava da se sudar dogodio između 4:55 UTC i 5:04 UTC. Polesie je putovao u smjeru zapad-jugozapad brzinom od 10,7 čvorova, a Verity je putovao u smejru sjever-sjeverozapad brzinom od 11 čvorova. Čini se da je Verity, prema Spire Globalu, ubrzavao neposredno prije sudara, prelazeći s 8 na 11 čvorova za otprilike dvije minute, dok je Polesie bio relativno stabilniji na oko 10,5-11 čvorova, s naglim padom brzine odmah nakon sudara.

Njemačke vlasti naredile su zatvaranje zračnog prostora iznad mjesta nesreće kako bi se pomoglo akciji traganja za nestalima. Jedan od dvojice oporavljenih članova posade već je prebačen u bolnicu, a drugi, po zadnjem izvještaju, je prebačen na obalu radi liječenja.

SAR tim javlja da su u to područje helikopterima uputili dodatno medicinsko osoblje, te je bolnica na kruzeru Ioni bila spremna pružiti medicinsku pomoć, ako bude potrebna.

Kasno jučer, njemačke su vlasti izvijestile da zbog jake struje ronioci nisu uspjeli ući u Verity. Potraga za četvero nestalih članova posade je trajala do negdje iza ponoći, uz pomoć termovizijskih kamera i uređaja za noćno gledanje.

Njemačke vlasti izvješćuju da je Polesie nastavio prema njemačkoj luci Cuxhaven vlastitim snagama gdje je trebao stići sinoć, zaključio je The Maritime Executive.

U prioritetne projekte na primorju uloženo preko 2,3 mliarde eura

0
U prioritetne projekte na primorju uloženo preko 2,3 mliarde eura
Luštica Bay

U prioritetne projekte iz oblasti turizma koji se realizuju na primorju do sada je uloženo više od 2,3 mlrd EUR, pokazuju podaci koje je objavil Vlada.

Najviše se investitralo u Tivtu – preko 1,3 mlrd EUR, a zatim u Herceg Novom, gdje vrijednost investicije iznosi 904,7 miliona. Investitori su u projekte u Ulcinju uložili preko 26 mil EUR, dok se u Budvi realizuju investicije vrijedne 11,7 mil EUR.

Ako govorimo o sjeveru i turističkoj valorizaciji lokaliteta na prostoru Bjelasice i Komova, u dosadašnjem periodu stupio je na snagu ugovor o zakupu lokacije planinskog centra Kolašin 1600.

– Na lokaciji planinskog centra Kolašin 1600 planirana je izgradnja hotelsko turističkog kompleksa ukupne vrijednosti 77 mil EUR. U izvještajnom periodu nastavljeni su radovi na objektu hotel K16, kao i na apartmanskim objektima Q i R – navodi se u dokumentaciji.

U prioritetne projekte spadaju valorizacija lokaliteta na prostorima Bjelasice i Durmitora, izgradnja turističkog kompleksa, marine i prateće infrastrukture Porto Montenegro, izgradnja turističkog kompleksa Portonovi, izgradnja turističkog kompleksa Luštica Bay, izgradnja turističkog kompleksa Plavi horizonti, rekonstrukcija tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica, izgradnja Hotela Kraljičina plaža na Svetom Stefanu, turistička valorizacija dijela imovine HTP Ulcinjska Rivijera – hoteli Bellevue i Olympic, kao i izgradnja turističkog kompleksa Montrose, odnosno Ritz Carlton Montenegro.

U informacije su korišteni su podaci sa kojima raspolažu Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Agencija za investicije Crne Gore, u dijelu praćenja ugovornih obaveza na predmetnim projektima. Takođe, od projektnih kompanija tražene su konkretne informacije o realizovanim aktivnostima na projektu, sa finansijskim podacima.

Podatke su dostavile kompanije Azmont Investments, Adriatic Marinas, Luštica Development, QD Hotel and Property Investment Montenegro, OHM Mamula Montenegro i Karisma Montenegro.

/eKapija/

Pješačka tura Radovići- Žanjice

0
Pješačka tura Radovići- Žanjice
Pjesacka staza Luštica

Povodom obilježavanja Dana opština Herceg Novi (28. oktobar) i Tivat (21. novembar), Turističke organizacije ovih opština u subotu 4. novembra organizuju pješačku turu na poluostrvu Luštica, koje je administrativno podijeljeno na dvije opštine. Cilj organizovanja ove ture jeste da se predstave prirodne ljepote poluostrva Luštice koja je svojim položajem okrenuta prema Bokokotorskom zalivu kao i otvorenom moru.

Pješačka tura je namijenjena svim ljubiteljima prirode i aktivnog odmora, a obuhvata planinarsko -pješačku transverzalu Radovići – plaža Žanjice. Staza, ukupne dužine od oko 12 km, kategorisana je kao laka, ali zbog svoje ukupne dužine, preporučuje se osobama koji su u malo boljoj fizičkoj kondiciji. Staza prolazi kroz krtoljska i luštička sela Radovići, Gošići, Babunci, Eraci, Tići i završava se na plaži Žanjic. Po završetku pješačenja, za one najhrabrije, planirano je kupanje na plaži Žanjice (na sopstvenu odgovornost).

Turističke organinizacije Herceg Novog i Tivat su za one koji nemaju mogućnost dolaska sopstvenim vozilom organizovale prevoz do početka staze u Radovićima, kod Doma kulture.

Program i plan pješačke rute Radovići – plaža Žanjic:
7:45 – 8:00 – Okupljanje u Herceg Novom kod autobuskog stajališta na Dubravi
8:00 – Polazak iz Herceg Novog
8:45 – 9:00 – Okupljanje kod autobuskog stajališta ispred Opštine Tivat
9:00 – Polazak iz Tivta
9:30 – Okupljanje i polazak iz Radovića, ispred Doma kulture
12:30 – 15:00 – Dolazak na Žanjice, odmor i kupanje za najhrabrije
15:00 – 15:30 – Plaža Mirište – Okupljanje grupe i povratak autobusomza Radoviće, Tivat i Herceg Novi

Zbog ograničenog broja mjesta u autobusu, prijava za pješačku turu je obavezna, a prijavu možete obaviti svakog radnog dana od 8 – 15 sati, najkasnije do četvrtka, 2. novembra u 15 sati na brojeve telefona: 067 344 429 (TO Tivat) i 067099 942 (TO Herceg Novi).

Preporučuje se adekvatna oprema za obilazak ove rute, odnosno prikladna obuća i odjeća, a zbog zahtjevnosti i dužine trase, osobama koje nisu u fizičkoj kondiciji ne preporučuje se izletnička šetnja predviđenom trasom. Organizator je obezbjedio profesionalne vodiče koji će pratiti grupu, a ustaljena je praksa da, iako se radi o lakoj stazi, učesnici prihvataju učešće na sopstvenu odgovornost. U slučaju lošeg vremena tura će se organizovati u nekom drugom terminu, a javnost će biti obavještena.

Forum Ekonomska isplativost maslinarske proizvodnje 27. i 28. oktobra

0
Forum Ekonomska isplativost maslinarske proizvodnje 27. i 28. oktobra
Mlin foto S.Kosić

Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, jedan od partnera u projektu COOPeR 2020HR-BA ME371 „Povećanje konkurentnosti maslinarske proizvodnje u programskom području kroz  prekograničnu saradnju“ organizuje Forum Ekonomska isplativost maslinarske proizvodnje u programskom području prekogranične  saradnje“ između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Forum će se održati 27. i 28. oktobra u Kotoru, Hotel Cattaro, Stari Grad.

U ime domaćina, skupu će se obratiti Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine Kotor, u ime  organizatora, učesnike će pozdraviti dr Ivan Ilić, predsjednik Društva, kao i predstavnici Ministarstva  poljoprivrede, projektnih partnera iz sve tri zemlje: Grad Mostar (vodeći parnter), Hrvatska  gospodarska komora, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine.

Očekujemo prisustvo predstavnika i lokalnih uprava Tivta i Herceg Novog, Ministarstva poljoprivrede,  nacionalnih institucija za podršku iz sve tri države partnera, visokoškolskih ustanova, maslinara, SMEs, privrednika i ostalih aktera u oblasti maslinarstva.

Moderator Foruma biće dr Marija Markoč a izlagači će biti eksperti iz oblasti agroekonomije,  maslinarstva, melioracije, prof. dr Milomir Jovanović, dr Marin Čagalj (Institut za melioraciju krša,  Split), dr sc. Josip Tadić (Institut za meloraciju krša, Split), doc. dr Branimir Urlić, dr Tatjana Perović,  dok će, u panel diskusiji na temu „Najveći izazovi u maslinarskoj proizvodnji“ učestvovati maslinari i  privrednici iz sve tri zemlje partnera na projektu.

Evidentirane potrebe, zahtjevi i mogućnosti za razvoj maslinarstva i ruralne sredine, kao polazište za  bolje planiranje i sprovođenje politika ruralnog razvoja i poljoprivrede, doprinijeće ostvarenju projektnog cilja: konkutrentna domaća proizvodnja maslinovog ulja u projektnom području  prekogranične saradnje.

Berba maslina- foto S.K

Projekat je sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije, a sprovodi se u okviru Interreg  IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014 -2020.

Za dodatne informacije, obratite nam se na e-mail adresu (maslina.boka@gmail.com) Tivat,

DPS Kotor poručio: Do crne zemlje da se poklonite imenu, djelima i sjenama Nikole Đurkovića

0
DPS Kotor poručio: Do crne zemlje da se poklonite imenu, djelima i sjenama Nikole Đurkovića
DPS Kotor

Projekcija filma “Heroji Halijarda“, koji veliča četnike, u kotorskoj dvorani koja nosi ime narodnog heroja Nikole Đurkovića, izazvala je brojne reakcije, tim povodom oglasio se i zvaničnim saopštenjem OO DPS Kotor koje integralno prenosimo:

DPS Kotor: Vladimire Jokiću, kotorska trojko, ozvaničio si fašizam u našem gradu!

Vladimire Jokiću, kotorska trojko, ni crna, ni crvena, bezbojna trojko koja ovim činom ozvaničavaš fašizam u Kotoru, dosta je! Kap je prelila čašu.

Jeste li se vi to uhvatili u koštac sa Nikolom Đurkovićem, da mu 80 godina od smrti “proslavljate” igrajući kolo sa bizarnim umjetnicima – revizionistima i rehabilitatorima četničkog pokreta i slike mu i neprilike Draže Mihailovića, dajući im prostor u Kulturnom centru koji nosi slavno i nepokorno ime Đurkovićevo? U Kotoru, đe je Nikola školu završio, odakle je u svijet krenuo, odlučili ste da kopate po ranama i tragedijama.

Stidite li se, Vladimire Jokiću, perjanico Demokrata, koji antifašističko nasljeđe Crne Gore gaze od Pljevalja do Kotora, sve ga slaveći u svojim lažnim saopštenjima?

Je li vam baš cool što su jednog intelektualca, rodoljuba i narodnog heroja, zvjerski ubili, oko njega mrtvog krvavo kolo odigrali ovi koje danas povampirujete po svoj Crnoj Gori, po ugledu na beogradske gazde, koji ratnom zločincu Draži Mihailoviću podižu muzeje i prave o njemu filmove?

Sram vas bilo, predsjedniče Kotora, sa svim koalicionim partnerima i onim preletačima iz DPS-a, koji vas sve takve, održavaju na vlasti i omogućuju da od Kotora pravite grad nazatka i sramote.

Centar za kulturu Kotor foto Boka News

Teško da se ljudskom gluposti može objasniti, pa i u ovaj grdni čas i u ovome teškom vremenu, da neko daje šansu ovakvom nesojluku da se prikaže u Kulturnom centru koji nosi Nikolino ime. Našeg, kotorskoga i crnogorskog Nikolu Đurkovića, odbranićemo svim silama, političkim, patriotskim i ljudskim! Pozivamo građane i građanke Kotora da snažnim otporom spriječimo ovaj skandal, ovo nesnosno potiranje čovječnosti!

A vi, nonšalantni političarčići, pognite glave i pravo na Savinu! Do crne zemlje da se poklonite imenu, djelima i sjenama Nikole Đurkovića!

Opštinski odbor DPS Kotor

Studija održivosti Kotora kao turističke destinacije očekuje se krajem januara

Studija održivosti Kotora kao turističke destinacije očekuje se krajem januara
Kotor – foto Boka News

Opština Kotor organizovala je danas radionicu povodom izrade Studije održivosti Kotora kao turističke destinacije a kojoj su prisustvovali predstavnici lokalne uprave i javnih preduzeća. Studiju priprema dr Janisu Papasu evaluator održivih destinacija Globalnog savjeta za održivi turizam.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao je da je Kotor  jedan od rijetkih gradova u ovom dijelu Evrope koji je ušao u proces procjene održivosti destinacije podsjetivši da su ovaj proces pokrenuli prije nekoliko mjeseci u saradnji sa GSTC-om i CLIA-om.

„Svi učesnici javnog života, organi gradske vlasti, državni organi, univerziteti, civilni sektor, privreda, preduzetnici, uzeli su učešća u ovom procesu i dali svoja zapažanja i inpute. Nakon prikupljanja svih informacija oni će obaviti jednu vrstu trijaže tih informacija i dostaviti gradu Kotoru do kraja januara procjenu uticaja“, najavio je Jokić.

Jokić je podsjetio da je ovakva procjena rađena i u Dubrovniku što je rezultiralo da taj grad mnogo objektivnije sagleda šta su njegovi problemi, ali i prednosti.

Kotor – foto Roko Stjepčević Boka News

„Na taj način uspjeli su da poslije određenog vremena izađu sa platfomama koje su pomogle održivost turizma. Dakle, platforma Respect the city o kojoj se puno pričalo u našem gradu i regionu u suštini je rezultat ovakve studije. Mi smo se opredijelili da napravimo jednaku takvu studiju, da neko sa strane, ko posjeduje potrebnu ekspertizu i znanje u ovoj oblasti, dobro sagleda našu destinaciju i kaže nam u čemu smo dobri, u čemu loši, šta da unaprijedimo i na koji način. Smatram ovo veoma značajnim za Kotor i za društveni život grada.

Jokić smatra da će nakon ovog procesa imati dokument koji će lokalnoj upravi precizno i matematički jasno predstaviti koji su to uticaji turizma na grad, te na koji način Opština treba da ide dalje kada je turizam u pitanju.

“Nakon dobijanja izvještaja, što se očekuje negdje do kraja januara, sve strategije biće naš dio posla“, istakao je Jokić.

Projekat izrade studije sprovodi Globalni savjet za održivi turizam, neprofitno udruženje pri UN-u, uz finansijsku podršku CLIA, Luke Kotor AD i Opštine Kotor u skladu sa već potpisanim ugovorom.

Mještani Prčanja – hitna sanacija krova Doma kulture, vraćanje rive za javnu upotrebu

0
Mještani MZ Prčanj

Mještani i mještanke Prčanja iznijeli svoje predloge za poboljšanje uslova za življenje u mjestu



Građani/ke Mjesne zajednice Prčanj okupili su seu Domu kulture (Domu slobode) na poziv članova/ca Savjeta MZ, formiranog krajem avgusta.  Bila je to prilika da pokrenu razne inicijative, aktuelizuju tekuća pitanja, bolne tačke za cijelo mjesto, zapušteno nakon višegodišnjeg nefunkcionisanja mjesne uprave. U toku je priprema programa rada kotorskih mjesnih zajednica za iduću godinu, a rok za prijave predloga je do 31. oktobra, zbog čega je i održan ovaj sastanak. Među zanimljivim predlozima bio je i zahtjev da se uvede pijačni dan na Prčanju, ali za to će biti potrebno osloboditi prostor mjesne rive, koja je trenutno privatizovana.

Mještani žele da obnove pješačke staze koje vode brdom iznad mjesta, a iznesen je i predlog da se zaštiti i konzervira Stara župna crkva iz 14. vijeka, koja je dio prepoznatljivog prčanjskog kulturnog pejzaža i svjedok burne istorije. U plani je i koncipiranje kulturnog programa, u zavisnosti od slobodnih termina, ispiunjenih zakupninama, a pod hitno je krečenje i uređenje inventara zgrade Doma kulture.

-Što se tiče zgrade Doma kulture- Doma Slobode u kome bi trebalo da bude i kancelarija Mjesne zajednice,  najhitnija je popravka krova, koji prokišnjava, kao i sanacija prostorije za kuhinju i renoviranje sanitarnog dijela, toaleta i kupatila. Za popravku zgrade bilo bi potrebno da se uloži od 30 do 40 hiljada eura, u zavisnosti da li je oštećen samo pokrivač ili je to i cijela konstrukcija, kazala je za Boka news Milana Andrić, predsjednica MZ Prčanj.

Savjet MZ Prčanj

Najviše mještana izrazilo je bojazan u vezi nove infrastrukture- postavljanja kanalizacione mreže, s obzirom na zahtjevan postupak izvođenja radova kroz samu saobraćajnicu, zbog čega će Opština morati da razmotri pitanje alternativnog saobraćaja, kako bi mjesto moglo da funkcioniše tokom tih radova. Po zadnjim informacijama, radovi na postavljanju kanalizacije planirani su krajem ove i početkom iduće godine, međutim, saznajemo da ugovor sa izvođačem nije potpisan, što znači da to može biti i kasnije, pojasnila je Andrić.

– Jedan od najčešće pominjanih problema je uzurpacija- gazdovanje obalom, koja je prilično devastirana na cijeloj teritoriji Prčanja raznim korisnicima, bilo da su vlasnici ili to nisu, ili su to zakupci ponti. Najveća uzurpacija se odnosi na prčanjsku rivu. Svi mještani su za to da se traži revizija ugovora da se pod istim uslovima u narednom periodu omogući da vraćanje ovog javnog prostora građanima/kama, da im se vrati to pravo, a ne da se izdaje privatnicima za razne stvari, pri čemu je riva izložena riziku od zagađenja – ekološke devastacije (zbog izliva naftnih derivata). U interesu cijelog mjesta je otvorena mogućnost pristajanja svih vrsta plovila, naročito solarnih i hibridnih brodovaza prevoz mještana tokom sezone.

Mještani Prčanja – hitna sanacija krova Doma kulture, vraćanje rive za javnu upotrebu
Prčanj – foto Boka News

 Ista stvar se dešava i sa prilazom Pošti i nekadašnjoj Gradskoj kafani, kako sa mora, tako i sa kopna, gdje je uzurpiran dio koji je ranije korišten za parking. Posebno ćemo pokrenuti inicijativa za obnavljanje Vaterpolo kluba “Val”, za čije potrebe je i napravljen bazen za trening, koji se zimi koristio kao zabran za barke, istakla je predsjednica MZ.

Na dnevnom redu su bili i komunalni problemi, nedostatak mjesta za odlaganje otpada, nepostojanje selekcije otpada, nelegalno izmještanje kontejnera u sred ljeta. Tu su i pitanja održavanja i rasvjete ulica, orezivanje zelenila i stabala, košenje, te nedostatak radnika za ove poslove. Ovo je potrebno da se obavlja i u Stolivu u na Muo, susjednim zajednicama, sa kojima mještani Prčanja namjeravaju da pojačaju saradnju.

Tivat – potpisan ugovor o nastavku saradnje na realizaciji projekta Evropske omladinske kartice (EYCA)

0
Tivat – potpisan ugovor o nastavku saradnje na realizaciji projekta Evropske omladinske kartice (EYCA)
Potpisivanje-ugovora

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i izvršni direktor NVO “Centar za omladinsku edukaciju” Jugoslav Radović potpisali su ugovor o nastavku saradnje na realizaciji projekta Evropske omladinske kartice (EYCA) u Tivtu.

“Zadovoljstvo nam je nastaviti saradnju sa Centrom za omladinsku edukaciju i to smatramo značajnim za mlade Tivta. Brojni popusti, ali i određeni edukativni sadržaji nude se mladima grada kroz ovu saradnju i lokalna uprava će nastaviti sa proaktivnim djelovanjem kada je u pitanju sprovođenje omladinske politike” – najavio je predsjednik opštine Željko Komnenović.

Evropska omladinska kartica (EYCA) je jedina zvanična i besplatna benefit kartica za mlade, koja svim građanima i građankama uzrasta 13 do 29 godina omogućava da koriste preko 250 popusta u Crnoj Gori i preko 30 hiljada popusta u čitavoj Evropi. U protekle četiri godine, koliko dugo lokalna uprava učestvuje u programu Evropske omladinske kartice, ista je distribuirana ka više od 1300 mladih Tivćana.

“Centar za omladinsku edukaciju do sada je ostvario partnerstvo sa osam lokalnih uprava u Crnoj Gori. Saradnje kao što je ova jačaju pozicije mladih i kreiraju bolji život za mlade u lokalnim zajednicama. Oni su takođe sjajna prilika za programe neformalne edukacije koje su nekada dio Lokalnog akcionog plana za mlade a nekada rezultat interesovanja i potreba mladih. Zahvaljujem se predsjedniku Komnenoviću na prepoznavanju značaja ovog projekta i na budućim zajedničkim aktivnostima” – istakao je Jugoslav Radović.

Potpisivanju ugovora o produžetku saradnje prisustvovali su sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević i savjetnik u Sekretarijatu Aleksandar Daković. „Interesovanje za karticu je svakodnevno, a od posebnog značaja je organizacija šest tematskih radionica, obuka ili treninga koje za cilj imaju jačanje profesionalnih vještina mladih, a koje Opština realizuje u partnerstvu sa Centrom za omladinsku edukaciju“ – poručuju iz Sekretarijata.

Kartica se može preuzeti svakog radnog dana u prostorijama Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat. Sve informacije o popustima dostupne na sajtu www.omladinskakartica.me

Promocija romana Naša rijeka u Kotoru

0
Promocija romana Naša rijeka u Kotoru
Naša Rijeka

Promocija romana “Naša rijeka” autora Esada Kočana biće održana u petak, 27. oktobar u Muzičkoj sali kotorskog Kulturnog centra. Početak je u 18 sati.

Učestvuju: Miraš Martinović, Džemo Redžematović, Ljupka Kovačević i autor.

Medijatorka programa je Ervina Dabižinović.

Esad Kočan je rođen je 1956.godine. Gimnaziju je zvršio u Beranama, a Filozofski fakultet, odsjek filozofija u Skoplju. Novinarski posao je počeo u Pobjedi, a nakon toga je bio zamjenik odgovornog urednika u Informativno-političkog programa RTCG. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog  nedjeljnika Monitor 1990. i danas je glavni i odgovorni urednik.

U Institucionalnom centru za novinarstvo u Vašingtonu završio je specijalizaciju za izučavanje profesionalnih normi u savremenom novinarstvu i metodologiju obuke novinara. Završio je obuku Danske škole novinarstva. Predavao je u raznim školama novinarstva i držao predavanja na univerzitetima u zemlji i inostrnstvu.

Dobitnik je međunarodne Nagrade Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti koju dodjeljuje NVO GARIWO iz Sarajeva.

Objavio je knjigeObale nema (Vijesti, Pg 2012), Znali ste (Almanah,Pg 2012), Iza prašine (Almanah, Pg 2016).